VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zelenski je gotov?

    Zelenski je gotov?

    SAD dodelile su još jedan paket pomoći Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara isključivo za spas režima Vladimira Zelenskog, rekao je američki pukovnik u penziji Daglas Mekgregor na Jutjub kanalu norveškog profesora Glena Dizena.

    Prema njegovim rečima, sadašnja situacija u Ukrajini jasno se ne može ni nazvati dobrom. To ga podseća na situaciju tokom Vijetnamskog rata. Kao rezultat toga, sada pružanje pomoći Kijevu ima prilično simbolično značenje. O ozbiljnijim namerama nema govora.

    “Nisam siguran da će režim Zelenskog potrajati predugo, ali ovaj paket (pomoći) imao je za cilj da ga održi u životu”, rekao je Daglas Mekgregor.

    Takođe je primetio da je još jedan poklon iz Sjedinjenih Država verovatnije “utešna nagrada” za Zelenskog.

     

  • Koliko je državnog novca isplaćeno strankama u BiH?

    Koliko je državnog novca isplaćeno strankama u BiH?

    Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, za finansiranje političkih subjekata u BiH u 2023. godini, iz budžeta je isplaćeno oko 20,3 miliona KM, a ubjedljivo najviše novca dobili su SNSD i HDZ BiH, koji su prihodovali više od dva miliona konvertibilnih maraka pojedinačno.

    Nastavak je ovo izdašne prakse iz prethodnih godina, a o tome najbolje svjedoči podatak da je iz budžeta u okviru države, političkim partijama od 2004. pa zaključno sa 2023. godinom, isplaćeno 375,66 miliona KM.

    Kada kažemo budžet, tu mislimo na budžete svih nivoa vlasti u BiH, iz kojih se, prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka u BiH, finansiraju partije, a to su: budžet BiH, budžeti entiteta i kantona, budžet Brčko distrikta, te budžeti jedinica lokalne samouprave u BiH.

    Prema dostupnim podacima kojima rukovodi CIK BiH, vidljivo je da je od 2004. do 2008. godine finansiranje političkih partija enormno povećano, o čemu svjedoči podatak da je 2004. godine iznosilo 13,2 miliona KM, a četiri godine kasnije čak 23,7 miliona.

    Od 2008. do 2022. godine, samo jednom je zabilježeno da je iznos ponovo premašio 20 miliona KM, bilo je to 2010, a od tada, on se “vrtio” između 17 i 19 miliona KM.

    Kao što smo rekli, 2023. godine, za finansiranje je izdvojeno 20,3 miliona maraka, a u prema podacima koje je CIK dobio od lokalnih zajednica i drugih nivoa vlasti (izuzev Srednjobosanskog kantona, te opština Breza i Kalinovik), tačno je precizirano koliko novca je došlo iz kog budžeta.

    U ovom smislu, sa uplaćenim sredstvima političkim partijama prednjače budžeti opština, iz kojih je isplaćeno oko 6,75 miliona KM, dok je iz budžeta gradova u BiH dato 736.000 KM.

    Ovdje treba napomenuti da 34 jedinice lokalne samouprave u BiH u prošloj godini nisu iz svog budžeta izdvojile sredstva za finansiranje političkih stranaka.

    Ostatak novca koji je dat partijama raspoređen je na sljedeći način: iz budžeta Republike Srpske isplaćeno je 4,64 miliona KM, budžeta Federacije BiH 3,8 miliona maraka, a nakon toga iz budžeta kantona u FBiH – 3,21 milion KM.

    Iz budžeta BiH izdvojeno je nešto više od pola miliona maraka za političke stranke, te 391.000 KM za rad klubova. Ostatak novca, oko 200.000 maraka, isplaćeno je iz budžeta Brčko distrikta.

    Kada su u pitanju partije pojedinačno, situacija u Republici Srpskoj kaže da je najviše novca iz budžeta dobio SNSD, kao najveća i najzastupljenija stranka, a njima je isplaćeno 2.003.703 KM.

