VRBAS Media

Autor: INFO

  • Orban: Nećemo dozvoliti nelegalne migracije

    Orban: Nećemo dozvoliti nelegalne migracije

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je njegova migraciona politika jasna i čvrsta i da neće dozvoliti nelegalne migracije.

    – Nećemo dozvoliti da se ovdje učvrste nelegalne migracije. Sa patriotskom vladom, nastavićemo da štitimo naše granice – naveo je Orban na Iksu.

    On je dodao da se prilikom donošenja odluke o podizanju ograde na mađarskoj granici konsultovao sa lokalnim stanovništvom, crkvenim liderima sa iskustvom u suživotu hrišćana i muslimana, kao i sa muslmanskim prijateljima.

    Orban je rekao da je od svih dobio podršku da zaustavi nelegalne migrante na ovaj način.

  • Drljača: Spor oko Trgovske gore ide pred Ženevu

    Drljača: Spor oko Trgovske gore ide pred Ženevu

    Na lokalitetu Trgovska gora počelo je rušenje određenih objekata, u toku je ravnanje terena gdje je planirana izgradnja Centra za zbrinjavanje nuklearnog otpada.

    Šta je rješenje i zašto se ćuti na radove na ovoj lokaciji ako još uvijek nije završena studija uticaja na životnu sredinu?

    Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača rekao je da je Hrvatska strana još ranije počela sa uklanjanjem objekata u Čerkezovcu, a to je nešto što se nije smjelo desiti.

    – Hrvtaska po principu “toplo-hladno” daje informacije. Јednostavno vrijeme je za reakciju, moramo da se bavimo pitanjem Trgovske gore – istakao je Drljača, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Uvijek imamo mogućnosti, kaže Drljača, da osporimo namjeru Hrvatske strane.

    – BiH i Hrvatska će se u maju suočiti u Ženevi pred Komitetom ESPO konvencije povodom slučaja Trgovska gora. Pripremamo argumente protiv namjere Hrvatske da skladišti radioaktivni otpad na toj lokaciji, jer je to neprihvatljivo – naveo je Drljača.

    Dodao je da će biti obavljena rasprava u Ženevi, BiH je uložila žalbu, gdje su navedeni propusti Hrvatske strane.

    – Nadam se da ćemo konačno početi da razgovaramo o ovom problemu pred međunarodnim institucijama. Ne mislim da će se u maju u Ženevi doći do rješenja trenutne situacije, ali mislim da je to pravi put – naveo je Drljača.

    Pripremamo se, kaže, za ozbiljnu tužbu protiv Hravtske.

    Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na Trgovskoj gori u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

  • Uskoro povrat 10 feninga po litri

    Uskoro povrat 10 feninga po litri

    Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, očekuje da će uskoro početi primjena odluke o povratu 10 feninga za svaki kupljeni litar goriva.

    Rekao je da su distributeri u petak imali sastanak sa predstavnicima Ministarstva trgovine i turizma na kojem je bilo govora o tehničkim detaljima kako će se odluka u praksi sprovoditi.

    – U narednim danima možemo očekivati da to krene u praksi – rekao je on i objasnio da odluka treba da bude objavljena u Službenom glasniku, nakon čega je planirano potpisivanje ugovora sa distributerima.

    Prošle sedmice Vlada Republike Srpske odlučila je da se odrekne dijela akciza koje pripadaju budžetu RS, pa će na osnovu toga građanima i privrednicima biti vraćeno po 10 feninga.

    Kada je u pitanju povrat novca, s obzirom na to da se cijene dizela trenutno kreću oko 3,6 KM, ukoliko natočite goriva za 50 KM, kada počne primjena odluke dobićete oko 1,38 KM, jer za toliko novca možete usuti oko 13,8 litara dizela. Naravno, ako odlučite da potrošite 100 KM i uspete 27,7 litara dizela, dobićete 2,77 KM.

