Vanjski dug zemalja u razvoju dostigao je rekordnih 9,4 triliona dolara u 2025. godini, uz najbrži godišnji rast od 2021. godine, pokazuju podaci iz najnovijeg izvještaja Svjetske banke. Istovremeno, troškovi zaduživanja dostigli su najviše nivoe u posljednjih nekoliko decenija, što dodatno opterećuje ekonomije najsiromašnijih država.
Prema izvještaju, dug zemalja s niskim i srednjim prihodima prema stranim kreditorima povećan je za 5,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Rast je velikim dijelom podstaknut povratkom privatnih kreditora na tržište, kao i ponovnim pristupom siromašnijih država međunarodnim tržištima obveznica.
Kako prenosi Klix, emisija obveznica javnih institucija porasla je za gotovo 35 odsto, dostigavši 251 milijardu dolara, što je najviši iznos u posljednjih pet godina.
Ipak, bolji pristup međunarodnom finansiranju nije donio i povoljnije uslove zaduživanja. Zemlje koje imaju pravo na koncesione kredite Svjetske banke tokom prošle godine plaćale su prosječnu kamatu od 8,2 odsto na nove zajmove privatnih kreditora, što je najviši nivo od 1989. godine. Kamatna stopa na nove obveznice iznosila je 9,4 odsto.
Glavni statističar Grupacije Svjetske banke i direktor za razvojne podatke Haišan Fu upozorio je da se države u razvoju suočavaju s problemom sve skupljeg finansiranja.
„Povratak privatnog kreditiranja zemljama s niskim i srednjim prihodima je dobrodošao, ali te zemlje se više zadužuju, plaćaju više i u mnogim slučajevima im ostaje manje sredstava za dugoročni razvoj“, istakao je Fu.
Dodatni problem predstavlja servisiranje postojećih obaveza. Zemlje s niskim i srednjim prihodima tokom 2025. godine izdvojile su oko 1,4 biliona dolara za otplatu glavnice i kamata, čime je nastavljen trend rasta troškova zaduženosti petu godinu zaredom.
Svjetska banka upozorava da visoki troškovi otplate duga mogu potisnuti ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu i druga područja važna za dugoročni razvoj.
Pritisak nije ograničen samo na najsiromašnije države. Rast prinosa na državne obveznice i referentnih kamatnih stopa povećava cijenu novog zaduživanja i razvijenih ekonomija, uključujući Sjedinjene Američke Države, Francusku i Njemačku.
Posebno zabrinjava praksa izdavanja novih obveznica radi refinansiranja postojećih obaveza, često uz nepovoljnije kamatne stope. Takav pristup omogućava državama da odlože ili rasporede otplatu, ali ne mora dovesti do smanjenja ukupnog duga.
Komentariši