    SDS je u prošloj godini dobio skoro 887.000 KM, iza njih je PDP, koji je imao “pomoć” od 646.887 KM, slijedi Socijalistička partija sa 446.000 maraka, a zatim DNS, kome je iz budžeta dato nešto više od 403.000 KM, onda Ujedinjena Srpska sa 374.000 KM, te NPS Darka Banjca 219.105.

    Što se tiče Federacije BiH, HDZ BiH Dragana Čovića iz budžeta je dobio 2,25 miliona KM, a ovdje ćemo dodati da stranke žive i od donacija, kao i da posjeduju brojnu pokretnu i nepokretnu imovinu.

    Novinar Goran Dakić, koji se bavio ovom temom, ističe da su sva pomenuta davanja zakonska i da u tome nema ništa sporno, ali da je sasvim nešto drugo da li je taj budžetski novac političkim strankama dat opravdano.

    “Mene niko ne može ubijediti da je DNS zaslužio da prošle godine dobije nekoliko stotina hiljada maraka iz budžeta. To su, ako me razumijete, zaista pošutane pare. Kada bi svi oni dobijali na mjesečnom nivou 800 KM, i to bi bilo previše”, ističe Dakić.

    Politika na ovim prostorima, dodaje, isključivo je prečica za bogaćenje i da svi koji se njome bave, to čine da bi u što kraćem vremenu i jednostavnije došli do para.

    “Naravno da će u tom sistemu gledati da im i zakonska rješenja to omoguće. Ali, dok god je njima dobro, a narodu ovako kako jeste, neka je. Političari koji imaju ovakav narod zaslužuju tri puta veća primanja”, rekao je Dakić za “Nezavisne novine”.

    Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, smatra da građani ne treba da plaćaju rad partija, te će, najavljuje, ovaj sindikat spremiti inicijativu da se Zakon o finansiranju političkih stranaka u Republici Srpskoj stavi van snage.

    “Vidimo da se radi o ozbiljnom novcu, oko deset miliona maraka godišnje. Ja ne vidim razlog zašto bi bilo koji poreski obveznik finansirao političke stranke. Ako se to radi, onda ćemo i mi tražiti da poreski obveznici finansiraju i sindikate, boračke organizacije, lovačka udruženja i bilo koja druga koja se finansiraju iz vlastitih prihoda. Jer ovako političari zloupotrebljavaju svoj položaj i donose zakone koji pogoduju isključivo njima, a sve na račun građana”, kazao je Marić za “Nezavisne”.

    Izdvajanja iz budžeta svih nivoa u BiH za političke stranke po godinama:

    2004.    13,2 miliona KM

    2005.    15,4 miliona KM

    2006.    19,4 miliona KM

    2007.    21,1 milion KM

    2008.    23,7 miliona KM

    2009.    19,7 miliona KM

    2010.    22,2 miliona KM

    2011.    19,9 miliona KM

    2012.    19,7 miliona KM

    2013.    17,3 miliona KM

    2014.    17,9 miliona KM

    2015.    17,6 miliona KM

    2016.    18 miliona KM

    2017.    18,1 milion KM

    2018.    18,7 miliona KM

    2019.    18,9 miliona KM

    2020.    16 miliona KM

    2021.    18,9 miliona KM

    2022.    19,6 miliona KM

    2023.    20,3 miliona KM

  • Nova epidemija pred vratima, treba li čovječanstvo da strahuje?

    Nova epidemija pred vratima, treba li čovječanstvo da strahuje?

    U svjetlu sve većeg broja virusnih interakcija između životinja i ljudi, ugledni infektolog dr Vajs istakao je da bi novo pandemijsko širenje virusa moglo biti pred vratima, ali da to ne znači nužno posljedice slične pandemiji virusa korona.

    Upozoravajući na mogućnosti, stručnjak je naglasio da “nikako ne želi da širi paniku”, ali da je važno biti informisan i spreman.

    Vajs je objasnio da influenca virus ima mogućnost da pogađa više različitih vrsta – ptice, svinje, ljude – zbog čega stalno evoluira.

