VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Izlio bih mu bistu na heliodromu”: Stevandić o Bobanu Kušturiću

    “Izlio bih mu bistu na heliodromu”: Stevandić o Bobanu Kušturiću

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je na 28. posebnoj sjednici da reaguje kada se, kako je naveo, banalizuje ili poništava nečiji rad, te da se u Skupštini ne smije omalovažavati osoba koja nema mogućnost da odgovori.

    Stevandić je rekao da je poslanik imao “verbalnu okoštaj” sa Bobanom Kušturićem, ali da je to, prema njegovim riječima, pretvoreno u omalovažavanje u parlamentu. “Ako hoćete da se svađate negdje, to je u redu, ali ovdje ne možete da mu kažete”, istakao je.

    Govoreći o Helikopterskom servisu Republike Srpske, Stevandić je naveo da je učestvovao u formiranju timova i da je ove godine obavljeno sto medicinskih evakuacija. Prema njegovim riječima, prošle godine ih je bilo “šezdeset i nešto”, dok je od osnivanja zabilježeno ukupno šest stotina intervencija.

    “Da li je sad šest stotina života spaseno ili su ti ljudi ostali invalidi, neko umro – ja ne znam. Ali to je šest stotina ljudi”, rekao je Stevandić, dodajući da se u Evropskoj uniji helikopterska evakuacija procjenjuje na milion eura.

    On je naglasio da se takvi rezultati ne mogu osporiti. “Možete samo dokazati da niste čovjek”, poručio je, navodeći da bi, da se on pita, Bobanu Kušturiću postavio bistu na heliodromu, kao što su u holu Narodne skupštine postavljene biste ubijenim članovima SDS-a.

    Stevandić je pozvao poslanike da, prilikom iznošenja stavova, razmišljaju o onome što je neko uradio, a ne o “svojoj sujeti ili potrebi za reklamom”. “Cio život pomažem ljudima, znam koliko to vrijedi”, zaključio je.

  • BHRT u fazi urušavanja

    BHRT u fazi urušavanja

    Zaposleni na Radioteleviziji Bosne i Hercegovine (BHRT) će sutra, 27. novembra, održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH, zbog, kako ističu, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na državnom nivou.

    Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “NE GASITE BHRT”, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane BiH.

    “Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopćšnje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u ‘posljednjoj fazi urušavanja’ jer se zakoni koje je Parlament sam donio – ne provode”, naglasili su zaposleni u saopštenju.

  • Nikšić: Banjaluka nije niti će ikada biti Srbija, dojava nas nije zaustavila

    Nikšić: Banjaluka nije niti će ikada biti Srbija, dojava nas nije zaustavila

    Banjaluka nije niti će ikada biti Srbija, poručio je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, komentarišući jučerašnja dešava u Banjaluci gdje je SDP BiH na čijem je čelu organizovao obilježavanje “dana državnosti BiH”, te sjednicu stranke, a tokom čega je stigla prijava o postavljenoj bombi koja je bila lažna.

    Nikšić je u razgovoru za “Raport” istakao da obilježavanje “dana državnosti BiH” u Banjaluci “ne odgovara ni SNSD-ovoj vlasti u Republici Srpskoj, ali ni samoproglašenim patriotama u Sarajevu”.

    “Za razliku od jednih i drugih mi u SDP-u nikoga ne mrzimo, za nas su svi građani u BiH jednaki i ravnopravni, za nas je važan svaki pedalj ove zemlje. Počelo je tako što su prije tri godine vlasti u RS zabranili održavanje svečane akademije. Tog dana su se pred prostorijama Gradske organizacije SDP BiH u Banjaluci okupili neki ljudi sa ikonografijom poraženih snaga u drugom svjetskom ratu koji su uzvikivali ovo je Srbija i s razglasa puštali četničke pjesme. Naravno da im je trebalo reći kako su u zabludi, da su Titovi partizani pobijedili četnike, a da Banjaluka nije niti će ikada biti Srbija”, rekao je Nikšić.

