VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zelenski: Prezirem ruski narod

    Zelenski: Prezirem ruski narod

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio je da dobro govori ruski jezik, ali je priznao da iskreno prezire ruski narod.

    On je u podkastu Leksa Fridmena rekao da prezire Ruse i da zbog toga želi da razgovara na ukrajinskom jeziku uz pomoć prevodioca, a ne na ruskom, kako je to predložio Fridmen, koji takođe tečno govori ruski, jer je odrastao u Moskvi.

    “Savršeno govorim ruski, naravno, i razumijem sve što govorite, ali Vam ne mogu odgovarati na ruskom tokom čitavog intervjua”, istakao je Zelenski, prenosi Srna.

    Ukrajinski lider naveo je da “ne može da se pretvara da se ništa ne dešava” i da podrži izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina da su Rusi i Ukrajinci jedan narod i da govore istim jezikom.

    Zelenski je naglasio da prezire “ljude koji su gluvi” i koji su započeli ono što je nazvao “okupacijom” kako bi zaštitili ruski jezik.

    Prije nego što je počeo da se bavi politikom, Zelenski je u aprilu 2014. godine izjavio da su Rusi i Ukrajinci jedan narod.

    Zelenski tvrdi da u Ukrajini ima ljudi koji govore ruski i da im, navodno, to niko nije zabranio.

  • Dodik: Nismo se povukli uprkos teškim pritiscima

    Dodik: Nismo se povukli uprkos teškim pritiscima

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osvrnuo se u razgovoru za “Glas” na proteklu godinu, nazvavši je teškom i izazovnom, ali uspješno završenom. Naglasio je kako su se suočavali s političkim i ekonomskim pritiscima, uključujući sankcije od strane međunarodne zajednice, ali da su uspjeli očuvati stabilnost i nastaviti sa započetim projektima.

    Dodik je posebno istaknuo značajnu podršku prijatelja Republike Srpske, koja je, prema njegovim riječima, omogućila stabilizaciju ekonomske situacije i završetak godine bez dugova. „Imali smo intenzivne kontakte s našim prijateljima. Zahvaljujući njihovoj podršci uspješno smo završili poslovnu, budžetsku, godinu. Isplatili smo sve obaveze, a čak smo decembarsku penziju isplatili prije nove godine. Ekonomija bilježi dobit od 410 miliona KM, što pokazuje da smo radili na pravi način,” rekao je Dodik.

    Govoreći o sankcijama, Dodik je istaknuo da je njihova svrha bila slabljenje Republike Srpske, ali da one nisu polučile željeni rezultat. Posebno je apostrofirao pokušaje otimanja imovine, naglasivši da će aktuelna vlast nastaviti odlučno braniti interese Srpske. „Ova garnitura neće dozvoliti otimanje imovine. Naš politički cilj je nezavisnost i samostalnost Republike Srpske, i to su svi shvatili,“ dodao je.

    Osim političkih izazova, Dodik je govorio i o važnim ekonomskim projektima. Najavio je inicijativu za osnivanje posebnog fonda za pomoć privredi, koja bi se finansirala sredstvima prikupljenim od međunarodnih partnera. „Evropa zagovara stav da država ne može pomagati privredu, ali u Americi se to radi. Mi ćemo tražiti način da pomognemo našoj privredi kroz dugoročne programe,” naglasio je.

    Budžet predsjednika Republike od 77 miliona KM, prema njegovim riječima, bit će korišten za ključne projekte, među kojima su ulaganja u predškolsko obrazovanje i besplatne vrtiće. „Djeca su prioritet. Planiramo izgradnju vrtića u saradnji s lokalnim zajednicama. Također, iz tog budžeta financiraju se i zdravstvene operacije u inostranstvu,“ rekao je Dodik, odgovarajući na kritike da je budžet previsok.

    Osvrćući se na političke događaje, predsjednik Srpske je podsjetio na lokalne izbore, ističući da je vladajuća koalicija ostvarila pobjedu u više od 70 općina i gradova, iako su izostali gradonačelnici u Bijeljini i Banjoj Luci. „Imamo skupštinsku većinu u Bijeljini, dok u Banjoj Luci vidimo da se stvari mijenjaju. Ako procijenimo da treba da preuzmemo odgovornost za Banju Luku, mi ćemo to učiniti,“ poručio je.

    Jedan od značajnih problema o kojem se govorilo tokom godine je izgradnja centralnog spomen-obilježja. Dodik je kazao da su sredstva prebačena, ali da projekt još uvijek nije završen. „Neprihvatljivo je da na spiskovima za uklesavanje na spomeniku nema poginulih policajaca niti poginulih s prostora Federacije. To su stvari koje moraju biti ispravljene,“ istakao je.

