Čuveni ruski pisac Fjodor Dostojevski napisao je da će “ljepota spasiti svijet”.
Iako su izbori ljepote postojali i ranije, tek sredinom 20. vijeka svijet je dobio prvo međunarodno takmičenje koje je ponijelo naziv Mis svijeta.
Sve je počelo 1951. godine, kada je londonski reklamni agent Erik Morli osmislio događaj koji će prerasti u jedno od najpoznatijih takmičenja ljepote na svijetu.
Prvi izbor za Mis svijeta
Istorija ovog prestižnog takmičenja zvanično je počela 15. aprila 1951. godine, dok je veliko finale održano 29. jula iste godine.
Na prvom izboru za Mis svijeta učestvovalo je 26 takmičarki iz Velike Britanije, Danske, Sjedinjenih Američkih Država, Nizozemske, Francuske i Švedske.
Titulu prve zvanične Mis svijeta osvojila je 22-godišnja Šveđanka Kerstin “Kiki” Hokanson, rođena 1929. godine.
Prirodna ljepota koja je osvojila žiri
Kiki Hokanson krasili su krupne plave oči, tamna kosa i vitka figura, ali je, prema tadašnjim izvještajima, najveći utisak ostavila svojim držanjem i samopouzdanjem na sceni.
Njen prirodan izgled i elegantan nastup izdvojili su je među ostalim takmičarkama i donijeli joj pobjedu na prvom izboru za najljepšu ženu svijeta.
Kruna, ogrlica i 1.000 funti
Za istorijsku pobjedu Kiki Hokanson dobila je ček na 1.000 funti, ogrlicu i priliku da se pojavljuje u svjetskim medijima.
U poređenju sa današnjim nagradnim fondovima, taj iznos djeluje simbolično, ali je u to vrijeme predstavljao značajno priznanje za pobjednicu.
Na takmičenju je nosila elegantne modne kombinacije koje su spajale klasičan stil i tadašnje modne trendove, a njen izgled ostao je jedan od najupečatljivijih u istoriji izbora za Mis svijeta.
Postala svjetska senzacija
Pobjeda na prvom izboru za Mis svijeta donijela joj je međunarodnu slavu i otvorila vrata svijeta mode i medija.
Tokom narednih godina Kiki Hokanson postala je jedna od najpoznatijih žena svog vremena, a njeno ime ostalo je upisano u istoriju kao ime prve zvanične Mis svijeta.
Njena pobjeda označila je početak takmičenja koje će decenijama kasnije postati jedan od najgledanijih i najprestižnijih izbora ljepote na svijetu, prenosi Žena Blic.
Salma Hajek i njena 18-godišnja kćerka Valentina Paloma Pino pojavile su se zajedno u novoj epizodi Instagram serijala “Carversations”, snimljenoj tokom kupovine starinske odjeće u Barseloni.
Valentina je u opuštenom razgovoru zadirkivala majku zbog neobičnih emotikona u njenoj Instagram biografiji, a zatim joj pomagala da izabere odjevnu kombinaciju.
Iskreni modni savjeti
Hajek je pohvalila kćerkinu kreativnost i istančan ukus, dok je Valentina bez ustručavanja odbacila jedan od njenih izbora, što je izazvalo smijeh tokom snimanja.
Valentina, koju glumica ima sa suprugom Fransoa-Anrijem Pinoom, rijetko se pojavljuje u javnosti, iako je sa majkom prisustvovala dodjeli Oskara 2023. godine i još nekoliko velikih događaja.
Tokom ljetnjih vrućina većina ljudi posegne za čašom hladne vode kako bi se osvježila. Međutim, rijetko se razmišlja o tome da i pojedine namirnice mogu pomoći u održavanju hidratacije.
Ovo je najbolja namirnica za ljeto: Povrće koje rashlađuje i tokom najvrelijih dana
Među njima se posebno izdvaja krastavac – jednostavno i lako dostupno povrće koje je idealan izbor za tople dane.
Krastavac sadrži oko 95 do 96 odsto vode, zbog čega spada među namirnice sa najvećim udjelom tečnosti. Upravo zato predstavlja odličan izbor tokom visokih temperatura, kada organizam znojenjem gubi više tečnosti.