    On je dodao su juče, 25. novembra, nakon sastanka koji su imali u prostorijama Gradske organizacije sa ambasadorom Slovenije i njegovim saradnicima informisani od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske da je najavljeno protestno okupljanje boračkih organizacija ispred Hotela Marriott gdje je trebala biti redovna sjednica Glavnog odbora SDP, a odmah nakon toga i svečana sjednica povodom Dana državnosti.

    “Njihov prijedlog bio je da ne dolazim, a da će oni osigurati, sigurnu evakuaciju naših članica i članova koji su već bili u hotelu”, tvrdi Nikšić.

    On navodi da dojava o bombi nije spriječila održavanje svečane sjednice.

    “Sjednicu Glavnog odbora smo održali, a onda neposredno prije početka svečane sjednice u zaista prepunoj sali došla je informacija da su primili anonimnu dojavu o postavljenoj bombi i da će cijeli hotel biti evakuiran. Ponosan sam na sve prisutne članice i članove SDP BiH, na goste što su bez ikakve rezerve prihvatili da mi odradimo nešto skraćenu svečanu sjednicu, te nakon odslušane himne i govora povodom Dana državnosti napustimo prostor hotela”, dodao je on.

    Nikšić tvrdi da im nije bio cilj da bilo koga provociraju.

    “Banjaluka je jedan od bisera Bosne i Hercegovine. Ona, kao i svi drugi gradovi u Bosni i Hercegovini, pripada svima nama zajedno, svima jednako i ostat će naša, zajednička za pokoljenja koja dolaze. To je Bosna i Hercegovina koju želim i u koju vjerujem. Za kraj dopustite mi da se zahvalim sjajnim ljudima u Hotelu Marriott na odnosu, a posebno pripadnicima MUP RS na profesionalnom pristupu i odnosu”, poručio je Nikšić.

  • Vidović: Budžetski prihodi veći u odnosu na prvi rebalans budžeta

    Vidović: Budžetski prihodi veći u odnosu na prvi rebalans budžeta

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da ukupni budžetski prihodi u 2025. godini iznose 5,5 milijardi KM i veći su za 1,2 odsto u odnosu na prvi rebalans budžeta, dok ukupni budžetski rashodi iznose 5,4 milijarde KM.

    Obrazlažući Prijedlog drugog rebalansa Budžeta Republike Srpske u Narodnoj skupštini, Vidovićeva je potvrila da njegov okvir iznosi 6,75 milijardi KM, te da je za 260 miliona KM veći od prvog rebalansa /6,49 milijardi KM/.

    Ona je istakla da su poreski prihodi 5,065 milijardi KM i veći su za 1,7 odsto u odnosu na prvi rebalans.

    “Prihodi od poreza na dohodak i dobit iznose 898,5 miliona KM. Doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje su 1,843 milijardi KM. Prihodi od indirektnih poreza su u skladu sa drugim rebalansom 2,3 milijarde KM”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da neporeski prihodi u skladu sa Prijedlogom drugog rebalansa Budžeta iznose 406 miliona KM, što predstavlja umanjenje od 22,3 miliona KM u odnosu na sredstva planirana prvim rebalansom budžeta za 2025. godinu.

    Vidovićeva je rekla da rashodi za lična primanja zaposlenih drugim rebalansom Budžeta iznose 1,3 milijardi KM.

    Ona je istakla da subvencije drugim rebalansom Budžeta za 2025. godinu iznose 260,9 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 18 miliona KM u odnosu na sredstva planirana prvim rebalansom Budžeta za 2025. godinu.

    “Planirano uvećanje je u najvećoj mjeri rezultat uvećanja subvencije na ime podsticaja za povećanje plate radnika, u iznosu od 8,8 miliona KM, te subvencije nefinansijskim subjektima u oblasti trgovine i turizma, u iznosu od 8,2 miliona KM”, istakla je Vidovićeva.

    Budžetski grantovi iznose 185 miliona KM, što predstavlja umanjenje od 2,2 miliona KM u odnosu na sredstva planirana prvim rebalansom budžeta za 2025. godinu.