    “Može se desiti da se pojavi novi virus koji sadrži dijelove različitih influenca virusa iz raznih životinjskih vrsta, a koji je zarazan za ljude i za koji imuni sistem nije pripremljen”, rekao je on.

    Takva promjena mogla bi izazvati novu ozbiljnu epidemiju ili čak virus sa pandemijskim potencijalom.

    Ptičji grip, jedna od varijanti influenca virusa, već predstavlja svojevrsnu “tihu pandemiju” koja se širi Evropom i pretežno pogađa ptice.

    “Milioni ptica su pogođeni, a mnoge uginu,” napominje Vajs.

    Istovremeno, registrovano je nekoliko stotina slučajeva među ljudima koji su imali blizak kontakt sa zaraženim pticama, a smrtnost među njima iznosi oko 50%. Iako direktan prenos sa čovjeka na čovjeka još nije zabilježen, Vajs navodi da se prenos može dogoditi preko domaćih životinja, kao što je bio slučaj sa farmama u SAD gde su se zaraze širile kontaktom sa kravama.

    Kako bi se preduprijedile eventualne negativne posljedice, Vajs apeluje na objektivnu raspravu bez pretjerivanja i traganja za krivcima. On naglašava da mjere poput zatvaranja škola nisu neophodne ako se situaciji pristupi racionalno i sa činjenicama u prvom planu, prenosi Krone.

    Globalizacija, sve veća mobilnost, putovanja u udaljene oblasti i klimatske promjene takođe doprinose pojavi novih zaraznih bolesti u Evropi, pa i u Austriji.

    “Ranije nismo imali ovakvo okupljanje zaraznih bolesti na tlu Evrope,” upozorava Vajs, dodajući da se krpelji i komarci šire ka sjeveru zbog porasta temperatura, prenoseći i stare i nove patogene.

    Stručnjak takođe prognozira porast broja zaraznih bolesti tokom ljetnjih mjeseci.

    “Spektar infekcija je širi, i očekuje se da će toplija ljeta dodatno povećati rizik”, izjavio je Vajs, ukazujući na sve veću potrebu za zdravstvenom pripravnošću u Evropi, prenosi Kurir.

  • Kako u BRIKS, kad Bošnjaci i Hrvati ne žele tamo

    Kako u BRIKS, kad Bošnjaci i Hrvati ne žele tamo

    BRIKS je pravo mjesto za Republiku Srpsku i od Parlamenta BiH tražićemo saglasnost za apliciranje nekom od oblika BRIKS organizacije.

    Ovo je po povratku iz ruskog Kazanja, gdje je prisustvovao trodnevnom Samitu BRIKS, izjavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Obraćajući se medijima na konferenciji koju je održao u Istočnom Sarajevu, Dodik je naveo da Srpska, prema Ustavu BiH, ima pravo da od Parlamenta BiH traži saglasnost s tim da se bavi određenim političkim pitanjima. Napomenuo je i da BRIKS “nije zamjenska platforma za EU i da samo zlonamjerni to mogu povezivati na takav način”.

    – Osjećao sam se sagovornikom i za globalna pitanja koje je sam predsjednik Vladimir Putin inicirao i nastavićemo da pokušavamo da dođemo u situaciju da u nekom od formata koji organizuje BRIKS budemo prisutni – rekao je Dodik.

     

    Inače, ovo nije prvi put da se aktuelni predsjednik Republike Srpske zalaže za približavanje Republike Srpske i BiH organizaciji čiji su osnivači Rusija, Kina, Brazil, Indija i Južna Afrika. Još u avgustu prošle godine Dodik je, podsjećamo, najavio potpuni spoljnopolitički zaokret i, umjesto dotadašnje neupitne privrženosti Srpske evropskom putu BiH, javno obznanio da se zalaže za priključivanje članstvu u BRIKS.

    – Evropska unija ima alternativu. S obzirom na to da se iz Brisela ispostavljaju uvijek novi i nejasni uslovi za prijem u EU, smatram da BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS. Vjerujem da bi bila primljena prije nego u EU. Narednih dana predstavnici institucija iz Republike Srpske poslaće organima BiH prijedlog da se razmotri takva inicijativa – najavljivao je Dodik preko društvenih mreža novi spoljnopolitički kurs Republike Srpske.

