VRBAS Media

Autor: INFO

  • Haris u velikom problemu, gubi i dvije važne savezne države?

    Haris u velikom problemu, gubi i dvije važne savezne države?

    Do izbora za narednog predsjednika ili predsjednicu SAD-a ostalo je još nešto više od sedmicu, a demokratska kandidatkinja Kamala Harris dobila je neočekivane probleme na samom kraju kampanje.

    Pored sedam “swing” država, za koje se ne može još reći za koga će glasati, dvije države koje su trebale biti “plave”, odnosno pripasti demokratama, postale su izrazito zanimljive.

    Prva je Minnesota, gdje je posebno interesantno. RealClearPolitics, koji skuplja rezultate anketa i formira svoju izbornu mapu, držala je Minnesotu kao solidno plavu državu.

    Ipak, u posljednjih par dana, Minnesota je dodana u grupu država za koje se ne može sa sigurnošću reći za koga će glasati. Pri tome, poseban problem za demokrate je što je to domaća savezna država Tima Walza, kandidata za potpredsjednika i guvernera Minnesote.

    Radi se o državi koja je posljednji put glasala za republikanca 1972. godine, a od tada je značajan dio demokratskog “plavog zida” i savezna država koju je Demokratska stranka smatrala “svojom.”

    Druga savezna država koja bi mogla biti zanimljiva je Virginia. Također dio grupe saveznih država koja se smatrala sigurno demokratskim, Donald Trump je odlučio da organizuje predizborni skup upravo ovdje, i to 2. novembra, odnosno tri dana prije izbora.

    Virginia je posljednji put glasala za republikanca 2004. godine, za Georgea Busha, te je Biden osvojio 10 posto više glasova od Trumpa u ovoj državi prije četiri godine.

    Međutim, Trumpova odluka da odvoji vrijeme za skup ovdje, uz činjenicu da njihov guverner dolazi iz Republikanske stranke i ima značajnu podršku među stanovnicima, može signalizirati da u ovoj državi također možemo očekivati potencijalno iznenađenje.

  • Putin: Ako Zapad dozvoli dalekometne udare, stići će naš odgovor

    Putin: Ako Zapad dozvoli dalekometne udare, stići će naš odgovor

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Moskva smišlja različite načine odgovora ako Sjedinjene Države i njene saveznice u NATO-u dozvole Ukrajini da upotrijebi zapadno oružje dugog dometa za udare duboko u Rusiju.

    “(Rusko ministarstvo odbrane) razmišlja o tome kako odgovoriti na moguće udare dugog dometa na rusku teritoriju, ponudiće niz odgovora”, rekao je Putin novinaru državne televizije Pavelu Zarubinu, prema video snimku objavljenom na Zarubinovom profilu za razmjenu poruka u Telegramu.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mjesecima moli saveznike Kijeva da dopuste Ukrajini da ispaljuje zapadne projektile dugog dometa, uključujući američke ATACMS i britanske Storm Shadows, duboko na rusku teritoriju kako bi se ograničila sposobnost Moskve za napade na njegovu zemlju. Zapad zasad to odbija tvrdeći da ne žele dalju eskalaciju.

    Na pitanje Putinu jesu li zemlje NATO-a čule njegove prethodne izjave da bi takav potez države, koje snabdijevaju Kijev raketama dugog dometa, direktno uvukao u rat. “Nisu mi ništa rekli o tome, ali se nadam da su čuli”, rekao je Putin. “Jer, naravno, i mi ćemo morati donijeti neke odluke za sebe”, dodao je.

    Putin je rekao da je malo rano govoriti o tome kako tačno, kada i gdje će Rusija odgovoriti, ali da će Moskva, ako budu odobreni udari dugog dometa, morati odgovoriti primjereno.

    Putin je rekao da samo osoblje iz zemalja NATO-a može upravljati specifičnom opremom koju Ukrajina želi jer Kijev nema potrebne stručnjake. “Ukrajinska vojska nije sposobna to učiniti samostalno, ne može”, rekao je Putin, a prenosi “Index”.

  • Cvijanović: Konaković samo potvrdio da je proces protiv Dodika montiran i politički instruisan

    Cvijanović: Konaković samo potvrdio da je proces protiv Dodika montiran i politički instruisan

    Ministar Konaković potvrdio ono što govorimo od početka, a to je da je proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika montiran i politički instruisan, istakla je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.
    – Konaković kaže juče na sarajevskoj Fejs TV: “Onda mi Dodika stavimo na mjesto, on je procesuiran, on je pred Sudom BiH” – citirala je Cvijanović, podjelivši objavu na Instagramu, uz video emisije u kojoj je gostovao Elvedin Konaković.
  • Košarac: “Trojka” priznaje da pokušava ukloniti Dodika sa političke scene

    Košarac: “Trojka” priznaje da pokušava ukloniti Dodika sa političke scene

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da stranke “trojke” u želji da se dodvore svom glasačkom tijelu nesvjesno otkrivaju karte priznajući da sa ambasadorom SAD u BiH Majklom Marfijem i Kristijanom Šmitom kroz politički montiran proces pokušavaju ukloniti predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa političke scene.