    Vidovićeva je rekla da doznake na ime socijalne zaštite koje se isplaćuju iz budžeta Republike iznose 552 miliona KM ili 14,7 miliona KM više od sredstava planiranih prvim rebalansom Budžeta za 2025. godinu.

    “Doznake na ime socijalne zaštite koje isplaćuju institucije obaveznog socijalnog osiguranja iznose 1,965 milijardi KM, što je uvećanje od 20 miliona KM u odnosu na prvi rebalans”, rekla je Vidovićeva.

    Primici od zaduživanja planirani Prijedlogom drugog rebalansa Budžeta za 2025. godinu iznose 1,1 milijardu KM, što je uvećanje za 200 miliona KM u odnosu na primitke od zaduživanja planirane prvim rebalansom budžeta za 2025. godinu.

    “Izdaci za otplatu dugova drugim rebalansom Budžeta za 2025. godinu iznose 1,122 milijardi KM, što znači otprilike da su primici i izdaci na jednakom nivou”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da je Prijedlogom drugog rebalansa planiran budžetski deficit u iznosu od 152,9 miliona KM koji će se pokriti neto finansiranjem, odnosno razlikom između planiranih primitaka od finansijske imovine, zaduživanja i ostalih primitaka i izdataka za finansijsku imovinu, izdataka za otplatu duga i ostalih izdataka.

    Kada je riječ o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2025. godinu, koji Skupština takođe razmatra po hitnom postupku, Vidovićeva je rekla da je praćenjem izvršenja budžeta za ovu godinu utvrđeno da je izmijenjena struktura i visina realizovanih budžetskih sredstava i izdataka u odnosu na planirana sredstva.

    Ona je dodala da su promijenjeni i prioriteti koji se finansiraju iz budžetskih sredstava.

    “Izradi drugog rebalansa budžeta pristupilo se s ciljem postizanja njegovog uravnoteženja u odnosu na usvojeni Budžet Republike Srpske za 2025. godinu. Ovim zakonom vrši se usklađivanje budžetskog okvira u smislu da se Odlukom o usvajanju drugog rebalansa budžeta utvrđuje iznos koji se raspoređuje po budžetskim korisnicima”, pojasnila je Vidovićeva.

    Prijedlog dugoročnog zaduženja povećan

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović istakla je da se Prijedlogom odluke o dugoročnom zaduživanju propisani maksimalni iznos sredstava za ovu godinu mijenja i u skladu sa predloženim rješenjem iznosi 1.081.800.000 KM.

    “Zbog određenih odluka bilo je potrebno da se poveća zaduženje sa 862 miliona KM, koliko je ranije usvojeno. Jedan dio sredstava ne odnosi se na finansiranje budžeta. Ukupno će biti doznačeno od Svjetske banke 75 miliona za zdravstvo i izmirenje starih obaveza svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj”, rekla je Vidovićeva na posebnoj sjednici Narodne skupštine.

    Ona je istakla da je važno da se izvrše ove obaveze da bi se zdravstveni radnici mogli liječiti, ali i zbog onih koji odlaze u penziju.

    “Prošle godine smo izmirili domove zdravlja, a ove godine sa 75 miliona KM izmirujemo bolnice”, pojasnila je Vidovićeva.

    Ona je naglasila da se na ovaj način obezbjeđuje finansijska stabilizacija javnih zdravstvenih ustanova, poboljšava njihova likvidnost i smanjuje nagomilani dug prema Poreskoj upravi, čime se jača održivost sistema zdravstvene zaštite.

    U odluci je navedeno da je riječ o mjerama od izuzetne važnosti za svakodnevno funkcionisanje domova zdravlja i bolnica, te za nastavak reformi usmjerenih ka održivom i efikasnom upravljanju javnim zdravstvenim resursima.

    Ona je ukazala da sa novim zaduženjem neće doći do značajnije promjene kada je riječ o odnosu duga i BDP-a.

    “Vidimo da će BDP biti nešto viši. Sada, na kraju godine javni dug bi trebao biti 33,12 odsto BDP-a. Posmatrajući ovo možemo reći da se Republika Srpska nalazi u nisko zaduženim zemljama”, istakla je Vidovićeva.

