VRBAS Media

Autor: INFO

  • Učenik banjalučke osnovne škole lažno prijavio bombu

    Učenik banjalučke osnovne škole lažno prijavio bombu

    Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka, preduzimanjem operativnih mjera i radnji identifikovali su i utvrdili da je maloljetno lice, učenik škole danas oko 13,20 časova putem telefona lažno prijavio da je u osnovnoj školi u Banjaluci postavljena bomba.

    Policijski službenici su nakon evakuacije učenika i nastavnog osoblja škole, izvršili protivdiverzioni pregled škole i tom prilikom je utvrđeno da nema bezbjednosnih prijetnji.

    Sve mjere i radnje prema maloljetnom licu preduzimaju se u skladu sa Uputstvom o postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnim predmetima, a pod nadzorom dežurnog tužioca za maloljetnike Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka koji se izjasnio da se radi o krivičnom djelu „Lažno prijavljivanje krivičnog djela“.

  • Tramp će izdati Zelenskog? Hitno se oglasio Makron

    Tramp će izdati Zelenskog? Hitno se oglasio Makron

    Francuski predsednik Emanuel Makron negirao je izveštaje da je upozorio ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog na izdaju SAD.

    “Odbacujem sve. Potrebne su nam Sjedinjene Države za mir. A Sjedinjenim Državama smo potrebni mi da bi taj mir bio jak i trajan”, rekao je Makron.

    Objasnio je da je jedinstvo između Evrope i SAD ključno za podršku Ukrajini i da između njih “nema nepoverenja”.

    “Ponavljam ovo iznova i iznova: moramo da radimo zajedno”, zaključio je Makron.

    Dan ranije, Der Spiegel je objavio članak o poverljivom razgovoru između lidera EU o Ukrajini. Prema pisanju publikacije, Makron je upozorio Zelenskog da bi SAD mogle da izdaju Kijev. Jelisejska palata je prokomentarisala da francuski lider “nije upotrebio te reči”.

    Nemački kancelar Fridrih Merc je takođe navodno izjavio da Zelenski treba da bude “izuzetno oprezan u narednim danima” sa američkim pregovaračima. Finski predsednik Aleksandar Štub i generalni sekretar NATO-a Mark Rute takođe su upozorili Kijev da ne učestvuje u pregovorima, prema pisanju Špigla.

    Kao odgovor na ovu objavu, zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev predložio je da Vašington pošalje svoje podmornice na obalu Francuske . A specijalni predstavnik ruskog predsednika Kiril Dmitrijev, komentarišući Mercove izjave o tome kako se SAD “igraju” sa EU, izjavio je da je nemački političar “van igre” jer se diskreditovao “sabotiranjem mira” .

    Sredinom novembra, SAD su predstavile svoj mirovni plan za Ukrajinu od 28 tačaka. Makron je odmah izjavio da inicijativa mora biti koordinisana sa EU. Nakon nekoliko rundi pregovora, dokument je izmenjen i skraćen.

  • Bundestag o 30 godina Dejtona; Poslanik AFD-a: Srbi neće promijeniti svoj izbor pod međunarodnim pritiskom

    Bundestag o 30 godina Dejtona; Poslanik AFD-a: Srbi neće promijeniti svoj izbor pod međunarodnim pritiskom

    Ko želi da odstupi od Dejtonskog sporazumu, mora se zapitati šta je alternativa. Ili drugačije rečeno, ko pokušava da održi mir, a ko dolijeva ulje na vatru? Ovo je u njemačkom Bundestagu, na raspravi o 30 godina Dejtonskog sporazuma za mir, upitao Aleksandr Volf, poslanik Alternative za Njemačku.

    BiH, bez principa Dejtona, kaže, ne može da opstane.

    Volf je poslanicima rekao da bez nacionalnog kretanja nema moderne demokratije i da etnički narodi igraju ključnu ulogu u BiH.

    Napad na Dejtonski sporazm je, čulo se u Bundestagu, raspirivanje eskalacije u regionu.

    – Hrišćani, Srbi i Hrvati, u BiH ne žele da budu manjina u svojoj zemlji. Ne žele da podliježu muslimanskoj vlasti koja želi da odlučuje o njihovom životu i budućnosti. Srbi i Hrvati to redovno pokazuju na izborima i referendumima. To moramo poštovati. To je demokratija – rekao je Volf.