Ima veoma malo kalorija
Osim što doprinosi hidrataciji, krastavac ima veoma malo kalorija, pa je pogodan za lagane ljetnje obroke, salate i užine.
Dobra hidratacija ne zavisi samo od unosa vode, već i od minerala poput kalijuma i magnezijuma, koji pomažu u održavanju ravnoteže tečnosti u organizmu. Krastavac sadrži ove važne minerale, zbog čega je posebno koristan nakon boravka na suncu ili lagane fizičke aktivnosti.
Najbolji izbor su domaći, sezonski krastavci, prepoznatljivi po čvrstoj kori i intenzivnoj zelenoj boji. Preporučuje se da se čuvaju u frižideru, ali ih je dobro izvaditi desetak minuta prije konzumacije kako bi njihov ukus bio izraženiji, prenosi B92.
Pomaže u nadoknadi tečnosti
Iako je voda i dalje najvažniji napitak za nadoknadu tečnosti, ishrana bogata voćem i povrćem može dodatno pomoći organizmu da ostane hidriran.
Krastavac je jedan od najboljih primjera namirnice koja na jednostavan način doprinosi osvježenju i nadoknadi izgubljene tečnosti tokom toplih ljetnjih dana.
Zato, kada sljedeći put budete pripremali obrok ili tražili laganu užinu, nekoliko kriški svježeg krastavca može biti odličan izbor za osvježenje i dodatnu hidrataciju organizma.
Na društvenim mrežama pojavila se ilustracija Evrope koja svakoj državi pripisuje po jedan poznati izum ili dostignuće.
Međutim, upravo ono što piše uz zemlje bivše Jugoslavije izazvalo je brojne reakcije i polemike među korisnicima
Tesla u središtu rasprave
Mapa, koju je objavila Fejsbuk stranica GeoMapped, uz svaku evropsku državu navodi po jedan “poznati izum”. Dok su Rusija, Njemačka, Italija i druge zemlje povezane s prepoznatljivim dostignućima, uz Hrvatsku stoji oznaka “Nothing” (ništa), što je izazvalo negodovanje dijela korisnika.
Na mapi je, između ostalog, Rusija povezana s periodnim sistemom elemenata, Velika Britanija s računarima, Njemačka s automobilima, Italija s radio-aparatom, a Portugal s kompasom.
Kada je riječ o zemljama bivše Jugoslavije, uz Srbiju stoji “daljinski upravljač”. Ovaj izum često se povezuje s Nikolom Teslom, koji je 1898. godine u Njujorku predstavio radio-upravljani čamac i time postavio temelje bežičnog upravljanja.
To je izazvalo dodatnu raspravu, budući da je Tesla rođen u Smiljanu, na području današnje Hrvatske, u porodici Milutina Tesle, srpskog pravoslavnog sveštenika, i majke Georgine.
Reakcije na društvenim mrežama
Kako prenosi Dnevno.hr, brojni korisnici iz Hrvatske negodovali su zbog toga što je izum povezan s Teslom u potpunosti pripisan Srbiji, dok je uz Hrvatsku ostavljena oznaka “ništa”.
U komentarima su podsjećali na izume i dostignuća koja se tradicionalno povezuju s Hrvatskom, poput nalivpera, kravate, padobrana, električnog hiperautomobila Rimac, antibiotika Sumamed, pa čak i tehnologije koja je doprinijela razvoju MP3 formata.
Na istoj mapi Bosni i Hercegovini pripisana je “poljoprivreda”, dok uz Sjevernu Makedoniju, kao i uz Hrvatsku, stoji oznaka “Nothing”.
Riječ je o sadržaju zabavnog karaktera
Važno je naglasiti da je riječ o sadržaju zabavnog karaktera, kakav se često dijeli na društvenim mrežama upravo zato što izaziva polemike.
Autori mape nisu objasnili prema kojim kriterijumima su pojedinim državama dodijeljeni određeni izumi niti su naveli metodologiju na osnovu koje su napravili izbor.
Zbog toga ovakvu ilustraciju ne treba posmatrati kao istorijski pregled niti kao naučno utemeljenu klasifikaciju.
