VRBAS Media

Autor: INFO

  • Trišić Babić: Srbima niko ne može da zabrani da obilježavaju 9. januar

    Trišić Babić: Srbima niko ne može da zabrani da obilježavaju 9. januar

    U intervjuu za „Glas Srpske“ vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Željka Trišić Babić poručila je da se istorijske činjenice i identitetski datumi ne mogu ukinuti administrativnim odlukama, naglašavajući da 9. januar ima duboko ukorijenjeno značenje za srpski narod u BiH.

    „Ne možete se odreći nečega što se dogodilo i što je istorijska činjenica. Pokušaji zabrane i brisanja sjećanja, ta vrsta kolektivne lobotomije, nisu uspjeli ni u mnogo represivnijim i monstruoznijim sistemima, pa neće ni danas“, rekla je Trišić Babić, dodajući da takvi pokušaji nemaju veze sa političkom voljom, već sa ljudskom prirodom.

    Ona je istakla da obilježavanje 9. januara za Srbe prevazilazi savremeni politički kontekst Republike Srpske i da je riječ o datumu koji ima i snažnu vjersku i istorijsku dimenziju.

    „Kao što ni geta i koncentracioni logori nisu mogli zabraniti Jevrejima da slave Pashu ili Hanuku, tako ni danas niko ne može Srbima zabraniti da obilježavaju 9. januar“, navela je Trišić Babić, podsjećajući da je taj dan i praznik Svetog Stefana, krsne slave Nemanjića i Tvrtka Kotromanića.

    Govoreći o preuzimanju funkcije vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, Trišić Babić je naglasila da to nije doživjela kao ličnu ambiciju, već kao dio kontinuiteta politike i odgovornosti unutar tima koji godinama vodi Srpsku.

    „Moje imenovanje nije bilo lična želja. Narod je demokratski izabrao Milorada Dodika i to duboko poštujem, ali kao dio njegovog tima bila sam spremna da preuzmem odgovornost u trenutku kada je pritisak na njega došao u samom finišu višegodišnje diplomatske aktivnosti Srpske“, istakla je ona.

    Osvrnula se i na odluku Centralne izborne komisije BiH o poništenju dijela izbora, ocjenjujući da se ne radi o izolovanom slučaju, već o dijelu šireg političkog obrasca usmjerenog protiv Republike Srpske.

    „To je isti politički tok – želja Sarajeva da poništi Srpsku i demokratski sistem koji joj garantuje autonomiju, uz pomoć malog broja Srba koji u tome vide prečicu ka vlasti“, rekla je Trišić Babić, dodajući da je cilj takvih poteza izazivanje političke krize.

    Govoreći o međunarodnoj poziciji Republike Srpske, navela je da se Srpska u složenim globalnim okolnostima opredijelila za, kako je rekla, politiku zdravog razuma i dosljednosti.

    „Dok su mnogi prihvatali politike koje su djelovale moćno, ali nisu bile racionalne, Srpska je ostala dosljedna svojim principima. Danas se ta dosljednost pokazuje kao kapital“, poručila je Trišić Babić.

    Komentarišući česte dileme o tome da li je Srpska bliža Rusiji ili Sjedinjenim Američkim Državama, naglasila je da takva podjela pojednostavljuje stvarnost i ne odražava stvarnu politiku.

    „Za Srpsku je racionalno i prirodno da ima najbolje moguće odnose i sa SAD i sa Ruskom Federacijom, vodeći se isključivo sopstvenim interesima, a to je očuvanje dejtonskih prava“, rekla je ona.

    O ulozi OHR-a i Kristijana Šmita Trišić Babić je rekla da taj institucijski okvir više ometa nego što pomaže unutrašnje dogovore u BiH.

    „BiH može funkcionisati samo na osnovu konsenzusa demokratski izabranih predstavnika tri konstitutivna naroda. Postojanje OHR-a često daje alibi da se dogovori izbjegavaju“, istakla je.

    Prema njenim riječima, Dejtonski mirovni sporazum u izvornom obliku i dalje predstavlja dovoljan i stabilan okvir za funkcionisanje BiH.

    „Dejton je svima dao jednako pravo na BiH, ali i jednako pravo na sebe, kroz jasno definisane mehanizme zaštite vitalnih nacionalnih interesa“, navela je Trišić Babić.

    Na kraju intervjua uputila je poruku građanima povodom praznika, ističući značaj mira i zajedništva.