    On je rekao da je stranka Milorada Dodika – SNSD prije dve nedjelje pobijedila na predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj i da Kristijan Šmit mora priznati da njegova strategija nije uspjela, jer da Srbi neće promijeniti svoj izbor pod međunarodnim pritiskom.

    – Dok je Njemačka, tada još aktuelnom predsjedniku Dodiku zabranila ulazak, SAD su se opredijelile za deeskalaciju. Sankcije nisu dale rezultat i sankcije uvedene pod /DŽozefom/ Bajdenom protiv Dodika su ukinute. Podrška visokom predstavniku prešla je prema ograničavanju njegove loge. To je korak u pravom smjeru – istakao je Volf.

  • I dalje postoji šansa da NIS dobije licencu

    I dalje postoji šansa da NIS dobije licencu

    Generalni direktor Naftne industrije Srbije Kiril Tjurdenjev izjavio je da su u toku pregovori o promjeni vlasničke strukture, te da i dalje postoji šansa da NIS dobije licencu od SAD.

    Tjurdenjev je istakao da NIS na svim aktuelnim pitanjima sarađuje sa državnim organima Srbije i ima njihovu podršku.

    U obraćanju zaposlenima u ovoj kompaniji, koja je pod američkim sankcijama zbog ruskog većinskog vlasništva, on je naveo da su radnici NIS-a dobili zaradu za decembar, kao i sve pripadajuće bonuse i premije, te dodao da razumije zabrinutost radnika u periodu neizvjesnosti.

    – Sve mjere i odluke koje donosimo usmjerene su prvenstveno na zaštitu zaposlenih. Tokom cijele godine unaprijed smo isplaćivali zarade kako bismo preduprijedili bilo kakve poteškoće u isplatama. Hvala što i dalje odgovorno i posvećeno obavljate svoj posao, jer je to najčvršći temelj naše kompanije – naveo je Tjurdenjev.

    On je podsjetio da je posljednjom licencom američke Kancelarije za kontrolu inostrane imovine /OFAK/ kompaniji NIS dat rok za promjenu vlasničke strukture do 13. februara, te dodao da ovaj proces vode akcionari, koji, prema dostupim informacijama, aktivno pregovaraju sa nekoliko zainteresovanih strana.

    – I dalje postoji mogućnost da od OFAK-a dobijemo licencu za nesmetano poslovanje naše kompanije dok traju pregovori o promeni vlasničke strukture i spremni smo da, u tom slučaju, u što kraćem roku startujemo Rafineriju – rekao je on.

    On naveo da je sada glavni zadatak rukovodstva da održava stabilnost poslovanja, koliko je moguće u postojećim okolnostima.

    – Rad naše rafinerije, a posljedično i HIP Petrohemije, trenutno je obustavljen zbog nedostatka sirove nafte – istakao je Tjurdenjev i dodao da NIS snabdijeva tržište derivatima iz unaprijed spremljenih rezervi, prenijeli su beogradski mediji.

    NIS je od 9. oktobra pod američkim sankcijama, za čije ukidanje SAD traže izlazak ruskog vlasništva iz kompanije.

  • Soreka: Bez reformskih koraka BiH neće dobiti 976,6 miliona evra

    Soreka: Bez reformskih koraka BiH neće dobiti 976,6 miliona evra

    Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka istakao je da Reformska agenda sadrži reforme koje su domaće vlasti utvrdile kao važne za budućnost BiH i da svaki reformski korak prati odgovarajući iznos investicija.

    Bez reformskih koraka BiH neće dobiti sredstva u iznosu od 976,6 miliona evra izdvojenih u okviru Plana rasta, poručio je Soreka u kolumni objavljenoj na internet stranici Delegacije EU u BiH.

    Kolumnu prenosimo u cijelosti:

    U obraćanju pred Parlamentarnom skupštinom BiH u septembru, Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, obećala je uspon na Maglić kada BiH postane članica. Članstvo ostaje ambiciozan cilj, s brojnim potencijalnim preprekama. Primjera radi, upravo ove sedmice, propuštena je prilika da Savjet ministara ispuni korake koji bi doveli do pomaka ka održavanju prve Međuvladine konferencije s EU.

