Kategorija: Zabava

  • Otvorila aplikaciju i ostala bez riječi: Osvojila 535.773 evra na Eurodžekpotu

    Otvorila aplikaciju i ostala bez riječi: Osvojila 535.773 evra na Eurodžekpotu

    Ženu iz Hrvatske dočekalo je pravo iznenađenje kada je u aplikaciji Hrvatske lutrije provjerila svoj listić za Eurodžekpot.

    Njeni prethodni dobici nisu prelazili 300 evra, a ovog puta došla je u glavnu blagajnu Hrvatske lutrije da preuzme više od pola miliona evra.

    Igračici Eurodžekpota iz Hrvatske kombinacija odigrana 10. jula putem aplikacije Hrvatske lutrije donijela je dobitak 5 + 1 vrijedan 535.773 evra.

    Njeni prethodni dobici nisu prelazili 300 evra, a ovog puta došla je u glavnu blagajnu Hrvatske lutrije da preuzme više od pola miliona evra.

    Rekla je da Eurodžekpot igra svake sedmice, a brojeve bira na različite načine – nasumično ili prema datumima rođenja njoj važnih osoba.

    Da je osvojila više od pola miliona evra, saznala je kada je listić provjerila u aplikaciji Hrvatske lutrije. Vijest je odmah podijelila sa suprugom.

    “Naravno, nije mogao da vjeruje, kao ni ja”, rekla je dobitnica.

    Kada su za dobitak saznali i najbliži, reakcije nisu izostale.

    “Neki su i suzu pustili”, prisjetila se dobitnica.

    Šta će uraditi sa osvojenim iznosom, još nije odlučila, ali kaže da će joj dobitak svakako olakšati život. Za nju sreća prije svega znači zdravlje i mir.

    “Neka vjeruju da je moguće”, poručila je drugim igračima.

    Novo izvlačenje Eurodžekpota održava se večeras, a džekpot iznosi 17 miliona evra.

    (Dnevnik.hr)

  • Paradajz jedemo svaki dan, a ne znamo za rizike

    Paradajz jedemo svaki dan, a ne znamo za rizike

    Svježi paradajz omiljeni je sastojak brojnih jela širom svijeta, ali da li ste znali da za neke ljude može biti štetan?

    Vjerovali ili ne, zbog omiljene ljetne salate može doći do stvaranja kamena u bubregu.

    Paradajz je omiljena ljetna namirnica mnogih. Sočan, osvježavajući crveni plod, prepun likopena, gotovo svi vole i smatraju bezbjednom i veoma zdravom namirnicom, ali paradajz zapravo može imati i neka neželjena dejstva.

    Ako osjećate neke od sljedećih simptoma ili imate neko od navedenih stanja, možda pripadate grupi ljudi koja bi trebalo oprezno da jede paradajz.

    Alergija ili netolerancija: Osobe koje su alergične na paradajz ili imaju netoleranciju mogu imati alergijske reakcije ili gastrointestinalne probleme.

    Bubrežni kamenci: Paradajz sadrži oksalate koji mogu doprinijeti stvaranju bubrežnih kamenaca kod osoba sklonih tom problemu.

    Gastritis ili čir na želucu: Kiseline u paradajzu mogu iritirati želudac i pogoršati simptome gastritisa ili čira.

    Refluks kiseline: Kiseline u paradajzu mogu izazvati ili pogoršati refluks kod osoba koje pate od gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB).

    Histaminska intolerancija: Paradajz može sadržavati histamin, koji može izazvati simptome kod osoba preosjetljivih na ovu supstancu.

    Zeleni dijelovi paradajza: Stabljike i lišće paradajza sadrže toksični alkaloid koji može biti štetan ako se unese u većim količinama.

    Nedozreo paradajz: Nedozreli plodovi mogu sadržavati veće količine solanina, koji može biti toksičan za ljudski organizam.

    Interakcije sa lijekovima: Paradajz može imati interakcije sa određenim lijekovima, naročito sa inhibitorima monoaminooksidaze (MAO), što može dovesti do neželjenih efekata.

    Rizik od bakterijskih infekcija: Svježi paradajz može biti kontaminiran bakterijama poput salmonele ili bakterije Escherichia coli (E. coli), što može dovesti do gastrointestinalnih infekcija.

    (B92)

  • Da li kafa čisti jetru? Naučnici otkrili šta se zaista dešava kada je pijete

    Da li kafa čisti jetru? Naučnici otkrili šta se zaista dešava kada je pijete

    Internet je preplavljen pričama o napicima koji navodno „čiste“ organizam, ali kada je riječ o vezi između kafe i jetre, naučna objašnjenja govore nešto sasvim drugo.

    Jetra je prirodni organ zadužen za uklanjanje štetnih materija iz organizma i ne postoji napitak koji je „čisti“ od toksina. Međutim, kafa može da učini nešto drugo – da zaštiti ćelije jetre i pomogne ovom organu da efikasnije obavlja svoju funkciju.

    Šta nauka kaže o vezi kafe i jetre?

    Desetine velikih medicinskih studija pokazale su da ljudi koji redovno piju kafu imaju zdraviju jetru i manji rizik od razvoja ozbiljnih oboljenja.

    Nakon ispijanja šoljice kafe u organizmu se pokreću procesi koji mogu imati zaštitni efekat na jetru.

    Smanjuje nivo jetrenih enzima

    Istraživanja pokazuju da kafa može da snizi povišene vrijednosti jetrenih enzima ALT i AST. Njihov povećan nivo često je prvi znak upale ili oštećenja jetre.

    Usporava nastanak ožiljnog tkiva

    Tokom razgradnje kofeina u jetri nastaje jedinjenje paraksantin, koje usporava stvaranje vezivnog tkiva. Na taj način može da smanji rizik od razvoja fibroze i ciroze.

    Pomaže u sprečavanju masne jetre

    Polifenoli i hlorogenska kiselina iz kafe smanjuju nakupljanje masti u ćelijama jetre. To predstavlja važnu zaštitu od nealkoholne masne bolesti jetre, koja pogađa sve veći broj ljudi.

    Može da smanji rizik od raka jetre

    Prema rezultatima istraživanja, redovno konzumiranje kafe povezano je sa više od 40 odsto manjim rizikom od razvoja primarnog karcinoma jetre.

    Koliko kafe je dovoljno?

