VRBAS Media

Autor: INFO

  • Trišić Babić: Odlični odnosi srpskog i mađarskog naroda

    Trišić Babić: Odlični odnosi srpskog i mađarskog naroda

    Vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić ocijenila je danas da je međunarodna pozicija Srpske veoma dobra, a primjer jesu politički i ekonomski odnosi sa Mađarskom.

    – Primjer dobrih i prijateljskih odnosa Srba i Mađara je i posljednja posjeta zvaničnika Republike Srpske Budimpešti, ali i dolazak u Banjaluku ministra inostranih poslova ove zemlje Petera Sijarta. Јoš jednom je potvrđen nastavak saradnje u različitim oblastima –  izjavila je Babićeva Srni.

    Ona je istakla da su sastanci zvaničnika Republike Srpske sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom postali redovni što doprinosi konstantnom unapređenju odnosa.

    – Imamo veoma dobru saradnju u poljoprivredi, obrazovanju, kulturi… Mađarska pomaže poljoprivredu u Republici Srpskoj posredstvom fonda koji ima. Mnogo je zahtjeva, pa čak i više nego što se očekivalo, poljoprivrednika iz Srpske za saradnju sa Mađarskom – navela je Babićeva.

    Ona je rekla da su veoma značajne i stipendije za studente iz Republike Srpske koji žele da studiraju u Mađarskoj.

    – Narednih 10 dana u Republiku Srpsku će doći predstavnici iz Mađarske koji će u Univerzitetu u Banjaluci govoriti o dodjeli stipendija i uslovima kako se mogu dobiti – najavila je Babićeva.

    Ona je ocijenila da je politička saradnja sa Mađarskom na najvišem nivou.

    – Saradnja Republike Srpske i Mađarke jeste prijateljska. To je neizmjerno značajno u ovom teškom vremenu – naglasila je Babićeva.

    Ona je ukazala da je Mađarska najveći prijatelj Republike Srpske u EU, ali i Srbije.

    – Takvom prijateljstvu pokušava da naudi ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez. Posljednjim ponašanjem naštetio je sebi, funkciji koju obavlja, ali i BiH. Mađarska je član EU i Nato čiji su vojnici u BiH i nepojmljivo je da zabranjuje slijetanje vojnog aviona u Banjaluku – istakla je Babićeva.

  • Mediji: SAD spremne da priznaju kontrolu Rusije nad Krimom kako bi se postigao sporazum o Ukrajini

    Mediji: SAD spremne da priznaju kontrolu Rusije nad Krimom kako bi se postigao sporazum o Ukrajini

    Sjedinjene Američke Države spremne su da priznaju kontrolu Rusije nad Krimom i drugim teritorijama koje je oslobodila ruska vojska, kako bi postigle sporazum o obustavljanju borbenih dejstava, prenosi “Telegraf”, pozivajući se na izvore.

    Kako se navodi, upravo iz tog razloga američki predsjednik Donald Tramp poslao je u Rusiju svog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa.

    On bi trebalo da uputi “direktnu ponudu” ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    Takođe, prema izvorima lista, Trampova administracija više ne mari za stav EU. Јedan informisani izvor je rekao Telegrafu: “Sve je jasnije da Amerikance ne zanima stav Evrope. Oni govore: ‘Evropljani mogu da rade šta god hoće'”.

    U članku se navodi da će zajedno sa Vitkofom Moskvu posjetiti i Trampov zet, DŽared Kušner.

    Ruski predsjednik je prethodno na samitu ODKB-a u Biškeku objavio da Ruska Federacija očekuje američke pregovarače u Moskvi u prvoj polovini naredne nedjelje, a ko će to biti odrediće američki predsjednik Donald Tramp.