Takođe, tvrdnja da neka država “nije dala ništa” ne može se shvatiti doslovno, jer su istorija nauke i tehnološkog razvoja znatno složenije, a za mnoge izume zasluge dijele različiti pronalazači, kompanije i države, prenosi Telegraf.
Za milione ljudi širom bivše Jugoslavije ljetovanje nije bilo samo godišnji odmor.
Bio je to događaj kojem se radovalo mjesecima unaprijed, porodični ritual i uspomena koja se i danas prepričava sa osmijehom.
Nije bilo interneta, aplikacija za rezervaciju smještaja niti navigacije koja vas vodi do odredišta. Ipak, odlazak na Jadran bio je jedan od najiščekivanijih trenutaka u godini.
Pripreme su trajale danima
Sve je počinjalo mnogo prije polaska. Koferi su se pakovali danima, a u automobil je trebalo smjestiti gotovo cijelu kuću. Peškiri, suncobran, gumeni dušek, lopte, rekviziti za plažu, frižider-torba, pa čak i poneki lonac ili šerpa, morali su pronaći svoje mjesto.
Ko je imao fiću, stojadina, „stojku“, tristaća ili juga, dobro zna koliko je svaki centimetar prostora bio dragocjen. Na krovni nosač vezivali su se koferi i šatori, dok su djeca na zadnjem sjedištu sjedjela stiješnjena između torbi i dušeka na naduvavanje.
Na put se kretalo u zoru, često već oko tri ili četiri sata ujutro, kako bi se izbjegle najveće vrućine.
Dok je otac vozio, majka je držala geografsku kartu i pazila da se ne promaši skretanje, a djeca su svakih pola sata postavljala isto pitanje: „Jesmo li stigli?“
Put do mora bio je posebna avantura
Jadranska magistrala bila je prepuna automobila sa tablicama iz svih krajeva tadašnje države. Klima-uređaja nije bilo, prozori su bili širom otvoreni, radio je svirao najveće hitove tog vremena, a putovanje je trajalo satima.
Ali nikome to nije smetalo.
Prva pauza bila je gotovo obavezna. Na haubi automobila ili drvenom stolu pored puta otvarali su se domaći sendviči sa parizerom, pohovane šnicle ili piletina, kuvana jaja, paradajz, sokovi i kafa iz termosa. Danas zvuči jednostavno, ali mnogi će reći da nijedan restoran nije mogao da zamijeni taj doručak.
A onda bi se, poslije dugih sati vožnje, iza posljednje krivine konačno ukazalo more. Bio je to trenutak koji se nije mogao opisati riječima. Djeca su jedva čekala da istrče iz automobila i potrče prema vodi.
Ljetovanje za sve
Malo ko je odsjedao u luksuznim hotelima. Mnoge porodice ljetovale su u sindikalnim odmaralištima svojih preduzeća ili u kampovima uz samu obalu.
U odmaralištima nije bilo velikih razlika među gostima. Direktori, radnici i njihove porodice zajedno su sjedjeli za stolom, igrali šah, karte ili boćali, dok su djeca bez problema sklapala prijateljstva koja su trajala godinama.
Mnogi se i danas sjećaju kako su svakog ljeta na istom mjestu ponovo sretali drugare iz Sarajeva, Skoplja, Zagreba, Ljubljane, Beograda ili Titograda.
Plaža bez telefona bila je sasvim dovoljna
Na plaži nije bilo bluetooth zvučnika, influensera ni beskrajnog fotografisanja. Čuli su se samo talasi, dječji smijeh i lopta koja leti preko improvizovane mreže za odbojku.
Gradile su se kule od pijeska, skupljale školjke, ronilo za kamenčićima, igrale se karte i „Ne ljuti se, čovječe“, dok su odrasli satima razgovarali sa ljudima koje su tek upoznali.
Bilo je to vrijeme kada se prijateljstvo moglo sklopiti za nekoliko minuta.
Sitnice koje bude najljepše uspomene
Neka ljetna zadovoljstva danas su gotovo nestala, ali ih mnogi i dalje pamte.
Providne plastične sandale koje su čuvale stopala od morskih ježeva.
