VRBAS Media

Autor: INFO

  • IAEA: Oštećeni štit više ne blokira radijaciju iz Černobilja

    IAEA: Oštećeni štit više ne blokira radijaciju iz Černobilja

    Bezbjednosni štit iznad nuklearnog reaktora u Černobilj, u Ukrajini, koji je u februaru pogođen dronom, više ne može da obavlja svoju primarnu funkciju blokiranja radijacije, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

    Prema njenim navodima objavljenim u petak, 5. decembra, konstrukcija zahtijeva ozbiljnu restauraciju.

    Inspekcija čelične strukture, koja je završena 2019. godine i koja je koštala oko 1,5 milijardi evra (u okviru šireg projekta vrijednog oko 2,1 milijardi evra), utvrdila je prošle sedmice da je udar drona u februaru degradirao zaštitni “novi sigurni sarkofag” (New Safe Confinement) — to jest konstrukciju koja je postavljena da spriječi širenje radioaktivnog materijala poslije katastrofe iz 1986. godine.

    Generalni direktor IAEA, Rafael Grossi, upozorio je sada da je štit „izgubio svoje primarne bezbjednosne funkcije, uključujući sposobnost zadržavanja radijacije“, ali je istakao da noseće strukture i sistemi za praćenje nisu trajno oštećeni.

    On je dodao da su već izvršene neke hitne popravke, ali da je potrebno sprovesti sveobuhvatnu restauraciju radi dugoročne nuklearne bezbjednosti.

    Štit je bio postavljen da bi se zadržao radioaktivni materijal koji je ostao nakon katastrofe iz 1986. godine, ali sada njegova sposobnost da to efikasno radi dolazi u pitanje.

    Ukrajina tvrdi da je udar dronom izvršila Rusija, dok Moskva negira umiješanost.

    Prema izvještaju UN-a od 14. februara, ukrajinske vlasti su saopštile da je dron sa visokoeksplozivnom bojevom glavom pogodio elektranu, izazvao požar i oštetio zaštitnu oblogu reaktora broj 4, koji je bio uništen 1986. godine.

    Iako je struktura pretrpjela oštećenja, nivoi radijacije su, prema UN-u, ostali normalni i stabilni, bez izvještaja o curenju radijacije.

    Ruske snage su tokom više od mjesec dana, na početku rata u februaru 2022. godine, zauzele elektranu i okolno područje, navodi Rojters.

    Eksplozija u Černobilju iz 1986. godine izazvala je širenje radijacije širom Evrope, a posljednji funkcionalni reaktor elektrane zatvoren je 2000. godine.

    IAEA je inspekciju sprovela paralelno sa istraživanjem štete na električnim trafostanicama tokom skoro četvorogodišnjeg rata između Ukrajine i Rusije.

  • Kakve su šanse BiH da ispuni uslove iz Reformske agende

    Kakve su šanse BiH da ispuni uslove iz Reformske agende

    Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH, ali prema stavkama za alokaciju sredstava po reformskim oblastima jasno je vidljivo da BiH nije ispunila gotovo ništa i nalazi se u gotovo nemogućoj poziciji da sve reforme ispuni do kraja 2027, kada se ciklus reformi završava.

    Prema aneksu dokumenta koji je Komisija objavila po reformskim oblastima s alokacijama koje bi trebalo isplatiti, BiH nije ispunila najmanje 70 odsto početnih kriterijuma, dok je ostatak u najboljem slučaju ispunjen samo djelimično.

    Na primjer, u oblasti energetike, koja je važan dio agende, BiH nema usvojen zakon o prenosu električne energije, regulaciji i sistemskom operateru za električnu energiju, nije imenovan operater za tržište električnom energijom, nije provedena studija o cijenama električne energije, nije usvojena mapa puta za tranziciju s fosilnih goriva uglja, niti je usvojena državna strategija za dostizanje klimatskih ciljeva EU.

