Prema pisanju Seven Seas Media, arhipelag sa više od 500 ostrva i oko 21.000 stanovnika u zapadnom Tihom okeanu, u regiji Mikronezije, usvojio je niz politika zaštite mora koje nijedna druga zemlja nije primijenila u toj mjeri.
Palau je 2009. godine postao prva država na svijetu koja je uspostavila nacionalno utočište za ajkule, zabranivši komercijalni ribolov ovih vrsta u svojim vodama. Godine 2015. osnovano je Nacionalno morsko utočište Palau, kojim je zaštićeno 80 odsto ekskluzivne ekonomske zone zemlje od komercijalnog ribolova, rudarstva i eksploatacije morskih resursa.
Nakon toga uslijedile su i druge mjere bez presedana – Palau Pledge, ekološka obaveza utisnuta u pasoše posjetilaca, zabrana krema za sunčanje sa sastojcima štetnim za koralne grebene, kao i naknada za očuvanje prirode od 100 američkih dolara po turistu, koja važi za sve buduće posjete zemlji.
Globalni primjer zaštite mora
Palau nije svoju ekološku politiku gradio samo kroz edukativne kampanje. Država je usvojila zakonske mjere koje direktno mijenjaju ponašanje turista, kompanija, ribara i drugih ekonomskih subjekata, prenosi Seven Seas Media.
Logika je jednostavna – ekonomija Palaua zavisi od zdravlja koralnih grebena, ajkula, meduza, plaža i morske biološke raznovrsnosti. Ako bi se ti ekosistemi urušili, posljedice bi pogodile turizam, lokalni ribolov i sam identitet države.
Zbog toga je Palau usvojio rijetku strategiju. Umjesto da čeka da degradacija prirode dostigne tačku nakon koje nema povratka, država je odlučila da ograniči proizvode, prakse i aktivnosti prije nego što šteta postane nepovratna.
Kreme za sunčanje zabranjene zbog zaštite korala i meduza
Zabrana krema za sunčanje nije donesena simbolično. Povod je bio izvještaj Fondacije za istraživanje koralnih grebena iz 2017. godine, u kojem su pronađene visoke koncentracije oksibenzona i drugih sastojaka krema za sunčanje u vodama Jellyfish Lakea – Jezera meduza.
Jezero meduza nalazi se na jednom od ostrva Palaua i dio je UNESCO-ve svjetske baštine, kao i jedna od najposjećenijih turističkih atrakcija u zemlji. Dom je milionima zlatnih meduza koje su hiljadama godina evoluirale u izolaciji.
Otkrivanje sastojaka krema za sunčanje u vodi i tkivima meduza bilo je ozbiljno upozorenje. Turizam je unosio hemikalije u jedan od najosjetljivijih i najjedinstvenijih ekosistema Palaua.
Oksibenzon i oktinoksat povezani sa oštećenjem korala
Oksibenzon, koji se nalazi u brojnim konvencionalnim kremama za sunčanje, organizacije za istraživanje grebena identifikovale su kao zagađivač povezan sa oštećenjem korala. Među posljedicama se navode promjene DNK, poremećaj rasta polipa i povećan rizik od izbjeljivanja korala.
Problem je posebno izražen u područjima intenzivnog turizma, gdje hiljade ljudi ulaze u more sa zaštitnim kremama na koži. Čak i male količine po osobi mogu se nagomilati u lagunama, zalivima i grebenima sa slabom cirkulacijom vode.
Studije navode da između 6.000 i 14.000 tona krema za sunčanje svake godine završi u okeanima. U Palauu je koncentracija hemikalija u Jezeru meduza učinila ekološki rizik nemogućim za ignorisanje.
Prva država koja je zabranila određene kreme za sunčanje
Palau je 2018. godine usvojio zakon kojim zabranjuje proizvodnju i uvoz krema za sunčanje sa sastojcima štetnim za koralne grebene. Od 1. januara 2020. godine postao je prva država na svijetu koja je zabranila prodaju takvih proizvoda.
Zabrana obuhvata oksibenzon, oktinoksat i još osam hemijskih jedinjenja povezanih sa štetom po životnu sredinu. Trgovci koji prekrše zakon mogu biti kažnjeni sa 1.000 američkih dolara, a zabranjeni proizvodi mogu biti oduzeti turistima pri ulasku u zemlju.
Ovom mjerom Palau se našao ispred mnogo većih i bogatijih država. Poruka je bila jasna – turisti koji žele da posjete morski raj moraju poštovati pravila koja čuvaju taj ekosistem.
Ekološka obaveza u pasošu
Takozvani Palau Pledge uveden je 2017. godine i obavezan je za sve strane posjetioce. Po ulasku u zemlju, turisti dobijaju obećanje koje su napisala djeca Palaua, a koje ih poziva da pažljivo istražuju prirodu, ponašaju se odgovorno i koračaju oprezno.
Tekst se utiskuje direktno u pasoš, pored ulaznog pečata. Na taj način zaštita prirode postaje lična obaveza, a ne samo upozorenje na aerodromu ili turistička tabla.
Obećanje je povezano sa Zakonom o edukaciji o odgovornom turizmu iz 2018. godine. To znači da pravila poput zabrane bacanja otpada, sakupljanja morskog života, sidrenja na koralima i korišćenja zabranjenih krema za sunčanje imaju zakonsku snagu tokom boravka turista.
Zaštita ajkula, dugonga i drugih ugroženih vrsta
Nakon uspostavljanja utočišta za ajkule, Palau je proširio zaštitu i na druge ranjive vrste, uključujući dugonge, grbave papagajske ribe, mante i napoleonske usnače.
Ove vrste bile su pod velikim pritiskom u susjednim državama zbog prekomjernog ribolova, međunarodne trgovine i uništavanja staništa. Njihovom zaštitom Palau je dodatno učvrstio ulogu svojih koralnih grebena kao utočišta biodiverziteta Pacifika.
Vode ove države dom su za više od 1.300 vrsta riba i oko 700 vrsta korala. Upravo to bogatstvo morskog života održava globalni ugled Palaua kao jedne od najpoznatijih destinacija za ronjenje i očuvanje prirode.
Ekološka taksa za turiste
Naknada za očuvanje prirode „Pristine Paradise“ naplaćuje se svim stranim posjetiocima pri ulasku u Palau i iznosi 100 američkih dolara.
Posebnost ove takse je što važi za sve buduće posjete, a ne samo za jedno putovanje. Turista koji je jednom plati može se više puta vraćati u zemlju bez ponovnog plaćanja iste naknade.
Cilj ove mjere nije maksimalna zarada od turizma, već podsticanje kvalitetnijeg i održivijeg turizma sa manjim uticajem na prirodu. Palau daje prednost turistima koji poznaju pravila, vraćaju se u zemlju i poštuju očuvanje prirode, umjesto masovnog i nekontrolisanog turizma.