Prodavac koji plažom nosi korpu i glasno doziva: „Krofne sa džemom! Krofne sa čokoladom!“
Sladoled u kugli ili plastičnoj loptici koja je poslije postajala omiljena igračka na plaži.
Razglednice koje su se posljednjeg dana slale rodbini uz nezaobilaznu poruku: „Puno pozdrava sa sunčanog Jadrana.“
I foto-aparat sa filmom od 24 ili 36 snimaka. Fotografisalo se pažljivo jer nije bilo brisanja i ponavljanja. Tek po povratku kući, kada bi se razvile fotografije, vidjelo se da li je uspomena uspjela.
Večeri koje se ne zaboravljaju
Nakon dana provedenog na plaži svi su se sređivali za večernju šetnju rivom ili korzom.
Miris pečenog kukuruza, palačinki i sladoleda širio se ulicama, dok su sa terasa hotela dopirali zvuci žive muzike. Djeca su jurila balone, odrasli ispijali Cocktu ili neko drugo hladno piće, a more je bilo kulisa najljepših ljetnih večeri.
Više od običnog odmora
Možda tada nije bilo luksuznih apartmana, klima-uređaja, interneta ni društvenih mreža. Ali bilo je nečega što danas mnogima nedostaje – osjećaja bezbrižnosti.
Ljetovanje u Jugoslaviji nije bilo potraga za savršenom fotografijom niti trka za što skupljim smještajem. Bilo je to vrijeme kada je put bio dio avanture, kada su nepoznati ljudi lako postajali prijatelji, a deset dana na moru ostavljalo uspomene koje traju cijeli život.
Zato mnogi i danas, čim osjete miris mora ili čuju neku staru ljetnju pjesmu, makar na trenutak ponovo postanu djeca koja nestrpljivo čekaju da otac zatvori gepek, majka još jednom provjeri da li je sve spakovano i automobil konačno krene prema moru.
Jer tada odlazak na more nije bio samo godišnji odmor.
Godinama su modernim kuhinjama dominirali sjajni frontovi, ravne linije i minimalistički dizajn.
Iako je takav stil i dalje veoma popularan, sve više vlasnika domova okreće se toplijim i nostalgičnijim rješenjima koja prostoru daju poseban karakter.
Upravo zato jedan detalj iz kuhinja naših baka ponovo osvaja enterijere i postaje sve traženiji među ljubiteljima uređenja doma.
Zavjese umjesto vrata na ormarićima
Umjesto klasičnih vrata na donjim kuhinjskim elementima, sve češće se postavljaju platnene zavjese od prirodnih materijala.
Takve zavjese umjesto vrata na kuhinjskim ormarićima bile su čest detalj u domovima širom nekadašnje Jugoslavije.
Ovaj retro detalj unosi toplinu u prostor, čini kuhinju prijatnijom i odlično se uklapa u sve popularnije stilove uređenja poput vintage, rustikalnog, cottagecore i wabi-sabi stila.
Ako vam je dosadio izgled stare kuhinje, a elementi su i dalje u dobrom stanju, nije potrebno ulagati veliki novac u potpunu renovaciju. Zavjese mogu biti jednostavan i veoma pristupačan način da prostor dobije potpuno novo lice.
Umjesto kupovine novih frontova, dovoljno je skinuti vrata s pojedinih ormarića, na primjer ispod sudopere, i postaviti zavjesu pomoću tanke šipke ili sajle.
Velika prednost ovog rješenja je što boje i uzorke možete mijenjati kad god poželite, pa ih čak prilagođavati godišnjim dobima.
Praktične prednosti
Osim što izgledaju dekorativno, zavjese imaju i praktične prednosti.
Posebno su korisne u manjim kuhinjama jer ne zauzimaju dodatni prostor prilikom otvaranja, za razliku od klasičnih vrata ormarića. Tako omogućavaju brži i lakši pristup stvarima koje svakodnevno koristite.
Za dugotrajnost i jednostavnije održavanje preporučuje se izbor prirodnih materijala poput kvalitetnog pamuka ili lana. Oni dobro podnose često pranje i dugo zadržavaju uredan izgled.