    „Želim građanima Republike Srpske da novogodišnje i božićne praznike provedu u miru, zdravlju i porodičnoj toplini, uz međusobno poštovanje i solidarnost“, poručila je Trišić Babić.

  • Trninić: Vodeni talas Drine najveća prijetnja Bratuncu i Zvorniku

    Trninić: Vodeni talas Drine najveća prijetnja Bratuncu i Zvorniku

    Vodeni talas rijeke Drine, koji nadolazi prema Bratuncu i Zvorniku, trenutno predstavlja najveću opasnost od mogućih poplava, izjavio je vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Boris Trninić.

    Trninić je istakao da je zbog toga neophodno upozoriti stanovništvo na ovom područjima.

    On je naveo da se očekuje da vodostaj Drine na području Bratunca dostigne oko 710 centimetara, što će najvjerovatnije dovesti do plavljenja vikend naselja.

    “Danas je Badnji dan i vjerovatno se veći broj ljudi nalazi u vikendicama zbog proslave praznika, zbog čega smo izdali upozorenja i u stalnom smo kontaktu sa lokalnim štabovima civilne zaštite. Situaciju ćemo pratiti i dalje”, rekao je Trninić, prenosi Srna.

    On je naveo da su u Civilnoj zaštiti dobili izvještaj da je rijeka Drina, kao i njene pritoke na području opštine Foča, u porastu, te da su od juče u kontaktu sa načelnikom ove opštine Milanom Vukadinovićem.

    “Ukoliko bude bilo potrebe, lokalni Štab za vanredne situacije proglasiće vanrednu situaciju”, istakao je Trninić.

    Prema trenutnim informacijama, ugrožene su tri do četiri kuće, ali nije došlo do većeg izlivanja rijeka.

    Trninić je pojasnio da se pojedinačno pojavljuju podzemne vode u podrumima ili da se voda izliva iz kanala koji su začepljeni, ali da za sada nema alarmantnih situacija, niti većih poplava u naseljima.

    On je podsjetio da se rijeka Zalomka, kod Nevesinja, juče izlila iz korita, zbog čega je saobraćaj bio obustavljen, ali da se voda povukla i da je saobraćaj u međuvremenu ponovo uspostavljen.

  • Rastu Drina i Ćehotina, u toku nasipanje grudobrana

    Rastu Drina i Ćehotina, u toku nasipanje grudobrana

    Vodostaji rijeka Drine i Ćehotine u Foči rastu i u toku je nasipanje grudobrana u naselju Donje Polje, potvrdio je Srni načelnik opštine Milan Vukadinović, koji je i šef Kriznog štaba.

    Vukadinović je naveo da nivo Drine nadolazi svakih sat vremena 20 do 30 centimetara, a Ćehotine oko 10 centimetara.

    “Nadamo se da će u toku noći doći do smanjenja vodostaja. Ekipe su na terenu i što se tiče Akva-parka Ušće angažovali smo ljudstvo da branimo mašinsko postrojenje, da probamo da ga spasemo”, rekao je Vukadinović.

    On je apelovao da stanovništvo evakuiše imovinu veće vrijednosti iz priobalnog pojasa u nižim dijelovima grada.

    “Za svaki slučaj da budemo spremni, ukoliko voda prodre, jer ne možemo garantovati. Grudobrane pravimo preventivno da probamo da odbijemo Ćehotinu, a problem pravi nabujala Drina koja na ušću zaustavlja Ćehotinu i vraća je uzvodno”, rekao je Vukadinović.

    Velike količine padavina i naglo topljenje snijega prave ogromne probleme u susjednim Pljevljima i drugim opštinama sjevera Crne Gore.

    “Ono što daje nadu je da će Hidroelektrana `Mratinje` na rijeci Pivi ugasiti svoje agregate u 22.00 časa i sigurno da će to jednim dijelom usporiti nadiranje rijeke Drine. Iskreno se nadam da ćemo dočekati mirnu noć i zaštiti naš grad”, rekao je Vukadinović.

    Civilna zaštita i ostale opštinske službe biće angažovane cijelu noć i pratiće situaciju na terenu.

  • Maduro: Nisam kriv

    Maduro: Nisam kriv

    Uhapšeni venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro izjasnio se da nije kriv u američkom predmetu za “narko-terorizam”.