    Košarac je naveo da je uklanjanje Dodika sa političke scene uslov za realizaciju krajnjeg cilja “trojke”, a to je destabilizacija Republike Srpske, otimanje njene imovine i urušavanje njenog ustavnog kapaciteta.

    – Od Konakovićevog priznanja “mi Dodika stavimo na mjesto, on je procesuiran, on je pred Sudom BiH”, do Kojovićevog priznanja da je proces rezultat “kombinacija” u kojim je učestvovala “trojka” – ukazao je Košarac komentarišući to što je Konaković u jednoj televizijskoj emisiji potvrdio da je proces protiv predsjednika Srpske montiran i politički instruisan.

    Košarac je istakao da ovo nije prvi put da predstavnici “trojke” priznaju ono što predstavnici iz Republike Srpske ponavljaju više od godinu dana, a to je da je proces protiv predsjednika Srpske klasična namještaljka i rezultat antidejtonskih i antiustavnih aktivnosti Kristijana Šmita i Majkla Marfija u sadejstvu sa “lokalnim tipovima sarajevske čaršije”.

    On je dodao da je evidentno da “trojka” bilda svoje političke mišiće na temi Milorad Dodik.

    Time, dodaje Košarac, oni potvrđuju i da nisu ono što za sebe vole reći “probosanske snage”, već su isključivo pokusni đaci u službi proameričkih interesa.

    On je naglasio da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u Sudu BiH brani Ustav i dejtonski koncept BiH, jedini mogući za opstanak BiH, sastavljene od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    – Stoga Konakoviću, Kojoviću i ostatku ekipe treba da bude jasno da će jedini ishod njihove antidejtonske i antiustavne kombinatorike biti dodatno urušavanje BiH i put u neizvjesnost – napomenuo je Košarac.

    Ministar inostarnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković juče je gostujući na sarajevskoj Fejs TV, između ostalog, rekao da je Dodik “stavljen na mjesto”. “Onda MI Dodika stavimo na mjesto. Dodik je procesuiran, Dodik je pred Sudom BiH, Dodik je izolovan, Dodik je sankcionisan”, rekao je Konaković.

  • Dodik: Zapad rezervisao Balkan za svoje ciljeve

    Dodik: Zapad rezervisao Balkan za svoje ciljeve

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je da Zapad rezervisao Balkan za svoje ciljeve i da zapadne sile vrše pritisak na Srpsku jer žele da ih drugi slušaju, a ne da istupaju u svojstvu partnera, ali da on ne odustaje od svojih političkih principa i predstavljanja srpskog naroda koji ga je izabrao.

     Ne mogu odustati od svojih političkih principa. Smatram sebe predsjednikom Republike Srpske, demokratski izabranim od naroda. Moram da predstavljam srpski narod koji me je izabrao, a ne da se povinujem nekim zapadnim vladama – rekao je predsjednik Srpske za rusku agenciju Tas.

    On je naglasio da je Zapad odavno prestao da mu prijeti jer znaju njegov stav, ali da su mu uveli mnoge sankcije i učinili sve da mu zakomplikuju život.

    – Mi smo na specifičnoj lokaciji, na Balkanu, gdje su zapadne sile, reklo bi se, rezervisale ovo mjesto da bi uticale na nas – naveo je Dodik.

    Odgovarajući na pitanje novinara da li je moguća neka vrsta obojene revolucije u BiH s obzirom na to da se Zapad, na čelu sa SAD često miješa u poslove zemalja koje smatra nezgodnim ili neisplativim, Dodik je rekao da oni to konstantno pokušavaju, ali da nema šanse da se u Republici Srpskoj izvede obojena revolucija.

    On je naveo da je cilj takvih dešavanja da bude sklonjen demokratski izabrani lider sa pozicije i unesen haos u društvo, da je i ranije bilo takvih bezuspješnih pokušaja, ali da narod to prepoznaje.

    – Što se tiče drugog dijela BiH, tu nema potrebe, jer oni već slušaju stranu Amerike i Zapada – ukazao je predsjednik Srpske.

