VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pritisak na Rusiju: Od 2014. godine uvedeno više od 30.000 sankcija

    Pritisak na Rusiju: Od 2014. godine uvedeno više od 30.000 sankcija

    Broj sankcija uvedenih protiv Rusije od 2014. godine približio se 31.000, a najviše su ih donijele Sjedinjene Američke Države, Kanada i Švajcarska, prema proračunima RIA Novosti zasnovanim na dostupnim informacijama i podacima nezavisnog analitičkog portala Castellum.

    Od 3. decembra 2025. godine, druge zemlje su protiv Rusije uvele više od 30.700 netrgovinskih sankcija (ne uključujući sankcije na trgovinu određenom robom). Od toga, nešto više od 92 odsto su sankcije uvedene od kraja februara 2022. godine.

     

    Sjedinjene Američke Države i dalje Rusiji nameću najveći broj ograničenja, sa 24,1 odsto od svih mjera koje su uvedene, odnosno 7.420, objavila je agencija RIA Novosti.

    Kanada se takođe našla među prva tri mjesta sa udjelom od 12,9 odsto (3.980) i Švajcarska sa udjelom od 11,8 odsto (3.615).

    EU je slijedila ovaj niz i nalazi se na četvrtom mjestu – uključujući 19. paket, Unija je uvela 3.141 ograničenje protiv Rusije (10,2 odsto).

    Slijede Norveška sa 2.838 ograničenja (9,2 odsto) i Island sa 2.482 ograničenja (8,1 odsto), koje, poput Švajcarske, dupliraju neke sankcije EU.

     

    Među prvih deset bile su i Velika Britanija sa 2.204 sankcije (7,2 odsto), Novi Zeland sa 1.896 sankcija (6,2 odsto), Australija, koja je uvela oko 1.694 ograničenja (5,5 odsto), i Japan sa 1.441 (4,7 odsto).

    Agencija podsjeća i da je u junu ove godine Generalna skupština UN proglasila 4. decembar Međunarodnim danom protiv jednostranih sankcija.

    Dokument poziva na uzdržavanje od bilo kakvih jednostranih ekonomskih, finansijskih i trgovinskih mjera koje su nespojive sa međunarodnim pravom i Poveljom UN i koje ometaju puno postizanje ekonomskog i društvenog razvoja, navodi se na veb-sajtu organizacije, prenosi Tanjug.

  • Stanivuković traži veliku ulogu: Ambicija bez ujedinjenog opozicionog fronta

    Stanivuković traži veliku ulogu: Ambicija bez ujedinjenog opozicionog fronta

    Politička scena Republike Srpske ulazi u novu fazu pregrupisavanja, a u njenom centru ponovo se našao Draško Stanivuković, lider PDP i pokreta Sigurna Srpska. Iako formalno i dalje prvi čovjek Banjaluke, njegov politički horizont već je odavno pomjeren ka višim funkcijama. Uvjeren je da će, pred opšte izbore sljedeće jeseni, biti kandidat opozicionog bloka za jednu od najvažnijih funkcija u Srpskoj.

    Iz krugova bliskih vrhu PDP-a može se čuti da je izborni rezultat Branka Blanuše, koji je u Banjaluci ostvario osjetnu prednost nad Sinišom Karanom, protumačen kao signal da Stanivuković ima prostora da preuzme kandidaturu za predsjednika Republike Srpske, a u slabijoj varijanti – za srpskog člana Predsjedništva BiH. Ambicija nikada nije bila upitna, ali momentum koji sada traži pokušava graditi na porazu stranačkih rivala.

    Ipak, cijela ova priča ima i drugu dimenziju. Unutar opozicije već mjesecima tinja pitanje ko je uopšte najsnažniji kandidat za ozbiljan duel s kandidatom vlasti. Nakon što je Centralna izborna komisija, uz odluku Suda BiH, oduzela mandat Miloradu Dodiku, počelo je previranje oko toga ko može biti nosilac predsjedničke trke. Stanivuković taj trenutak vidi kao svoju šansu.