    Međutim, ovo što je Dodik najavljivao prije nešto više od godinu dana, kao i prekjuče u Istočnom Sarajevu, ima jednu, ali veliku prepreku. Naime, upravljanje spoljnom politikom nalazi se u nadležnosti Predsjedništva BiH, a tamo trenutno, pored Željke Cvijanović, sjede Denis Bećirović i Željko Komšić, zagriženi promoteri ne samo evropskog puta BiH, već i što bržeg učlanjenja BiH u NATO.

    Osim toga, gotovo je nemoguće povjerovati u to da bi Dodikova ideja mogla da prođe i u Parlamentu BiH gdje su, osim bošnjačkih predstavnika, hrvatski političari svi do jednog aktivni zagovarači pristupanja EU, kao i Zapadnoj vojnoj alijansi.

    Zašto se predsjednik Srpske i lider SNSD javno zalaže za približavanje BRIKS, iako je i njemu sigurno jasno da za takav prijedlog neće dobiti podršku u institucijama BiH, pitali smo za mišljenje profesora geopolitike Srđana Perišića. On smatra da je navedenim izjavama Dodik “pokazao da se ponaša kao legalista”.

    – Naravno da će inicijativa o približavanju BiH ili Republike Srpske BRIKS teško proći u Predsjedništvu BiH, isto kao i Parlamentu BiH. To je jedna dimenzija te priče. Međutim, druga dimenzija je nesporna činjenica da su Sarajevo i bošnjačke političke stranke uzurpirali kompletnu spoljnu politiku BiH. Republika Srpska nema uticaj na spoljnu politiku, a posljedica toga jeste to da je Srpska posljednjih godina stvorila svoju samostalnu spoljnu politiku. Sigurno je da će Republika Srpska nastaviti s onim što je do sada radila, a u prilog tome govori činjenica da se samo u posljednje dvije i po godine Dodik sastao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom šest ili sedam puta. Ne zaboravimo i sastanke s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, predsjednikom Turske Redžepom Erdoganom, liderima Azerbejdžana – kaže Perišić za Srpskainfo.

    Na naše pitanje da li Republika Srpska može “zaobići” institucije BiH u tom smislu, odnosno postati pridruženi član BRIKS ili uspostaviti neki drugi vid saradnje s tom organizacijom bez obzira na stav Sarajeva, Perišić tvrdi da je to moguće.

    – Imajući u vidu da će Dodikova inicijativa biti blokirana u institucijama BiH, izgrađena spoljna politika Srpske, o kojoj sam već govorio, omogućiće saradnju s BRIKS kako bi Republika Srpska postala pridruženi član ili posmatrač. U interesu Srpske je da političke i ekonomske blokade od strane Zapada zaobiđe tako što će imati direktnu političku i ekonomsku saradnju sa zemljama BRIKS. Politička podrška je sigurna, a što se tiče ekonomske podrške, Srpska će se sigurno obratiti novoj razvojnoj banci koja postoji u okviru BRIKS, kao i nekim drugim segmentima koje BRIKS tek treba da izgrađuje – zaključuje Perišić.

     

     

  • Rusi silovito napreduju; Imaju novi cilj?

    Rusi silovito napreduju; Imaju novi cilj?

    Ruske snage napreduju u nekoliko gradova istočne Ukrajine, približavajući se svom cilju da zauzmu strateški grad Pokrovsk, objavili su ruski i ukrajinski blogeri.”Neprijatelj je napredovao u Selidoveu”, napisala je kasno sinoć grupa DipStejt , blisko povezana sa ukrajinskom vojskom, u aplikaciji za razmenu poruka Telegram. Ona je objavila mapu koja prikazuje ruske snage na jugoistoku grada.