    I njegova supruga, Silija Flores, izjasnila se da nije kriva u predmetu za trgovinu kokainom.

    Maduro: Ja sam predsjednik Venecuele i otet sam iz svog doma
    Nikolas Maduro ustao je dok se od njega tražila potvrda identiteta pred sudom. Pročitali su mu sažetak optužnice kojom se tereti.

    U svom prvom javnom obraćanju otkako je izručen u SAD, Maduro je sudu izjavio da je on predsjednik Venecuele te da je otet iz svog doma u Karakasu.

    “Nisam kriv, ja sam častan čovjek i još uvijek sam predsjednik svoje države”, nastavio je prije nego što je ponovno sjeo.

    “Ja sam prva dama Venecuele, nisam kriva i potpuno sam nedužna”
    Pažnju u sudnici privukla je supruga Nicolasa Madura, Cilija Flores, od koje je zatraženo da ustane i potvrdi svoj identitet.

    “Da, ja sam Silia Flores Maduro, ja sam prva dama Venezuele”, izjavila je pred sudom, prenosi Index.

    Njen je nastup bio sličan Madurovom, koji je pred sudom takođe insistirao na tome da je on predsjednik Venecuele.

    Flores se također izjasnila da nije kriva po tačkama optužnice, dodavši da je “potpuno nedužna”.

    Maduro je danas (5.januara) stigao u saveznu sudnicu na Menhetnu.

    Maduro, koji je uhvaćen u američkoj vojnoj raciji, suočava se s krivičnim optužbama na Menhetnu, gdje ga federalni tužioci godinama imaju na meti.

    Optužnica, koja je otpečaćena u subotu, tereti Madura, njegovu suprugu, njegovog sina i druge saoptužene, prenosi agencija Rojters.

    U optužnici se navodi da su Maduro i drugi venecuelanski lideri više od 25 godina “zloupotrebljavali položaj javnog povjerenja i korumpirali nekada legitimne institucije” kako bi u Sjedinjene Države uvozili tone kokaina.

    Dalje se tvrdi da su Maduro i saveznici “obezbjeđivali zaštitu organa reda i logističku podršku” velikim narkokartelima i kriminalnim grupama, poput kartela Sinaloa i bande Tren de Aragua. Te organizacije su, prema navodima Ministarstva pravde SAD, slale profit visokim zvaničnicima koji su ih zauzvrat štitili.

    Među konkretnim radnjama koje mu se stavljaju na teret su navodi da je prodavao venecuelanske diplomatske pasoše poznatim narko-trgovcima i omogućavao letove pod diplomatskim pokrićem kako bi se prihod od droge vraćao iz Meksika u Venecuelu.

    Maduro je optužen po četiri tačke: zavjera za narkoterorizam, zavjera za uvoz kokaina, posjedovanje mitraljeza i razarajućih naprava, te zavjera za posjedovanje mitraljeza i razarajućih naprava.

    Predmet vodi Kancelarija američkog tužioca za Južni okrug Njujorka, dio Ministarstva pravde poznat po agresivnim istragama i nezavisnosti.

    Isti tužilački ured podigao je optužnicu protiv Madura još 2020. godine, po iste četiri tačke. Nova, ažurirana optužnica, objavljena u subotu, donosi dodatne detalje i nove saoptužene, uključujući i Madurovu suprugu Siliju Flores.

    Za Flores se navodi da je naredila otmice i ubistva, kao i da je 2007. primila mito kako bi organizovala sastanak između narko-trgovaca i direktora venecuelanske Nacionalne kancelarije za borbu protiv droga.

    Šta slijedi u postupku?
    Očekuje se da Maduru danas sudija predočiti optužbe i obezbijedi mu da ima branioca.

    Do suđenja bi moglo proći više mjeseci, pa i više od godinu, a tužioci bi mogli ponuditi sporazum o priznanju krivice kako bi se izbjeglo suđenje.

    Očekuje se da će slučaj voditi sudija Alvin Helerstejn, jer mu je bio dodijeljen i predmet iz 2020. godine.

    Devedesetdvogodišnji sudija ranije je bio skeptičan prema argumentima administracije predsjednika Donalda Trampa u više slučajeva. Helerstejn je ranije ove godine odbacio pokušaje da se navodni pripadnici venecuelanskih bandi deportuju na osnovu Zakona o neprijateljskim strancima, uz ocjenu da je taj ratni zakon pogrešno primijenjen, piše Rojters.