    On je rekao da su iz više izvora provjerene prijetnje koje je dobio, da ne strahuje za svoj život, ali da je racionalan i da ne treba isključiti takve pokušaje.

    – Uzimajući u obzir ova upozorenja, pokušavamo, moglo bi se reći, da prevaspitamo naše službe bezbjednosti i povećamo mjere ove vrste – dodao je Dodik.

    Dodik, koji je nedavno u Kazanju prisustvovao Samitu šefova država BRIKS, istakao je da je svrha samita BRIKS-a prije svega borba za mir i da je zahvalan što je prisustvovao takvom globalnom događaju.

    – Ovo je borba za ljude, države i nacije zasnovana na poštovanju suvereniteta svakog i bez miješanja u unutrašnje stvari – naveo je predsjednik Srpske.

    Govoreći o mogućim direktnim letovima iz Rusije za Banjaluku, Dodik je rekao da je to stara ideja, da s obzirom na sve aktuelne događaje u svijetu, postoje određene poteškoće u realizaciji, ali da Srpska ne odustaje od toga.

    U vezi sa otklanjanjem smetnji u platnom prometu između Rusije i Republike Srpske, Dodik je rekao da je to trenutno teško provesti, ali da će se svakako tražiti mogućnosti za to.

    On je naglasio da je Zapad u BiH uspostavio sistem korespondentskih banaka, tako da sav novac koji u nekom trenutku uđe ili izađe iz BiH ide preko zapadnih banaka, poput Dojče banke ili nekih drugih.

    – Ovo je neka vrsta zanimanja. Ovo je takođe poruka da je na njima kako ćemo finansijski komunicirati sa svijetom. To stvara veliki problem za naše funkcionisanje. Ako se pojavi bilo kakvo pitanje ili spor, pitamo. Koga da pitam, kome da se žalim? Na primjer, Zapad je blokirao 390 milijardi od Rusije, što je, naravno, velika suma za Rusiju i značajna za nas – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je ponovio da BiH, zahvaljujući Republici Srpskoj nije uvela sankcije Rusiji, te poručio da Srpska i BiH neće uvoditi vizni režim sa Rusijom sve dok je Milorad Dodik na vlasti.

  • Stevandić: Za narode u BiH nije dobro podilaženje strancima

    Stevandić: Za narode u BiH nije dobro podilaženje strancima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da nije nikakva tajna da je proces pred Sudom BiH protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika montiran i politički instruisan i upozorio da će podilaženje strancima, koji će praviti sudske procese, sukobe među narodima u BiH, samo strancima i pomoći.

    – Nije to nikakva tajna, problem je da ono što mi govorimo ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković “shvati” sa zakašnjenjem od godinu dana – izjavio je Stevandić, komentarišući to što je Konaković u jednoj televizijskoj emisiji potvrdio da je proces protiv predsjednika Srpske montiran i politički instruisan.

    Stevandić je ukazao da je u FBiH tako i za mnoga druga pitanja o kojima predstavnici Republike Srpske govore racionalno i realno.

    – A racionalno je da se dogovore sa nama, a ne sa strancima. Bojim se samo da ne bude kasno kad to budu shvatili i da ne ulazimo u sukobe. Mi ćemo pomoći sebi ako se budemo međusobno razumijevali – rekao je Stevandić.

    Konaković je juče gostujući na sarajevskoj Fejs TV, između ostalog, rekao da je Dodik “stavljen na mjesto”. “Onda MI Dodika stavimo na mjesto. Dodik je procesuiran, Dodik je pred Sudom BiH, Dodik je izolovan, Dodik je sankcionisan”, rekao je Konaković.

  • 55 godina od razornog zemljotresa

    55 godina od razornog zemljotresa

    Banjaluku je prije 55 godina pogodio katastrofalan zemljotres, koji je tog 27. oktobra 1969. godine odnio 15 života, 1.117 ljudi bilo je teže ili lakše povrijeđeno, a materijalna šteta bila je ogromna.

    Slike Banjaluke za vrijeme ove kataklizme za “Nezavisne novine” opisao je Nebojša Kuštrinović, koji je prvih sati nakon zemljotresa bio u gradu.

    Prema Kuštrinovićevim riječima, koji je za vrijeme razornog zemljotresa bio beogradski student, sjeća se solidarnosti i empatije građana u toj katastrofi koja je zadesila Banjaluku.

    “Ja sam odmah nakon katastrofalnog događaja iz Beograda došao u Banjaluku, a solidarnost među Banjalučanima bila je ogromna, kako od prvog komšije, pa nadalje”, rekao je Kuštrinović.

    Dodaje da su solidarnost, empatija i pomoć za vrijeme ove kataklizme ono čega će se uvijek sjećati.