    Ukoliko dizel uskoro poskupi kao što se očekuje, i bude koštao 4 KM računica neće ići u prilog vozačima. Naime, u toj varijanti za 50 KM će se moći kupiti 12,5 litara dizela, pa će povrat iznosi 1,25 KM, ili u slučaju da se radi o 100 KM povrat će biti 2,5 KM.

    Resorni ministar Ned Puhovac je objasnio da ova odluka stupa na snagu dan nakon objave u Službenom glasniku, a potrebno je i da se raspiše neka vrsta tendera kako bi se prijavili distributeri.

    Prema njegovim riječima, odluka važi 30 dana od trenutka potpisivanja ugovora sa distributerima koji se prijave za ovu mjeru.

    Postupak za povrat novca biće vrlo jednostavan i sve će biti završeno na licu mjesta na benzinskoj pumpi, piše Srpskainfo.

    – Prilikom plaćanja računa odmah se vraća 10 feninga po litru goriva, dovoljno je da građanin predoči ličnu kartu izdatu od MUP RS – objasnio je Puhovac, dodajući da će pravna lica morati predočiti dokument kojim dokazuju da je njihovo sjedište u RS.

    Kada su u pitanju fiskalni računi, plan je da se na njima odmah prikazuje iznos popusta, s obzirom na to da fiskalne kase imaju tu mogućnost.

  • Tajms: Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei u teškom stanju

    Tajms: Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei u teškom stanju

    Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei nalazi se na liječenju u gradu Kom i, prema obaveštajnoj procjeni zasnovanoj na američkim i izraelskim podacima, “nije sposoban da vodi zemlju”, navodi se u diplomatskom memorandumu koji su saveznici u Zalivu podijelili međusobno, a u koji je uvid imao Tajms.

    U dokumentu je navedeno da je Hamnei bez svijesti i da se nalazi u teškom medicinskom stanju nakon vazdušnog napada u kojem je poginuo njegov otac, dugogodišnji iranski vrhovni vođa Ali Hamnei.

    Prema memorandumu, mlađi Hamnei se liječi u Komu, jednom od najvažnijih vjerskih centara šiitskog islama u Iranu, i nije uključen u donošenje odluka u državnom vrhu.

    U istom dokumentu navodi se i da se telo Alija Hamneija priprema za sahranu, dok su obavještajne službe uočile pripreme za izgradnju velikog mauzoleja u Komu sa više grobnica, što bi moglo da ukaže na plan da i drugi članovi porodice budu sahranjeni na istom mjestu.

    Informacije o lokaciji mlađeg Hamneija, prema navodima iz memoranduma, već neko vrijeme su poznate američkim i izraelskim obavještajnim službama, ali ranije nisu bile javno objavljene.

    Iranske vlasti su ranije potvrdile da je Modžtaba Hamnei ranjen u istom napadu u kojem su, prema navodima, poginuli njegov otac, majka i supruga. On nije viđen u javnosti od početka sukoba, iako je početkom marta izabran za nasljednika svog oca.

    Iranska državna televizija je u međuvremenu emitovala dvije pisane izjave koje se pripisuju novom vrhovnom vođi, kao i video snimak generisan vještačkom inteligencijom u kojem se navodno prikazuje kako analizira mapu izraelskog nuklearnog postrojenja u Dimoni.

    Navodi o njegovom zdravstvenom stanju dodatno su podstakli spekulacije da bi stvarnu kontrolu nad državom mogao da ima Korpus Islamske revolucionarne garde, dok bi Hamnei formalno ostao na čelu države.

    Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da Vašington pregovara sa drugim iranskim zvaničnicima, ali da razgovori ne uključuju vrhovnog vođu.

    Iranski mediji su takođe naveli da bi sahrana Alija Hamneija mogla da bude održana u njegovom rodnom gradu Mašhadu, jednom od najvećih šiitskih hodočasničkih centara, dok se javna komemoracija očekuje u Tehran, iako datum još nije objavljen, prenosi RTS.