    Kakvu odbranu bi Maduro mogao da istakne?
    Kako se postupak bude razvijao, Maduro će, prema očekivanjima, tražiti odbacivanje optužnice tvrdeći da uživa imunitet, odnosno zaštitu od krivičnog gonjenja kao strani šef države.

    Sudovi su u pojedinim slučajevima zaključivali da strani zvaničnici uživaju imunitet pred američkim pravosuđem, ali Maduro u tom argumentu ima otežanu poziciju zbog važnog presedana: američke invazije na Panamu 1989, kada je svrgnut lider Manuel Norijega.

    Kao i Maduro, Norijega je bio optužen za zavjeru u švercu droge u SAD, a uhvaćen je u vojnoj raciji u svojoj zemlji, podsjeća Rojters.

    Američki sudovi su tada odbacili Norijegin argument o imunitetu, uz uvažavanje stava američke vlade da on nije legitimni lider Paname. Pravni stručnjaci ocjenjuju da bi taj presedan mogao da oslabi Madurovu strategiju da optužbe budu odbačene.

    Maduro bi takođe mogao da se pozove na pravnu doktrinu prema kojoj optužbe treba odbaciti ako su tužioci postupali osvetnički ili selektivno. Moguće je i da će tvrditi da su navodi zastarjeli, odnosno da su previše stari da bi bili gonjeni, prenose Vijesti.

    Kod federalnih zavjera rok zastarjelosti je u pravilu pet godina, što znači da optužbe moraju biti podignute u roku od pet godina od završetka navodnog krivičnog djela, uz određene izuzetke, piše Rojters.

  • Rusija i Kina traže oslobađanje, SAD poručuju: Nismo okupatori, nego pravda

    Rusija i Kina traže oslobađanje, SAD poručuju: Nismo okupatori, nego pravda

    Svijet sa velikom pažnjom prati nezapamćenu eskalaciju u Latinskoj Americi nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele vojnu operaciju u Karakasu, uhapsile predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu, te ih prebacile u Njujork. Dok Vašington ovaj potez opravdava borbom protiv narkoterorizma, Moskva i Peking oštro osuđuju akciju, nazivajući je „činom oružane agresije“ i „pljačkom“.

    Rusija: „Ovo je gaženje međunarodnog prava“
    Na hitnoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, sazvanoj na zahtjev Kolumbije uz podršku Rusije i Kine, predstavnik Ruske Federacije Vasilij Nebenzja oštro je kritikovao poteze SAD. On je zatražio hitno oslobađanje bračnog para Maduro, ističući da ne postoji opravdanje za ono što je nazvao „ciničnim zločinom u Karakasu“.

    „Zvono koje danas glasno zvoni u regionu, zvoni za svaku zemlju na zapadnoj hemisferi i za budućnost same svjetske organizacije. Ne obratiti pažnju na ovo danas bilo bi kukavičluk i blagoslov za kontinuirano gaženje međunarodnog prava“, upozorio je Nebenzja, optužujući SAD za davanje novog podsticaja neokolonijalizmu.

    SAD: „Hapsimo trgovca drogom, a ne legitimnog predsjednika“
    S druge strane, američki ambasador pri UN, Majk Volc, odbacio je optužbe o okupaciji. On je operaciju opisao kao „hirurški preciznu“ akciju protiv pojedinca kojeg je nazvao narkoteroristom.

    „Maduro je odgovoran za napade na građane SAD i destabilizaciju regiona. Uhapšen je trgovac narkoticima koji će odgovarati pred sudom, baš kao što je to bio slučaj sa Manuelom Norijegom 1989. godine“, izjavio je Volc. On je takođe uputio oštru kritiku Ujedinjenim nacijama, zapitavši kakva je to organizacija koja daje legitimitet „nelegitimnom narkoteroristi“.

    Maduro u sudnici: U trenerci pred sudiju
    Dok diplomate raspravljaju u zgradi na Ist Riveru, Nikolas Maduro je pod strogom policijskom pratnjom prebačen iz zatvora u Bruklinu u zgradu saveznog suda na donjem Menhetnu. Prema izvještajima medija, Maduro se pojavio u sportskoj opremi — trenerci i svijetlo narandžastim patikama — kako bi se suočio sa optužbama za narkoterorizam, krijumčarenje kokaina i šverc oružja.