    Na pitanje o siromaštvu i životnom standardu građana, Dodik je priznao da postoje ljudi koji teško žive, ali je naglasio da to nije dominantna priča. „Znam ljude kojima je teško i pomažem mnogima, ali ne možemo ignorisati činjenicu da bilježimo napredak i političku stabilnost,“ rekao je. Također je ukazao na političke potrese u drugim zemljama, napominjući da Republika Srpska ima stabilnost, što je, prema njegovim riječima, rijetkost u današnjem svijetu.

    Govoreći o pritiscima iz međunarodne zajednice, Dodik je istaknuo da sankcije koje su uvedene njemu i njegovoj porodici nisu polučile rezultate. Odbacio je optužbe o korupciji i umiješanosti u sumnjive poslove, ističući da su sve firme pod sankcijama nastavile poslovati i isplaćivati plate. „Sve te firme isplaćuju poreze i doprinose. U ‘Prointeru’ su bile najveće plate u tom sektoru,“ rekao je.

    Dodik je izrazio optimizam u vezi s političkim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama, očekujući povoljniji odnos nove administracije prema Republici Srpskoj. „Velika su očekivanja od Donalda Trumpa, ali ćemo vidjeti kako će se stvari razvijati,“ zaključio je.

    Na kraju, predsjednik Republike Srpske osvrnuo se i na svoje zdravstveno stanje, kazavši da se osjeća dobro nakon operativnog zahvata. „Mnogi su požurili da me otpišu, ali moram ih razočarati. Sve je pod kontrolom, nema nikakvih maligniteta,“ rekao je Dodik, dodajući da se uskoro vraća svojim obavezama.

  • Vučić: Amerikanci sankcijama žele da okrenu Srbiju na svoju stranu

    Vučić: Amerikanci sankcijama žele da okrenu Srbiju na svoju stranu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je danas da Sjedinjene Države sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS) ne žele da kažnjavaju Srbiju, već da je “okrenu na svoju stranu”.

    Vučić je ocijenio da će američke sankcije NIS-u najvjerovatnije biti uvedene 10. ili 13. januara, ali da je nepoznanica da li se to odnosi na kompletno rusko vlasništvo ili većinski paket.

    On je za “RTS” rekao da nakon uvođenja sankcija najvjerovatnije više neće biti moguće da nafta dolazi preko Jadranskog naftovoda (JANAF), ali da će vidjeti sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem da se nafta i dalje transportuje iz Hrvatske do Srbije, koja ima važeći ugovor o tome.

    “To nama pravi ozbiljne probleme. Međutim, imamo 85 dana dovoljno dizela i benzina da ne kupimo litar nafte sa strane. Krize u snabdevanju neće biti, snaći ćemo se i u najtežim uslovima. Vojska ima dvostruko veće rezerve dizela, sve smo obezbedili, jer smo o tome mislili na vreme”, rekao je Vučić.

    On je objasnio da se još ne zna da li će Amerikanci tražiti da Rusi imaju nula odsto vlasništva u NIS-u ili 40 odsto, odnosno da Rusi nemaju većinski paket.

    Prema njegovim riječima, Srbija ima novac za otkup i to može da plati odmah i kupi 56.5 posto akcija “Gaspromnjefta”, prenosi “N1”.

  • Opozicja u Srpskoj razjedinjenija nego ikad

    Opozicja u Srpskoj razjedinjenija nego ikad

    Samo dvije godine prije opštih izbora u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, stanje u opoziciji Republike Srpske djeluje razjedinjenije nego ikad. Iako su i raniji izborni ciklusi donosili nesuglasice i sukobe unutar opozicionih redova, do sada su ključne opozicione partije uspijevale da, makar u posljednjim trenucima, postignu dogovor i nastupe jedinstveno s kandidatima za ključne funkcije.

    Međutim, čini se da će 2026. godine situacija biti znatno drugačija. Nakon što je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, preuzeo rukovodstvo nad PDP-om i najavio mogućnost kandidature za predsjednika Republike Srpske, sve su glasnije tvrdnje da dogovor o zajedničkom opozicionom nastupu neće biti moguć. Dodatnu težinu toj pretpostavci daje činjenica da dvije ključne opozicione grupacije – Narodni front Jelene Trivić i Lista “Za pravdu i red” Nebojše Vukanovića – kategorički odbijaju ideju podrške Stanivukoviću.

    – Smatram da ovom društvu trebaju promjene, a ne samo zamjene. Zato i dalje ostajem pri stavu da saradnja sa Stanivukovićem nije opcija – izjavila je Jelena Trivić za Srpskainfo.

    Nebojša Vukanović dijeli sličan stav, tvrdeći da Stanivukovićev način vođenja politike nije prihvatljiv.
    – Njegov stil upravljanja je identičan Dodikovom: politička korupcija, nagodbe, zloupotreba javnih resursa, nezakonita zapošljavanja… Uz to, smatram da mu nedostaju obrazovanje i iskustvo potrebni za vođenje Republike Srpske – izjavio je Vukanović.