Jedan nedostatak ipak postoji
Jedini nedostatak ovog retro trenda jeste to što tkanina lakše upija prašinu, kuhinjsku masnoću i mirise nego klasična vrata ormarića. Zato je zavjese potrebno redovno prati kako bi kuhinja uvijek izgledala uredno i svježe.
Praktično rješenje je imati dva kompleta zavjesa. Dok je jedan na pranju, drugi se može odmah postaviti, pa kuhinja ni u jednom trenutku ne ostaje bez svog dekorativnog detalja.
Trendovi u uređenju doma posljednjih godina sve više favorizuju prirodne materijale, toplije boje i detalje koji bude osjećaj nostalgije. Upravo zato ovakva rješenja ponovo pronalaze mjesto u modernim domovima, pokazujući da za veliku promjenu često nije potrebno veliko ulaganje, prenosi Dnevno.
Korisnici društvenih mreža bili su iznenađeni snimkom iz Sjenice koji je preplavio internet ovih dana. Naime, vlasnik automobila je snimio kako sa njegovih vrata visi – zmija.
Visila je tik iznad volana, pokušavajući da se oslobodi, a kako je uspjela da se zaglavi u vratima automobila – nije poznato.
Ovaj nesvakidašnji prizor je nasmijao mnoge korisnike.
“Okačio je kao mirišljavu jelkicu”, glasi jedan od komentara.
Pešter je planinsko područje sa specifičnom klimom, kamenjarima, pašnjacima i vodenim tokovima, susreti sa zmijama u prirodi tokom toplijih mjeseci nisu rijetkost.
Mnogi turisti se s ljetovanja vraćaju sa školjkama, kamenčićima, pijeskom ili komadima naplavljenog drveta kao uspomenama, ali u pojedinim državama takva praksa može dovesti do visokih novčanih kazni, pa čak i krivične odgovornosti.
Dok je u Njemačkoj, van zaštićenih područja, uglavnom dozvoljeno uzeti manje količine prirodnih predmeta za ličnu upotrebu, u nacionalnim parkovima i rezervatima prirode važi potpuna zabrana njihovog sakupljanja.
Zabranjeno je i odnošenje živih morskih organizama, zaštićenih vrsta, većih količina pijeska ili kamenja, kao i predmeta koji imaju istorijsku ili arheološku vrijednost.
Kazne mogu dostići i pola miliona evra
Prema njemačkom zakonodavstvu, visina kazne zavisi od vrste prekršaja.
Za kršenje propisa o zaštiti prirode ili obale kazne mogu iznositi do 50.000 evra, dok za nezakonito prisvajanje kulturno-istorijskih predmeta mogu dostići čak 500.000 evra.
U pojedinim slučajevima, poput prisvajanja vrijednih pronađenih predmeta ili trgovine zaštićenim vrstama, moguće su i krivične sankcije, uključujući novčane kazne i zatvorske kazne.
U mnogim državama pravila su još stroža
Putnici bi posebno trebalo da budu oprezni prilikom povratka iz Italije, Grčke, Francuske i drugih mediteranskih zemalja, gdje važe stroga pravila o zaštiti obale i prirodnih resursa.
Na Sardiniji su posljednjih godina zabilježeni brojni slučajevi kažnjavanja turista koji su pokušali da iznesu pijesak sa plaža, a kazne mogu iznositi i nekoliko hiljada evra.
U tropskim državama dodatni rizik predstavljaju korali, školjke, morski konjići i drugi prirodni suveniri koji su zaštićeni Konvencijom CITES, zbog čega ih carinske službe mogu oduzeti, uz izricanje visokih novčanih kazni.
Poseban oprez u Turskoj i Egiptu
Stručnjaci upozoravaju da posebnu pažnju treba obratiti u državama bogatim arheološkim nalazištima, poput Turske, Grčke i Egipta.
Naizgled bezvrijedan kamen ili komad keramike može biti dio zaštićene kulturne baštine, pa njegovo iznošenje može biti tretirano kao krijumčarenje kulturnih dobara.
U Turskoj su za ovakva krivična djela predviđene i zatvorske kazne koje mogu doseći do 12 godina, zbog čega se turistima savjetuje da umjesto sakupljanja prirodnih i istorijskih predmeta uspomene sa putovanja zabilježe fotografijama, navodi “Fenix-Magazin“.