    Kad je u pitanju digitalizacija, nije ni započeta procedura uvođenja digitalnog novčanika, ne postoji širokopojasna internet strategija, trenutni zakoni nisu usklađeni sa regulativom o elektronskoj identifikaciji, a BiH nije usklađena ni sa direktivama o elektronskoj privatnosti niti direktivom o slobodnom protoku informacija.

    Ni u oblasti obrazovanja stvari nisu ništa bolje, jer BiH ili nije ispunila uslove ili ne postoje podaci na koje bi se Evropska komisija mogla osloniti u svojoj procjeni. Na primjer, ne postoje podaci o procentu nastavnog osoblja sa digitalnim vještinama, nema podataka o procentu učenika zanatskih škola koji imaju praksu u firmama i preduzećima, niti o broju nastavnog osoblja za ovu vrstu zanimanja.

    Možda vas zanima:

    Soreka komentarisao usvajanje EU agende: Ovo je tek početak

    Podaci koje je Komisija navela teško su čitljivi, nalaze se u gustim tabelama s mnogo navedenih informacija koje su teško razumljive nekome ko se ovom oblasti ne bavi profesionalno, ali je čak i iz površnog čitanja očigledno da BiH gotovo da nije ispunila ništa od početnih uslova da bi mogla uspješno sprovesti navedene reforme.

    Ovo je posebno važno zato što je Evropska komisija na početku programa istakla da će strogo pratiti ispunjavanje kriterijuma i da nijedna zemlja neće moći dobiti novac ako se reforme ne sprovedu, za razliku od prethodnih reformi.

    “Komisija će pažljivo pratiti implementaciju Instrumenta i preduzeti sve potrebne mjere u tom kontekstu. U svrhu ovog praćenja, Komisiji će pomagati odbor za praćenje. Ovaj odbor će procijeniti stepen i kvalitet implementacije svih reformi i investicija usmjerenih ka ispunjavanju ciljeva utvrđenih u Agendi reformi i Uredbi (EU) 2024/1449. Korisnik će uspostaviti redovne i sistematske mehanizme za praćenje i izvještavanje kako bi se pružile informacije o napretku ka postizanju planiranih rezultata, uključujući razvrstavanje podataka”, navedeno je.

    To znači da Evropska komisija može verbalno ohrabriti BiH, ali neće moći proslijediti novac ako kriterijumi nisu ispunjeni.

    Iako, barem prema podacima Evropske komisije, nijedna zemlja regiona nije ispunila sve prethodne uslove i sve imaju određenih poteškoća i izazova, situacija sa BiH je gotovo dramatična, imajući u vidu da zemlja kasni u odnosu na ostale zemlje regiona u početku sprovođenja agende. Čak i kada bi se političke blokade u BiH završile sutra, posao koji predstoji bi zahtijevao ogroman napredak u veoma kratkom roku, što nije nemoguće, ali je prilično teško ostvarivo.

    Za BiH je posebno alarmantno da neke od strukturalnih reformi, koje bi zahtijevale ogroman napor i u uređenijim zemljama, nisu ni započete. Na primjer, tu se mogu ubrojati politika državne pomoći, vizna politika, osiguranje kvaliteta obrazovanja, klimatski ciljevi i tehnička regulativa.

    Čak i u onim oblastima gdje nekog napretka ima, ocjena Komisije je da je obično ili Republika Srpska nešto napravila, a Federacija nije, ili da neka mjera postoji na državnom nivou, ali ne na nivou entiteta, ili da je nešto blokirala RS što bi možda imalo potrebnu podršku u FBiH.

    Prema podacima na stranici Evropske komisije, sve druge zemlje u regionu ostvarile su značajan napredak, čak je i Kosovo, koje značajan broj zemalja EU i ne priznaje kao državu, ispunilo 13 od 20 mjerila, iako se nalazi u političkoj blokadi još od marta ove godine, kada su provedeni parlamentarni izbori bez izbora nove vlasti. Iako se Srbija često navodi kao najskeptičnija zemlja prema EU, podaci Komisije pokazuju da je ljetos već dobila sredstva od Komisije za početak reformi u okviru njihove agende.