    Vašington je saopštio da je operacija osmišljena da zaštiti regionalnu bezbjednost i da će američke snage ostati u Venecueli dok se ne izvrši „bezbjedna i razumna tranzicija“ vlasti.

    Podijeljene reakcije: Nada protiv straha
    Unutar same Venecuele vlada atmosfera iščekivanja. Bivši stalni predstavnik Venecuele pri UN, Miloš Alkalaj, ocijenio je da na ulicama Karakasa ipak postoji „oprezan osjećaj nade“. „Ljudi čekaju promjenu nakon 26 godina totalitarnog režima, iako su poluge moći, policija i vojska još uvijek na svojim mjestima“, kazao je Alkalaj za RTS.

    Fokus i na Grenlandu
    Ova globalna kriza neočekivano se dotakla i sjevera Evrope. Danska premijerka Mete Frederiksen prokomentarisala je ambicije Donalda Trampa prema Grenlandu, ističući da američkog predsjednika treba shvatiti ozbiljno, ali da Danska i Grenland jasno odbacuju takvu mogućnost. Ona je upozorila da bi bilo kakav napad na suverenitet članice NATO saveza značio kraj dosadašnjih odnosa.

    Sjednica Savjeta bezbjednosti se nastavlja u napetoj atmosferi, dok se ispred suda u Njujorku očekuje čitanje optužnice koja bi mogla trajno promijeniti geopolitičke odnose u svijetu.

  • Tramp postavio ultimatum naftnim divovima

    Tramp postavio ultimatum naftnim divovima

    Američki zvaničnici upozoravali su u proteklim sedmicama naftne divove da se moraju što prije vratiti u Venecuelu i uložiti značajan kapital u revitalizaciju njene posrnule naftne industrije ako žele obezbijediti odštetu za oduzetu imovinu, rekla su dva izvora.

    Venecuela je 70-ih godina prošlog vijeka nacionalizovala naftnu industriju, a u 2000-tima tadašnji predsjednik Hugo Čavez prvo je odobrio privatizaciju pojedinih segmenata da bi ih naknadno ponovo nacionalizovao.

    Pojedine međunarodne naftne kompanije odbile su zahtjev vlasti u Karakasu da njihovo poslovanje kontroliše državna firma PDVSA, napominje Reuters.

    Američki naftni div Chevron našao se među kompanijama koje su nakon pregovora s vlastima ostale u Venecueli i s PDVSA osnovale zajednička preduzeća.

    Njegovi konkurenti Exxon Mobil i ConocoPhillips otišli su iz Venecuele i podnijeli zahtjeve za arbitražu.

    U subotu je predsjednik Donald Tramp, tek nekoliko sati nakon što su američke snage zarobile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, najavio da su se američke kompanije spremne vratiti u Venecuelu i uložiti u revitalizaciju posrnulog naftnog sektora.

    Proteklih sedmica zvaničnici Bijele kuće i Ministarstva spoljnjih poslova rekli su liderima američkih naftnih kompanija da će morati snositi troškove obnove venecuelanske naftne industrije.

    Ulaganja će biti jedan od preduslova za dobijanje kompenzacije za imovinu koja im je oduzeta prije dvadesetak godina, ustvrdili su američki zvaničnici u razgovoru s domaćim naftnim divovima.

    Visoki ulog
    Kompanije, među kojima bi se mogli naći Chevron, ExxonMobil i ConocoPhillips, morale bi u idućih deset godina ulagati oko 10 milijardi dolara godišnje kako bi se venecuelanska proizvodnja vratila na nivo iz 1970‐ih, rekao je za Bloomberg Francisko Monaldi, stručnjak za energetsku politiku Latinske Amerike iz Instituta za javnu politiku Baker pri Univerzitetu Rice.

    Takva investicija bila bi za njih izuzetno skupa, kazali su pak izvori za Reuters.

    U dugogodišnjim arbitražnim postupcima ConocoPhillips potražuje za nacionalizovanu imovinu u Venecueli 12 milijardi dolara, a ExxonMobil 1,65 milijardi dolara.

    Hoće li se kompanije zaista vratiti u Venecuelu zavisi od procjene rizika, rekli su izvori.

    “ConocoPhillips prati razvoj situacije u Venecueli i moguće implikacije po snabdijevanje energijom i stabilnost u svijetu. Prerano je za nagađanja o bilo kakvim budućim poslovnim aktivnostima ili investicijama”, kazao je jedan od portparola kompanije za Reuters.