    U srijedu će se navršiti 40 dana od smrti Alija Hamneija 28. februara, što bi označilo kraj tradicionalnog perioda žalosti u šiitskom islamu.

  • U Gradišci zapaljen automobil optuženika u predmetu “Storidž”

    U Gradišci zapaljen automobil optuženika u predmetu “Storidž”

    Ispred kuće Saše Rađevića, optuženika za trgovinu narkoticima u predmetima “Storidž” i “Transporter”, u Gradišci sinoć je zapaljen automobil “reno”.

    Kako piše ATV, u požaru niko nije povrijeđen, ali je automobil u potpunosti izgorio.

    Vatra je buknula u večernjim časovima i prve informacije ukazuju da se radi o podmetnutom požaru. Očevici su ispričali da su u jednom trenutku čuli jaku detonaciju i ne isključuje se mogućnost da je pod vozilo bačena ručna bomba.

    Nakon požara sinoć je na ulicama grada bilo pojačano prisustvo policije.

    Kontrolisano je više vozača, ali zbog požara niko zasada nije uhapšen.

    Na licu mjesta u toku je uviđaj, nakon kojeg će biti poznato više detalja.

    Ko je Saša Rađević?

    Inače, Saša Rađević se nalazi u pritvoru u Vojkovićima nakon što je sredinom januara uhapšen u okviru akcije ”Luka” u kojoj su zaplijenjena dva kilograma kokaina. Kuću su koristili njegova supruga i sin Srđan, koji je zajedno s ocem 2022. hapšen i pritvaran u akciji “Fugitive” takođe zbog sumnje da se bavio trgovinom narkotika. Optužnica do danas nije podignuta.

    Prema pisanju ovog medija, Saša Rađević ranije je označen kao jedan od članova kriminalne grupe Bojana Cvijetića, nekadašnjeg savjetnika u Ministarstvu bezbjednosti BiH, kojima je pred Sudom BiH u toku suđenje po optužnici za šverc više od tri tone droge. Optužnicom je obuhvaćeno 18 osoba i radi se o jednom od prvih predmeta u kojima su korišteni dokazi iz aplikacija “Skaj” i “Anom”.

  • Trampov ultimatum ističe; Poziv Irancima da formiraju “živi zid” oko elektrana

    Trampov ultimatum ističe; Poziv Irancima da formiraju “živi zid” oko elektrana

    Ultimatum koji je američki predsjednik postavio Iranu za otvaranje Ormuskog moreuza ističe danas.

    Ultimatum koji je američki predsjednik postavio Iranu za otvaranje Ormuskog moreuza ističe danas.

    Donald Tramp poručuje da bi Iran mogao biti “uništen“ za jednu noć. Teheran je odbio mirovni plan kojim je posredovao Pakistan i istakao potrebu za “trajnim okončanjem rata uz uvažavanje stavova Irana”.

    Poziv Irancima da formiraju “živi zid” oko elektrana
    Iranski zvaničnik Aliriza Rahimi pozvao je mlade da formiraju “živi zid” oko elektrana u zemlji, nakon prijetnji Sjedinjenih Američkih Država novim udarima.

    Tokom video-uključenja u informativnu emisiju, Aliriza Rahimi – koga je iranska državna televizija predstavila kao sekretara Vrhovnog savjeta za mlade i adolescente – uputio je poziv “svim mladima, sportistima, umjetnicima, učenicima i studentima, kao i njihovim profesorima”.

    Pozvao ih je da se okupe u utorak u 14 časova “oko elektrana koje su naše nacionalno bogatstvo i kapital, koji, bez obzira na različita mišljenja ili političke stavove, pripadaju budućnosti Irana i iranskoj omladini“.

    Ovaj poziv uslijedio je nakon što je Donald Tramp upozorio na mogućnost novih udara na iransku infrastrukturu ukoliko Teheran ne ispuni rok – do 1 sat poslije ponoći po britanskom vremenu u srijedu – za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, prenosi Sky news.