  • “Trojka” sad protiv zakona o VSTS-u čije je neusvajanje kritikovala

    “Trojka” sad protiv zakona o VSTS-u čije je neusvajanje kritikovala

    Savjet ministara BiH u ponedjeljak bi trebalo da razmatra novi zakon o VSTS-u, koji se zbog protivljenja ministara iz SNSD-a nije našao na dnevnom redu posljednje sjednice, međutim sada su i stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, protiv tog zakona, iako su ranije optužili SNSD da, između ostalog, i zbog neusvajanja tog zakona “ruši evropski put BiH”.

    Podsjećanja radi, na prošloj sjednici Savjeta ministara planirano je da se razmatra zakon o VSTS-u, zatim izmjene Zakona o Sudu BiH i odluka o kancelariji glavnog pregovarača.

    Protiv takvog dnevnog reda glasali su ministri iz SNSD-a, a iz stranaka “trojke” odmah su ih optužili da ruše evropski put BiH. Međutim, samo nekoliko dana poslije i stranke “trojke” su protiv zakona o VSTS-u koji je predložio Davor Bunoza, ministar pravde, ističući da taj zakon nema podršku Evropske unije.

    Zbog toga su, kako kažu, predložili svoj zakon o VSTS-u, a za koji kažu da je dobio “načelnu podršku EU”.

    Ovaj potez “trojke” uslijedio je nakon što je Bunoza rekao da se može desiti da u slučaju usvajanja zakona Brisel kaže da to nije dovoljno.

    “Postoje vrlo strogi zahtjevi Brisela koji su i te kako oprečni sa stavovima udruženja iz BiH, stavovima entiteta i slično. Moramo pokušati postići kompromis, ali isto tako postoji i velika opasnost, ako se budemo pridržavali minimuma koje je EU postavila – čak i da usvojimo zakon – može se desiti da oni kažu da to nije dovoljno za evropski put, bez obzira na to što ćemo značajno popraviti naše pravosuđe”, rekao je Bunoza.

    Na ovu njegovu izjavu odmah su reagovali iz stranaka “trojke”, ističući da Savjet ministara BiH treba da usvoji prijedlog zakona o VSTS koji ima zeleno svjetlo iz Brisela, a koji je, kako kažu, “od strane stranaka ‘trojke’ dostavljen ministru Bunozi”.

    “Ukoliko bi Savjet ministara BiH u ponedjeljak usvojio zakon predložen od Ministarstva pravde, a za koji se unaprijed zna da ne zadovoljava potrebne uslove od strane EU, ‘trojka’ smatra da bi to za posljedicu imalo propuštanje zadnjeg roka za otvaranje pregovora i sazivanje međuvladine konferencije. Pored toga, takav potez bi blokirao parlament u nastojanju da do utvrđenog roka usvoji verziju zakona koja je prihvatljiva EU”, saopšteno je iz stranaka “trojke”.

    Oni su još rekli da su spremni da, ukoliko Savjet ministara BiH nije u stanju da usvoji prihvatljive zakone, preuzmu na sebe taj proces i predlože u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH zakone prihvatljive za EU.

    U suštini, ukoliko se na Savjetu ministara BiH nađe zakon koji je predložio Bunoza, i u slučaju njegovog usvajanja, pitanje je da li bi on prošao Predstavnički dom. S druge strane, zakon koji predlaže “trojka” očigledno je neprihvatljiv Bunozi i HDZ-u, a bez njih taj zakon se ne može ni razmatrati na Savjetu ministara BiH.

    “Postoji jedan zvanični prijedlog iz Ministarstva pravde koji se našao prošli put na sjednici Vijeća ministara BiH i nije usvojen. Mi smo nezadovoljni tim prijedlogom, ali to nije problem, nego je nezadovoljna i EU. Tu verziju i da usvoji Vijeće ministara u ponedjeljak, EU bi rekla da takav zakon ne ispunjava evropske standarde”, rekao je Predrag Kojović, poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a prenio N1.

