Kategorija: Vijesti

U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojena je inicijativa Sabine Ćudić, zastupnice Naše stranke, kojom se traži smjena zamjenika direktora SIPA Zorana Galića.

Galić se tereti za krivična djela primanje mita i zloupotrebe službenog položaja, zbog koje je pobjegao u Hrvatsku.

Iako je podnio zahtjev za razrješenje s dužnosti, Ćudić smatra da mu ne treba biti omogućeno ni razrješenje ni penzionisanje.

“On je osumnjičen za ozbiljan kriminal i bjegunac je od bh. pravosuđa. Ako ga razriješimo dužnosti ili penzionišemo, on će uživati privilegije sistema kojeg je izigrao. Pitanje je koliko bismo time čak i legitimirali njegove postupke. Smjena je jedina sankcija koju trenutno možemo primijeniti, a vjerujem i u mogućnost njego

Mjesec dana nakon što su ga mediji proglasili mrtvim, Dario Ristić iz Modriče, dobrovoljac u ruskoj armiji koji je učestvovao u borbama u Ukrajini, javio se video porukom iz bolnice u Sant Peterburgu.

On je u poruci za članove Telegram kanala „Vojska Republike Srpske“, u subotu, 19. oktobra, poručio da je trenutno u dobrom zdravstvenom stanju, nakon što je izgubio nogu u ranjavanju u borbama u Donbasu. Prošao je kroz čak tri operacije.

„Operacija je prošla kako treba, noga mi je, prostim riječima rečeno, „zatvorena“. Sada je samo važno da zaraste kako treba, ona je za sada zatvorena, koža je spojena i zašivena“, ispričao je on.

Dario je rekao i da će, nakon bolnice u Sant Peterburgu, biti prebačen u drugu kliniku koja je zadužena specijalno za proteze nogu.

„Tu će mi se mjeriti proteza, tu ću da radim sa najboljim stručnjacima za proteze da bih mogao kroz, može se reći, pola godine od dana današnjeg da prohodam. Ako Bog da, dobićete snimak mojih prvih koraka“, objasnio je Dario.

Iako je pretrpio teške povrede čije će posljedice osjećati čitav život, za Darija, njegovu porodicu i prijatelje, najbitnije je da je živ i zdrav nakon svega. Njega su prije mjesec dana bez zvanične potvrde regionalni mediji proglasili mrtvim, a Dario u svojoj poruci ističe da zbog ozbiljnosti povreda i stanja na liniji fronta nije bio daleko od toga.

„Može se reći da je ovo moj novi život, samo mi je Bog dao šansu da živim drugi život. To ne kažem ja, nego i ljekari koji imaju iskustva više od 20 godina. Oni kažu da se može reći – jedan u milion bi preživio ovo što sam ja preživio, jer su nemogući uslovi bili i za operaciju i za moje izvlačenje sa linije“, tvrdi on.

Izvlačenje je bilo izuzetno komplikovano, jer je bio ranjen čak devet kilometara unutar ukrajinske linije, zbog čega je bio prinuđen da se 15 dana krije i čeka pomoć.

„Moralo se malo pričekati da se linija i pomjeri, da se sklope sve kockice da se ja mogu izvući“, poručio je on i izrazio zahvalnost saborcima koji su ga hrabrom akcijom izvukli sa fronta, a potom se zahvalio prijateljima i članovima Telegram kanala za sve poruke podrške.

Građani BiH bi uskoro, osim što im više neće biti potrebni pečati, u EU mogli ulaziti samo sa skeniranjem pasoša na ulazu, bez potrebe da ih kontroliše granični policajac.

To će biti jedna od pogodnosti novog sistema za prelazak granice EU (EES) koji podrazumijeva digitalno čuvanje podataka o svakom putniku u evropskoj centralnoj bazi podataka. Svakom putniku koji ima biometrijska dokumenta će skeniranjem pasoša biti utvrđen identitet, pa neće biti potrebne tradicionalne kontrole.

Inače, sistem je trebalo da počne s radom narednog mjeseca, ali zbog problema u povezivanju baza podataka različitih agencija u više zemalja EU, on će ponovo biti odgođen na nekoliko mjeseci. Nakon što krene s radom, jedino će prvi ulazak u EU biti nešto komplikovaniji jer će granični policajci uzeti biometrijske podatke, poput fotografije i otiska prsta svakom vizitoru koji ulazi u EU.

Automati za skeniranje pasoša već postoje na većim evropskim aerodromima i biće jednostavno u taj sistem uključiti i putnike koji će biti dio nove EES baze, što znači brži prelazak granice bez potrebe predavanja pasoša graničnom policajcu. U kasnijoj fazi, predviđeno je postavljanje automatskih kontrolnih punktova i na drugim vrstama graničnih prelaza, posebno kopnenih.