    Ruske snage od prošle nedelje napadaju rudarski grad Selidove u ukrajinskoj oblasti Donjeck. Njeno zauzimanje bi otvorilo put za rusko napredovanje ka logističkom centru Pokrovsk 20 km severozapadno. Ruska novinska agencija ŠOT javila je na Telegramu da moskovske snage kontrolišu 80 odsto Selidova.

    Ruski šef Donjecke oblasti Denis Pušilin rekao je da su ruske snage podigle zastavu na krovu jedne od zgrada u gradu Hirnik, nekih 14 kilometara južno od Selidova, javila je ruska državna novinska agencija RIA. Ruski vojni blogeri su takođe izvestili da su ruske snage blizu zauzimanja grada Kurahova, jugozapadno od Hirnika. Rojters nije mogao nezavisno da proveri izveštaje. Ukrajina ih nije komentarisala.

  • Haris u velikom problemu, gubi i dvije važne savezne države?

    Haris u velikom problemu, gubi i dvije važne savezne države?

    Do izbora za narednog predsjednika ili predsjednicu SAD-a ostalo je još nešto više od sedmicu, a demokratska kandidatkinja Kamala Harris dobila je neočekivane probleme na samom kraju kampanje.

    Pored sedam “swing” država, za koje se ne može još reći za koga će glasati, dvije države koje su trebale biti “plave”, odnosno pripasti demokratama, postale su izrazito zanimljive.

    Prva je Minnesota, gdje je posebno interesantno. RealClearPolitics, koji skuplja rezultate anketa i formira svoju izbornu mapu, držala je Minnesotu kao solidno plavu državu.

    Ipak, u posljednjih par dana, Minnesota je dodana u grupu država za koje se ne može sa sigurnošću reći za koga će glasati. Pri tome, poseban problem za demokrate je što je to domaća savezna država Tima Walza, kandidata za potpredsjednika i guvernera Minnesote.

    Radi se o državi koja je posljednji put glasala za republikanca 1972. godine, a od tada je značajan dio demokratskog “plavog zida” i savezna država koju je Demokratska stranka smatrala “svojom.”

    Druga savezna država koja bi mogla biti zanimljiva je Virginia. Također dio grupe saveznih država koja se smatrala sigurno demokratskim, Donald Trump je odlučio da organizuje predizborni skup upravo ovdje, i to 2. novembra, odnosno tri dana prije izbora.

    Virginia je posljednji put glasala za republikanca 2004. godine, za Georgea Busha, te je Biden osvojio 10 posto više glasova od Trumpa u ovoj državi prije četiri godine.

    Međutim, Trumpova odluka da odvoji vrijeme za skup ovdje, uz činjenicu da njihov guverner dolazi iz Republikanske stranke i ima značajnu podršku među stanovnicima, može signalizirati da u ovoj državi također možemo očekivati potencijalno iznenađenje.

  • Putin: Ako Zapad dozvoli dalekometne udare, stići će naš odgovor

    Putin: Ako Zapad dozvoli dalekometne udare, stići će naš odgovor

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Moskva smišlja različite načine odgovora ako Sjedinjene Države i njene saveznice u NATO-u dozvole Ukrajini da upotrijebi zapadno oružje dugog dometa za udare duboko u Rusiju.

    “(Rusko ministarstvo odbrane) razmišlja o tome kako odgovoriti na moguće udare dugog dometa na rusku teritoriju, ponudiće niz odgovora”, rekao je Putin novinaru državne televizije Pavelu Zarubinu, prema video snimku objavljenom na Zarubinovom profilu za razmjenu poruka u Telegramu.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mjesecima moli saveznike Kijeva da dopuste Ukrajini da ispaljuje zapadne projektile dugog dometa, uključujući američke ATACMS i britanske Storm Shadows, duboko na rusku teritoriju kako bi se ograničila sposobnost Moskve za napade na njegovu zemlju. Zapad zasad to odbija tvrdeći da ne žele dalju eskalaciju.