    Naučnici navode da najveće koristi donose dvije do tri šoljice kafe dnevno. Ta količina obezbjeđuje visok unos antioksidanasa, a istovremeno smanjuje mogućnost neželjenih efekata poput nervoze, povišenog krvnog pritiska ili nesanice.

    Najbolji izbor je obična crna kafa – domaća, espresso ili filter kafa.

    Dodavanje većih količina šećera, punomasnog mlijeka, sirupa ili šlaga povećava kalorijsku vrijednost napitka i može umanjiti njegove zdravstvene koristi.

    Dobra vijest za one koji izbjegavaju kofein jeste da i kafa bez kofeina sadrži polifenole, zbog čega može imati sličan zaštitni efekat na jetru.

    Kafa nije zamjena za zdrave navike

    Iako može biti vrijedan saveznik u očuvanju zdravlja jetre, kafa nije čudotvoran lijek koji može nadoknaditi posljedice loše ishrane ili prekomjerne konzumacije alkohola.

    Najveću korist pruža kada je dio zdravog načina života koji podrazumijeva uravnoteženu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i preventivne ljekarske preglede. U tom slučaju svaka šoljica može biti više od običnog jutarnjeg rituala, prenosi Krstarica.

    NAPOMENA: Informacije objavljene na ovom portalu namijenjene su isključivo za informativne svrhe te ne predstavljaju zamjenu za stručni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Za sva pitanja u vezi sa svojim zdravstvenim stanjem obratite se ljekaru ili drugom kvalifikovanom zdravstvenom radniku.

  • Četiri žene optužile Džareda Leta za seksualno zlostavljanje, BBC objavio detalje slučaja

    Četiri žene optužile Džareda Leta za seksualno zlostavljanje, BBC objavio detalje slučaja

    Četiri žene optužile su glumca i muzičara Džareda Leta za seksualna krivična djela koja su se, prema njihovim tvrdnjama, dogodila dok su bile tinejdžerke.

    Njihove ispovijesti dio su BBC-jevog dokumentarca “Jared Leto: Hollywood's Dark Secret“, u kojem je ukupno deset žena progovorilo o navodnim neprimjerenim susretima sa oskarovcem i frontmenom grupe “Thirty Seconds to Mars”.

    Devet žena prvi put je javno ispričalo svoja iskustva. Sve tvrde da su Leta upoznale između 2002. i 2016. godine, kada je glumac bio u tridesetim ili četrdesetim godinama. Kako piše BBC, Leto, koji danas ima 54 godine, nije odgovorio na višestruke zahtjeve da se izjasni o optužbama.

    BBC navodi da je dio njihovih iskaza potkrijepio razgovorima sa prijateljima i članovima porodice kojima su žene još u vrijeme navodnih događaja ispričale šta se dogodilo. Novinari su dobili na uvid i fotografije, poruke i drugu dokumentaciju koja potvrđuje pojedine dijelove njihovih priča.

    Navodni napad u kupatilu motela

    Žena predstavljena pod pseudonimom Izabel tvrdi da ju je Leto seksualno napao 2002. godine, kada je imala 17 godina. Danas je u četrdesetim godinama, a kaže da je tek nedavno prestala da krivi samu sebe za ono što joj se dogodilo.

    Izabel  je Leta i njegove prijatelje upoznala u prodavnici u Las Vegasu u kojoj je radila. Nakon što im je pokazala grad, pristala je da se sastane sa glumcem u njegovom smještaju. Adresa koju je dobila odvela ju je do zapuštenog motela, ali je pretpostavila da će poslije zajedno otići negdje drugdje.

    Dok je sjedila na krevetu i čekala da se Leto spremi, navodno ju je pozvao u kupatilo kako bi razgovarali dok se tušira. Prema njenom iskazu, otvorio je zavjesu tuša i počeo da je ljubi, a zatim joj je uzeo ruku i njome počeo da se samozadovoljava.

    Izabel kaže da se odmakla i rekla mu da želi da ode. Leto  je, prema njenim riječima, ogrnuo peškir, provjerio da li se neko nalazi u blizini, a zatim joj dozvolio da napusti sobu. Tek je kasnije na internetu saznala da je tada bio u tridesetim godinama.

    “Veći dio života mislila sam da mi se to dogodilo zato što sam bila glupa djevojka“, rekla je u dokumentarcu.

    “Godine su samo broj”

    Bivša manekenka predstavljena kao Aleks upoznala je Leta 2013. godine nakon koncerta grupe “Thirty Seconds to Mars” u londonskoj O2 Areni. Tada je imala 19, a Leto 41 godinu. Aleks tvrdi da se, u pokušaju da se zaštiti, predstavila kao sedamnaestogodišnjakinja. Leto joj je na to navodno odgovorio da su godine samo broj i da su ionako u Evropi.

    Nakon zabave u istočnom Londonu jedna od Letovih asistentkinja nagovorila ju je da ode na još jedno okupljanje u obližnjem hotelu. Aleks kaže da je bila pripita, a baterija na telefonu gotovo prazna.

    Kada je ušla u hotelsku sobu, tamo je, suprotno onome što je očekivala, zatekla samo Leta. Pitala ga je ima li punjač ili novac za prevoz kući, ali joj je navodno rekao da nema ni jedno ni drugo.

    Razmišljala je da prespava na ležaljci u sobi, ali tvrdi da joj je Leto tada rekao da bi mogla da se probudi dok je seksualno napada. Prema njenim riječima, tu prijetnju ponovio je nekoliko puta.

    “Tada sam shvatila da nisam bezbjedna“, rekla je Aleks, koja je napustila sobu i kasnije prijateljici poslala poruku o onome što se dogodilo. Danas vjeruje da je cijela situacija bila unaprijed osmišljena i da je asistentkinja znala kako da je nagovori da ode u Letovu hotelsku sobu.

    Polni odnos sa sedamnaestogodišnjakinjom u Kaliforniji

    Žena predstavljena kao Klara tvrdi da je prvi put imala polni odnos sa Letom 2006. godine, kada je ona imala 17, a on 34 godine. Navodni susret dogodio se u njegovoj kući u Kaliforniji.

    Klara kaže da joj je jedan Letov saradnik, muškarac u četrdesetim godinama, prišao iza bine na koncertu grupe “Thirty Seconds to Mars” i u muzičarevo ime zatražio njen broj telefona. Kasnije je otišla u Letovu kuću, dok je njena prijateljica čekala u drugoj prostoriji.