    S druge strane, SDS, najveća opoziciona partija, još nije zauzela jasan stav o podršci Stanivukoviću. Ipak, simbolična je činjenica da je njihov Gradski odbor u Banjaluci, na prethodnim izborima, pružio podršku Jeleni Trivić, a ne Stanivukoviću.

    Analitičari o mogućim scenarijima

    Prema komunikologu Mladenu Bubonjiću, iako su opšti izbori još daleko, trenutna situacija u opoziciji pokazuje duboku podijeljenost.

    – Politički odnosi u Srpskoj zavisiće i od spoljnog uticaja, poput suđenja Miloradu Dodiku, mogućih novih sankcija ili intervencija međunarodne zajednice – objašnjava Bubonjić.

    Ako spoljni faktori ne budu značajnije uticali, Bubonjić očekuje da će se opozicija podijeliti u dvije grupe, dok će vlast predvoditi SNSD sa koalicionim partnerima.
    – PDP sa Stanivukovićem biće jedna opoziciona kolona, dok će Narodni front, Lista “Za pravdu i red” i SDS činiti drugu, suštinski opozicionu grupaciju – predviđa on.

    Takođe, Bubonjić smatra da će Stanivuković, zbog svojih političkih ambicija, sprovesti značajnu reorganizaciju PDP-a.
    – Stanivuković će ojačati PDP, ali će izgubiti dio demokratskog kapaciteta te stranke. Fokusiraće se na Banjaluku i nekoliko drugih sredina, ali će, po strukturi i načinu rada, PDP sve više nalikovati SNSD-u – navodi Bubonjić.

    U takvim okolnostima, kako tvrdi, teško je zamisliti da će suštinske opozicione stranke pružiti podršku Stanivukoviću.
    – Najvjerovatnije je da će PDP isturiti Stanivukovića kao samostalnog kandidata, osim ako ne dođe do političkih dogovora ili prebjega – zaključuje Bubonjić.

    Ostaje da se vidi hoće li opozicija uspjeti prevazići trenutne podjele i postići dogovor do 2026. godine.

  • Austrijski kancelar podnio ostavku

    Austrijski kancelar podnio ostavku

    Austrijski kancelar Karl Nehamer podnio je ostavku.

    Nehamer (OVP) je večeras prekinuo pregovore sa SPO i prema navodima “Krona” podnio ostavku na mjesto kancelara.

    NEOS, treći koalicioni partner, otpao je tokom pregovora u petak, a danas su nastavljeni razgovori samo sa SPO, koji su očigledno završeni bezuspješno.

    Takođe je vjerovatno da će se Nehamer povući kao lider OVP-a.

    Planirano je da se izvršni odbor stranke OVP sastane u Federalnom kancelariji u nedjelju u 10 časova.

    Mediji kao moguće nasljednike vide i bivšeg kancelara Sebastijana Kurca, piše Telegraf.

  • Zaharova: Moskva godinama govori da Amerika naoružava Ukrajinu

    Zaharova: Moskva godinama govori da Amerika naoružava Ukrajinu

    Rusija je postavila za cilj da demilitarizuje Ukrajinu tokom specijalne vojne operacije upravo zato što su SAD tajno usmjeravale oružje Kijevu prije 2022. godine, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Komentarišući izjavu američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da su SAD tajno isporučile mnogo oružja Ukrajini između septembra i decembra 2021. godine, Zaharova je istakla da Rusija o tome govori već dugi niz godina.

    – O tome kako SAD i Velika Britanija isporučuju oružje u Ukrajinu, o beskrajnim NATO vježbama u Crnom moru uz narušavanje ruskih granica i opasno približavanje vojnih aviona zapadnih država civilnim avionima u vazdušnom prostoru naše zemlje – napomenula je Zaharova.

    Ona je istakla da je upravo zbog toga jedan od ciljeva specijalne vojne operacije demilitarizacija Ukrajine i osiguranje bezbjednosti zemlje.

  • Ukrajina pokrenula iznenadni protivnapad u Kursku

    Ukrajina pokrenula iznenadni protivnapad u Kursku

    Ukrajinske snage pokrenule su veliku protivofanzivu, navodeći da Rusija “dobija ono što zaslužuje”. Prema ruskom vojnom blogeru, ukrajinske snage su pokrenule napade prema Berdinu u Kurskoj oblasti. Napreduju iz Sudže prema selu Bolšoje Soldatskoje. U ofanzivi učestvuju oklopna vozila.

    Ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija potvrdio je da su ukrajinske snage izvele iznenadne napade na ruske snage na nekoliko lokacija u Kurskoj oblasti u Rusiji.