  • Razvoj rusko-mađarskih odnosa i energetska sigurnost u fokusu sastanka Putina i Orbana

    Razvoj rusko-mađarskih odnosa i energetska sigurnost u fokusu sastanka Putina i Orbana

    Odnosi Rusije i Mađarske nastavljaju da se razvijaju uprkos aktuelnim izazovima, ocijenili su predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka u Kremlju. Putin je naglasio da se bilateralni odnosi sada zasnivaju na pragmatizmu i najboljim aspektima istorijskog iskustva dviju zemalja.

    „Srećan sam što vas vidim u Moskvi. Razgovaramo stalno telefonom, naše kolege su u kontaktu, i drago mi je što održavamo odlične odnose uprkos teškim uslovima“, izjavio je Putin. On je podsjetio da se dugo poznaje sa Orbanom i da cijeni njegovu posvećenost interesima Mađarske. Putin je dodao da, iako stavovi po pitanju međunarodnih pitanja ponekad nisu usklađeni, otvorena komunikacija ostaje moguća, posebno u vezi sa Ukrajinom.

    Mađarski premijer je istakao da Mađarska nije podlegla spoljnim pritiscima i da nastavlja saradnju sa Rusijom u ključnim oblastima, posebno energetici. „Osnovu energetske bezbjednosti Mađarske čine ruski energetski resursi i u prošlosti, sada i u budućnosti. Veoma cijenimo stabilnost energetskih isporuka iz Rusije“, rekao je Orban. On je dodao da su ruske zalihe nafte i gasa omogućile Mađarskoj najniže cijene energije u Evropi, a odbijanje ruskog gasa koštalo bi zemlju približno deset milijardi dolara i četiri odsto BDP-a.

    Orban je naglasio da sukob u Ukrajini direktno pogađa Mađarsku, uključujući ekonomske gubitke i blokiranu saradnju. „Ukrajina je naš susjed i Mađarska osjeća sve posljedice konflikta. Iskreno se nadamo da će nedavno najavljene mirovne inicijative dovesti do mira“, rekao je premijer.

    Putin je dodao da postoji mogućnost da Budimpešta postane platforma za mirovne pregovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. „Ako naši pregovori dovedu do toga, bio bih veoma srećan i želio bih da vam se zahvalim na spremnosti da pomognete“, rekao je ruski lider. On je naveo da je inicijativa za održavanje samita Rusija–SAD u Budimpešti predložena od strane Donalda Trumpa, zbog dobrih odnosa sa Mađarskom.

    Sastanku su, prema ranijim izvještajima, prisustvovali i pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov, vicepremijer Aleksandar Novak i ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

  • Kecman: Aerodrom Banjaluka završava godinu s rekordnim brojem putnika

    Kecman: Aerodrom Banjaluka završava godinu s rekordnim brojem putnika

    Direktor Aerodroma Banjaluka Valentina Kecman izjavila je da je izvjesno da će ova godina biti završena sa rekordnim brojem putnika i da će biti nadmašena 2023. godina kada ih je registrovano 460.000.

    “Sa 24. novembrom već imamo 443.441 putnika i jasno je da će ova godina biti rekordna od vremena kada su ‘Rajaner’ i ‘Vizer’ počeli da saobraćaju sa banjalučkog aerodroma. Prošlu godinu smo završili sa 391.000 putnika i taj broj smo prešli već početkom oktobra ove godine”, naglasila je Kecmanova, za Srnu.

    Ona je navela da trenutno saobraća jedna linija za Beograd sa “Er Srbijom”, šest linija sa “Rajanerom”, odnosno šesta linija za Brisel saobraća samo ljeti, a ostalih pet linija cijele godine.

    “Kada je riječ o ‘Vizeru’, saobraćaju dvije linije, za Bazel i Dortmund i tokom ljetnog perioda bilo je drastično povećanje broja putnika na tim linijama”, rekla je Kecmanova.

    Ona je naglasila da postoji smanjenje kod “Rajanera” tokom zimskog perioda, ali je bilo drastičnog povećanja tokom ljeta u odnosu na prethodnu godinu što i jeste pokazatelj da je bilo mnogo više putnika jer je kapacitet bio veći na svim letovima.