    Na pitanje Putinu jesu li zemlje NATO-a čule njegove prethodne izjave da bi takav potez države, koje snabdijevaju Kijev raketama dugog dometa, direktno uvukao u rat. “Nisu mi ništa rekli o tome, ali se nadam da su čuli”, rekao je Putin. “Jer, naravno, i mi ćemo morati donijeti neke odluke za sebe”, dodao je.

    Putin je rekao da je malo rano govoriti o tome kako tačno, kada i gdje će Rusija odgovoriti, ali da će Moskva, ako budu odobreni udari dugog dometa, morati odgovoriti primjereno.

    Putin je rekao da samo osoblje iz zemalja NATO-a može upravljati specifičnom opremom koju Ukrajina želi jer Kijev nema potrebne stručnjake. “Ukrajinska vojska nije sposobna to učiniti samostalno, ne može”, rekao je Putin, a prenosi “Index”.

  • Cvijanović: Konaković samo potvrdio da je proces protiv Dodika montiran i politički instruisan

    Cvijanović: Konaković samo potvrdio da je proces protiv Dodika montiran i politički instruisan

    Ministar Konaković potvrdio ono što govorimo od početka, a to je da je proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika montiran i politički instruisan, istakla je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.
    – Konaković kaže juče na sarajevskoj Fejs TV: “Onda mi Dodika stavimo na mjesto, on je procesuiran, on je pred Sudom BiH” – citirala je Cvijanović, podjelivši objavu na Instagramu, uz video emisije u kojoj je gostovao Elvedin Konaković.
  • Košarac: “Trojka” priznaje da pokušava ukloniti Dodika sa političke scene

    Košarac: “Trojka” priznaje da pokušava ukloniti Dodika sa političke scene

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da stranke “trojke” u želji da se dodvore svom glasačkom tijelu nesvjesno otkrivaju karte priznajući da sa ambasadorom SAD u BiH Majklom Marfijem i Kristijanom Šmitom kroz politički montiran proces pokušavaju ukloniti predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa političke scene.

    Košarac je naveo da je uklanjanje Dodika sa političke scene uslov za realizaciju krajnjeg cilja “trojke”, a to je destabilizacija Republike Srpske, otimanje njene imovine i urušavanje njenog ustavnog kapaciteta.

    – Od Konakovićevog priznanja “mi Dodika stavimo na mjesto, on je procesuiran, on je pred Sudom BiH”, do Kojovićevog priznanja da je proces rezultat “kombinacija” u kojim je učestvovala “trojka” – ukazao je Košarac komentarišući to što je Konaković u jednoj televizijskoj emisiji potvrdio da je proces protiv predsjednika Srpske montiran i politički instruisan.

    Košarac je istakao da ovo nije prvi put da predstavnici “trojke” priznaju ono što predstavnici iz Republike Srpske ponavljaju više od godinu dana, a to je da je proces protiv predsjednika Srpske klasična namještaljka i rezultat antidejtonskih i antiustavnih aktivnosti Kristijana Šmita i Majkla Marfija u sadejstvu sa “lokalnim tipovima sarajevske čaršije”.

    On je dodao da je evidentno da “trojka” bilda svoje političke mišiće na temi Milorad Dodik.

    Time, dodaje Košarac, oni potvrđuju i da nisu ono što za sebe vole reći “probosanske snage”, već su isključivo pokusni đaci u službi proameričkih interesa.

    On je naglasio da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u Sudu BiH brani Ustav i dejtonski koncept BiH, jedini mogući za opstanak BiH, sastavljene od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    – Stoga Konakoviću, Kojoviću i ostatku ekipe treba da bude jasno da će jedini ishod njihove antidejtonske i antiustavne kombinatorike biti dodatno urušavanje BiH i put u neizvjesnost – napomenuo je Košarac.

    Ministar inostarnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković juče je gostujući na sarajevskoj Fejs TV, između ostalog, rekao da je Dodik “stavljen na mjesto”. “Onda MI Dodika stavimo na mjesto. Dodik je procesuiran, Dodik je pred Sudom BiH, Dodik je izolovan, Dodik je sankcionisan”, rekao je Konaković.