    Prema nezvaničnim informacijama, u “trojkinom” prijedlogu zakona etničke kvote su izbrisane, a to je, kako je već rečeno, neprihvatljivo SNSD-u, a i HDZ-u. Razlika u “trojkinom” i zakonu koji je predložio Bunoza odnosi se i na imovinske kartone članova VSTS-a.

    Inače, sam zakon o VSTS-u koji je predložio Bunoza ima malo manje od 250 članova, a priča o neophodnosti njegovog usvajanja traje više od pet godina. Taj zakon, uz izmjene Zakona o Sudu BiH i imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU, uslov je za nastavak puta BiH u Evropsku uniju

  • Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?

    Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?

    Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH sastaće se u ponedjeljak u Sarajevu kako bi pokušao riješiti problem otvaranja graničnog prelaza Gradiška.

    Podsjećanja radi, nakon nekoliko godina radova, odgađanja radova i problema na hrvatskoj strani u vezi s finansiranjem, sve je konačno završeno i najviši predstavnici EU, Hrvatske i BiH trebalo je da narednog četvrtka svečano otvore brzu cestu kod Gradiške i oba prelaza i na hrvatskoj i na bh. strani.

    Međutim, tipično za BiH, u zadnjem trenutku je sve dovedeno u pitanje jer UO UIO nije uspio donijeti formalnu odluku kojom bi se rasporedili radnici Uprave na novom prelazu.      U međuvremenu su, kako saznajemo, radili telefoni i održavale se užurbane konsultacije, s ciljem da se u ponedjeljak konačno riješi taj problem i izbjegne još jedna međunarodna sramota BiH.

    Kako saznajemo, sjednica je zakazana za ponedjeljak u 15 časova, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, koja se odnosi na uklanjanje prepreka za otvaranje prelaza. Kako saznajemo, kao kompromis moglo bi se predložiti da se sva ostala pitanja zbog kojih je blokirano donošenje ove odluke rasprave na prvoj narednoj redovnoj sjednici.

    Kako je “Nezavisnim” u četvrtak potvrdio Zijad Krnjić, član UO UIO koji je glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, što je potrebno da bi radnici mogli da počnu da rade na bh. prelazu kod Gradiške na novom auto-putu Banjaluka – Gradiška, on želi da se ovo pitanje raspravi na sjednici na kojoj bi članovi bili prisutni fizički, a ne da se sve usvaja na telefonskoj sjednici.

    “Radi se o izmjeni Pravilnika, a ne o nekoj formalnoj preraspodjeli kadrova, kako se priča, a to je pitanje koje nije obuhvaćeno zakazivanjem elektronskih sjednica, jer ga nije jednostavno riješiti. Drugo, mi za otvaranje graničnog prelaza znamo otkad se gradi, a najmanje šest mjeseci. Bilo je vremena da se donese Pravilnik. Propustili smo to jer se ne održavaju sjednice kako je predviđeno svaki mjesec već, evo, nekoliko mjeseci”, rekao nam je on.

    Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH iz Republike Srpske, nije krio ljutnju činjenicom da je otvaranje ovog prelaza blokirano.

    “Izgrađen je apsolutno novi granični prelaz u Gradišci. On se mora pojaviti u Pravilniku kako bi se mogli raspodijeliti radnici. Na sjednici Upravnog odbora UIO je to trebala biti samo formalna odluka. Ovakva se pitanja inače nisu ni postavljala i onda dođemo u situaciju da jedan član iz FBiH iz reda eksperata kaže da to tako ne može”, naveo je Amidžić za RTRS. Istakao je da nema logičnog objašnjenja zašto član iz FBiH to blokira, te je naglasio da će štetu trpjeti ne samo Srbi, već sve domaće stanovništvo i stranci.

    Naglasio je da je član iz FBiH imenovan od strane Vlade FBiH da izražava stavove Vlade FBiH.

    “Gužva i sav teret bi se prepolovio. Oba granična prelaza u Gradišci bi bila u funkciji. Odluka mora postojati da bi novi granični prelaz bio registrovan i dođe čovjek i obori jednu odluku. Znači da je zvaničan stav FBiH da se novi granični prelaz ne otvara”, izjavio je Amidžić.