    Kecmanova je navela da tokom ovog ljeta nije bilo novih linija, ali da se tokom zimskog perioda pregovara o novim ljetnim linijama iduće godine i krajem januara bi trebalo da bude više informacija o tome.

    “Želimo nove linije i nije uvijek do nas. Avio-kompanije na osnovu svoje procjene rizika na tim linijama, odosno kakva će biti popunjenost putnika na letovima odlučuju da li žele da je uvedu”, rekla je Kecmanova.

    Kako je istakla, ne zavisi sve samo od volje avio-kompanija već i od visine taksa i svega onoga što plaćaju na destinacijama.

    “Kada su u Beču uveli veće takse ‘Vizer’ je povukao bazu, ‘Rajaner’ smanjio kapacitete što se odrazilo i na nas. Ono što je bilo planirano za zimsku sezonu drastično je smanjeno zbog taksa u Njemačkoj i Austriji jer su kompanije procijenile da im te linije neće biti toliko isplative pa su kapaciteti smanjeni”, rekla je Kecmanova.

    Ona je navela da se između 15. decembra i 15. januara očekuje intenzivan period kada će sve linije da se udvostruče ili utrostruče.

    Kecmanova je dodala da je na aerodromu riješen i sistem parkinga na koji su se putnici često žalili.

    “Za razliku od manuelne naplate koja je bila prethodnih godina, putnici sada imaju mogućnost da plate putem parkomata, na naplatnoj kućici, te preko aplikacije na svom mobilnom telefonu”, pojasnila je ona.

    Kecmanova je naglasila da su cijene parkinga ove godine drastično smanjene i da su najniže u odnosu na sve aerodrome u regionu – umjesto daosadašljih pet KM po satu sada putnici plaćaju tri KM, umjesto 15 KM koliko su plaćali za prvi dan i 10 KM za svaki naredni dan to sada iznosi pet KM i za prvi i za svaki naredni dan.

    “Drastično smo smanjili ove cijene kako bi to bilo pristupačnije putnicima i omogućili im da svoje vozilo ostave ovdje na nekoliko dana, da niko ne mora da ih dovozi i odvozi sa aerodroma. Gužve su smanjene jer sistem prepoznaje tablicu i nema više potrebe da se skeniraju kju-ar kodovi ili bilo šta drugo što je pravilo zastoj”, rekla je Kecmanova.

    Kecmanova je podsjetila i da je Aerodrom Banjaluka već imao ulaganja u ovoj godini, a riječ je o preuzimanju kontradiverzione kontrole.

    “Morali smo da obučimo i zaposlimo nove ljude i već šest mjeseci uspješno radimo posao koji je do sada bio u nadležnosti Granične policije BiH”, rekla je Kecmanova.

  • CIK pred odlukom: Šta bi za opoziciju značilo eventualno novo glasanje?

    CIK pred odlukom: Šta bi za opoziciju značilo eventualno novo glasanje?

    Opozicione partije u Republici Srpskoj tvrde da je kandidat SDS-a za predsjednika Srpske, Branko Blanuša, na nedjeljnim prijevremenim izborima ozbiljno oštećen izbornim manipulacijama, što je, prema njihovim riječima, jedini razlog zbog kojeg je Siniša Karan iz SNSD-a ostvario minimalnu prednost.

    Predstavnici SDS-a već danima najavljuju da prikupljaju dokumentaciju o brojnim navodnim nepravilnostima, naročito u Doboju, Zvorniku i Laktašima, za koje tvrde da potvrđuju da proces nije bio regularan.

    Ipak, opozicione stranke do sada nisu jasno saopštile kakve će korake preduzeti ukoliko Centralna izborna komisija BiH, kao što je to često činila i u ranijim izbornim ciklusima, ocijeni da su izbori protekli u granicama regularnosti „uz manje nepravilnosti“. Pitanje je i da li su spremne na odlučnije oblike političkog pritiska ukoliko izborni rezultat bude potvrđen.