I na tradicionalnim graničnim prelazima na kojima nisu postavljeni automatski čitači prelazak će biti znatno ubrzan jer će granični policajac odmah dobiti podatke o posjetiocu i biće lako utvrditi njegov identitet, osim prilikom prvog ulaska, kao što smo već objasnili. Osim toga, sistem će automatski “brojati dane” koje je posjetilac ranije proveo na području EU, pa neće biti potrebe da policajac lista pasoš i traži pečate kako bi na tradicionalan način izračunao broj dana provedenih u Šengenskoj zoni. Podsjećanja radi, posjetilac može unutar Šengena najviše provesti tri mjeseca, nakon čega mora pauzirati najmanje 180 dana prije nego što ponovo može legalno ući. Novim sistemom će ova provjera biti znatno ubrzana, što će smanjiti gužve na graničnim prelazima, koje se pojavljuju posebno u periodima kada dijaspora porijeklom s ovih prostora dolazi kući ili se vraća na posao.

Osim ovog sistema građane BiH uskoro čeka i ETIAS, onlajn sistem prijave ulaska u područje Šengena. Posjetilac će prije planirane posjete najaviti svoj dolazak upisivanjem ličnih podataka u onlajn bazu, a u 99 odsto slučajeva odobrenje će dobiti mejlom u roku od nekoliko minuta. Iako je ETIAS odvojen od EES-a, oba sistema služe istoj svrsi, obezbjeđivanju spoljnih granica EU i lakšoj kontroli lica koja ulaze u Šengenski prostor. ETIAS dozvola će važiti tri godine ili do isteka važenja pasoša, a koštaće sedam evra.

ETIAS bi trebalo da počne s primjenom naredne godine, ali moguće je novo odlaganje, s obzirom na to da on ne može krenuti s primjenom prije EES-a jer će se on oslanjati na bazu pohranjenu u sistemu EES.

EES je trebalo da započne s primjenom početkom 2022. godine, a ETIAS ubrzo nakon toga. Novi rok primjene EES-a postavljen je za maj 2023, a nakon toga novembar ove godine, koji je sada ponovo odgođen. Novi rok nije najavljen pa se ne zna kada bi mogla primjena konačno krenuti, ali očekuje se odgađanje od barem nekoliko mjeseci.

Kada počne primjena ETIAS-a, prvih šest mjeseci putnici će biti samo upozoravani da je on počeo s radom, ali neće biti kažnjavanja ako posjetilac nije popunio onlajn obrazac. Narednih šest mjeseci prijava će biti obavezna samo za posjetioce koji su već ulazili u EU u proteklih pola godine, a šest mjeseci nakon toga počeće puna primjena.

Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović prisustvovao večeras u Sarajevu prijemu koji je organizovala Ambasada Austrije u BiH, povodom Nacionalnog praznika.

Goganović je razgovarao sa ambasadorom Austrije u BiH Georgom Divaldom i vojnim atašeom Erihom Simbirgerom, čestitao im Nacionalni praznik i uputio izvinjene, u ime Ministarstva odbrane u Savjetu ministara, povodom skandaloznog događaja u Austriji kada je kadet iz BiH odbio da se rukuje sa austrijskim ministrom odbrane, jer je žena, pravdajući se navodnim vjerskim ubjeđenjima.

– Austrija je naš veliki međunarodni partner koji nas podržava u razvoju Oružanih snaga i školovanju naših kadeta. Iskreno se nadam da ovaj događaj neće nanijeti štetu našim odnosima i negativno uticati na radikalizaciju državljana Austrije koji su islamske vjeroispovjesti – konstatovao je Goganović.

Goganović je razgovarao i sa trgovinskim savjetnikom pri austrijskoj Ambasadi Martom Suda i izrazio uvjerenje da Republika Srpska, ali i cijela BiH mogu dodatno unaprijediti trgovinsku razmjenu sa Austrijom i da na tome treba dodatno raditi u narednom periodu.

Moderne tehnologije bile su dio posljednjeg izbornog ciklusa u kome su birani čelnici u gradovima i opštinama u BiH, ali konačna odluka o tome da li će i koje će tehnike biti primjenjivane na narednim izborima trebalo bi da bude donesena u Parlamentu BiH, kada se slegnu utisci i sumiraju rezultati sprovedenih pilot projekata u okviru kojih su privremeno i skeneri bili na određenim biralištima.

Iako se o uvođenju novih tehnologija u domaći izborni proces priča duže godina i u okvirima Centralne izborne komisije (CIK) i tokom rada brojnih interresornih radnih grupa za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, konačan dogovor o tome nije postignut.

Ipak, kako je navedeno u drugom periodičnom izvještaju o uvođenju novih tehnologija u izborni proces koji je CIK dostavio u parlamentarnu proceduru, intervencijom Kristijana Šmita donesene su izmjene i dopune Izbornog zakona kojima je, između ostalog, omogućena upotreba tehnologija, odnosno sprovođenje pilot projekata, testiranja tih tehnologija prije njihovog eventualnog uvođenja u izborni proces za opšte izbore 2026. godine.

CIK je tako uz pomoć donatorskih organizacija sproveo četiri pilot projekta na dan lokalnih izbora u 24 osnovne izborne jedinice na gotovo 460 biračkih mjesta tokom 6. oktobra, a odnosili su se na identifikaciju birača, skenere na glasačkim mjestima i video-nadzor.