    U međuvremenu, saznajemo da se UIO priprema za otvaranje prelaza i da ga njihove službe osposobljavaju da bude otvoren na vrijeme. Kako nam je rečeno, s obzirom na to da su objekti izgrađeni prije više godina, angažovane su ekipe za čišćenje i uređenje prostora, kako bi u njemu ljudi mogli normalno raditi.

    “Mi se pripremamo kao da će biti otvaranje kako je planirano”, rekao nam je sagovornik. Prema stavu Uprave, nemoguće je na to mjesto poslati radnike ako se Pravilnik ne izmijeni.

    Brza cesta kod Gradiške, koju je izgradilo preduzeće “Integral inženjering”, a investirale “Hrvatske ceste”, jedan je od najvažnijih objekata za cijeli sjeverni i centralni dio BiH, jer će brže ka Zagrebu i Beogradu putovati ne samo ljudi iz Krajine, već i iz centralne Bosne, ali i iz južnih dijelova Srpske.

    Dio donacija za projekat je obezbijedila i Evropska komisija, koja je takođe zainteresovana da se ova saobraćajnica pusti u saobraćaj i na taj način demonstrira jačanje veza između EU i BiH.

  • Lidl završio megacentar u BiH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica

    Lidl završio megacentar u BiH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica

    Izgradnja distributivnog centra njemačke kompanije Lidl u Bosni I Hercegovini privedena je samom kraju.

    Radi se o objektu u Lepenici kod Sarajeva privedena je samom kraju, koji predstavlja ključnu tačku Lidlovog ulaska na tržište BiH i najvažniji korak ka otvaranju prvih prodavnica, izvještava BiznisInfo.ba.

    Građevinski radovi su praktično završeni – objekat je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Radi se o investiciji vrijednoj 100 miliona evra.

    Na videu pogledajte kako objekat trenutno izgleda:

    Uporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutuje kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

    Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

    Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banjaluka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

    Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove prodavnice u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

  • Ipak ništa od modifikovanih kreditnih linija u Republici Srpskoj?

    Ipak ništa od modifikovanih kreditnih linija u Republici Srpskoj?

    Ministarstvo finansija Republike Srpske je Investiciono-razvojnoj banci Srpske vratilo na doradu predložene modifikovane stambene kreditne linije te nakon dodatnih analiza tržišta će biti odlučeno da li će one po istom prijedlogu biti vraćene na odlučivanje Vladi Republike Srpske.

    Podsjećamo, modifikovane kreditne linije je bivša uprava sa Borisom Kneževićem na čelu uputila Vladi Republike Srpske na protokol još krajem septembra.

    Ona je predviđala stambene kredite bračnim parovima do 40 godina starosti za oba supružnika po fiksnoj kamatnoj stopi od 2,99 odsto za cjelokupan period otplate kredita.

    Takođe, predložena je kreditna linija sa kamatnom stopom od 1,99% za najosjetljivije društvene kategorije stanovništva – porodice poginulih boraca, ratne vojne invalide, civilne žrtve rata, osobe sa invaliditetom, višečlane porodice i samohrane roditelje.

    Nedeljko Ćorić, v.d. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdio je da im je Ministarstvo finansija vratilo na doradu ove modifikovane kreditne linije.

    “Sada se bavimo njihovim analizama, da za sve ono što je najavljeno u javnosti ima dovoljno finansijskih sredstava, da se ne bi desilo da možemo to da podržimo četiri-pet mjeseci u godini dana i da nakon toga ne možemo da odgovorimo potrebama i zahtjevima naših komitenata. To je suština cijele priče”, kazao je Ćorić.

    Prema njegovim riječima, rade jednu opširnu analizu, te kada budu sigurni da mogu da podrže veća dobna prava (supružnici do 40 godina starosti), onda će sa tim izaći u javnost.

    “Očekivao sam da će to biti od 1. januara 2026. godine, ali ne mogu to sa sigurnošću da potvrdim”, dodao je Ćorić.