    Prema Klarinom iskazu, Leto je tražio da ga zove „tata“ i da se ponaša poput djevojčice. Kaže da je u to vrijeme bila naivna i ranjiva i da nije shvatala koliko je takvo ponašanje bilo neprimijereno i uznemirujuće.

    Tvrdi i da su razgovarali o tome da je zakonska granica za pristanak na polni odnos u Kaliforniji 18 godina, jer je njen otac tada radio u policiji. Leto je navodno na to samo slegnuo ramenima, kao da ga ta činjenica ne zabrinjava.

    Klara kaže da ga je nakon toga posjetila još nekoliko puta. Prema zakonima savezne države Kalifornije, polni odnos odrasle osobe sa maloljetnikom koji nije dostigao zakonsku granicu za pristanak može se smatrati krivičnim djelom.

    “Nijedan zreo i stabilan muškarac u tridesetim godinama neće pogledati tinejdžerku i pomisliti da bi mu ona bila prikladna partnerka“, rekla je.

    Navodno pozvao četrnaestogodišnjakinju iza bine

    Još jedna žena, predstavljena kao Tejlor, tvrdi da je Leta upoznala 2005. godine na muzičkom festivalu, kada je imala 14 godina. Koncert je gledala sa majkom, a nakon nastupa članovi benda susreli su se sa obožavaocima i dijelili autograme.

    Tejlor  je Letu pružila majicu koju je nosila kako bi joj se potpisao. Očekivala je da će potpis staviti na rukav ili preko stomaka, ali tvrdi da se potpisao preko njenih grudi i pri tome neprimjereno komentarisao njeno tijelo.

    Potom je, prema njenim riječima, zaštitaru naredio da je odvede iza bine, a da je nije ni pitao da li želi da pođe. Tejlor tvrdi da je bilo očigledno da je maloljetna jer je bila veoma niska i nosila fiksnu protezu.

    Njena majka navodno je odmah suočila Leta sa njegovim ponašanjem, ali je on pred njom ponovio isti komentar o tijelu njene kćerke.

    Tejlor kaže da je taj događaj snažno uticao na njen život i da je nakon njega potpuno prestala da odlazi na koncerte.

    Eksplicitni telefonski razgovori sa šesnaestogodišnjakinjom

    Žena predstavljena kao Eta jedna je od pet ispitanica koje tvrde da su od Leta primale neobične i često seksualno eksplicitne telefonske pozive. Četiri su u to vrijeme bile tinejdžerke.

    Eta kaže da je Leta upoznala 2014. godine u manekenskoj agenciji u Los Anđelesu, u koju je došla sa majkom. Imala je 16 godina i željela je da se bavi manekenstvom. Leto se navodno zainteresovao za njene ambicije i zatražio adresu elektronske pošte kako bi nju i majku pozvao na zabavu nakon dodjele Oskara.

    Prema Etinim riječima, razgovori su ubrzo poprimili seksualni karakter. Tvrdi da je Leto znao da ima 16 godina, ali ju je uprkos tome telefonom ispitivao o nevinosti, seksualnim sklonostima i drugim intimnim pojedinostima. Najmanje jednom je, kaže, pomenuo mogućnost da njih dvoje imaju polni odnos.

    Leto ju je potom navodno pitao da li smije njen broj da da prijatelju koji bi joj mogao pomoći u karijeri. Muškarac kojeg je poznavala kao Kristijana zatim ju je često zvao i nagovarao da snima pornografski sadržaj, tvrdeći da nije važno što je maloljetna.

    Eta kaže da su joj Kristijan i Leto postavljali veoma slična eksplicitna pitanja, pa sumnja da je možda bila riječ o istoj osobi. Još dvije žene koje su opisale slične pozive takođe vjeruju da su muškarci koji su ih zvali možda zapravo bili Leto , predstavljajući se pod drugim imenima.

    Eta tvrdi da ju je Leto 2016. godine pozvao i rekao joj da njegov advokat želi da joj pošalje ugovor o povjerljivosti jer je zabrinut zbog njegovih odnosa sa ženama. BBC je dobio na uvid taj dokument, kao i povezane poruke i elektronsku prepisku. Eta ugovor nije potpisala.

    Bivši članovi ekipe govorili o nelagodnosti među zaposlenima

    Dvojica muškaraca koji su godinama radili sa Letovim bendom ispričala su BBC-ju da je članovima ekipe bilo neprijatno zbog načina na koji je muzičar komunicirao sa tinejdžerkama.

    Jedan bivši član ekipe, predstavljen kao Bred, rekao je da su tokom 2010-ih lokalne manekenske agencije dobijale pozive da pošalju manekenke na koncerte grupe “Thirty Seconds to Mars” uz besplatne VIP ulaznice. Prema njegovim riječima, zahtjev da dolaze isključivo žene stigao je direktno od Leta.

    Za pozvane manekenke navodno je bila pripremljena posebna prostorija iza bine. Bred kaže da su mlade djevojke tokom završnih pjesama izlazile na binu, nakon čega su članovi ekipe dobijali uputstva da ih pozovu u Letovu garderobu.

    Drugi bivši član ekipe, predstavljen kao Sajmon, rekao je da su u kuću u kojoj je bend radio na muzici u jednom periodu gotovo svakodnevno dolazile dvije djevojke kako bi se sastale sa Letom.

    “Mislim da su svi smatrali da je razlika u godinama bila prevelika“, rekao je jedan od bivših zaposlenih.

    Više od 120 navoda objavljenih na internetu

    BBC navodi da je pronašao više od 120 pojedinačnih optužbi i tvrdnji objavljenih na internetu o Letovom  ponašanju prema ženama, među kojima su i navodi stari više decenija.

    Optužbe su ponovo privukle pažnju javnosti nakon što je losanđeleska DJ-ica Ali Tajlz na društvenim mrežama objavila da ju je glumac napao kada je imala 17 godina. Nakon njene objave javilo se još nekoliko žena sa sličnim tvrdnjama.

    Devet žena ranije je za američki medij Air Mail optužilo Leta za seksualno neprimijereno ponašanje. On je tada odbacio sve optužbe.

    Leto je u glumačkom svijetu prisutan od devedesetih godina, a 2014. godine osvojio je Oskara za najbolju sporednu mušku ulogu u filmu „Dobri dileri iz Dalasa“ (Dallas Buyers Club). Glumio je i u filmovima „Klub boraca“ (Fight Club), „Blade Runner 2049“ i „Odred otpisanih“ (Suicide Squad).