    Iran: Trampove pretnje neće izbrisati “poniženje” SAD u Zapadnoj Aziji
    Portparol Centralnog štaba Irana Hatam al Anbije izjavio je da “neosnovane prijetnje” predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa ne mogu da izbrišu, kako je naveo, “poniženje” SAD u Zapadnoj Aziji.

    Al Anbije je video-obraćanju upozorio da će svaka američka akcija biti dočekana novim porazima za Vašington i najavio je nastavak, kako je naveo, “ofanzivnih operacija protiv američkih i izraelskih ciljeva”, prenosi iranska Press tv.

    Takođe je naveo da je u najnovijem talasu odmazdnih udara pogođena američka baza Al Adairi u Kuvajtu, koja je, prema njegovim riječima, korišćena u američko-izraelskoj operaciji u Isfahanu.

    Portparol tvrdi da su u napadu raketama i dronovima uništena skladišta za helikoptere i smještaj američkih trupa.

    Iranska strana navodi i da je 3. aprila američki lovac F-15E oboren iznad centralnog Irana kod Isfahana, prenosi Tanjug.

    Tramp: Tražimo krivca za curenje informacija o akciji u Iranu
    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da njegova administracija intenzivno traga za osobom koja je odala povjerljive informacije o spasilačkoj operaciji u Iranu, navodeći da je curenje podataka ugrozilo misiju i otežalo izvlačenje drugog pripadnika vojske SAD posle obaranja američkog borbenog aviona.

    Tramp je, kako prenosi En-Bi-Si, rekao da Iran nije znao da je drugi pripadnik američke vojske nestao sve dok te informacije nisu procurile u javnost.

    “Odjednom su znali da postoji još neko tamo. Videli su sve te avione koji dolaze. Operacija je postala mnogo teža jer je neko odao da imamo jednog, da smo jednog spasili, ali da postoji još jedan kog pokušavamo da izvučemo”, naveo je Tramp.

    Prema njegovim riječima, nakon toga su iranske vlasti raspisale veliku nagradu za hvatanje pilota.

    “Pored neprijateljske, veoma sposobne i opasne vojske, imali smo milione ljudi koji su pokušavali da osvoje nagradu. To je dodatno zakomplikovalo situaciju”, rekao je Tramp.

    On je ocijenio da je curenje informacija ozbiljno ugrozilo misiju i dodao da očekuje da će identitet osobe koja je odala podatke biti otkriven.

    Tramp je takođe, kako prenosi Si-En-En, zaprijetio zatvorskom kaznom novinaru koji je “napisao priču” o nestalom pilotu ako odbije da otkrije svoj izvor.

    “Vjerujemo da ćemo uspeti da saznamo ko je to, jer ćemo se obratiti medijskoj kući koja je objavila informacije i reći: ‘Nacionalna bezbjednost – otkrijte izvor ili idete u zatvor'”, rekao je Tramp.

    On je istakao da je odavanje informacija “dovelo misiju u veliki rizik”.

    Tramp nije precizirao na koju medijsku kuću misli, a kako ističe En-Bi-Si, pokušaj da se novinari zatvore zbog odbijanja da otkriju svoje izvore gotovo sigurno bi se suočio sa trenutnim pravnim osporavanjem.

    Navodeći opremu koja je koršćena za oslobađanje pilota, Tramp je rekao da je vojska rasporedila 155 aviona, četiri bombardera, 64 lovca, 48 tankera za gorivo i 13 spasilačkih aviona, prenosi RTS.

    Mnogi od njih su korišćeni kao mamci, kazao je Tramp, dodajući da je teritorija Irana bez ikakvih žrtava napuštena zajedno sa pilotom, koji je bio zarobljen skoro 48 sati.