    Očekuje se da inicijativa po tom pitanju najprije dođe iz SDS-a, kao najveće opozicione partije i organizacije čiji je kandidat, kako tvrde, pretrpio najveću štetu. Član Glavnog odbora SDS, Darko Babalj, odmah nakon prvih nezvaničnih rezultata pozvao opozicione pristalice da spriječe „novu izbornu krađu“ masovnim okupljanjem ispred Palate Republike u Banjaluci.

    Međutim, izvori iz vrha SDS-a tvrde da u stranci postoje i oni koji smatraju da bi podizanje političkih tenzija bilo pogrešno i da bi fokus trebalo prebaciti na opšte izbore sljedeće godine, kada opozicija, po njihovom uvjerenju, ima realne šanse da preuzme vodeću ulogu.

    – Darko Babalj i jedan broj najviših stranačkih funkcionera smatra da ne treba priznati rezultate pokradenih izbora i da na tome treba istrajati do kraja. Opet, u vrhu SDS nije mali broj onih koji smatraju da bi neki radikalniji politički potezi bili kontraproduktivni i da stvari treba ostaviti ovakvima kakve jesu, budući da su sljedeći izbori već u oktobru 2026. godine – navode izvori iz SDS-a, insistirajući na anonimnosti.

    Da bi se saznalo kako druge opozicione grupacije vide dalji razvoj situacije, Srpskainfo je razgovarala sa liderima pojedinih opozicionih stranaka.

    Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, poručuje da opozicija mora ostati čvrsta, ustrajna i nepokolebljiva uprkos pritiscima.

    – To se ne smije dozvoliti. Oni (vlast) će opet da ponavljaju matricu kako opozicija „umišlja“ i da „samo kuka“. Međutim, ovdje su stvari jasne i na tome treba istrajati – kaže Trivićeva.

    Prema njenim riječima, Narodni front će se u potpunosti uskladiti sa odlukama SDS-a.

    – Ne želimo da namećemo ili da sugerišemo kako će izgledati ta borba. Mi smo bili podrška Branku Blanuši i to ostajemo. Taj dio političke odgovornosti, odnosno kako dalje formulisati političku borbu, jeste na SDS, a mi smo tu da to podržimo u našem političkom kapacitetu, kao što smo ispratili i predsjedničku kampanju – ističe Trivićeva.

    Za razliku od nje, lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, smatra da je vrijeme za oštrije metode političke borbe.

    – CIK BiH je kompromitovan zastrašujućim informacijama koje sam već objavio, a to je da je supruga predsjedavajućeg CIK, Jovana Kalabe, radila i napredovala u službi kod Siniše Karana. Još prije nekoliko dana rekao sam da je došlo vrijeme za radikalnije proteste. Mislim da treba vršiti blokadu puteva i autoputeva, te vršiti pritisak na pravosuđe. Više je nego čudno i ćutanje međunarodne zajednice, gdje nismo vidjeli skoro ništa konkretno uprkos brojnim dokazima izbornih krađa i zloupotreba – kaže Vukanović.

    On dodaje i da se izborna volja građana ne može zaštititi bez modernih tehnologija.

    – Ako institucije dozvole da mafijaši kradu izbore, posebno u Doboju i Zvorniku i da se to legalizuje, mi na to ne smijemo da pristanemo. Zbog toga preporučujem radikalnu borbu, koja podrazumijeva blokadu svih puteva i autoputeva. Zbog hladnog vremena i zime mislim da nema prostora da se organizuju neki višednevni masovni protesti, ali poslanici iz opozicije bi trebalo da automobilima sami blokiraju puteve i da tako vršimo pritisak na zarobljene institucije. Ne tražimo ništa više već da se radi po zakonu – poručuje Vukanović.

  • Tri kandidata za kupovinu ruskog udjela u NIS-u

    Tri kandidata za kupovinu ruskog udjela u NIS-u

    Pitanje je da li će Naftna industrija Srbije dobiti licencu iz Sjedinjenih Američkih Država za slobodan nastavak rada, a jasno je i da postoji više kandidata za kupovinu ruskog udjela u ovoj kompaniji.