    Njegov rok sastav “Thirty Seconds to Mars” osnovan je 1998. godine, a najavljena je i nova koncertna turneja po Evropi i Ujedinjenom Kraljevstvu, prenosi Index.hr.

  • OpenAI priznao da su njegovi AI modeli samostalno izveli sajber napad, hakovali dvije firme

    OpenAI priznao da su njegovi AI modeli samostalno izveli sajber napad, hakovali dvije firme

    Najmoćniji modeli vještačke inteligencije kompanije OpenAI radili su nezavisno onlajn danima prije nego što su pokrenuli sajber napad na Hugging Face, vodeću platformu za programere vještačke inteligencije.

    Nova analiza otkriva da su se modeli, koji su izmakli kontroli ranije ovog mjeseca, pripremali za napad više od četiri dana. U istom incidentu, ciljali su i klijenta druge tehnološke kompanije, što je pokrenulo ozbiljna pitanja o tome kako je OpenAI ostao neotkriven danima, izvještava Politico .

    Detalji napada

    Kompanija Hugging Face je u utorak objavila novu analizu koja pokazuje da su dva OpenAI modela – jedan javno dostupan i jedan neobjavljeni prototip – izvršila 17.600 hakerskih operacija između 9. i 13. jula. Tokom tog perioda, modeli su se probijali od početne tačke na otvorenom internetu do servera Hugging Face-a. Iako je platforma prvi put prijavila kršenje 15. jula, OpenAI je tek prošle nedjelje priznao da su iza napada stajali modeli koji rade bez ljudske kontrole.

    Druga žrtva i brzina akcije

    Hugging Face tvrdi da su modeli, koristeći tehnike dostupne veštim ljudskim hakerima, bili u stanju da istraže teren i pronađu slabosti u odbrani mnogo brže nego što bi to mogao bilo koji čovjek. Ozbiljnost situacije potvrdio je i Akšat Bubna, tehnički direktor kompanije Modal Labs. On je za Politico rekao da su modeli OpenAI-a kompromitovali korisnički nalog jednog od njihovih klijenata tokom istog perioda.

    „Svjesni smo da je jedan korisnik Modala ostavio javno dostupnu krajnju tačku preko koje je svako na internetu mogao da koristi njegova izolovana okruženja za pokretanje koda. Ovu ranjivost je iskoristio lažni agent vještačke inteligencije. Sama Modal platforma nije ni na koji način ugrožena“, navodi se u Bubninom saopštenju.

    Reakcija kompanije OpenAI

    OpenAI još nije direktno komentarisao napad na svog Modal klijenta, ali je u utorak objavio blog post u kojem priznaje da je tokom istrage incidenta Hugging Face „otkrio mali broj slučajeva u kojima su modeli pronašli i iskoristili javno otkrivene akreditive za naloge na drugim servisima“.

    Kompanija je dodala da je neobjavljeni model vještačke inteligencije koji je učestvovao u napadu bio „interni istraživački prototip koji nikada nije bio namjenjen javnom objavljivanju“. Navedeno je da je model od tada deaktiviran, šifrovan i da mu se više ne može pristupiti u istraživačke svrhe.

    Pozivi na regulaciju

    Vijest o napadu podstakla je pozive za strožu regulaciju i usporavanje razvoja vještačke inteligencije. Generalni direktor kompanije OpenAI, Sem Altman, sastaje se ove nedjelje sa visokim zvaničnicima Trampove administracije i zakonodavcima.

    Takođe će razgovarati o incidentu sa Markom Vornerom, potpredsjednikom Obaveštajnog odbora Senata. U epizodi podkasta „Invest Like the Best“ objavljenoj u utorak, Altman je rekao da je incident sa zagrljenim licem bio „prvo kršenje bezbjednosti koje sam doživio veoma lično i snažno“.

    „Možda ćemo morati da prilagodimo tempo razvoja vještačke inteligencije kako bismo društvu dali dovoljno vremena da izgradi otpornost na ove nove nivoe sposobnosti“, dodao je Altman, piše Indeks.

     

  • Ima IQ 156, odbio Oksford i preselio se u Srbiju: “Inteligencija ne plaća stanarinu”

    Ima IQ 156, odbio Oksford i preselio se u Srbiju: “Inteligencija ne plaća stanarinu”

    Vićenco Frankeli (24), mladić rođen u Engleskoj od oca Italijana i majke Srpkinje, koji je ostvario je maksimalan rezultat od 156 na Mensinom testu inteligencije, umjesto studija na Oksfordu izabrao je život u Srbiji.

    Danas radi u kol-centru, tvrdeći da mu je važnije da pronađe mir i obezbijedi egzistenciju nego da ispuni očekivanja koja su drugi imali od njega.

    Ako biste na ulici prošli pored njega, vidjeli biste samo još jednog mirnog mladića u dvadesetim godinama koji na sebi nosi zrelost i ozbiljnost karakterističnu za mnogo starije ljude.

    Vićenco Frankeli na prvi pogled u potpunosti odudara od ustaljenih klišea o tome kako bi trebalo da izgleda jedan „vunderkind“. Dočekuje vas skromno, u ležernom izdanju i sa izrazom lica nekoga ko je već u ranoj mladosti duboko promislio o tome šta od života zaista želi, piše Telegraf.rs.

    Međutim, iza te skromne, ležerne i sasvim obične svakodnevice, krije se um kakav se rađa izuzetno rijetko. Vićenco je čovjek sa zvanično izmerenim koeficijentom inteligencije od 156 na Mensinom testu.

    Slojevita ljudska priča

    Njegova priča nije klasična novinska bajka o uspješnom preduzetniku ili IT magnatu iz Silicijumske doline, kakvu bi možda neko na prvu pomislio da će pročitati kada čuje za ovakav intelektualni kapacitet. Ovo je duboko ljudska, slojevita priča o tome kako visoki IQ i rano prepoznat talenat nose sa sobom specifičan teret, ali i o tome kako izgledaju lični izbori kada čovjek odluči da ne živi po tuđem diktatu i da pronađe sopstveni mir van društvenih kalupa.