    Na pitanje da li ovo znači da predložene kamatne stope od 1,99 i 2,99 odsto neće biti odobrene, Ćorić odgovara da ne može o tome govoriti, jer će se kamatne stope morati usaglašavati sa komercijalnim bankama koje nisu dale saglasnost na ove kamatne stope.

    “Tražićemo dodatna rješenja da u konačnici vidimo šta možemo pratiti, šta kaže tržište i koje su to kamatne stope na tržištu, a da su prihvatljive. Mi imamo dugu ročnost gdje je fiksna kamatna stopa, a te proizvode nemaju komercijalne banke i one nama nisu konkurent. Nije, znači, poenta kolika je kamatna stopa, već kolika je ročnost, jer ročnost definiše i opredjeljuje nekoga hoće li uzeti kredit IRB RS ili neke druge banke. Ne postoji banka koja će pratiti klijenta sa fiksnom kamatnom stopom kao što mi pratimo”, naglasio je Ćorić.

    Dodao je da očekuje da ove analize brzo budu obrađene od njegovih saradnika, pa da pošalju to na Vladu RS, i tek ako dobiju njenu saglasnost, onda će zvanično objaviti modifikovane kreditne linije.

    “Mislim da su naši krediti izuzetno povoljni i najpovoljniji su na tržištu, jer nema nikakvih kredita na tržištu koji su konkurentni našim. Cilj je da “natjeramo” komercijalne banke da snižavaju svoje proizvode i svoje kamatne stope. IRB RS na cijelom tržištu plasira preko 33 odsto svih stambenih kredita koji se plasiraju u cijeloj Srpskoj”, zaključio je Ćorić.

    Boris Knežević, bivši direktor IRB RS, ranije je za “Nezavisne novine” rekao da su ove kreditne linije nastale kao rezultat tromjesečnog intenzivnog zajedničkog rada sa Bankom Poštanska štedionica iz Banjaluke i Beograda.

    Inače, kreditne linije su usvojene od strane Uprave IRB RS na sjednici Uprave 12. septembra i na sjednici Nadzornog odbora 15. septembra.

  • Rusija raskida vojne sporazume sa Kanadom, Francuskom i Portugalijom

    Rusija raskida vojne sporazume sa Kanadom, Francuskom i Portugalijom

    Rusija je odlučila da raskine sporazume o vojnoj saradnji sa tri zapadne zemlje – Francuskom, Kanadom i Portugalijom.

    Ova odluka označava kraj decenijama trajanih sporazuma o odbrani.

    – Raskida se sporazum između vlade Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika i vlade Kanade o posjetama po vojnoj liniji, sporazum između vlade Ruske Federacije i vlade Republike Francuske o saradnji u oblasti odbrane i sporazum između vlade Ruske Federacije i vlade Republike Portugalije o saradnji u vojnoj oblasti – navodi se u naredbi koju je izdao ruski premijer Mihail Mišustin.

    Dokumenti su potpisani u Moskvi 1989, 1994. i 2000. godine.

    Prema ovom nalogu, rusko Ministarstvo spoljnih poslova će obavijestiti kanadsku, francusku i portugalsku stranu o donijetoj odluci.

  • Bitka za 23.000 kvadrata

    Bitka za 23.000 kvadrata

    Najstariji banjalučki industrijski kompleks, nastao krajem 19. vijeka u austrougarskom periodu, nikada nije izazvao toliko polemika kao danas. U središtu pažnje nalazi se 23.000 kvadrata vrijednog zemljišta koje je posljednjih sedmica postalo predmet žestokog političkog i interesnog nadmetanja.

    Novi vlasnik Fabrike duvana, Gordan Pavlović, izjavio je da je preduzeće kupio isključivo zato što mu je „bilo simpatično“, iako ga nikada nije lično obišao. Tek treba, kaže, odlučiti šta će na toj lokaciji uopšte biti.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković odmah je odgovorio da o tome neće odlučivati Pavlović, već Grad. Naglasio je da se u prostoru stare duvanjare planiraju javni sadržaji – od gradskog muzeja do kongresnog centra i pješačkih zona.