    “Bilo je grozno vidjeti razoren grad, ja sam se vraćao noću autobusom i vidio sam već od Gradiške prema Laktašima da nema struje, da gore vatre. U svoju ulicu kada sam došao, tu su bile i suze. Bile su to suze radosnice, jer u mojoj ulici, srećom, niko nije poginuo”, ispričao je on.

    Sjeća se da je njegov brat iznio majku u trenutku kada se sve treslo.

    “Bili su svi na okupu, moj brat i sestra bili su u porodičnoj kući, te kada se sve zatreslo, moj brat Slobodan je majku iznio napolje”, prepričao je on.

    Kuštrinović se prisjetio mnogih događaja nakon zemljotresa.

    “Sjećam se onih prvih sati poslije zemljotresa kada je Rade Radivojac, vozač autobusa, dovezao dva autobusa koja su radila u leru te su sva djeca iz moje ulice spavala u toplim autobusima”, ispričao je on.

    Kako dodaje, cirkus “Adrija” je poklonio Banjaluci cirkuski šator koji je stajao kod Kastela gdje su bile svirke uživo.

    “Tamo su često bile igranke i tamo smo, bez obzira na poteškoće, plesali i igrali, radovali se životu”, ispričao je on.

    Kako dodaje, bio je prijatelj sa porodicom Batić, iz koje su kćerka i majka poginule.

    “To je najviše boljelo i svaka žrtva je Banjaluku boljela”, istakao je on.

    Prema njegovim riječima, ogromna sreća u teškoj nesreći za Banjaluku je bila što je u nedjelju poslije podne bio prvi zemljotres, te je u ponedjeljak, kada je bio katastrofalni zemljotres, donesena odluka da ne rade škole ni većina preduzeća.

    “Bilo bi mnogo više žrtava, mnogo više tragedija da je bio radni dan”, naglasio je on te dodao da Banjaluka mjeri vrijeme do potresa i poslije potresa.

    “Ono čega se još sjećam to je zajednički kazan i kod moje majke i kod drugih, gdje si god išao, bio si nuđen nečim. Ta solidarnost u vrijeme i poslije potresa ničim se ne može mjeriti. Banjaluka je sada veća, možda i ljepša, ali čini mi se da je u to vrijeme bilo puno više velikih Banjalučana”, zaključio je Kuštrinović.

    Dr Danilo Kovač, profesor banjalučke Gimnazije i docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, ispričao je za “Nezavisne novine” da su tada najviše stradale škole te da je procentualno najveći broj školskih zgrada porušen ili nepopravljivo oštećen.

    “Među njima je bila čuvena banjalučka realka, a miniranje ove najreprezentativnije zgrade iz austrougarskog perioda zakazano je za 31. januar 1970. godine”, istakao je Kovač.

    Nestajanje stare realke, kako on navodi, okupilo je hiljade građana, koji su, uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama, došli da odaju posljednju počast svojoj školi.

    “Među zgradama određenim za rušenje bile su i zgrade hotela ‘Bosna’, Okružnog suda, Studentskog doma, ‘Titanik’, odnosno stambena zgrada u strogom centru grada, te mnoge druge građevine”, naglasio je on.

    Pomoć koja je stizala iz brojnih krajeva tadašnje države i iz inostranstva, kako Kovač ističe, omogućila je relativno brz oporavak, ali i snažan napredak grada.

    “Tako su nikla nova naselja Nova varoš, Borik, Starčevica i Paprikovac, takođe su otvorene brojne firme, autobuska stanica, Klinički centar, a od 1975. godine Banjaluka postaje jedan od univerzitetskih centara bivše države”, zaključio je on te dodao da je grad od 70.000 ljudi ubrzo nakon zemljotresa udvostručio svoju populaciju, budući da je već 1981. godine imao gotovo 124.000 stanovnika.

    U znak sjećanja na razorni zemljotres koji je Banjaluku pogodio 27. oktobra 1969. godine, u nedjelju, u 9.11, oglasiće se sirene sistema za obavještavanje i uzbunjivanje grada Banjaluka, koje će trajati 60 sekundi kao znak za prestanak opasnosti.

    Odsjek za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice povodom godišnjice zemljotresa pripremio je plakat sa savjetima za građane kako da postupaju u slučaju zemljotresa. Plakati se mogu preuzeti u prostorijama mjesnih zajednica, Odsjeka za ZEV, Odsjeka za poslove civilne zaštite i PTVSJ od osam do 14 časova.