    Priča o Vićencu počinje u Engleskoj, gdje su se njegovi roditelji upoznali tokom studija. Oboje stranci, spojili su se u tuđini, a Vićenco je tamo odrastao i proveo prvih dvadeset godina svog života. Od najranijeg detinjstva, njegov mozak je funkcionisao na frekvenciji koja je fascinirala njegovu okolinu.

    Prije treće godine govorio tri jezika

    Mališan koji još nije pošteno prohodao posmatrao je svijet kroz strukture koje druga djeca nisu ni primećivala, prije treće godine govorio je tri jezika i prepoznavao sve automobile na ulici.

    “Kad sam bio u vrtiću, druga deca bi škrabala po sveskama, crtala i iskidala papire da nose kući. Ja bih uzeo onaj njihov dnevnik gde stoje svi datumi i odmah bih skontao koji datumi fale i šta se desilo. Dok su oni samo uživali u bojenju, ja sam analizirao praznine”, prisjeća se Vićenco.

    Sa samo dvije godine, iz dječjih kolica je prepoznavao svaki automobil na ulici, ne samo po marki, već po tačnom modelu, specifičnim simbolima i detaljima. Njegov djed se u Italiji kladio sa prijateljima u kafani da dječak može nepogrešivo imenovati svako vozilo koje prođe ulicom. I dobio je opkladu.

    Dok su se druga djeca igrala u pijesku, Vićenco je sa tri ili četiri godine otkrivao tajne računara. Prije nego što je uopšte naučio da čita standardna slova, dopisivao se sa majkom preko nekadašnjeg MSN Messenger Live-a.

    “Uvek bih joj pisao čim se probudim: ’Probudio sam se u 7:37, ustao sam u 7:45’. Onda bih promenio font u Wingdings, gde su umesto slova samo hijeroglifi i simboli i poslao joj kompletnu šifrovanu poruku. Ona bi mi odgovorila u istom tom fontu: ’E, znam!’, a ja bih ponosno vratio: ’E, i ti si pametna!’”,  priča uz blagi, nostalgijom obojeni osmijeh.

    Školski sistem u Velikoj Britaniji ubrzo je prepoznao da ispred sebe ima kapacitet koji prevazilazi standardne kalupe. Dok su njegovi vršnjaci u polako ulazili u pubertet, Vićenco je sa 13 godina bio među najboljih 500 učenika u cijeloj Velikoj Britaniji na prestižnom UKMT takmičenju iz matematike za uzrast do 16 godina. Iskakanje iz razreda postalo je njegova svakodnevica.

    Vrata Kembriža i Oksforda bila su mu otvorena

    Ispite A-Levels (britanski pandan završnoj maturi i prijemnim ispitima za fakultet), koje mladi rade sa 18 godina, Vićenco je sa lakoćom položio sa samo 14 i 15 godina. Pred njim su stajale napredna matematika, fizika, statistika i logistika. Vrata najprestižnijih svjetskih univerziteta, poput Oksforda i Kembridža, bila su mu širom otvorena.

    A onda je traka naglo stala. Vićenco nije otišao ni na Oksford, ni na Kembridž.

    “U to vreme, kad sam bio tinejdžer, hteo sam samo da radim tinejdžerske stvari. Voleo sam da se zabavljam. Nisam razmišljao o studiranju. Često nisam ni učio za te teške testove, samo bih došao, uradio ih iz glave, položio i otišao dalje da radim nešto svoje”, iskren je Vićenco.

    Ali iza te tinejdžerske želje za provodom krilo se nešto mnogo dublje: podsvjesni bijeg od tereta ogromnih očekivanja. Kada vam od dvanaeste godine svi govore da ste predodređeni za velika djela, svaka sljedeća stepenica prestaje da bude izazov i postaje potencijalno stratište na kojem možete iznevjeriti sopstveni mit.

    Prije četiri godine, 2022. godine, Vićenco je presekao. Spakovao je kofere i napustio Englesku. Iako je rođen tamo, Engleska mu nikada nije ponudila toplinu koju je osjećao kada bi dolazio u Srbiju na ljetnje raspuste. Oduvijek je volio ovdašnji mentalitet, kulturu i sporiji ritam života.

    Ubrzo po dolasku u Srbiju, odlučio je da iz čiste radoznalosti ode na zvanično testiranje Mensa Srbije. Želio je, kako kaže, da vidi gdje mu se nalazi „limit“, jer su mu onlajn testovi djelovali neozbiljno.

    Uradio IQ test bez greške

    Rezultat je bio zaprepašćujući. Uradio je cio test bez ijedne jedine greške. Riješio je sve zadatke i ostvario maksimalan rezultat od 156 na Katelovoj skali, što je apsolutni maksimum.

    “Meni je do poslednja dva pitanja sve bilo odmah jasno, nisam morao ni da razmišljam. Poslednje pitanje mi je uzelo 3, 4 ili 5 minuta da ga skontam, jer sam imao još vremena. Tu sam osetio da mi je negde pri vrhu limit. Rado bih radio neki teži test gde su sva pitanja takva, da vidim dokle zapravo mogu da idem”, objašnjava bez ikakve arogancije, više sa naučnom hladnoćom.

    Međutim, taj rezultat od 156 ostao je samo mrtvo slovo na papiru. Koeficijent inteligencije u stvarnom svijetu ne plaća stanarinu, ne kupuje hranu i ne kupuje novu obuću.

    Danas Vićenco radi u kol-centru. Pruža korisničku podršku i razmišlja o tome da prihvati još jedan, drugi posao.

    “Ako radim dva posla, to je 68 sati nedeljno. Kad bih učeo i studirao preko toga, to bi bilo previše. Pare su mi važne. Ne mogu sad da dam otkaz u kol-centru da bih tražio nešto ‘intelektualno stimulativnije’, jer od nečega mora da se živi. Odakle pare?”, suvo konstatuje.

    U slobodno vrijeme, kada ne odgovara na pozive nezadovoljnih korisnika, skriva se u svom svijetu. Pravi skripte, aplikacije i „čitove“ (kodove) za igricu koju voli, istražujući mogućnosti vještačke inteligencije. To je njegov jedini preostali ventil, prostor u kojem njegov um funkcioniše bez pritiska i bez ocjenjivanja.

    Vićenco se u svojim dvadesetim godinama ne ponaša kao mladić pun poleta, već kao umorni veteran. On je preskočio bezbrižnost mladosti i direktno zakoračio u psihološku krizu srednjih godina. Njegovo telo ima 24 godine, ali njegov duh nosi težinu čoveka od 45 godina koji je odustao od velikih snova i izabrao puku preživljavanje.