    Ona je navela da bi se Republika Srpska mogla zadužiti još pet milijardi i da ostane u zakonskim okvirima.

    “Tako da smo mi daleko od prezaduženosti kako pojedini govore”, navela je Vidovićeva

  • Cvijanović: Nakon posjete delegacije Srpske Budimpešti, sutra doček Sijarta u Banjaluci

    Cvijanović: Nakon posjete delegacije Srpske Budimpešti, sutra doček Sijarta u Banjaluci

    Srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović izrazila je zahvalnost premijeru Mađarske Viktoru Orbanu, što Mađarska nastavlja razvijati ekonomsku saradnju i jačati političko razumijevanje sa institucijama i rukovodstvom Republike Srpske.

    Kako ona dodaje, u objavi na društvenoj mreži Iks, nakon posjete delegacije Srpske Budimpešti, koju čine predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, v.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić i ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Siniša Karan, sutra će se u Banjaluci dočekati ministra inostranih poslova Mađarske Peter Sijarto.

    Podsjećamo, Dodik, Karan i Trišić Babić prisustvovali su sastanku sa Orbanom u Budimpešti, te još jednom pokazali da su odnosi Mađarske i Srpske na najvišem nivou.

  • Minić: Redovno izmirujemo obaveze, Srpska u dobroj međunarodnoj poziciji

    Minić: Redovno izmirujemo obaveze, Srpska u dobroj međunarodnoj poziciji

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je na posebnoj sjednici Narodne skupštine da se redovno izmiruju sve obaveze iz budžeta i da je Srpska vidljiva i na međunarodnoj sceni zahvaljujući diplomatskim aktivnostima njenih zvaničnika.

    Minić je dodao da, s tim u vezi, kritike opozicije nisu prihvatljive, jer im diskusije nisu dosljedne.

    – Diplomatskim aktivnostima dođemo u situaciju da jedna Kina, Rusija i Amerika prvi put u istoriji kažu pozitivno za Republiku Srpsku. Znate li koliko je to važna stvar – upitao je Minić.

    On je ukazao i na to da je opozicija govorila da su uvođenjem sankcija zvaničnicima uvedene sankcije Republici Srpskoj, a da sada prave drugačiju priču.

    – Sada kada su ukinute kažete kako je to personalno. Valjda se može vidjeti koliko je ko od vas dosljedan u priči – rekao je Minić.

    Premijer je naveo da prihvata rezultat prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i dodao da je pobjednik bio kada se god kandidovao u Šamcu iz kojeg dolazi.

    – Nemam problem da razgovaram o tome. Mi smo bili u malim opštinama. Pobijedili smo u Јezeru. Bili smo tamo – naveo je Minić.

    On je rekao da to nije tema na Narodnoj skupštini, ali da opozicija na taj način skreće pažnju sa svega onog što je urađeno u prethodnom periodu.

    – Recite mi samo gdje postoji bolji kvalitet i obim zdravstvene zaštite od one u Republici Srpskoj – upitao je Minić.

    Minić je podsjetio i da se plate, penzije i podsticaji isplaćuju redovno u Republici Srpskoj.

    – Svjesni smo da nije dovoljno, ali je redovno – naveo je Minić.

    On je istakao da je privreda, kroz oslobađanje od davanja, dobila više od 400 miliona KM.

  • Nađena tijela nestale Ane (20) i njenog prijatelja

    Nađena tijela nestale Ane (20) i njenog prijatelja

    Dva tijela pronađena su danas u u Ovčarsko-kablarskoj klisuri

    Vozilo je rano jutros nađeno pored puta, zaglavljeno u betonskom propustu pored magistrale Čačak – Požega u automobilu koji je sletio sa puta.

    Kako je za Blic nezvanično potvrđeno iz porodice, u pitanju su tijela nestale Ane Radović (20) i njenog prijatelja koji je bio sa njom u vozilu i koji je vozio audi.