    Psiholog Aleksandar Milić, kojeg smo zamolili za analitički osvrt, smatra da je gradonačelnik Banjaluke u posljednje vrijeme ostavljao sliku političara „pod pritiskom“. Po njemu, djeluje kao čovjek ograničen skupštinskom većinom u gradu, što otvara prostor mogućoj saradnji sa Dodikom, makar na operativnom nivou, kako bi mogao provoditi dio lokalnih projekata. Takva percepcija, upozorava Milić, može imati posljedice na njegovu poziciju u opozicionom bloku.

    Milić podsjeća da je Stanivuković politički uzlet počeo upravo pobjedom nad Dodikom u Banjaluci, ali smatra da se taj politički naboj u međuvremenu istanjio. „Djeluje kao da je pod nekom vrstom pritiska, a uz to se sve više udaljava od opozicije,“ kaže on, uz opasku da novouspostavljeni ‘treći put’ vjerovatno neće donijeti očekivane rezultate.

    Tu, kako piše Srpskainfo, nastaje i dilema: ko zaista stoji iza novog političkog projekta, kada je i sam PDP vidljivo raspolućen?

    Kritičari znaju reći da je Stanivuković „novi Dodik“, a Milić smatra da su takve ocjene pogubne, ponajviše za samog Stanivukovića. Nabrajajući druge opozicione kadrove – od Božovića i Miličevića, preko Blanuše, do Jelenе Trivić i Nebojše Vukanovića – Milić tvrdi da opozicija ima ozbiljnije i stabilnije figure. Glavni problem, kako navodi, jeste to što Stanivuković ne gradi jedinstven front, već se okreće saradnicima poput Igora Radojičića, koji je do juče bio blisko vezan za strukture vlasti.

    S druge strane, bivši ambasador Slobodan Šoja donosi sasvim drugačiju perspektivu. Po njemu, Dodik je politički „velemajstor“ kome je teško naći nasljednika po energiji i snazi uticaja. Stanivukoviću priznaje ambiciju – ali ništa više od toga. Stranci, kaže Šoja, traže čvrste, stabilne figure, a ne neiskusne avanturiste koji ulaze u političke eksperimente.

    Dalje, Šoja smatra da je upravo Radojičić taj koji bi mogao popuniti prostor poslije Dodika, ali tek kad Stanivuković iscrpi politički kapital koji sada troši. Ide toliko daleko da otvoreno sugeriše mogućnost da će se protiv gradonačelnika Banjaluke možda konstruisati neka afera, što on naziva očekivanim razvojem političkih igara. Kao alternative, pominje Željku Cvijanović i Anu Trišić Babić, zavisno od pravnog raspleta oko Dodikovog mandata.

    Konačna slika je, zapravo, prilično jednostavna: Stanivuković želi mnogo, opozicija mu ne vjeruje dovoljno, vlast ga ne doživljava kao realnu prijetnju, a birači još uvijek nisu sigurni šta bi njegova kandidatura konkretno značila. Politički teren pred izbore 2026. biće sve samo ne stabilan, a Stanivuković tek treba dokazati da je dorastao fotelji koju priziva.

  • Kralj Čarls: Spremni smo da sa Njemačkom podržimo Evropu “pred prijetnjom ruske agresije”

    Kralj Čarls: Spremni smo da sa Njemačkom podržimo Evropu “pred prijetnjom ruske agresije”

    Britanski kralj Čarls izjavio je da su Velika Britanija i Njemačka spremne da “podrže Evropu pred prijetnjom dalje ruske agresije”.

    Govoreći na državnom banketu u čast njemačkog predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera, kralj je pohvalio zajednički odbrambeni sporazum dvije zemlje, nazvavši ga “jedinstvenim partnerstvom u srcu NATO”, piše Skaj njuz.

    Na početku trodnevne državne posete, Štajnmajer je poručio da dvije zemlje “rade zajedno na promociji bezbjednosti i odbrane, jedan pored drugog za slobodnu, mirnu Evropu… uz podršku Ukrajini”, prenosi Tanjug.

    Ovo je prva državna posjeta njemačkog lidera Velikoj Britaniji u 27 godina, a oko 160 gostiju prisustvovalo je banketu u dvorani Svetog Đorđa u Vindzoru, gdje je sa strane stajala božićna jelka ukrašena sa 3.000 lampica.