    Iz Exxona nisu odmah odgovorili na Reutersov nedjeljni upit da komentarišu situaciju.

    Prioritet stabilnost
    Uz pravnu neizvjesnost okvirnih ugovora o poslovanju u Venecueli, rizik će kompanijama koje razmatraju povratak predstavljati i bezbjednosni problemi, loša infrastruktura, pitanje zakonitosti američke intervencije te mogućnost dugoročne političke nestabilnosti, kazali su analitičari za Reuters.

    Prije nego što se vrate u Venecuelu, kompanijama će biti potrebne garancije stabilnosti, kaže za Bloomberg Lino Carrillo, bivši upravitelj iz kompanije PDVSA, koji je pobjegao iz zemlje prije više od dvadeset godina.

    “Ozbiljno razmatranje ulaganja u Venecueli za bilo koju kompaniju uslovljeno je novim sazivom kongresa ili nacionalne skupštine”, rekao je Carrillo u jednom intervjuu, istakavši da trenutni uslovi nikako nisu pogodni za takvu odluku, citira Bloomberg njegove riječi.

    Čak i ako se kompanije pristanu vratiti u Venecuelu, do značajnog rasta proizvodnje mogle bi proći godine, prenosi Index.

    Venecuelanske procijenjene zalihe nafte među najvećima su u svijetu, no proizvodnja je proteklih decenija potonula uslijed američkih sankcija, nedostatka investicija i lošeg upravljanja, navodi Reuters.

    Tokom 1970-ih Venecuela, jedna od osnivačica OPEC-a, proizvodila je čak 3,5 miliona barela nafte dnevno, što je tada predstavljalo preko sedam odsto svjetske proizvodnje.

    Tokom 2010-ih proizvodnja je pala ispod dva miliona barela nafte dnevno, a prošle je godine u prosjeku iznosila oko 1,1 milion barela nafte dnevno, odnosno tek jedan odsto svjetske proizvodnje.

  • Upozorenje meteorologa

    Upozorenje meteorologa

    U BiH će sutra biti još hladnije i oblačno vrijeme sa padavinama, a u mnogim mjestima se očekuje i ledeni dan.

    Padaće jači snijeg, pa se očekuje od 10 do 20 centimetara novog pokrivača u nižim, a u višim predjelima na jugu Krajine i do 40 centimetara, dok će ga na istoku biti najmanje, od pet do 10 centimetara.

    Na jugoistoku će padati susnježica, ledena kiša i snijeg, dok se u Hercegovini očekuje obilna kiša, a na krajnjem jugu može malo i zagrmjeti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće slab do umjeren vjetar, na sjeverozapadu i pojačan sjevernih smjerova, u Hercegovini umjeren, na udare jak, južnih smjerova.

    Minimalna temperatura vazduha biće od minus pet na jugozapadu do minus jedan na jugoistoku, na jugu do devet stepeni, u višim predjelima na jugu Krajine od minus devet, a maksimalna od minus tri na jugozapadu do četiri na jugoistoku, u Hercegovini do 13, u višim predjelima na jugu Krajine do minus pet stepeni Celzijusovih.

    Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izdato je upozorenje na obilne snježne padavine.

    Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas je preovladavalo oblačno vrijeme sa kišom, susnježicom i snijegom, a u Hercegovini sa kišom.

    Temperatura vazduha izmjerena u 13.00 časova: Kneževo minus tri, Mrkonjić Grad minus jedan, Banjaluka, Tuzla, Srebrenica i Srbac nula, Doboj, Zvornik, Prijedor, Sarajevo, Han Pijesak i Sokolac jedan, Bijeljina, Višegrad, Foča i Rudo dva, Zenica i Čemerno četiri, Gacko sedam, Mostar osam, Bileća 12, te Trebinje 13 stepeni Celzijusovih.

  • Svečano otvorena novoizgrađena bolnica “Sveti arhiđakon Stefan-9. januar” u Trebinju

    Svečano otvorena novoizgrađena bolnica “Sveti arhiđakon Stefan-9. januar” u Trebinju

    Novosagrađena bolnica “Sveti arhiđakon Stefan-9. januar” u Trebinju zvanično je otvorena – simbolično uz zvuke otkucaja srca. Zvaničnici Republike Srpske i Srbije, zajedno sa direktorom bolnice Nedeljkom Lambetom obišli su prostorije.