  • Dodik: Zapad rezervisao Balkan za svoje ciljeve

    Dodik: Zapad rezervisao Balkan za svoje ciljeve

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je da Zapad rezervisao Balkan za svoje ciljeve i da zapadne sile vrše pritisak na Srpsku jer žele da ih drugi slušaju, a ne da istupaju u svojstvu partnera, ali da on ne odustaje od svojih političkih principa i predstavljanja srpskog naroda koji ga je izabrao.

     Ne mogu odustati od svojih političkih principa. Smatram sebe predsjednikom Republike Srpske, demokratski izabranim od naroda. Moram da predstavljam srpski narod koji me je izabrao, a ne da se povinujem nekim zapadnim vladama – rekao je predsjednik Srpske za rusku agenciju Tas.

    On je naglasio da je Zapad odavno prestao da mu prijeti jer znaju njegov stav, ali da su mu uveli mnoge sankcije i učinili sve da mu zakomplikuju život.

    – Mi smo na specifičnoj lokaciji, na Balkanu, gdje su zapadne sile, reklo bi se, rezervisale ovo mjesto da bi uticale na nas – naveo je Dodik.

    Odgovarajući na pitanje novinara da li je moguća neka vrsta obojene revolucije u BiH s obzirom na to da se Zapad, na čelu sa SAD često miješa u poslove zemalja koje smatra nezgodnim ili neisplativim, Dodik je rekao da oni to konstantno pokušavaju, ali da nema šanse da se u Republici Srpskoj izvede obojena revolucija.

    On je naveo da je cilj takvih dešavanja da bude sklonjen demokratski izabrani lider sa pozicije i unesen haos u društvo, da je i ranije bilo takvih bezuspješnih pokušaja, ali da narod to prepoznaje.

    – Što se tiče drugog dijela BiH, tu nema potrebe, jer oni već slušaju stranu Amerike i Zapada – ukazao je predsjednik Srpske.

    On je rekao da su iz više izvora provjerene prijetnje koje je dobio, da ne strahuje za svoj život, ali da je racionalan i da ne treba isključiti takve pokušaje.

    – Uzimajući u obzir ova upozorenja, pokušavamo, moglo bi se reći, da prevaspitamo naše službe bezbjednosti i povećamo mjere ove vrste – dodao je Dodik.

    Dodik, koji je nedavno u Kazanju prisustvovao Samitu šefova država BRIKS, istakao je da je svrha samita BRIKS-a prije svega borba za mir i da je zahvalan što je prisustvovao takvom globalnom događaju.

    – Ovo je borba za ljude, države i nacije zasnovana na poštovanju suvereniteta svakog i bez miješanja u unutrašnje stvari – naveo je predsjednik Srpske.

    Govoreći o mogućim direktnim letovima iz Rusije za Banjaluku, Dodik je rekao da je to stara ideja, da s obzirom na sve aktuelne događaje u svijetu, postoje određene poteškoće u realizaciji, ali da Srpska ne odustaje od toga.

    U vezi sa otklanjanjem smetnji u platnom prometu između Rusije i Republike Srpske, Dodik je rekao da je to trenutno teško provesti, ali da će se svakako tražiti mogućnosti za to.

    On je naglasio da je Zapad u BiH uspostavio sistem korespondentskih banaka, tako da sav novac koji u nekom trenutku uđe ili izađe iz BiH ide preko zapadnih banaka, poput Dojče banke ili nekih drugih.

    – Ovo je neka vrsta zanimanja. Ovo je takođe poruka da je na njima kako ćemo finansijski komunicirati sa svijetom. To stvara veliki problem za naše funkcionisanje. Ako se pojavi bilo kakvo pitanje ili spor, pitamo. Koga da pitam, kome da se žalim? Na primjer, Zapad je blokirao 390 milijardi od Rusije, što je, naravno, velika suma za Rusiju i značajna za nas – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je ponovio da BiH, zahvaljujući Republici Srpskoj nije uvela sankcije Rusiji, te poručio da Srpska i BiH neće uvoditi vizni režim sa Rusijom sve dok je Milorad Dodik na vlasti.