    Supruga velika podrška

    Ipak, u cijelom tom sivilu postoji jedna svijetla tačka koja Vićencu drži glavu iznad vode. To je njegova supruga Milica.

    Njihova priča ima gotovo filmski predznak. Znali su se još od svoje pete godine. Kada god bi Vićenco preko ljeta dolazio iz Engleske u Srbiju, provodio bi dane sa njom jer su stan njegove bake i stan njene majke stajali vrata do vrata. Družili su se kao djeca od 5, 6 godina, pa kao tinejdžeri od 12, 14, 15… Kada se 2022. konačno zauvijek doselio u Srbiju, nisu čekali ni trenutka. Poslije samo par mjeseci zajedničkog života, zaprosio ju je na njen rođendan u septembru, a vjenčali su se već u februaru naredne godine, na njegov rođendan.

    “Mi imamo potpuno suprotne ličnosti, ali se odlično dopunjujemo. Ona ima te tipične ženske, razumne karakteristike, empatiju, kreativnost, emotivnost. Ja sam čist logičar. To se savršeno poklapa i u tome je cela fora”, kaže Vićenco, dok mu se pogled nakratko razvedrava.

    U tom mikro-svijetu, među zidovima doma koji su zajedno stvorili, Vićenco je pronašao mir. On je sve svjesno redukovao: odustao je od trke za akademijom, odustao je od dokazivanja svijetu, zatvorio se u krug sa ženom koja ga voli i poslom koji mu osigurava hljeb.

    Ali ispod tog mira tinja duboka, neizrečena usamljenost.

    “Svi od tebe očekuju čuda”

    “Najteže je što svi misle da je sa mojim mozgom sve lako. Svi od tebe očekuju čuda samo zato što imaš visok IQ. Niko ne razmišlja o tome koliko je to teško i šta se sve od tebe traži… Voleo bih samo da me neko razume”, navodi on.

    Vićenco možda nije postao naučnik sa Oksforda, niti je izumio nešto što će promijeniti tok čovječanstva. On je samo mladić koji svakog jutra stavlja slušalice u kol-centru, trpi nezadovoljne stranke i broji sate do trenutka kada će se vratiti u svoj stan, svojoj supruzi i svojim kodovima za igrice.

    Njegova inteligencija od 156 ostala je zaključana u njemu – ne kao trijumf, već kao tihi, nevidljivi saputnik sa kojim je konačno sklopio primirje.

  • Njemački mediji upozoravaju: Ako ljetujete u Hrvatskoj, budite na oprezu

    Njemački mediji upozoravaju: Ako ljetujete u Hrvatskoj, budite na oprezu

    Njemački mediji posljednjih dana upozoravaju svoje građane koji ljetuju u Hrvatskoj na povećan rizik od krađa na plažama.

    Među njima je i portal Merkur, piše kako lopovi, naročito na području Kvarnerskog zaliva, iskorištavaju trenutak kada turisti ostave svoje stvari bez nadzora i uđu u more.

    Hrvatska policija objavila niz preporuka

    Iako je broj prijavljenih krađa manji nego prošle godine, hrvatska policija poziva na oprez i objavila je niz preporuka kako zaštititi lične stvari tokom odmora.

    Na meti su ponajprije mobilni telefoni, novčanici, nakit, fotoaparati, laptopi i gotovina, a krađe se događaju ne samo na plažama nego i u svlačionicama, tuševima te ugostiteljskim objektima uz obalu.

    Manje prijavljenih slučajeva, ali oprez ostaje nužan

    Prema dostupnim podacima, ove je godine zabilježen manji broj prijavljenih krađa nego u istom periodu prošle godine, ali policija naglašava da turisti ne bi trebalo da spuštaju gard.

    U junu su na području ostrva Krka, Crikvenice i Malog Lošinja prijavljena četiri slučaja krađe, što predstavlja pad od 20 odsto u odnosu na jun prošle godine. Tokom prve dvije sedmice jula evidentirano je još pet krađa na području Krka, Rijeke i Opatije, odnosno gotovo 29 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

    Policija objavila tri ključna savjeta

    Policijska uprava primorsko-goranska savjetuje turistima da vrijedne predmete nikada ne ostavljaju bez nadzora na peškiru ili u otvorenim torbama.

    Na plažu je preporučljivo ponijeti samo onoliko gotovine koliko je potrebno, dok nakit i druge vrijednosti treba ostaviti na sigurnom mjestu.

    Ako se odlazi na kupanje ili do obližnjeg kafića, preporučuje se zamoliti prijatelja ili člana porodice da pripazi na lične stvari.

    Policija takođe upozorava da nije poželjno javno pokazivati veću količinu novca ili skupe elektronske uređaje jer time turisti mogu privući pažnju lopova.

    Ne ostavljajte vrijednosti u automobilu

    Osim na plaži, oprez je potreban i na parkinzima. Policija upozorava da vozila uvijek treba zaključati te zatvoriti sve prozore i vrata.

    Torbe, mobilni telefoni, laptopi i drugi vrijedni predmeti ne bi smjeli ostajati na vidljivim mjestima u automobilu.

    Bicikle je, takođe, preporučljivo zaključati za čvrsti oslonac kako bi se smanjio rizik od krađe, prenosi Fenix magazin.

    Šta učiniti ako postanete žrtva krađe?

    Ako do krađe ipak dođe, policija savjetuje da se slučaj odmah prijavi pozivom na broj 192 ili u najbližoj policijskoj stanici.

    Ako policijski službenici pronađu ukradena dokumenta ili vrijedne predmete, oni se čuvaju u nadležnoj stanici, a u slučaju stranih državljana obavještava se i njihovo diplomatsko ili konzularno predstavništvo. Nerijetko se pronađena dokumenta i dio ukradenih stvari uspiju vratiti vlasnicima.

    Hrvatska i dalje među bezbjednijim destinacijama

    Uprkos upozorenjima njemačkih medija, među kojima je i Merkur, Hrvatska se i dalje smatra jednom od bezbjednijih turističkih destinacija u Evropi. Policija ističe da se većina krađa može spriječiti osnovnim mjerama opreza, a turistima poručuje da tokom odmora ne ostavljaju vrijedne predmete bez nadzora te da budu posebno oprezni na prometnim i posjećenim plažama.