Holivudski glumac Ben Aflek i nekadašnji šampion kviza “Jeopardy!” Džejmi Ding pobijedili su u američkom izdanju kviza “Želite li da postanete milioner?”, a osvojeni novac namijenjen je u humanitarne svrhe.
Aflek i Ding stigli su do finalne runde u epizodi emitovanoj u srijedu na američkoj televiziji ABC, u kvizu koji vodi Džimi Kimel. Tamo su dobili pitanje o ćurkama kojima su američki predsjednici pomilovali život. Zadatak je bio da odrede koje ime nije pripadalo nijednoj od pomilovanih ćurki.
“Dakle, reći ćemo D, ‘Špageti i ćufte’?”, upitao je Ding nakon kraćeg razmišljanja, prenosi b92.
“Da”, potvrdio je Aflek.
Prošlo je nekoliko trenutaka pre nego što je otkriven tačan odgovor, a za to vrijeme obojica su vidno napeto čekali ishod. Kada se oglasio zvuk koji označava tačan odgovor, Aflek i Ding su skočili na noge i zagrlili se od sreće, piše NBC News.
Njih dvojica su igrali u humanitarne svrhe, a osvojeni novac biće doniran organizaciji Eastern Congo Initiative, neprofitnoj organizaciji koju je Aflek zajedno sa saradnicima osnovao 2010. godine kako bi pružala podršku zajednicama u Demokratskoj Republici Kongo.
Aflek je u emisiji govorio o tome da već 15 godina sarađuje sa ovom organizacijom.
“Trenutno je tamo, kao što većina ljudi verovatno zna, prisutna kriza izazvana ebolom. Cilj ove pomoći je da se ublaže posljedice i spriječi dalje širenje bolesti”, rekao je Aflek.
Oskarovac, glumac, reditelj i scenarista imao je sreće što mu je partner bio upravo Ding, nekadašnji takmičar kviza “Jeopardy!”, koji je ostvario istorijski uspjeh u tom popularnom kvizu. Ding je zabilježio niz od čak 31 uzastopne pobjede, čime se nalazi na petom mjestu večne liste najuspješnijih takmičara.
Prvo mjesto i dalje drži sadašnji voditelj kviza Ken Dženings sa 74 uzastopne pobjede.
Aflekova pobjeda emitovana je godinu dana nakon što je u istom kvizu učestvovao njegov dugogodišnji prijatelj Met Dejmon. Dejmon je tada osvojio milion dolara za svoju humanitarnu organizaciju Water.org, igrajući u paru upravo sa Kenom Dženingsom.
Jedna kratka vijest iz kompanije Tesla koja je u fabrici Frimont obilježila proizvodnju svog 10-milionitog električnog vozila.
Sve je počelo prije više od decenije sa prvom generacijom Roadstera, povećavajući zatim broj proizvedenih Modela S, Modela X i Modela 3 do milion jedinica.
Prvi milion dostignut je u istom proizvodnom kompleksu u Frimontu 2020. godine, kada je počela proizvodnja krosovera Model Y.
Za šest godina od tada, kompanija je proširila svoje globalno prisustvo kroz više Gigafabrika, ubrzavajući proizvodnju. Prelazak sa jednog na 10 miliona vozila u ovom relativno kratkom vremenskom periodu predstavlja jedan od najvećih porasta u istoriji automobilske industrije, prenosi Autoblog.rs.
Produced our 10 millionth Tesla globally at Fremont Factory this week!
Prema podacima o proizvodnji, proizvođač automobila posjeduje instalirani godišnji proizvodni kapacitet od više od 2,375 miliona vozila na pet glavnih lokacija. Uprkos ovom instaliranom kapacitetu, podaci o proizvodnji pokazuju da Tesline montažne linije ne rade punim kapacitetom.
Kompanija je, naime, proizvela 451.758 vozila u prethodnom kvartalu, pa bi godišnja proizvodnja u 2026. mogla da bude približno 1,8 miliona jedinica.
Veliku većinu Teslinih 10 miliona proizvedenih vozila čine Model Y i Model 3.