    Nakon skoro sedamdeset godina ovaj dio Republike Srpske dobio je savremenu zdravstvenu ustanovu koja u potpunosti odgovara potrebama pacijenata i standardima moderne medicine, prenosi Srna.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas u Trebinju da je otvaranje nove bolnice grandiozan projekat, koji nije bilo jednostvano realizovati. Na svečanosti otvaranja nove bolnice “Sveti arhiđakon Stefan-9. januar”, u čija izgradnju je uloženo više od 128.000.000 KM, Dodik je naglasio da je Republika Srpska uspjela da obezbijedi vlastita sredstva, te da bolnicu izgradi uz najmodernije standarde.

    Dodik je zahvalio svima kojima su doprinijeli izgradnji, ističući da danas stoji ispred predivnog objekta, koji ostaje generacijama koji dolaze.

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić je istakao da je nova bolnica “Sveti arhiđakon Stefan – 9. januar” na ponos naroda Srpske i temelj za napredak ovog kraja.

    “Bolnica nosi ime najvećeg praznika Republike Srpske, simbola snage i odlučnosti Srpske”, rekao je Šeranić.

    Ističući da su i svi koji su učestvovali u izgradnji Bolnice zadivljeni krajnjim rezultatom, Šeranić je naveo da je riječ o savremenoj bolnici, sa svim sadržajima za pružanje zdravstvenih usluga i koja pruža odlične uslove za rad zaposlenima.

    “Ponosni smo na to što je ovaj projekat urađen po sistemu ključ u ruke. Ovo je prva Bolnica izgrađena domaćim snagama, čime smo pokazali da imamo znanje i kapacitet za tako nešto”, poručio je Šeranić.

    Nova bolnica značajno proširuje paletu zdravstvenih usluga u istočnoj Hercegovini i smanjuje potrebu građana da liječenje traže van regije.

    U novom objektu planirano je uvođenje usluga interventne kardiologije sa posebno opremljenom angio-salom i pejsmejker centrom, kao i kompletne radiološke dijagnostike zasnovane na digitalnoj platformi, uključujući savremeni skener, magnetnu rezonancu i mamograf.

    Razvija se i Služba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, kao novoformirana organizaciona jedinica, uvode se usluge iz oblasti reumatologije, proširuje laboratorijska dijagnostika na sekundarnom i tercijarnom nivou, te unapređuju postojeće usluge poput oksigenoterapije.

    Poseban razvoj planiran je u oblasti hirurgije, koja će raspolagati najsavremenijim salama i operacionim blokom, sa razvojem više specijalističkih grana.

    Svečanom otvaranju prisustvovali su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić, premijer Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, predsjednik Supštine Crne Gore Andrija Mandić, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Siniša Karan, gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, brojni drugi zvaničnici i sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve.

  • Vučić o “otvaranju Pandorine kutije” i lekcijama za odbranu Srbije

    Vučić o “otvaranju Pandorine kutije” i lekcijama za odbranu Srbije

    Srbija će uvijek biti na strani međunarodnog prava i neće se uključivati u sukobe, izjavio je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
    Vučić smatra da je napadom SAD na Venecuelu otvorena Pandorina kutija, ali je naveo da Srbija razumije nacionalne interese Sjedinjenih Država, te da poštuje američkog predsjednika Donalda Trampa.

    Srbija, naveo je, izučava sve što se desilo u Venecueli, kao što je pratila i druge sukobe u svijetu, te ocijenio da odbrana Venecuele nije bila dovoljno slojevita, da je bilo mnogo izdaje, nepripremljenosti i nediscipline, a da su Amerikanci sproveli izuzetnu akciju.

    “Naša odbrana je mnogo slojevitija, jedna od najboljih protvivazduhoplovnih odbrana u Evropi”, rekao je Vučić novinarima u Trebinju.

    U izjavi je ukazao i na dvostruke standarde evropskih zemalja, Danske i Francuske koje, kada su zbog Grenlanda ugrožene, govore o potrebi da se poštuje Povelja UN i teritorijalni integritet, a to ne pominju kada je riječ o Kosovu i Metohiji.

    On je naglasio da su zapadne zemlje sada mogle da kažu Srbiji jedno “izvini” zbog Kosova i Metohije, te dodao da čudno zvuči njihov govor o teritorijalnom integritetu, kada napadaju Amerikance.