  • Svaka lažna dojava o bombi donosi enormne gubitke

    Svaka lažna dojava o bombi donosi enormne gubitke

    Svaka lažna dojava o bombi u Republici Srpskoj, što je ovih dana bio čest slučaj na području Banjaluke, donosi ogromne materijalne gubitke, ali i angažovanje velikih ljudskih resursa, otkrivaju izvori “Nezavisnih novina”.

    Angažovane desetine policajaca

    Kako kažu naši sagovornici, u nekim slučajevima, kao što je to nedavno bilo dva puta u tržnom centru “Delta”, bivaju angažovane desetine policajaca.

    “U oba slučaja ‘Delta’ je radila u momentu dojave. To je iziskivalo intervenciju velikog broja policajaca, jer je bila potrebna evakuacija objekta, ali su policajci bili raspoređeni i izvan ‘Delte’, na regulaciji saobraćaja pored tržnog centra, kao i na regulisanju saobraćaja na parkingu, kako, eventualno, u toj pometnji ne bi došlo do saobraćajne nezgode”, pojašnjava izvor “Nezavisnih novina”.

    Koliko će ljudstva biti angažovano zavisi od više faktora

    Kako pojašnjava naš sagovornik, koliko će ljudstva biti angažovano zavisi od više faktora – od veličine objekta, do toga da li unutra ima ljudi.

    “Recimo, kada su u ponedjeljak, 6. aprila, dojavljene bombe u dvije banjalučke srednje škole, u tom momentu one nisu radile, pa nije bilo potrebe za evakuacijom. S druge strane, krajem marta je u tri banjalučke škole stigla dojava o postavljenim eksplozivnim napravama. Škole su tada radile i tada je trebalo više ljudstva kako bi one bile evakuisane”, kaže naš sagovornik.

    Međutim, zabilježen je i slučaj iz decembra 2025, kada su sve osnovne škole u Republici Srpskoj, kao i sve srednje škole u Banjaluci, dobile mejl prijetećeg sadržaja u kojem se navodi da je eksploziv postavljen na školskom terenu, uz zahtjev za uplatu novca u bitkoinima kako bi se navodna eksplozija spriječila.

    “Možete zamisliti koliko je ljudstva tada angažovano. Tada su tehničari za protivdiverzione (PDZ) preglede, nakon što bi završili posao u svom gradu, dolazili u druge gradove kako bi pregledali škole”, pojašnjava sagovornik “Nezavisnih novina”.

    Nakon dojave o bombama, a sve su, srećom, bile lažne, dakle, bivaju angažovana lica za PDZ preglede, ali i inspektori koji po nalogu nadležnog tužioca rade na rasvjetljavanju slučaja.

    “Naravno, bivaju angažovani i pripadnici Jedinice za visokotehnološki kriminalitet MUP-a Republike Srpske, koji rade na pronalasku lica koja su lažno dojavila bombu. Znači, takvi slučajevi predstavljaju iscrpljivanje ljudskih resursa do maksimuma”, kaže naš izvor.

    Neslane šale mnogo koštaju

    Ali, nečije neslane šale, osim toga, mnogo i koštaju.

    “Ogromne su cifre. Evo, zamislite samo koliko novca su izgubile radnje koje su morale biti privremeno zatvorene u ‘Delti’. A da ne govorimo o tome koliki su troškovi nadležnih službi koje su tada intervenisale. Ili, evo vam jedan primjer – recimo, samo uzmite koliko su goriva potrošili roditelji koji su dolazili po svoju djecu kada su dojavljene bombe u svim osnovnim školama prošle godine”, kaže naš sagovornik.

    I demineri izlaze na teren

    Boris Trninić, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite, ističe da i njihovi demineri izlaze na teren nakon ovakvih dojava.