    Ana Radović nestala je 23.novembra kada je sa Zlatibora krenula u Beograd na fakultet. Posljednji put, sa njom se čuo brat, a poziv se dogodio u 18.45 sati. Nakon poziva, Ana je, prema riječima oca, bila dostupna još 14 sati, a potom se telefon ugasio i porodica od tada više nije imala nijedan trag o tome gdje se djevojka nalazi.

    Nestanak je prijavila majka, a otac je smatrao “da je verovatnoća da je doživela saobraćajnu nesreću mala”.

  • Policija traga za licem zbog lažne prijave o eksplozivnoj napravi

    Policija traga za licem zbog lažne prijave o eksplozivnoj napravi

    Pripadnici Policijske uprave Banjaluka tragaju za licem koje je lažno prijavilo da je u hotelu u Banjaluci postavljena eksplozivna naprava.

    Policija, pod nadzorom banjalučkog Okružnog tužilaštva, preduzima mjere i radnje s ciljem rasvjetljavanja krivičnog djela lažno prijavljivanje krivičnog djela i otkrivanja izvršioca, saopšteno je iz Policijske uprave Banjaluka.

    U saopštenju se podsjeća da je policiji juče u 16.55 telefonom prijavljeno da je u hotelu u Banjaluci postavljena eksplozivna naprava nakon čega je objekat evakuisan.

    Protivdiverzionim pregledom je utvrđeno da nema bezbjednosnih prijetnji.

  • Putin: Vlasti moraju ojačati ruski identitet u Ukrajini

    Putin: Vlasti moraju ojačati ruski identitet u Ukrajini

    Ruske vlasti moraju povećati broj ljudi koji se identifikuju kao Rusi i govore ruski u dijelovima Ukrajine koji su pripojeni zemlji od specijalne operacije Moskve 2022. godine, prema dokumentu koji je potpisao predsjednik Vladimir Putin.

     

    Dokument objavljen u utorak, pod naslovom “Strategija nacionalne politike Rusije u periodu do 2036.”, pojavio se kao uredba koju je potpisao Putin. Poziva na mjere kojima će se osigurati da se 95 odsto stanovništva zemlje identifikuju kao Rusi do 2036. godine.

    Duge veze između Rusije i Ukrajine, još od prije sovjetskog vremena, znače da su neki Ukrajinci tradicionalno simpatisali Rusiju i većina govori oba jezika. Ali, od početka specijalne vojne operacije, svaka takva simpatija je nestala, a ankete pokazuju da je upotreba ruskog jezika znatno opala.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da je Kijev spreman unaprijediti plan koji podržavaju SAD za okončanje najsmrtonosnijeg i najrazornijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Ali, Ukrajina je oprezna da bi mogla biti prisiljena prihvatiti sporazum uglavnom pod ruskim uslovima, uključujući teritorijalne ustupke.

    Putin je pokrenuo specijalnu vojnu operaciju na tlu Ukrajine u februaru 2022., rekavši da je cilj “demilitarizacija i denacifikacija” Ukrajine te oslobađanje ruskog govornog područja na istoku od onoga što je Kremlj nazvao očitom diskriminacijom.

    U roku od šest mjeseci, Donjecka, Luhanska, Hersonska i Zaporiška regija uključene su u Rusiju, iako Moskva nema potpunu vojnu kontrolu nad njima.

    U dokumentu, koji će stupiti na snagu u januaru, navodi se da je osiguranje kontrole nad istočnim regijama “stvorilo uslove za obnovu jedinstva istorijskih teritorija ruske države”.

    Ključno je, navodi se u dokumentu, “usvojiti dodatne mjere za jačanje ukupnog ruskog građanskog identiteta”, učvrstiti upotrebu ruskog jezika i djelovati protiv “napora neprijateljskih stranih država da destabilizuju međuetničke i međukonfesionalne odnose i stvore podjelu u društvu”.

    “Rezultati sprovođenja ove strategije biće procijenjeni praćenjem postizanja sljedećih ciljnih pokazatelja do 2036. godine: nivo ukupnog ruskog građanskog identiteta (građanske samosvijesti) – ne manje od 95 odsto”, navodi se u uredbi.