– Uprkos činjenicama da je CIK kasnio sa svim aktivnostima, pripremne aktivnosti su završene do dana izbora zahvaljujući donatorima i njihovim ekspertima. Posebno ističemo da CIK-u nedostaju relevantna stručna znanja iz oblasti uvođenja izbornih tehnologija, kao i ljudski resursi jer većina osoblja u IKT odjeljenju posjeduje srednju stručnu spremu – navedeno je, između ostalog, u analizi CIK-a.

Pojašnjavajući šta je sve urađeno da bi se mogao sprovesti svaki od četiri pilot projekta, u CIK-u su istakli da su se tokom priprema za njih glavni izazovi ogledali u činjenici da su svi koraci komisije bili uslovljeni aktivnostima dobavljača te je proces finalizacije podzakonskih akata nastavljen sve do polovine septembra.

Veoma kratki rokovi za realizaciju projekta, nedostatak adekvatnog IT osoblja u CIK-u dodatno je opteretilo rad ove institucije u izbornoj godini. Sprovođenje projekta je zahtijevalo angažman dodatnog osoblja, operatera sa odgovarajućim IT kvalifikacijama i nizom podzakonskih akata – navedeno je u dokumentu.

Organizacija i sprovođenje pilotiranja izbornih tehnologija za CIK BiH su nove aktivnosti koje, kako je istaknuto, zahtijevaju dugoročniju pripremu.

– Nakon završetka pilot projekata i evaluacije u Parlamentu BiH biće dostavljena i Studija izvodljivosti uvođenja novih tehnologija u izborni proces – evaluacija i analiza sprovedenih pilot projekata kako bi se na osnovu svega toga Parlament BiH mogao opredijeliti u kojem pravcu će ići uvođenje izbornih tehnologija. Uvažavajući sve izazove sa kojima smo bili suočeni tokom pripreme pilot projekata, očekujemo da će evaluacija testnih projekata ponuditi naučene lekcije i odgovore na osnovu kojih ćemo zakonodavcu moći ponuditi informacije o mogućim ishodima, koristima i rizicima vezanim za izborne tehnologije koje će omogućiti donošenje odluke o izbornim tehnologijama koje su najbolji izbor – istaknuto je u dokumentu CIK-a.

Manipulacije

Član Koalicije pod lupom i bivši predsjednik Centralne izborne komisije Vehid Šehić za “Glas” kaže da nove tehnologije moraju biti prisutne na izborima 2026.

– Sigurno je da CIK nema te kapacitete u IT odjeljenju, jer je i preko 5.000 biračkih mjesta, ali trebalo bi ojačati taj sektor i zaključiti ugovor sa IT firmom, kako to rade i u svijetu, koja se bavi tehnologijama, upotrebom skenera i biometrijske identifikacije birača. U pitanju je zaštita izražene slobodne volje birača. Njih bi trebalo zaštiti od manipulacija, a čiji su nalogodavci sigurno politički subjekti koji učestvuju u izbornom procesu. Ne svi, ali na vrijeme upozoravamo – naglasio je Šehić.

Ministarstvo odbrane BiH naložilo je povećanje nivoa bezbjednosti i pripravnosti zbog nedavnih prijetnji “terorističkim napadima na vojne lokacije Oružanih snaga BiH”.

“Ministarstvo odbrane BiH u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, provelo je niz mjera s ciljem zaštite osoblja, imovine i materijalno tehničkih sredstava Oružanih snaga BiH”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane BiH.

U saopštenju se navodi da je javnost već informisana o prijetnjama i riziku od terorističkih napada, a posebna pažnja se posvećuje mogućim upotrebama dronova u tim napadima.

“Zakonom je strogo zabranjeno letenje dronovima iznad vojnih objekata i zona OS BiH bez prethodnog odobrenja Ministarstva odbrane. Letovi dronovima iznad vojnih lokacija, kao i letovi na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 500 metara, regulisani su nadležnim zakonima i pravilnicima, te svaki takav let bez dozvole predstavlja kršenje sigurnosnih procedura”, ističe se u saopštenju.

U saopštenju se dodaje i to da je u posljednje vrijeme primjećeno povećano prisustvo dronova iznad vojnih lokacija OS biH, što je povećalo sigurnosni rizik te da je Ministarstvo odbrane u stalnom kontaktu sa agencijama za sprovođenje zakona, kao i sa međunarodnim partnerima koji su upoznati sa prijetnjama i neovlaštenim letovima dronova.

“U cilju zaštite vojnih objekata, primjenjuju se različite sigurnosne mjere i procedure, uključujući sigurnosne protokole za reagovanje na neovlaštene upade, osmatranje i snimanje vojnih lokacija”, navedeno je u saopštenju u kojem se dodaje da mjere imaju za cilj ne samo zaštitu pripadnika OS BiH, nego i širu bezbjednost građana BiH.

“Ministarstvo ozbiljno shvata bilo kakvu prijetnju, uključujući mogućnost terorističkog napada uz upotrebu dronova, te će nastaviti preduzimati sve potrebne mjere i radnje kako bi se osigurala puna zaštita vojne infrastrukture i sigurnost građana Bosne i Hercegovine”, ističe se u saopštenju Ministarstva odbrane BiH.