    “Svaka institucija ima svoje redovne planove i sad kad vi imate da policija ili demineri, koji su već na zadatku, moraju da ga zaustave da bi prešli na drugi zadatak, to, naravno, iziskuje troškove. Mi deminerima plaćamo i osiguranje, dnevnice, troškove goriva. Finansijski, to bi zahtijevalo dublju analizu, ali jako puno košta. Imate vi tu i troškove koje ne možete izračunati, pogotovo kada je u pitanju stres kod djece i roditelja, recimo, kada je riječ o dojavama u obrazovnim ustanovama”, ističe Trninić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Stres

    Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije, ističe da oni nemaju direktne troškove, izuzev stresa.

    “Recimo, kad je riječ o roditeljima, možete misliti kad, recimo, rade u banci i moraju doći po dijete. Moraju napustiti posao i doći”, kaže Popržen za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, ovakve dojave stvaraju probleme i izazivaju nemir.

    “Postoji sigurno i ekonomska šteta, a da ne govorim o stresnim situacijama kada ljudi moraju izaći s posla”, kaže Popržen za “Nezavisne novine”.

    U dvije srednje škole u Banjaluci juče ujutru su stigle dojave o bombama, koje su se ispostavile kao lažne. Iz policije su naveli da su završeni protivdiverzioni pregledi objekata škola, te da nema bezbjednosnih prijetnji.

    Naime, na mejl adresu Gimnazije u 6.30 stigla je poruka da je postavljena eksplozivna naprava, što je prijavljeno policiji. Takođe, u Elektrotehničkoj školi je oko 6.40 na mejl adresu stigla poruka da je postavljena eksplozivna naprava.

    Iz Policijske uprave Banjaluka kazali su da, budući da nastava nije bila počela, nije bilo potrebe za evakuacijom.

  • Rod Blagojević o posjeti Trampa Banjaluci: Strateško partnerstvo u interesu SAD

    Rod Blagojević o posjeti Trampa Banjaluci: Strateško partnerstvo u interesu SAD

    Dolazak sina američkog predsjednika Donalda Trampa Mlađeg u Republiku Srpsku je bitan korak u razvoju strateškog partnerstva između Vašingtona i Banjaluke, ocijenio je bivši guverner Ilinoisa i blizak saradnik američkog predsjednika Rod Blagojević.

    “Ovo je važan sastanak. Uspostavljanje strateškog partnerstva sa pravoslavnim Srbima je u nacionalnom interesu Sjedinjenih Država”, napisao je Blagojević na “Iksu”.

    On je naglasio da pravoslavni Srbi podržavaju predsjednika Trampa i SAD.

    Sin američkog predsjednika Donald Tramp Mlađi dolazi u Banjaluku, a prema saznanjima Srne riječ je o poslovnom boravku tokom kojeg će, kako se očekuje, biti održan sastanak sa privrednicima iz Republike Srpske o mogućnostima saradnje i investiranja.

    Donald Tramp Mlađi je izvršni potpredsjednik Tramp Organizacije i upravlja kompanijom zajedno sa mlađim bratom Erikom.

     

     

    On je naglasio da pravoslavni Srbi podržavaju predsjednika Trampa i SAD.

  • Boris Zorić uhapšen zbog pokušaja ubistva u Banjaluci: Ima bogat kriminalni dosije

    Boris Zorić uhapšen zbog pokušaja ubistva u Banjaluci: Ima bogat kriminalni dosije

    Boris Zorić (40) iz Banjaluke, uhapšen je zbog sumnje da je nožem pokušao ubiti ženu Ž.P.

    To saznaje ATV, navodeći da Zorić ima bogat kriminalni dosije i podsjećajući da je osuđivan zbog saučesništva u stravičnom ubistvu Brune Rolda u Banjaluci.

    Zorić je zbog ubistva Rolda osuđen na četiri godine zatvora i obavezno liječenje od zavisnosti od narkotika i alkohola u Zavodu za psihijatriju u Sokocu.

    Kaznu je odležao, a nedavno je otpušten iz bolnice.

    Ovaj stravični zločin dogodio se 25. novembra 2019. godine u napuštenoj kući u centru Banjaluke.