    Tokom večeri, kralj se našalio o zajedničkoj ljubavi prema fudbalu, navodeći da “na kraju Nijemci pobjeđuju”.

    Štajnmajera i njegovu suprugu Elke Budenbender dočekali su kralj Čarls i kraljica Kamila u Vindzoru.

    Njemački predsjednik se takođe sastao sa britanskim premijerom Kirom Starmerom na okruglom stolu poslovnih lidera dvije zemlje, u okviru projekta električnih vozila vrijednog više od 20 miliona evra koji predvodi “Mercedes” i koji će otvoriti 150 radnih mjesta u Northemptonširu i Oksfordširu.

    U julu su Njemačka i Velika Britanija potpisale Kensingtonski sporazum, a Starmer je rekao da će zemlje “sarađivati još tešnje”.

    On je rekao da su odnosi dvije države u “veoma, veoma jakom položaju” i da je partnerstvo ključno za pitanja poput Ukrajine, migracija, ekonomskog rasta i trgovine.

    Štajnmajer će danas položiti cvijeće na grob kraljice Elizabete II u kapeli Svetog Đorđa u Vindzoru, a kasnije će se obratiti parlamentu.

    Štajnmajer je doputovao juče u zvaničnu posjetu Velikoj Britaniji.

    Na početku trodnevne posjete njemačkog predsjednika britanski kraljevski par je za goste iz Njemačke organizovao svečani vojni doček praćen počasnim plotunom iz 41 artiljerijskog oruđa i vožnju kraljevskom kočijom ulicama gradića Vindzor do ruševine katedrale u Koventriju, bombardovane tokom Drugog svjetskog rata, prenosi londonski Gardijan.

  • Tramp ocijenio veoma dobrim razgovor Putina i Vitkofa

    Tramp ocijenio veoma dobrim razgovor Putina i Vitkofa

    Američki predsjednik Donald Tramp nazvao je sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i zetom šefa Bijele kuće DŽaredom Kušnerom veoma dobrim.

    “Vitkof i Kušner su uvjereni da je Rusija nastrojena na rješavanje ukrajinskog sukoba”, istakao je američki lider novinarima u Bijeloj kući.

    Tramp je takođe istakao da još nije spreman da predvidi kakvi će biti rezultati Putinovog sastanka sa predstavnicima SAD.

    Govoreći o perspektivi regulisanja konflikta, Tramp je ocijenio da je “za tango potrebno dvoje”, prenio je Sputnjik.

    Sastanak predsjednika Rusije Vladimira Putina sa specijalnim izaslanikom predsjednika SAD Stivom Vitkofom, posvećen rješavanju ukrajinske krize, održan je juče u Moskvi i trajao je gotovo pet sati.

  • U potrazi za zlatom u Jezeru buše tokom noći i pod reflektorima

    U potrazi za zlatom u Jezeru buše tokom noći i pod reflektorima

    U tišini i pod okriljem noći, ponovo su ovih dana počela geološka istraživanja, odnosno bušenja na području opštine Jezero, koja sprovodi kompanija “Yugo Metals Limited” koja je u potrazi za zlatom na lokalitetu Sinjakovo.

    Istakli su ovo za “Nezavisne novine” mještani Jezera, koji su prethodnih dana primijetili bušilicu, te vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke. U neposrednoj blizini naselja, svega 100 metara odatle, navode, sprovode se istražne radnje za buduće rudnike.

    Mašine su stigle

    I iz “Yugo Metals Limiteda” su na društvenim mrežama najavili da su mašine stigle, te da su završili pripreme za bušenja na lokalitetu Sinjakovo u potrazi za zlatom. Navode da će bušenje trajati do kraja ove godine, kao i da će početni rezultati biti objavljeni 2026. godine.

    Šta kažu građani?

    Suzana Rajković iz Udruženja građana “Dolina Plive” za “Nezavisne novine” ističe da su oni svakodnevno na terenu i prate sve što se dešava od samog početka, tj. otkad je počelo prokopavanje puta do platoa na kojem se vrši geološko istraživanje.

    “Nama, mještanima, nije ni javljeno šta se dešava. Kao i ranije, i ovaj put su to pokušali uraditi sa što manje pompe, no primijetili smo da se put prokopava, proširuje i da se pravi plato. U posljednje vrijeme smo primijetili i vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke za rashlađivanje te bušilice”, kaže Rajkovićeva te dodaje da su tako i primijetili da je bušenje počelo.