    “Rusi su jako zabrinuti u Kurskoj regiji. Napadnuti su iz nekoliko smjerova i to ih je iznenadilo. Odbrambene snage djeluju”, izjavio je Andrij Kovalenko, šef centra.

    “Kursk, dobre vijesti, Rusija dobija ono što zaslužuje”, napisao je na Telegramu Andrij Jermak, šef ukrajinske predsjedničke administracije.

    Jedan ruski vojni bloger rekao je da je Ukrajina pokrenula “protivofanzivu iz nužde”. “Držite palčeve i molite za momke”, dodao je.

    Ruske snage su tokom proteklih šest mjeseci postepeno potiskivale ukrajinske snage duž glavne linije fronta u ukrajinskoj istočnoj regiji Donbas.

    Takođe su povratile više od polovine područja koje su ukrajinske snage zauzele u Kurskoj regiji, prenosi “Index”.

  • Kremlj o inicijativi Vučića da razgovara sa Putinom

    Kremlj o inicijativi Vučića da razgovara sa Putinom

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov prokomentarisao je izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će inicirati telefonski razgovor sa ruskim liderom rekavši da se kontakti Vladimira Putina sa partnerskim zemljama organizuju “maksimalno operativno”.

     Razgovori sa našim prijateljima i partnerima na najvišem i na drugim nivoima se dogovaraju maksimalno operativno – rekao je Peskov.

    Podsjećamo, Vučić je ranije danas na sjednici Vlade Srbije izjavio da će Sjedinjene Američke Države uvesti sveukupne sankcije “Naftnoj industriji Srbije” do 15. januara i da će on lično razgovarati sa predsjednikom Rusije Vladimitom Putinom u vezi sa tim problemom, poslije 20. januara.

    – Slijede nam problemi i sa “Rafinerijom”, i sa “Petrohemijom”, i sa svim drugim našim gigantima, suštinskim opstankom ekonomije koju imamo danas, jer ne možete nabavljati rezervne dijelove – upozorio je Vučić.

  • Indirektni porezi lani veći za 901 milion KM

    Indirektni porezi lani veći za 901 milion KM

    Prihodi od indirektnih poreza u 2024. godini iznosili su 11,541 milijardu i veći su za 901 milion KM ili 8,47 odsto nego u istom periodu 2023. godine, kada su iznosili 10,640 milijardi KM, saopšteno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    U protekloj godini nije bilo povećanja stopa indirektnih poreza, već je rast prihoda bio uslovljen dijelom inflatornim kretanjima, a dijelom aktivnostima koje je preduzimala UIO, ističe se u saopštenju.

    Nakon što prikupi prihode od indirektnih poreza, UIO prvo vrši povrat PDV-a poreskim obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat i po tom osnovu Uprava je 2024. godine privredi vratila 2,91 milijardu KM, a ostatak prikupljenih prihoda otišao je u raspodjelu korisnicima, pojašnjavaju u UIO.

    Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima od januara do decembra 2024. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su 9,449 milijardi KM i veći su za 1,015 milijardi KM nego prihodi koje su sa jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine.

    Za finansiranje državnih institucija u 2024. godini raspoređen je iznos od 1,020 milijardi KM, Federaciji BiH ukupno je raspoređeno 5,185 milijardi KM, Republici Srpskoj 2,905 milijardi KM, a Brčko distriktu 291 milion KM.

    Po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva Federacija BiH je dobila još 241 milion KM, Republika Srpska 159 miliona KM i Brčko distrikt osam miliona KM, a razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM, dodaje se u saopštenju UIO.

  • Tramp bira ambasadora u BiH

    Tramp bira ambasadora u BiH

    Rok za imenovanje novog ambasadora SAD u BiH Daglasa DŽounsa je istekao, a o prijedlogu novog ambasadora odlučivaće Donald Tramp.

    DŽozef Bajden je imenovao DŽonsa umjesto Majkla Marfija još u julu prošle godine, ali je imenovanje zastalo u procedurama, a juče je i formalno istekao rok za dalji tok njegovog izbora za novog ambasadora u BiH.

    To znači da se odluka vraća u Bijelu kuću gdje će novi predsjednik Donald Tramp nominovati novog ambasadora SAD u BiH.

    – Nominacije koje nisu ni potvrđene ni odbačene tokom sjednice na kojoj su iznesene neće se postupati ni na jednoj narednoj sjednici, a da ih predsjednik ponovo ne uputi Senatu; i ako Senat odgodi ili uzme pauzu na više od trideset dana, sve nominacije koje su na čekanju i po kojima nije konačno postupljeno u vrijeme odlaganja ili pauze, sekretar će ih vratiti predsjedniku i neće se ponovo razmatrati osim ako ih predsjednik ponovo pošalje Senatu – kaže pravilo 31 tačka 6. Pravila Senata.