    Rold je prvo zaklan nožem, a njegovo tijelo je potom zapaljeno kako bi se prikrio zločin.

    Direktan izvršilac ubistva bio je Rade Drljača koji je pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora, dok su Zorić i Slobodan Krnetić osuđeni kao saizvršioci.

    Zorić je ponovo uhapšen zbog sumnje da je 3. aprila u ulici Cara Lazara, nožem u grudi ubo Ž.P. s kojom je, kako navodi ATV, ranije bio u ljubavnoj vezi.

    Svemu je prethodio verbalni sukob na ulici, a tačan motiv zločina se utvrđuje. Tužilaštvo je Zoriću predložilo jednomjesečni pritvor o kojem će odlučivati Okružni sud u Banjaluci.

  • Najbogatiji sakrili bilione od poreza

    Najbogatiji sakrili bilione od poreza

    Najbogatiji ljudi na svijetu možda su sakrili čak 3,55 biliona dolara (3.550 hiljada milijardi) od poreskih vlasti, procjenjuje organizacija “Oxfam” u najnovijem izvještaju o ofšor bogatstvu.

    Ova humanitarna organizacija ponovo je pozvala na uvođenje poreza na bogatstvo i zatvaranje poreskih rupa, upozoravajući da se ogromne sume novca i dalje skrivaju van domašaja država.

    Prema njihovim podacima, ukupno bogatstvo koje se drži u ofšor zonama poraslo je na 13,25 biliona dolara u 2023. godini.

    Tri odsto globalnog BDP-a

    Iako je dio tog novca postao vidljiviji nakon uvođenja međunarodne razmjene finansijskih informacija 2016. godine, procjenjuje se da je i dalje oko 3,55 biliona dolara skriveno od oporezivanja – što je više od tri odsto globalnog BDP-a.

    Prema ranijim istraživanjima, čak 80 odsto tog bogatstva pripada onima koji čine 0,1 odsto najbogatijeg stanovništva.

    To znači da ova mala grupa posjeduje neoporezovanu imovinu jednaku ukupnom bogatstvu najsiromašnije polovine svjetske populacije.

    Izvještaj je objavljen povodom 10 godina od “Panamskih papira”, velikog novinarskog otkrića koje je razotkrilo kako funkcionišu poreski rajevi.

    “Ovo nije samo pitanje pametnog računovodstva – radi se o moći i nekažnjivosti. Kada milioneri i milijarderi sakrivaju trilione dolara u ofšor poreskim rajevima, oni se stavljaju iznad obaveza koje važe za ostatak društva”, rekao je Kristijan Halum iz “Oxfama”.

    Porezi na imovinu

    Organizacija podržava globalnu kampanju za uvođenje progresivnog poreza na bogatstvo i poziva na međunarodnu saradnju kroz Ujedinjene nacije, kao i uključivanje zemalja u razvoju u sistem razmjene poreskih informacija.

    U Velikoj Britaniji Oxfam traži dodatne mjere, uključujući uvođenje poreza na bogatstvo. Britanska ministarka finansija Rejčel Rivs već je povećala neke poreze na imovinu, ali organizacija smatra da to nije dovoljno.

    Zeleni u Britaniji takođe podržavaju ovaj pristup. Njihov lider Zak Polanski predlaže godišnji porez od jedan odsto na imovinu veću od 10 miliona funti i dva odsto na bogatstvo iznad 100 miliona, što bi, kako tvrde, donijelo oko 15 milijardi funti godišnje.

    Ipak, neki ekonomisti upozoravaju da bi bilo efikasnije reformisati postojeće poreze, poput poreza na kapitalnu dobit i lokalnih poreza.

    Istovremeno, britanski parlament kritikuje poresku upravu, jer nema ni precizan uvid u to koliko milijardera uopšte živi u zemlji, što dodatno pokazuje razmjere problema u oporezivanju najbogatijih.