    Ali ove sedmice smo takođe svjedoci velikog iskoraka. Naime, Evropska komisija je odobrila Reformsku agendu koju je Savjet ministara BiH usvojio 30. septembra, oslobađajući potencijalna ulaganja u vrijednosti do 976,6 miliona evra u zamjenu za reforme u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan.

    Odobrena Reformska agenda je sada i javno dostupna na stranici Evropske komisije. Ohrabrujem sve zainteresovane da je pogledaju, kako bi se detaljnije upoznali s procesom i listom reformi. Doduše, riječ je o složenom i tehničkom dokumentu na 161 stranici. Međutim, suštinski se svodi na jednostavan prijedlog vlastima ove zemlje – napravite promjene u korist građana, a mi ćemo osigurati finansijsku podršku za njihovu realizaciju.

    Reformska agenda se temelji na četiri ključne oblasti, a svaka pojedinačno obećava transformaciju za BiH.

    Prva je zelena i digitalna tranzicija. Ako se nadate bržem i sigurnijem širokopojasnom internetu u BiH, imam dobre vijesti. Ako nadležne vlasti ispune korake za omogućavanje uvođenja 5G tehnologije i sigurnog širokopojasnog interneta, EU će osigurati finansijsku podršku za ubrzanje procesa. Takođe ćemo pružiti podršku digitalizaciji javnih usluga koja će smanjiti vrijeme čekanja u redovima pred organima uprave i osigurati lakši pristup informacijama i uslugama. Reforme u oblasti dekarbonizacije, za koju svi znaju da je neophodna za sprječavanje katastrofalnog globalnog zagrijavanja, između ostalog, biće praćene podrškom pravednoj tranziciji u regijama uglja.

    Druga oblast politika je razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, uključujući sisteme za finansijsku podršku inovativnim startapovima i malim i srednjim preduzećima, pojednostavljenje procesa radi omogućavanja povoljnog poslovnog okruženja i primjenu inteligentnih transportnih sistema.

    Treća oblast politika fokusira se na obrazovanje, tržište rada i sistem socijalne zaštite. Reforme i finansijska podrška EU imaju za cilj povećanje upisa djece u predškolske ustanove, povećanje kvalitete osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja usklađivanjem nastavnih planova i programa s vještinama potrebnim za uspjeh u budućnosti, te poboljšanje veze između stručnog obrazovanja i privatnog sektora. Podržaćemo napore za povećanje broja škola s pristupom internetu. Reformska agenda takođe ima za cilj povećanje pristupa kvalitetnim radnim mjestima širom zemlje, uključujući i putem Garancije za mlade, kao elementa posvećenosti u borbi protiv nezaposlenosti mladih i osiguranja lakšeg prelaska iz obrazovanja na tržište rada.

    Četvrta oblast obuhvata ono što nazivamo “temeljnim pitanjima”, odnosno, vladavinu prava, funkcionisanje pravosuđa i demokratskih institucija, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala te temeljna prava. Ovo su neke od najvažnijih reformi na evropskom putu BiH, a koje će imati neke od najtrajnijih posljedica.

    Naveo sam brojne potencijalne pogodnosti Reformske agende, ali bi se sada cinici mogli zapitati: “U čemu je kvaka?”. Pa, postoji veliki rizik da će nedovoljna politička volja spriječiti provođenje reformskih koraka. Svaki završeni reformski korak prati odgovarajući iznos investicija. Bez reformskih koraka, BiH neće dobiti sredstva u iznosu od 976,6 miliona evra izdvojenih u okviru Plana rasta.

    Ipak, važno je podsjetiti da Reformska agenda sadrži reforme koje su domaće vlasti utvrdile kao važne za budućnost cijele zemlje.

    Oslanjamo se na poslovnu zajednicu, organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu i širu javnost da očuvaju snažan interes za ove reforme i da svoje demokratski izabrane predstavnike pozovu na odgovornost kako bi se osiguralo da se ova prilika ne propusti. Sa prvim snijegom ovih dana, podsjećamo se da su prije više od četiri decenije, u roku od samo nekoliko godina i uz kratke rokove, izgrađeni fantastični zimski sportski objekti na Bjelašnici, Igmanu, Јahorini i Trebeviću, omogućivši te 1984. godine jedne od nezaboravnih Zimskih olimpijskih igara. Međutim, zima na našem pragu donosi gradovima u BiH neke od najviših stopa zagađenja vazduha u Evropi, kao podsjetnik na hitnu potrebu za dekarbonizacijom i reformama za unapređenje životne sredine.