    Nova.rs pozivajući se na svoje izvore javlja da su pregovori počeli, a u igri su tri potencijalna kupca. Jedan je spreman da izdvoji 1,4 milijarde evra.

    NIS ne može da ostane u većinskom ruskom vlasništvu, a prema izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u roku od 50 dana Rusi moraju da prodaju kontrolni paket akcija u toj kompaniji. Prema zvaničnim informacijama, vode se pregovori o prodaji 56 odsto ruskog udjela u NIS-u.

    Država Srbija

    Srbija je, kao jedan od tri potencijalna kupca, spremna da ponudi 1,4 milijarde evra. To proizilazi iz amandmana koje su usvojili članovi Odbora Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, na Prijedlog zakona o budžetu za 2026. godinu.

    Među usvojenim amandmanima nalazi se i onaj kojim se predviđa nabavka finansijske imovine do iznosa 164 milijarde dinara, radi obezbjeđenja energetske sigurnosti. U obrazloženju se navodi da je, radi energetske stabilnosti zemlje, potrebno predvidjeti nabavku finansijske imovine u vrijednosti 164.000.000.000 dinara (1,4 milijarde evra), kao i obezbijediti sredstva za tu namjenu. Riječ je o novcu koji bi država izdvojila za NIS.

    Predsjednik Aleksandar Vučić naveo je ove sedmice da će Srbija dati najveću ponudu za ruski udio u NIS-u i da je spremna da plati najviše. Ovaj scenario će, međutim, uslijediti samo ukoliko ne dođe do potpisivanja kupoprodajnog sporazuma između Rusa i nekog od kupaca u narednih 50 dana. Srbija bi u tom slučaju uvela prinudnu upravu, a potom ponudila najvišu cijenu, što je potvrđeno svajanjem amandmana u Skupštini Srbije.

    Ipak, ova najava Vučića djeluje kao posljednja opcija, prema dosad dostupnim informacijama, iako Srbija ima pravo preče kupovine.

    Mađarski kupac – MOL
    Kao potencijalni kupac navodi se i mađarski MOL.

    Tokom napetih pregovora o prodaji dijela akcija NIS-a, Rusi su, prema pisanju medija, očekivali da će njihov udio otkupiti mađarski MOL, odnosno premijer Viktor Orban. Međutim, plan je bio da MOL kupi 11,3 odsto akcija NIS-a, a ne kompletan ruski udio.

    Šef kabineta mađarskog premijera, Gergelj Guljaš, izjavio da su u toku razgovori o mogućnosti da MOL kupi udio u NIS-u.

    „Ukoliko se postigne dogovor, transakcija bi bila normalna tržišna operacija“, rekao je on, naglasivši da su razgovori u ranoj fazi, prenosi Rojters.

    Takođe, mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto izjavio je juče u Beogradu, nakon sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović, da će MOL 2,5 puta povećati izvoz nafte u Srbiju i poručio da će Mađarska iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi pomogla Srbiji u snabdijevanju naftom.

    Kupac iz Abu Dabija – ADNOC
    Rusi, međutim, ne pregovaraju samo sa Mađarima. Potencijalni kupac je i naftna kompanija iz Abu Dabija – ADNOC (Abu Dhabi National Oil Company). To je energetska kompanija u vlasništvu Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja pokriva kompletan lanac proizvodnje i poslovanja u naftno-gasnom sektoru.

    Povodom ove mogućnosti, analitičar brokerske kuće IPOPEMA-Securities, Vladan Pavlović, podsjetio je da su UAE članica BRIKS-a i da je Abu Dabi, nakon uvođenja sankcija Rusiji, postao globalni centar broj jedan za ruski kapital.