    Putin već dugo sumnja u istorijski identitet Ukrajine kao različit od Rusije.

    Osim prigovora na širenje NATO-a prema istoku od devedesetih, odbranu ruskog govornog područja i ponovno ujedinjenje s područjima koja se smatraju istorijski ruskim učinio je ključnim elementom “specijalne vojne operacije” Moskve u Ukrajini.

    Ukrajinski je jedini državni jezik u Ukrajini od raspada sovjetske vlasti 1991. i sticanja nezavisnosti, ali vlasti u Kijevu poriču bilo kakvu ideju da su ruski govornici bili diskriminisani.

    Rusija tvrdi da je neonacistička ideologija prožimala ukrajinski javni život otkako je javni ustanak 2014. prisilio tadašnjeg ruski prijateljski nastrojenog predsjednika da pobjegne iz zemlje, prenosi “Telegraph India”.

  • Mirovni prijedlog SAD zasnovan na ruskim spisima, otkriva Rojters

    Mirovni prijedlog SAD zasnovan na ruskim spisima, otkriva Rojters

    Agencija Rojters otkrila je podatke koji ukazuju na to da je mirovni prijedlog od 28 tačaka, koji su Sjedinjene Države predstavile kao rješenje rata u Ukrajini, zasnovan na spisima ruskih autora. Ova agencija došla je do saznanja iz više izvora da su Rusi taj dokument dostavili američkoj upravi još sredinom oktobra.

    Spis, neslužbena poruka poznata u diplomatskom jeziku kao „nepapir“, sadržavao je odredbe koje je ruska vlast ranije iznosila za pregovaračkim stolom, uključujući ustupke koje je Ukrajina odbila, poput predaje znatnog dijela svoje teritorije na istoku.

    Ovo je prva potvrda da je spis, čije je postojanje Rojters prvobitno objavio u oktobru, imao presudan uticaj na mirovni prijedlog od 28 tačaka.

    Bijela kuća nije neposredno komentarisala taj neslužbeni spis, ali je navela riječi Donalda Trampa da je optimista u pogledu napretka prijedloga.

    „U namjeri da privedem kraju ovaj mirovni prijedlog, zadužio sam svog posebnog izaslanika Stiva Vitkofa da se sastane sa predsjednikom Putinom u Moskvi, dok će se sekretar vojske Den Driskol sastati sa Ukrajincima“, napisao je Tramp.

    Ipak, ono na šta Rojters ukazuje jeste da je sve dobilo neočekivan obrt.

    „Nije jasno zašto i kako se Trampova uprava oslanjala na ruski spis da bi oblikovala sopstveni mirovni prijedlog. Pojedini visoki američki zvaničnici koji su ga razmatrali, među njima državni sekretar Marko Rubio, smatrali su da će Ukrajinci vjerovatno u potpunosti odbaciti zahtjeve Moskve“, navodi Rojters.

    Nakon što je spis dostavljen, Rubio je obavio telefonski razgovor sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, tokom kojeg je tema bio upravo taj dokument, naveli su izvori.

    Govoreći sa novinarima u Ženevi ove sedmice, Rubio je priznao da je primio „brojne pisane neslužbene poruke i slične stvari“, bez dodatnih objašnjenja.

    Prijedlog je djelimično sastavljen tokom susreta između Trampovog zeta Džareda Kušnera, posebnog izaslanika Stiva Vitkofa i Kirila Dmitrijeva, rukovodioca jednog od ruskih državnih ulagališnih fondova, u Majamiju prošlog mjeseca. Malo ko u Stejt departmentu i Bijeloj kući bio je upoznat sa tim susretom, rekla su za Rojters dva izvora bliska dešavanjima.

    Američki prijedlog, koji je iznenadio zvaničnike u Vašingtonu i Evropi, izazvao je talas diplomatskih negodovanja na tri kontinenta. Prvobitna verzija od tada je znatno izmijenjena – devet od prvih 28 tačaka uklonjeno je nakon razgovora između visokih američkih i ukrajinskih predstavnika.