    BiH ima kapacitete za velike stvari, onda kada postoji volja. Isto tako je i zemlja koja je tragično presklona zastojima i blokadama. Plan rasta je plan za pokretanje BiH. Rečeno stihovima Bijelog dugmeta, “Hajdemo u planine!”.

  • Minić: Imamo dosta primjedbi na Reformsku agendu

    Minić: Imamo dosta primjedbi na Reformsku agendu

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da Srpska ima niz primjedbi na Reformsku agendu BiH, koju je Evropska komisija pozitivno ocijenila, te istakao da će proći dosta vremena do njene primjene.

    Minić je rekao novinarima u Banjlauci da će Reformska agenda ponovo biti vraćena na usaglašavanje.

    – Imamo niz primjedbi koje ćemo uložiti kako bi se ona realizovala – naveo je Minić.

    On je dodao da je to jedan od koraka ka pristupu evropskim fondovima.

    Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu BiH, što je ključni korak za dobijanje 976,6 miliona evra iz okvira Instrumenta EU za reforme i rast, a isplata sredstava biće uslovljena sprovođenjem Agende.

  • Košarac: Odluka člana UO UIO iz FBiH neodgovorna, tendenciozna i politički motivisana

    Košarac: Odluka člana UO UIO iz FBiH neodgovorna, tendenciozna i politički motivisana

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac ocijenio je da je odluka predstavnika Federacije BiH u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje da glasa protiv Pravilnika, čijim donošenjem bi bilo omogućeno otvaranje graničnog prelaza Gradiška, neodgovorna, tendenciozna, bezovrazna i politički motivisana.

    Prema njegovim riječima, odluka je takva samo zato što je granični prelaz u Republici Srpskoj

    Košarac je naglasio da Republika Srpska i njene institucije duži vremenski period žele da riješe pitanje graničnog prelaza Gradiška, zbog toga što značajan broj investitora gravitira tom području.

    – To je odgovorna politika Republike Srpske, ali postoji ozbiljan zastoj – istakao je Košarac.

    On je rekao da ne može da razumije da predstavnik FBiH u UO UIO glasa protiv Pravilnika koji će omogućiti direktoru da izvrši raspored, što govori o neshvatljivoj atmosferi u BiH.

    – Nikada niko iz Republike Srpske nije tako nešto učinio, razumijem da postoje inicijativa da se drugi granični prelazi kategorišu za određene vrste prolaza roba i to je legitimno pravo – rekao je Košarac u Rogatici.

    Košarac je napomenuo da su oko Gradiške locirane ozbiljne kompanije, navodeći da ova odluka predstavnika FBiH utiče na spoljnotrgovinsku razmjenu.

    – Više od 120.000 ulaza te vrste godišnje bilježi granični prelaz Gradiška. Više od 90 odsto fitosanitarnog i veterinarskog prometa roba ide preko graničnog prelaza Gradiška – naveo je Košarac.

  • Minić: Studenti pokretači humanitarne akcije zaslužuju punu podršku

    Minić: Studenti pokretači humanitarne akcije zaslužuju punu podršku

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić istakao je da studenti medicine koji su pokrenuli akciju “Budi čovjek – obraduj dijete” zaslužuju punu podršku.

    – Njihova inicijativa, volja i empatija pokazuju kakvu mladost ima ovaj narod. Naše je da ih podržimo i pomognemo u prikupljanju sredstava za dječije paketiće – poručio je Minić.

    On je, zbog toga, još jednom javno pozvao ministre, direktore, funkcionere i privrednike da stanu iza ove akcije – ne formalno, nego stvarno.

    – Ponovo pozivam i načelnike i gradonačelnike da se uključe i pomognu da svako dijete u Republici Srpskoj dobije praznični paketić”, napisao je Minić na Instagramu.

    Akciju prikupljanja dječijih paketića pod sloganom “Budi čovjek, obraduj dijete” pokrenuli su studenti banjalučkog Medicinskog fakulteta.