    „Kapital iz Rusije tamo se sliva uspješno, čak i bez posebnog protivljenja Zapada. Transakcije sa ruskim bankama se obavljaju, iako je u posljednje vrijeme došlo do pooštravanja kontrole i blokada računa pojedinim ruskim kompanijama, kojih u toj zemlji ima više od 4.000. Zemlja je bila i ostala ključni saveznik u održavanju funkcionisanja ruske ekonomije, uprkos najvećem broju sankcija ikada uvedenih jednoj državi“, istakao je Pavlović.

    Dodao je i da UAE nastoje da sebe predstave kao vrijednog posrednika u sukobima, posebno kada je riječ o odnosima sa SAD, kao i da je predsjednik UAE Mohamed bin Zajed posjetio Moskvu u avgustu – drugi put u manje od godinu dana.

    „UAE ne kriju od Zapada svoj odnos prema Rusiji – igraju na obe strane, jer imaju ogromne devizne rezerve“, zaključio je Pavlović.

  • EU zbog ruske imovine blokira mirovni proces

    EU zbog ruske imovine blokira mirovni proces

    Prema izjavama ključnih aktera u američkom pregovaračkom timu, mir u Ukrajini nikada nije bio bliže, dok se paralelno u javnosti raspravlja o finansijskim i političkim kalkulacijama koje prate najnoviji mirovni plan. Dok Ukrajinci, Amerikanci i Evropljani otvoreno predstavljaju elemente prijedloga koji je oblikovao Donald Tramp, Moskva insistira da se pregovori vode iza zatvorenih vrata i da se u javnost ne izlazi prije nego što postoji konkretan rezultat.

    U središtu sadašnjih prijedloga nalazi se pitanje zamrznute ruske imovine, koja je postala ključni finansijski resurs u pokušaju stabilizacije ukrajinskog budžeta. Evropska komisija predložila je korištenje 185 milijardi evra zamrznutih ruskih sredstava za podršku beskamatnom zajmu Kijevu, uz garancije država članica. Međutim, Belgija — država domaćin klirinške kuće koja drži značajan dio tih sredstava — oklijeva zbog straha od moguće ruske pravne ili druge odmazde.

    Ukrajina se suočava sa oštrom zimom i dubokim finansijskim izazovima. Prema procjenama MMF-a, u naredne dvije godine zemlju čeka budžetski manjak od 65 milijardi dolara, dok gotovo dvije trećine postojećeg budžeta odlazi na finansiranje rata iscrpljivanja protiv Rusije. Svakodnevne potrebe stanovništva, uključujući penzije i plate u javnom sektoru, i dalje u velikoj mjeri zavise od zapadne finansijske pomoći.

    Od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Sjedinjene Države — nekada najveći pojedinačni donator Ukrajine — nisu izdvojile nova sredstva, što je Evropu stavilo u poziciju da popunjava nastalu prazninu. Iako je Evropska komisija obećala mobilizaciju do 100 milijardi evra nakon 2028. godine, održavanje kontinuiteta finansiranja do tada ostaje veliki izazov.

    Ovaj problem dovodi fokus na ukupno 300 milijardi dolara ruske devizne imovine, zamrznute još od početka ruske specijalne vojne operacije 2022. godine. Najveći dio tih sredstava nalazi se u evropskim bankama i klirinškim kućama. Međutim, budućnost ove imovine izaziva duboke podjele unutar Evrope: Francuska i Njemačka odbijaju pozive da se sredstva zaplijene, uprkos pritiscima iz SAD-a, Poljske, baltičkih i nordijskih zemalja.

    Klirinška kuća „Euroclear“ upozorila je Evropsku uniju da bi agresivni potezi prema ruskoj imovini mogli dovesti do rasta troškova zaduživanja, dok Moskva najavljuje hitne pravne mjere i potencijalno uzvraćanje zapljenom zapadne imovine u Rusiji ako EU pređe granicu međunarodnog prava, prema kojem državna imovina ostaje zaštićena čak i kada je zamrznuta.