    “S druge strane, bušenja se vrše i tokom noći, pod reflektorima, jer je veoma blizu domaćinstava, svega stotinak metara. Sve to je veoma bučno, uznemirava mještane. A, što se tiče lokalnog rukovodstava, oni su od početka bili zagovornici otvaranje rudnika, jer im to predstavlja mogućnost za razvoj opštine Jezero”, tvrdi ona.

    Kopanje zlata

    Sada se, kako kaže, radi o kopanju zlata, ali je prema ranijim rješenjima Ministarstva energetike i rudarstva bila riječ o drugim materijalima koji se istražuju.

    “No, mi nismo ni imali uvid u to šta oni traže. Ovo je posljednja etapa geoloških istraživanja, jer su oni prethodno već završili 75 odsto planiranih istraživanja. Samo im je to preostalo, a znate da završetak istraživanja vodi ka izdavanju koncesije za otvaranje rudnika, što mi nećemo dozvoliti”, naglašava ona.

    Dodaje da su već jedanput uspjeli zaustaviti treću etapu geoloških istraživanja, te da su dobili tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS.

    “Određeni period je to bilo stopirano, i evo sad je opet počelo. Odmah ću zatražiti izlazak inspekcije na teren kako bismo provjerili da li se sve radi u skladu sa zakonom”, navela je.

    Nataša Mazalica sa programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu navodi da je BiH izuzetno bogata vodnim resursima te se nalazi na četvrtom mjestu u Evropi po količini pitke vode po glavi stanovnika u Evropi.

    “Taj resurs ne bi nikako smio da se ugrozi otvaranjem rudnika, a pogotovo u dolini Plive, jer bi bušenjem i eventualnom eksploatacijom okolnih brda došlo do teškog zagađenja vodotoka spiranjem atmosferskim padavinama i neadekvatnim ispuštanjem otpadnih voda. Da bude jasno, ne postoje zeleni i ekološki rudnici i to je terminologija koja se koristi u propagandne svrhe”, ističe Mazalica za “Nezavisne”.

    Kako kaže, time se stanovništvo neke regije pokušava ubijediti da rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju krčenje velikih površina šume, kopanje jama iz kojih se izbacuje jalovina te ekstrakcija ruda uz korištenje teških hemikalija nisu štetne po životnu sredinu.

    “To je prosto netačno. CZZS stoji uz sve lokalne zajednice koje se bore protiv geoloških istraživanja i otvaranja rudnika iz nekoliko razloga. Ne postoji transparentost u procesima dodjeljivanja koncesija, svjedoci smo da se rudnici otvaraju nekad i bez potrebnih dozvola, a u posao se ide sa potpunom nebrigom o prirodi i ljudima nekog kraja. CZZS je već četiri puta upućivao tužbu nadležnom ministarstvu, jer kompanija koja vrši geološka istraživanja nije bila voljna da javnosti pokaže dokumente od važnosti”, kazala je ona.

    Šta kaže načelnica?

    Snežana Ružičić, načelnica opštine Jezero, za “Nezavisne” kaže da su obaviješteni da je resorno ministarstvo odobrilo geološka istraživanja koja se vrše na području opština Jezero, Šipovo, Mrkonjić Grad.

    “Ja sam od početka organizovala okrugle stolove na temu geoloških istraživanja, a sve s ciljem da dobijemo kompletne informacije od nadležnog ministarstva i kompanije koja vrši ta istraživanja. Više puta smo tražili izlazak inspektora na lice mjesta, koji su ustanovili da nema kršenja pravila po pitanju ekologije. Ja živim ovdje i važno mi je da porodice koje su tu budu zaštićene”, rekla je Ružičićeva.

    Podsjetimo, u maju ove godine su Centar za životnu sredinu i Udruženje građana “Dolina Plive” iz Jezera osporili rješenje Ministarstva energetike i rudarstva RS kojim se investitoru “SNK Metali” d.o.o. Bijeljina (sada “Yugo Metals Limited”) odobrava produženje istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala na istražnom prostoru “Jezero”.