  • Da li je supruga Džastina Baldonija aludirala na Blejk Lajvli: Mreže bruje o objavi

    Da li je supruga Džastina Baldonija aludirala na Blejk Lajvli: Mreže bruje o objavi

    Glumac Džastin Baldoni i njegova supruga Emili proslavili su 13. godišnjicu braka, a Emilina objava na Instagramu izazvala je brojne reakcije jer se tumači kao komentar na nedavni pravni spor sa glumicom Blejk Lajvli. Par, koji ima dvoje djece, vjenčao se u julu 2013. godine.

    Povodom godišnjice, koja je bila u ponedjeljak 27. jula, supružnici su na Instagramu objavili emotivne poruke.

    Džastin (42) podijelio je fotografiju sa vjenčanja i napisao: “13 godina kasnije… i dalje plešemo. Srećna godišnjica, ljubavi moja. Prilično sam siguran da su mi baš u ovom trenutku pukle pantalone.  #NapokonTinejdžeri.”

    Njegova supruga Emili (41) objavila je crno-bijelu fotografiju, vjerovatno snimljenu nakon ceremonije, uz koju je napisala: “Brak: i dalje moje najdraže dizanje. Trinaest, dušo!!”

    Aluzija na Blejk Lajvli?

    Upravo je njena poruka o “najdražem dizanju” podstakla komentare u kojima su korisnici zaključili da se radi o aluziji na Blake Lajvli. Glumica je tokom pravne bitke sa Baldonijem tvrdila da je neprimjereno komentarisao njenu težinu dok se pripremao za scenu u filmu “It Ends With Us”, u kojoj je trebalo da je podigne, prenosi Index.hr.

    Reakcije pratilaca bile su direktne. “Baš je opasna sa ovom igrom riječi…”, napisao je jedan komentator. “Kladim se da mu ovo dizanje nije povrijedilo leđa!”, dodao je drugi.

    Emili je bila uz supruga tokom cijelog sudskog spora sa Blake Lajvli, koji je počeo u decembru 2024. godine. Lajvli je tada podnijela tužbu protiv njega i drugih saradnika zbog seksualnog uznemiravanja. Njeni advokati tvrdili su da je nakon toga uslijedila osvetnička kampanja u javnosti s ciljem da joj se uništi ugled. Optužba za seksualno uznemiravanje i neke druge tačke tužbe kasnije su odbačene, a nagodba je postignuta u maju ove godine.

    Nakon nagodbe, supružnici Baldoni oglasili su se videom na Instagramu 8. jula.

    “Oporavljamo se”, rekao je Džastin.

    “Ako ste ikada prošli kroz nešto traumatično, znate da oporavak nije linearan. Svaki dan izgleda drugačije. Morali smo ponovo da razmislimo šta je za nas stvarno i šta nam je važno. To je ovo. Naša porodica, naši prijatelji, naša zajednica koja je bila uz nas, naša vjera”, naveo je.

  • Zaboravite MP3 i premotajte traku: Kasete ponovo osvajaju tržište

    Zaboravite MP3 i premotajte traku: Kasete ponovo osvajaju tržište

    Dok streaming dominira muzičkom industrijom, a vinili već godinama bilježe impresivan povratak, tiho se vraća još jedan format za koji je malo ko vjerovao da će ponovo pronaći svoje mjesto na policama prodavnica.

    Audio-kasete, simbol osamdesetih i devedesetih godina, danas ponovo privlače pažnju izdavača, izvođača i, možda najzanimljivije, generacije koja ih nikada nije koristila.

    Kada je “Sony” 1979. predstavio prvi Walkman, kaseta je postala mnogo više od nosača zvuka. Bila je simbol slobode. Muzika je prvi put mogla da putuje sa svojim vlasnikom u autobus, park, školu ili na plažu. Generacije su odrastale presnimavajući omiljene pjesme s radija, praveći “mixtape” kasete za prijatelje ili prve ljubavi i pažljivo olovkom premotavajući traku kada bi se zaglavila u kasetofonu.

    Dvadesetak godina kasnije činilo se da je toj eri definitivno došao kraj. CD je gotovo potpuno potisnuo kasete, a dolaskom MP3 plejera, iPoda, a zatim Spotifyja, Apple Musica i YouTubea, fizički nosači zvuka djelovali su kao relikt prošlosti.

    Ipak, istorija muzike posljednjih godina pokazuje da tehnološki napredak ne znači nužno i nestanak starijih formata. Naprotiv.

    Brojke potvrđuju da povratak nije samo prolazni trend

    Najnoviji podaci britanske kompanije “Official Charts Company” pokazuju da je tokom 2025. godine u Velikoj Britaniji prodato oko 164.000 audio-kaseta, što predstavlja rast od čak 53 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Nakon manjeg pada tokom 2024. godine, tržište kaseta ponovo je snažno poraslo.

    Na prvi pogled, riječ je o skromnim brojevima u poređenju s vinilima, kojih je prošle godine u Velikoj Britaniji prodato oko 7,5 miliona primjeraka. Međutim, upravo u tome leži suština ovog fenomena.

    Kasete više nisu masovni proizvod. One su postale kolekcionarski predmet.

    Njihova vrijednost danas ne mjeri se isključivo brojem prodatih primjeraka, već sposobnošću da okupe najvjernije fanove i stvore dodatnu vrijednost oko jednog albuma.

    Muzička industrija prepoznala novu priliku

    Velike izdavačke kuće posljednjih godina sve češće objavljuju limitirana izdanja albuma na kasetama.

    Tejlor Svift gotovo svako novo izdanje objavljuje u više fizičkih formata. Bili Ajliš, Sabrina Karpenter, Ed Širan, Lejdi Gaga, Robi Vilijams i brojni drugi izvođači nude posebne verzije albuma upravo na audio-kasetama.

    Dobar primjer predstavlja soundtrack filma “Better Man” Robija Vilijamsa. Gotovo polovina ukupne fizičke prodaje albuma ostvarena je upravo kroz kasete, što je značajno doprinijelo njegovom dolasku na prvo mjesto britanske top-liste.

    Paradoks: Najviše ih kupuju oni koji ih nikada nisu koristili

    Možda je najveće iznenađenje cijelog trenda činjenica da audio-kasete danas ne kupuju prvenstveno ljudi koji su uz njih odrasli. Sve više istraživanja pokazuje da su upravo pripadnici Generacije Z među glavnim pokretačima rasta fizičkih muzičkih formata.