    Uprkos tvrdnji da izmjena regulacionog plana „ne dolazi u obzir“, ta izjava je prošla skoro nezapaženo, iako zvuči teško održivo. Stanivuković, očito, nije krio razočaranje što je jedna od najatraktivnijih lokacija u gradu prodata „pred njegovim očima“, iako je Fabrika duvana godinama bila na tržištu.

    U javnosti već dugo kruži mišljenje da je Pavlović blizak vladajućim strukturama, a Nebojša Vukanović je jedini koji to izgovara otvoreno, tvrdeći da je novi kupac „Dodikov čovjek“. Time se sukob oko bivše fabrike pretvorio u svojevrsni obračun dva pretendenta na vrhunski politički uticaj u Republici Srpskoj, uz mogućnost da se uključe i drugi akteri.

    Stanivuković je takođe ustvrdio da je kompleks upisan na listu nacionalnih spomenika BiH, ali to nije tačno. Ipak, fabrika se nalazi na takozvanoj „listi peticija“ Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, gdje se nalazi još od 2003. godine. Dok postupak ne bude okončan, ni rušenje ni gradnja nisu mogući bez saglasnosti Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, kojim upravlja Ujedinjena Srpska. U priču se, teoretski, može uključiti i Komisija iz Sarajeva.

    Drugim riječima – u borbu oko nekadašnje fabrike već su uključene brojne moćne strukture.

    Banjalučka duvanjara preživjela je tri države, tri rata i više decenija tranzicije, ali je konačan udar pretrpjela prije dvadesetak godina, kada je počela problematična privatizacija. Nakon decenija u državnom vlasništvu, 2006. godine preuzima je kompanija „Antonić trejd“. Potom je prelazi u ruke bugarskog „Bulgartabaka“, ali ne da bi u njoj nastavili proizvodnju.

    Investitore je prvenstveno privukla činjenica da je stara fabrika praktično „izbrisana“ iz urbanističke slike grada, a da je u regulacionim planovima već bila ucrtana zona za hotelijerske i kulturne sadržaje. Još 2014. gradske vlasti su javno potvrdile da se na toj lokaciji planira izgradnja hotela te koncertnih i konferencijskih dvorana.

    Da li su Bugari zaista imali namjeru da grade takav kompleks, ili je očekivana izmjena plana ostala samo obećanje, nikada nije do kraja razjašnjeno. Ono što jeste izvjesno jeste da se proizvodnja nikada nije oporavila i da se Fabrika duvana više neće vratiti svom starom obliku.

    A nekada je bila simbol napretka. Njeno podizanje povezuje se s posjetom prestolonasljednika Rudolfa 1888. godine, kada je gradska sirotinja zatražila pomoć od carevića. Po pričama iz tog vremena, upravo na mjestu tog susreta nikla je duvanjara, koja je ubrzo postala utočište siromašnih i jedno od rijetkih preduzeća sa velikim brojem zaposlenih žena.

    Radnice Fabrike duvana bile su među prvima u Banjaluci koje su zarađivale sopstveni novac, a kroz sindikalni pokret postale su prepoznatljiv dio javnog života grada. Učestvovale su u prvoj organizovanoj proslavi Prvog maja 1906. godine i prvom generalnom štrajku.

    Fabrika je radila čak i tokom Drugog svjetskog rata, a prije industrializacije pedesetih godina bila je najveći poslodavac u gradu. Zahvaljujući jakom sindikatu, godinama je odolijevala gašenju, sve dok 2018. godine mašine nisu konačno zaustavljene – tačno 130 godina nakon osnivanja.

    Zatvaranje je ispraćeno gotovo simbolično: aktivisti grupe „Pravda BL“ po gradu su polijepili smrtovnice za „pokojnu“ fabriku. Od tada kompleks zjapi prazan, ali je danas predmet najglasnijih urbanističkih i političkih rasprava. U tim planovima se smjenjuju vizije luksuznih hotela, muzeja, koncertnih dvorana i kongresnih centara, dok mnogi vjeruju da će na kraju presuditi interes za izgradnju luksuznih stanova i brzu zaradu investitora.