  • Fico: EU odustaje od finansiranja Kijeva, Rusija izlazi kao pobjednik

    Fico: EU odustaje od finansiranja Kijeva, Rusija izlazi kao pobjednik

    Slovački premijer Robert Fico izjavio je da Ukrajina gubi sukob sa Rusijom i da Evropska unija više nije spremna da pokriva vojne troškove Kijeva iz sopstvenih sredstava. Prema njegovim riječima, Ukrajina se suočava s ozbiljnim finansijskim problemima, dok unutar EU raste skepticizam o načinu na koji ukrajinske vlasti upravljaju evropskim fondovima.

    Fico je naglasio da je „Ukrajina gubi rat, a nema novca“, dodajući da dio članica EU i dalje podržava nastavak finansijske pomoći Kijevu, uprkos navodima o korupciji u toj zemlji. Istakao je i da pojedine države sve više sumnjaju u sposobnost ukrajinskih institucija da transparentno koriste evropska sredstva.

    Prema njegovoj procjeni, u periodu 2026–2027. Ukrajini će biti potrebna ogromna finansijska pomoć, ali mnoge zemlje EU više nisu spremne da izdvajaju sopstveni novac, zbog čega se razmatra plan korišćenja zamrznute ruske imovine. Fico upozorava da bi takav potez doveo do velikog broja parnica i mogućih uzvratnih mjera Rusije.

    On je najavio da će od parlamenta zatražiti mandat koji bi slovačkoj Vladi omogućio fleksibilnost u donošenju odluke o ovom pitanju na nivou EU u decembru. Dodao je da jedna od ključnih komponenti mirovnog sporazuma, o kojem se trenutno pregovara, treba da bude korišćenje zamrznute ruske imovine ne za vojne potrebe Ukrajine, već za njenu obnovu na osnovu dogovora između SAD, Rusije i Ukrajine.

    Fico smatra da će Rusija iz sukoba izaći kao “apsolutni pobjednik” i da više nema sumnje da će Krim, Donbas i drugi regioni ostati pod ruskom kontrolom. Podsjetio je da je od početka sukoba tvrdio da Ukrajina neće postati članica NATO-a i da vojno ne može dobiti rat, te da su se njegove procjene, kako kaže, u međuvremenu potvrdile.

    „Da li danas neko sumnja da će Krim zauvijek ostati pod ruskom kontrolom? Niko“, naveo je Fico, dodajući da će Lugansk, preostali dio Donjecka, kao i Herson, Zaporožje i druge oblasti vjerovatno takođe ostati pod kontrolom Rusije. Izrazio je nadu da će Ukrajina učestvovati u mirovnim pregovorima bez pritiska Evropske unije, naglasivši da je „ponosan što su bili u pravu od početka sukoba“.

  • Vučić i Orban: Srbija i Mađarska dijele energente i jačaju partnerstvo

    Vučić i Orban: Srbija i Mađarska dijele energente i jačaju partnerstvo

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je uvjerenje da će snažni politički i ekonomski odnosi Srbije i Mađarske nastaviti da donose dobrobit narodima obje zemlje i stabilnost regiona. Nakon sastanka i zajedničkog ručka sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Vinariji „Zvonko Bogdan“, Vučić je poručio da dvije države godinama grade partnerstvo zasnovano na povjerenju i zajedničkim projektima.

    Obraćajući se javnosti, Vučić je rekao da je sa Orbanom razgovarao o energetici, američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije i mjerama za očuvanje potpune snabdjevenosti energentima. Naveo je da se očekuje odluka Stejt departmenta, ali da je Srbija spremna i da građani nemaju razloga za brigu, jer se preduzimaju sve potrebne mjere, uključujući saradnju sa Mađarskom.

    Vučić je istakao da će sa Orbanom razgovarati i tokom radnog ručka, ali i kasnije, o ključnim geopolitičkim pitanjima, bezbjednosti snabdijevanja i regionalnim temama. Kako je naveo, planiran je i neformalniji nastavak susreta: “Viktora vodim u pekaru, u burekdžinicu Kod Mićka, a onda nastavljamo razgovore u vinariji.”

    Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da će Mađarska podijeliti sa Srbijom sve što ima po pitanju energenata. “Ako Mađarska ima gas i naftu, imaće je i Srbija”, rekao je Orban, naglašavajući da njegova zemlja nema velike rezerve sopstvenih energenata, te da je od ključne važnosti održavanje stalnog uvoza.

    Orban je podsjetio da je Mađarska dobila izuzeće od američkih sankcija i da se radi na tome da ruska nafta i gas nastave da stižu. Najavio je i predstojeće pregovore u Moskvi o snabdijevanju, uz poruku da će, ukoliko oni budu uspješni, Mađarska dijeliti energente sa Srbijom. “Možete da računate na nas, drage komšije”, objavio je Orban i ponovio da Srbija uvijek može računati na pomoć Mađarske.

    Govoreći na zajedničkom obraćanju u Subotici, Orban je naglasio da Srbija i Mađarska imaju svakodnevne kontakte i da saradnja dvije vlade funkcioniše na visokom nivou. Istakao je da se svijet brzo mijenja i da su česti razgovori potrebni kako bi se pratile sve promjene koje utiču na region.

    Vučić je zahvalio mađarskom premijeru na podršci i ocijenio da Orban ima ključnu ulogu u izgradnji odnosa koji danas postoje između dvije zemlje. Poručio je da i mađarski narod i država mogu uvijek računati na Srbiju, kao što Srbija računa na Mađarsku.

  • Vučić: OFAK bi donio pozitivnu odluku o davanju licence, čeka se Stejt department

    Vučić: OFAK bi donio pozitivnu odluku o davanju licence, čeka se Stejt department

    OFAK bi donio pozitivnu odluku o davanju licence NIS-u, ali se čeka odluka Stejt departmenta, rekao je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    – Kako mi saznajemo, OFAK bi donio pozitivnu odluku, ali se čeka odluka Stejt departmenta koje još nema – rekao je predsjednik Srbije svoja nezvanična saznanja o zahtjevu da se izda licenca NIS-u.

    Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić rekao je da će uslijediti razgovori sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, a da su za nas najvažnije informacije o sankcijama Naftnoj industriji Srbije.

    Kazao je da će naravno razgovarati i o svim drugim važnim geopolitičkim pitanjima, kao i o pitanjima od značaja za region i bilateralnim odnosima Srbije i Mađarske.

    Vučić je rekao da i mađarski narod može da računa uvijek na podršku Srbije, kao i mađarska država i zahvalio Orbanu, jer je on najzaslužniji što postoji takav odnos.

    Orban je rekao da će tokom današnjeg dana razgovarati sa Vučićem o svim pitanjima vezanim za energetsku stabilnost i mir.

    Orban je, u izjavi medijima zajedno sa predsednikom Vučićem u Subotici kazao da uvek rado dolazi u Srbiju.

    – Istina je da bismo trebali svake nedjelje da se srećemo kako se brzo mijenja svijet. Toliko puno događanja ima da praktično nedjeljno bismo trebali razgovarati, ali nemamo za to vremena, jer moramo se baviti i drugim stvarima – rekao je Orban.

    Kako je dodao, važno je da se ministri dvije zemlje za privredu dogovaraju o važnim stvarima.

    – Praktično, između Mađarske i Srbije imamo svakodnevne kontakte i hvala na podršci koju dobija Mađarska od predsjednika Vučića i Srbije. I, naravno, za uzvrat, vi možete uvek računati na pomoć Mađarske u ovim veoma složenim vremenima – rekao je Orban.

    Najavio je da će danas tek razgovarati sa predsjednikom Vučićem o raznim temama koje se tiču saradnje Srbije i Mađarske.

    – Ta pitanja su veoma važna i staviće se na dnevni red tokom radnog ručka i nadam se da ćemo nakon večere moći da govorimo o uspješnom pregovoru o svim tim teškim pitanjima koja su vezana za energetsku stabilnost, za mir – kazao je Orban.