    U vremenu kada gotovo svaka pjesma na svijetu može biti dostupna jednim klikom, fizički predmet ponovo dobija emocionalnu vrijednost.

    Kupovina albuma više nije samo način slušanja muzike, već postaje način izražavanja identiteta.

    Prodavnice ploča širom Evrope i SAD navode da među kupcima fizičkih izdanja danas dominiraju upravo mlađi ljudi koji žele posjedovati nešto opipljivo, bilo zbog estetike, kolekcionarske vrijednosti ili želje da direktnije podrže omiljene izvođače.

    Streaming nije izgubio bitku

    Ipak, važno je izbjeći pogrešan zaključak, a to je da povećana prodaja kaseta nije prijetnja streaming servisima.

    Podaci Američkog udruženja diskografskih kuća (RIAA) pokazuju da streaming i dalje ostvaruje više od četiri petine ukupnih prihoda muzičke industrije u Sjedinjenim Američkim Državama. Tokom 2025. godine američka diskografska industrija ostvarila je rekordnih 11,5 milijardi dolara prihoda, od čega je najveći dio došao upravo od pretplata na streaming servise.

    Psihologija nostalgije

    Psiholozi već godinama ukazuju da nostalgija predstavlja jedan od najsnažnijih emocionalnih pokretača kupovine. U nesigurnim vremenima ljudi češće posežu za predmetima koji ih podsjećaju na jednostavniji period života. Međutim, kod kaseta postoji zanimljiv obrt.

    Veliki dio današnjih kupaca nikada nije koristio kasetofon. Njihova nostalgija nije lična. Ona je posredovana kroz filmove, društvene mreže, serije poput “Stranger Things”, fotografije i estetiku osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka. Riječ je o nostalgiji za vremenom koje nikada nisu doživjeli. Instagram, TikTok i YouTube imaju važnu ulogu u ovom povratku, za razliku od streaminga, koji je praktično nevidljiv, kaseta je vizuelno atraktivan predmet.

    Da li je ovo novi vinil?

    Vjerovatno ne. Vinili imaju jednu veliku prednost – mnogi audiofili smatraju da nude specifičan kvalitet zvuka koji digitalni formati ne mogu potpuno reprodukovati. Kod kaseta takav argument uglavnom ne postoji.

    Njihov zvuk objektivno nije kvalitetniji od digitalnog zapisa, a magnetska traka vremenom stari i podložna je habanju. Zbog toga stručnjaci smatraju da kasete neće ponoviti uspjeh vinila. Njihova budućnost vjerovatno ostaje u domenu ograničenih kolekcionarskih izdanja, fanovskih paketa i specijalnih promocija.

    Kasete nisu jedini primjer ovog trenda, posljednjih godina raste interesovanje za analogne foto-aparate, knjige, instant kamere, mehaničke satove, pa čak i stare video-igre. Sve to govori o zanimljivom društvenom procesu. Što je svakodnevni život digitalniji, raste potreba za predmetima koji imaju težinu, teksturu i trajnost.

    Digitalni sadržaj postoji dok traje pretplata ili internet veza. Kaseta postoji na polici.

    Šta slijedi?

    Ne treba očekivati da će se police prodavnica ponovo napuniti hiljadama novih kaseta niti da će automobili ponovo masovno dobijati kasetofone. Ali isto tako više nije moguće reći da su kasete mrtav format. Njihov povratak pokazuje da tehnološki razvoj ne briše uvijek ono što je bilo prije njega. Ponekad stari formati pronađu potpuno novu ulogu.

     

  • Naučnici tvrde da je ovo najljepše ime na svijetu, veoma popularno i kod Srba

    Naučnici tvrde da je ovo najljepše ime na svijetu, veoma popularno i kod Srba

    Na pitanje koje je ime najljepše na svijetu odgovor su ponudili naučnici sa Univerziteta u Birmingemu u Engleskoj.

    Pozitivne emocije

    Istraživanje je vodio dr Bodo Vinter, vanredni profesor kognitivne lingvistike, a tokom studije analizirane su stotine popularnih imena u Velikoj Britaniji i SAD na osnovu fonetike, ritma i pozitivnih emocija koje njihovi zvuci izazivaju kada se izgovore.

    Prijatne reakcije

    Naučnici su objasnili da imena koja počinju ili sadrže meke foneme i samoglasnike sa dugim, otvorenim zvukom (poput zvuka „i“ ili „o“) prirodno izazivaju prijatnije reakcije kod slušalaca.

    Ipak, doživljaj ljepote nekog imena u stvarnom životu duboko je ličan i pod uticajem porodične istorije, kulture i emocija, navodi se na hola.com.

    Istraživanje je dovelo do liste 10 ženskih i 10 muških imena, i u Velikoj Britaniji i u SAD.

    Prvo mjesto

    Sofija je zauzela prvo mjesto na listi najljepših imena za djevojčice, dok je za dječake, kao najljepše, izabrano ime Zejn odnosno Metju.

    Ime Sofija često je u Srbiji, dok se na listama još mogu naći poneka imena zastupljena kod Srba.

          Najljepša ženska imena u Britaniji:

    • Sofija
    • Zoi
    • Rouzi
    • Sofi
    • Ajvi
    • Fibi
    • Vajolet
    • Vilou
    • Hana
    • Eli.

           Najljepša imena za djevojčice u SAD:

    • Sofija
    • Zoi
    • Everli
    • Sofi
    • Rajli
    • Ajvi
    • Pejzli
    • Vilou
    • Eli
    • Emili

          Najljepša muška imena u Britaniji:

    • Zejn
    • Džesi
    • Čarli
    • Lui
    • Vilijam
    • Fredi
    • Džordž
    • Ali
    • Danijel
    • Rajli.

         Najljepša imena za dječake u SAD:

    • Metju
    • Džulijan
    • Vilijam
    • Saija
    • Leo
    • Levi
    • Džozef
    • Teo
    • Ajzak
    • Samjuel

    Ime Sofija zauzelo je ubjedljivo prvo mjesto u obe analizirane zemlje. Izvojilo se zbog mekih suglasnika i harmoničnih samoglasnika koji mu daju izuzetnu melodičnost i univerzalnu privlačnost na različitim jezicima, prenosi Blic.