  • Vrhovni sud SAD razmatra ukidanje državljanstva po rođenju

    Vrhovni sud SAD razmatra ukidanje državljanstva po rođenju

    Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država pristao je da razmotri slučaj koji se tiče toga da li djeca rođena na teritoriji ove zemlje imaju ustavno pravo na državljanstvo.

    Prvog dana mandata, predsjednik Donald Tramp potpisao je naredbu kojom se ukida sticanje državljanstva po rođenju za djecu čiji se roditelji nezakonito nalaze u zemlji. Međutim, taj potez su blokirali niži sudovi.

    Datum iznošenja argumenata pred Vrhovnim sudom još nije određen, a presuda se očekuje za nekoliko mjeseci, prenosi britanski javni servis.

    Bez obzira na ishod, odluka bi mogla imati velike posljedice po Trampovu politiku pooštravanja imigracije i na samo tumačenje pojma američkog državljanina.

    Već gotovo 160 godina, Četrnaesti amandman na Ustav SAD propisuje da je svako ko je rođen na tlu ove zemlje državljanin, osim djece diplomata i pripadnika stranih oružanih snaga.

    Tekst amandmana glasi: „Sve osobe rođene ili naturalizovane u Sjedinjenim Američkim Državama i koje potpadaju pod njihovu nadležnost, jesu državljani Sjedinjenih Američkih Država.“

    Trampova izvršna naredba usmjerena je na uskraćivanje državljanstva djeci osoba koje borave u SAD bez odobrenja ili sa privremenim vizama.

    Naredba je dio šire politike administracije koja nastoji da izmijeni imigracioni sistem i suoči se, kako navode, sa „ozbiljnim prijetnjama po nacionalnu i javnu bezbjednost“.

    Predstavnici administracije tvrde da odredba amandmana o „podložnosti nadležnosti“ isključuje djecu onih koji nisu stalno ili zakonito nastanjeni u zemlji.

    Sjedinjene Države su jedna od oko tridesetak zemalja koje automatski dodjeljuju državljanstvo svakome ko je rođen unutar njihovih granica.

    Četrnaesti amandman usvojen je nakon Američkog građanskog rata kako bi se riješilo pitanje državljanstva nad bivšim robovima rođenim u Sjedinjenim Državama.

  • Egić: Srpska brine o onima koji su je stvarali

    Egić: Srpska brine o onima koji su je stvarali

    Republika Srpske brine o svojim borcima o čemu govori i rast boračkog dodatka za 100 odsto za manje od dvije godine, a pri kraju su i izmjene zakona o boračkim pravima kojim bi trebalo da se napravi kvalitetan pomak, izjavio je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić.- Osnovica za borački dodatak od početka iduće godine biće povećana na četiri KM, a sa donošenjem novog zakona iznosiće 4,5 KM – rekao je Egić za Glas Srpske.

    On je naveo da će odluka o povećanju osnovice na četiri marke biti donesena početkom 2026. godine.

    Egić je istakao i da se privode kraju rasprave o izmjenama Zakona o pravima boraca i ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca, te dodao da bi ovo zakonsko rješenje trebalo da bude usvojeno iduće godine.

    – Ovo je posljednja prilika da bude napravljen kvalitetan pomak i da budu riješene određene stvari u ovoj oblasti – smatra Egić.

    On je napomenuo da će kroz javne rasprave sve organizacije moći će da iskažu svoja interesovanja i prijedloge koji će naknadno biti analizirani da bi se vidjelo da li mogu da budu uneseni u tekst zakona.

    Kada je riječ o zapošljavanju djece poginulih boraca, njih 500, Egić je napomenuo da je ta akcija pokrenuta na nivou ministarstva, da je prije oko mjesec i po dana raspisan smo javni poziv da se sva djeca poginulih boraca jave direktno Ministarstvu, nikako više na evidenciju Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

    – Planiramo da analiziramo sve njihove podatke, od stručne spreme, godina života i svega ostaloga, da bismo znali gdje možemo da ih zaposlimo – objasnio je Egić.