    “Mi ćemo čuvati mir, nuditi razgovor svima”, rekao je Vučić i ponovio da će Srbija snažiti vojsku, koja može da garantuje snažnu i čvrstu odbranu od bilo koga i nemogućnost napada na teritoriju Srbije.

    Vučić je rekao i da prvi put Velika Britanija ide direktno protiv SAD, jer znaju – ako Grenland ode u američke ruke sva vrata Evorpe i kapije su otvorene za Ameriku, koja će po cijelom svijetu sada da se bori za sirovine i za punu dominaciju, a apsolutno je protiv globalističkih tvorevina kao što je EU.

    Što se tiče izjava prištinskih zvaničnika da je Srbija prijetnja regionu, Vučić je rekao da je u stvari Priština prijetnja poretku UN, Rezoluciji 1244 i kompletnom sistemu modernog javnog prava jer traže otcjepljenje dijela teritorije Srbije, te napomenuo da su prijetnja i oni koji ih podržavaju.

    “Ta pretnja će nastaviti da postoji, zato su se ujedinili sa Zagrebom i Tiranom. Mi činimo sve da ih odvratimo od daljih napada na našu teritoriju”, rekao je Vučić.

  • Vučić u Trebinju: Mir kao prioritet, ekonomija i odbrana kao garant opstanka

    Vučić u Trebinju: Mir kao prioritet, ekonomija i odbrana kao garant opstanka

    Tokom svečanog otvaranja nove bolnice “Sveti arhiđakon Stefan – 9. januar” u Trebinju, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da će Srbija uvijek čvrsto stajati uz Republiku Srpsku, podržavajući njene razvojne projekte i čuvajući zajednički identitet, jezik i pismo u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

    Vučić je istakao da je novoizgrađena bolnica velelepan objekat i veliki podvig Srpske kojem se Srbija iskreno raduje. Naglasio je da se Srbija ne stidi svoje ljubavi prema Republici Srpskoj i pripadnosti srpskom narodu, te da će nastaviti da snaži svoju ekonomiju i vojne kapacitete kako bi očuvala mir.

    Pet stubova opstanka i bezbjednost regiona Prema riječima predsjednika Vučića, opstanak naroda u budućnosti zavisiće od pet ključnih faktora:

    Vojske i odbrane zemlje

    Energije i energetike

    Hrane i vode

    Zdravstva

    Vještačke inteligencije i modernih tehnologija

    On je upozorio na postojanje novih regionalnih saveza koje smatra usmjerenim protiv srpskih interesa, naglasivši da će Srbija za manje od dvije godine udvostručiti svoje vojne kapacitete. Cilj ovog jačanja je stvaranje “odvraćajućeg faktora” koji će garantovati da se tragična istorija srpskog naroda više nikada ne ponovi.

    Infrastruktura i saradnja: Aerodrom u Trebinju Pored zdravstva, fokus posjete bio je na daljem infrastrukturnom povezivanju. Vučić je javno zamolio rukovodstva Republike Srpske i BiH za dobijanje neophodnih dozvola za izgradnju aerodroma u Trebinju. Srbija je spremna da u ovaj projekat uloži više od 200 miliona evra, što bi, prema njegovim riječima, otvorilo novu stranicu budućnosti za cijelu Hercegovinu i region, olakšavajući vezu Beograda sa Trebinjem, Gackom i Bilećom.

    Poruka mira i zajedništva Iako je ukazao na “prljave kampanje” koje se vode protiv Srbije, Vučić je ponovio da je Beograd uvijek spreman za dijalog sa Bošnjacima, Hrvatima i svima drugima, jer je mir najviši interes. Izrazio je žaljenje što u Federaciji BiH trenutno ne postoji spremnost za prihvatanje pomoći iz Srbije, ali je naglasio da narod u Republici Srpskoj uvijek može računati na podršku u izgradnji škola, vrtića i bolnica.

    Svečanosti u Trebinju, koja je dio programa obilježavanja Dana Republike, prisustvovali su i ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar, lider SNS-a Miloš Vučević, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, te najviši zvaničnici Republike Srpske. Predsjednik Vučić je posjetu završio čestitkom predstojećih božićnih praznika, zahvalivši se narodu Srpske na neizmjernoj ljubavi i podršci.