  • Putin: Sporazumi s Indijom daju snažan impuls odnosima strateško partnerstvo će se dalje jačati

    Putin: Sporazumi s Indijom daju snažan impuls odnosima strateško partnerstvo će se dalje jačati

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin izrazio je uvjerenje da će usaglašena deklaracija i postignuti sporazumi sa Indijom dati “ozbiljan impuls” razvoju bilateralnih odnosa.- Uvjeren sam da će ovaj dokument pridati ozbiljan podstrijek razvoju naših dvostranih veza – poručio je Putin na državnom prijemu u Predsjedničkoj palati.

    Ruski lider je naglasio da su Moskva i Nju Delhi riješeni da “čine sve kako bi se strateško partnerstvo dalje učvrstilo i razvijalo na dobrobit dva naša naroda”.

    Putin je istakao da Rusija i Indija “tijesno sarađuju na formiranju atmosfere bezbjednosti, povjerenja i mirnog poretka na čitavom evroazijskom prostoru”, dodajući da su jučerašnji i današnji razgovori protekli u “zaista otvorenoj i konstruktivnoj atmosferi”.

    – Rusija i Indija, ruku pod ruku, rade na uspostavljanju pravednog i ravnopravnog multipolarnog svjetskog poretka – dodao je ruski lider.

    On je takođe istakao da ove dvije zemlje namjeravaju da učine sve da osiguraju dalje jačanje svog strateškog partnerstva za dobrobit svoja dva naroda.

    Predsjednik Rusije ujedno je i zahvalio indijskom premijeru Narendri Modiju na produktivnom zajedničkom radu tokom državne posjete.

    – Iskreno cijenimo naše snažne prijateljske odnose sa Indijom. Temelji ovih odnosa postavljeni su još sredinom prošlog vijeka – rekao je Putin tokom državnog prijema u njegovu čast.

  • Nastavlja se pravna drama oko Sokolskog doma

    Nastavlja se pravna drama oko Sokolskog doma

    U Banjaluci se nastavlja višemjesečna pravna drama oko vlasništva i korišćenja Sokolskog doma. Predstavnici Sokolskog društva tvrde da je Gradska uprava otišla korak dalje, promjenom brava na objektu i da je time ozbiljno narušen njihov posjed. Gradonačelnik i dalje tvrdi da je objekat vlasništvo grada.

    Spor oko Sokolskog doma ušao je u novu fazu. Predstavnici Sokolskog društva tvrde da su radnici Gradske uprave nedavno postavili nove brave na ulaz, iako je pravni postupak oko vlasništva još u toku.

    – Mi se osjećamo nezaštićeno, ali ne vidim hoće li iko biti zaštićen jer ko ne misli isto kao oni onda je protiv njih i onda je problem – kaže starješina Sokolskog društva Nebojša Rodić.

    Bez obrazloženja je, navodi, zatvorena i teretana koja je radila u okviru Sokolskog doma. Više od 300 članova već godinu dana ne može da koristi prostor, što, kako navodi, stvara i materijalnu i organizacionu štetu.

    – Sala ne radi, djeca ne dolaze, a ako je taj gradonačelnik borac za grad, kako on misli, ako djeca nisu u sportu i svemu – šta da rade, gdje da budu – dodaje Rodić.

     

    U Sokolskom društvu navode da Grad u dosadašnjim postupcima nikada nije bio zvanično upisan kao vlasnik.

    – Grad se nikada nije uknjižio u sudskim postupcima i grad nikad ništa nije dobio na sudu. Grad se uknjižio u RUGIP-u u jednom netransparentnom i vrlo čudnom sumnjivom postupku koji je takođe na sudu. Apelujem na gradonačelnika i gradske vlasti da se krenu ponašati u skladu sa sudskim procedurama koje se vode – dodaje advokat Udruženja Јovana Kisin Zagajac.

    Gradonačelnik Banjaluke ipak ističe da je njegov odgovor da je Sokolski dom – od grada.

    Spor oko objekta Sokolskog doma traje već godinu dana, a gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je u ovom objektu najavio otvaranje Sportske gimnazije. Do sudske presude, sve aktivnosti Sokolskog društva su onemogućene.