    Ponovo poništena ekološka dozvola za MHE Jovići na rijeci Plivi

    Nova ekološka dozvola koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS odobrilo investitoru “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo poništena je odlukom Okružnog suda u Banjaluci na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu.

    “Podsjećamo da smo i prvu ekološku dozvolu osporili, te očekujemo od nadležnog ministarstva da proces zaključi odbijanjem izdavanja novog rješenja iz svih razloga koje je i Sud prepoznao”, navode iz Centra.

    Dodaju da je Sud uvažio primjedbe Centra kada je u pitanju nepostojanje plana remedijacije i rekultivacije za projekat izgradnje elektrane na rijeci Plivi, kao i činjenicu da nije dokazan javni interes za ovaj projekat.

  • Kineski predsjednik: Podržavamo sve napore u cilju postizanja mira u Ukrajini

    Kineski predsjednik: Podržavamo sve napore u cilju postizanja mira u Ukrajini

    Peking podržava sve napore usmjerene na postizanje mira u Ukrajini i nada se da će strane doći do pravednog mirovnog sporazuma, rekao je predsjednik Kine Si Đinping.

    – Što se tiče ukrajinske krize, Kina podržava sve napore usmjerene na postizanje mira i nada se da će strane postići mirovni sporazum – pravedan, dugoročan, obavezujući i prihvatljiv za sve – rekao je Si poslije sastanka sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom u Pekingu.

  • Đedović Handanović sa predstavnicima naftnih kompanija: Situacija se prati na dnevnom nivou i mijenja iz časa u čas

    Đedović Handanović sa predstavnicima naftnih kompanija: Situacija se prati na dnevnom nivou i mijenja iz časa u čas

    U Srbiju već gotovo dva mjeseca nije stigla ni kap sirove nafte, a da građani i privreda to nisu osjetili, činimo i činićemo sve da tako i ostane, poručila je ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović.

    Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima kompanija “MOL Srbija”, “OMV Srbija” i “EKO Srbija”, “Knez Petrol” koje su, uz NIS, najveći snabdjevači naftnim derivatima, o obezbijeđivanju sigurnog snabdijevanja domaćeg tržišta.

    U izjavi poslije sastanka,Đedović Handanović je rekla da nastavljaju sa preduzimanjem svih mjera da se obezbijedi sigurno snabdijevanje domaćeg tržišta.

    – U tom smislu, posebno je važna finalizacija Akcionog plana za ublažavanje i otklanjanje posledica poremećaja u snabdijevanju naftom i derivatima nafte, koji će predvidjeti korake i procedure pri stavljanju obaveznih rezervi naftnih derivata na tržište. Mehanizam obaveznih rezervi upravo služi da se prevaziđu privremeni poremećaji u snabdevanju, tako što se iz rezervi nadoknade nedostajuće količine goriva na tržištu – rekla je Đedović Handanović.

    Zahvalila je naftnim kompanijama “MOL Srbija”, “OMV Srbija”, “EKO Srbija” i “Knez Petrol” na saradnji u kriznoj situaciji i naglasila da je važno da se u ovom periodu odluke donose efikasno kako snabdjevenost tržišta ne bi bila ugrožena.

    – U Srbiju već gotovo dva meseca nije stigla ni kap sirove nafte, a da građani i privreda to nisu osjetili. Činimo i činićemo sve da tako i ostane, sve dok se situacija sa NIS-om ne riješi i rafinerija u Pančevu ne počne ponovo proizvodnju. Situacija se prati na dnevnom nivou i menja se iz časa u čas. Nastojimo da o svemu tome obavijestimo javnost – rekla je Đedović Handanović.

    Donošenje Akcionog plana je mera predviđena Uredbom o utvrđivanju programa mjera u slučaju kada je ugrožena sigurnost snabdijevanja energijom i energentima – Krizni plan, a njegova primjena aktivira se odlukom Vlade Srbije.

  • Putin: Rusija predlagala Kijevu da povuče trupe iz Donbasa – Ukrajina izabrala da ratuje

    Putin: Rusija predlagala Kijevu da povuče trupe iz Donbasa – Ukrajina izabrala da ratuje

    Rusija je predlagala Ukrajini da povuče svoje trupe iz Donbasa i ne pokreće vojna dejstva, ali je Kijev preverirao da ratuje, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin u intervjuu za “Indija tudej”.