  • Vojska se sprema: Kim poslao “svog čovjeka” u Rusiju

    Vojska se sprema: Kim poslao “svog čovjeka” u Rusiju

    Visoki oficir vojske Severne Koreje i bliski saradnik lidera te zemlje Kim Džong Una, stigao je u Rusiju kako bi nadgledao severnokorejske trupe koje su nedavno poslate u Rusiju.

    To je izjavio danas neimenovani izvor u vojsci Ukrajine.

    Prema tvrdnjama ukrajinskog izvora pripadnici severnokorejske vojske su nedavno raspoređeni u Rusiji verovatno da bi se pridružilu ruskim snagama u Ukrajini.

    To je izjavio danas neimenovani izvor u vojsci Ukrajine.

    Prema tvrdnjama ukrajinskog izvora pripadnici severnokorejske vojske su nedavno raspoređeni u Rusiji verovatno da bi se pridružilu ruskim snagama u Ukrajini.

    Ovaj izvor tvrdi da će severnokorejski kontingent biti pod nadzorom generala Kim Jong Boka, zamenika načelnika Generalštaba Korejske narodne armije, prenosi agencija Kjodo.

    Raspoređivanje vojnika iz Severne Koreje u Rusiji izazvalo je zabrinutost u Sjedinjenim Američkim Državama i među zapadnim saveznicima podgrevajući sumnje o potencijalnom učešću Pjongjanga u ratu u Ukrajini u trenutku kada Severna Koreja i Rusija produbljuju svoje vojne veze.

  • Zauzeto: Vijori se ruska zastava

    Zauzeto: Vijori se ruska zastava

    U pravcu Pokrovskog, ruske trupe nadovezuju se na uspehe proteklih dana, napredujući u nekoliko sektora odjednom.

    Prema preliminarnim informacijama, severno od Grodovke, nekoliko šumskih pojaseva i uporišta južno od razlivanja reke Kazenog Toreca, kao i odlagališta u oblasti Novogrodovke zapadno od Krasnog Jara, došli su pod kontrolu Oružanih snaga Rusije.

    Ove položaje su ruske trupe već zauzele ranije, ali su izgubljene nakon kontranapada Oružanih snaga Ukrajine. Sada su Oružane snage RF ponovo zauzele ove linije. Pored toga, jugozapadno od Nikolajevke, malo uporište u blizini šumskih pojaseva došlo je pod kontrolu ruskih trupa.

    U međuvremenu, u Selidovu se nastavljaju teške borbe. Na internetu se pojavljuje veliki broj izuzetno optimističnih vesti o značajnim uspesima ruskih trupa, iako još uvek nije sve potvrđeno od strane objektivnog posmatračkog osoblja.

    Konkretno, ruski jurišnici postavili su zastavu na deponiji severoistočno od grada. A iz samog centra Selidova pre oko nedelju dana počeli su da se pojavljuju snimci sa zastavama.

    U isto vreme, još uvek nije moguće uspostaviti izuzetno preciznu kontrolnu zonu u gradu zbog promene borbene situacije i nedostatka objektivnih dokaza. Ipak, situacija ukrajinskih formacija u Selidovu se sve više pogoršava.

     

  • Zelenski očajan

    Zelenski očajan

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski danas je, nakon niza ruskih napada u kojem su poginuli ili ranjeni civili, ponovo pozvao saveznike Kijeva da pojačaju pritisak na Moskvu.

    U jučerašnjem ruskom raketnom napadu na grad Dnjepar poginulo je pet osoba, među kojima jedno dete, a ranjeno više od 20, preneo je Rojters.

    U napadu ruske “klizne” bombe danas je poginula jedna osoba, a tri su ranjene u Kostantinovki, u blizini linije fronta u regionu Donjecka, saopštio je regionalni guverner. Istovremeno, u ruskom granatiranju poginulo je dvoje ljudi u jednom mestu zapadno od Hersona, a u Kijevu je u napadu drona na stambenu zgradu poginula jedna devojčica.

    Zelenski je u večerašnjem video obraćanju kazao da ovi napadi pokazuju da je Rusija “rešena da nastavi agresiju”. On je dodao da su to uslovi u kojima nedostatak snažnijih odluka partnera da podrže Ukrajinu samo ohrabruje ruskog predsednika Putina da dalje ulaže u teror.

    “Svet može da zaustavi eskalaciju rata. Reči nisu dovoljne za to, potrebni su konkretni koraci”, poručio je on.

    Zelenski je više puta pozivao zapadne saveznike Ukrajine proteklih nedelja da povećaju isporuke oružja dugog dometa i sistema PVO kako bi se zaštitili ukrajinski gradovi, a takođe je tražio dozvolu saveznika da upotrebi oružje dugog dometa protiv ciljeva duboko unutar ruske teritorije.