    On je istakao da će Rusija osloboditi Donbas i Novorusiju u svakom slučaju – vojnim ili nekim drugim putem.

    – Sve se svodi na to. Ili ćemo osloboditi ove teritorije oružanim putem, ili će ukrajinske trupe napustiti ove teritorije i prestati tamo da ratuju i ubijaju ljude – istakao je Putin.

    Predsjednik je rekao da je Rusija pokušavala da izgradi odnose između DNR i LNR i Ukrajine, ali da ih Kijev nije priznao.

    – Zatim, kada smo shvatili da je to nemoguće, da ih oni jednostavno uništavaju, bili smo prinuđeni da ih priznamo – podsjetio je Putin.

    Donjecka i Luganska Narodna Republika nisu želele da postoje kao deo Ukrajine i to su izrazile na referendumu, dodao je Putin.

    – Odmah smo rekli ukrajinskim trupama: ljudi ne žele da žive sa vama. Izašli su na referendum i glasali za nezavisnost. Povucite svoje trupe i neće biti vojnih dejstava. Ne, oni su preferirali da ratuju i sad – šta su tražili, to su dobili – istakao je ruski lider.

    Komentarišući sastanak sa specijalnim izaslanikom američkog predsednika Stivenom Vitkofom, Putin je naveo da je on trajao pet časova i bio veoma koristan.

    – Mislim da je prerano govoriti, ali taj sastanak je bio neophodan – rekao je Putin.

    Ruski lider je primjetio da su predlozi koje je američka strana donijela Moskvi bili, na ovaj ili onaj način, zasnovani na sporazumima sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom na Aljasci.

    Kako je naveo, strane su prošle kroz skoro svaku tačku, zbog čega je sastanak toliko dugo trajao.

  • Umičević: Budžet Banjaluke mora biti rezultat dogovora, a ne isključivosti

    Umičević: Budžet Banjaluke mora biti rezultat dogovora, a ne isključivosti

    Odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka, Marinko Umičević upozorava da gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ne može uputiti u Gradsku skupštinu Prijedlog budžeta za 2026. godinu, po principu, uzmi ili ostavi.

    Taj budžet se, kaže, mora praviti zajedno sa odbornicima i mora biti rezultat dogovora, a ne isključivosti.

    Podsjeća i da pred odbornike još nije stigao izvještaj o izvršenju budžeta za 2024. godinu, a slična je situacija u vezi s ovogodišnjim budžetom.

    – Godina 2025. mi još ne znamo, za šest, za devet mjeseci, kakvo je stanje budžeta, finansija grada. On to krije kao zmija noge – rekao je Umičević.

    Ističe da je postojalo 60 amandmana.

    – Mi smo imali tu 60 amandmana, 10 miliona za besplatan prevoz, vrtiće, gdje su te pare, ništa tu nije ostvareno. I on sad hoće za 2026. budžet da usvojimo. Prave cirkus od skupštine sa 11 poslanika, a istjerao je iz kancelarije predsjednika skupštine – poručio je Umičević.

  • Medvedev o ukidanju savjeta “Rusija – NATO”: Postoji samo jedan način postupanja sa neprijateljem

    Medvedev o ukidanju savjeta “Rusija – NATO”: Postoji samo jedan način postupanja sa neprijateljem

    NATO je neprijatelj Rusije i prema njemu se mora postupati u skladu sa tim, izjavio je Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije.

    Zvaničnik je prokomentarisao da je Sjevernoatlantski savez radosno objavio ukidanje Savjeta Rusija-NATO.

    – Moram priznati, dijelim njihovo oduševljenje. NATO je naš neprijatelj. O kakvom ‘savjetu’ uopšte govorimo? Postoji samo jedan način da se postupa sa neprijateljima. Kao što je rekao (Maksim) Gorki: ‘Ako se neprijatelj ne preda, biće uništen’ – napisao je Medvedev na engleskom jeziku na svojoj stranici na društvenoj mreži Iks.

    Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski izjavio je da je na samitu šefova diplomatija NATO-a u Briselu donesena odluka da se ukine Savjet “Rusija–NATO”.