Kategorija: Vijesti

Prije nego što je preuzeo funkciju ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Srđan Amidžić godinama je razvijao poslovne veze sa Sinišom Kurtešom, koji je kasnije postao njegov savjetnik u Savjetu ministara BiH, ali i sa Draganom Mikerevićem, bivšim premijerom Republike Srpske.

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazalo je da su Amidžić i Kurteš tokom godina bili povezani kroz više kompanija iz oblasti konsaltinga, finansijskih usluga, osiguranja i posredovanja. U nekoliko slučajeva Amidžić je svoje vlasničke udjele prenio na Kurteša, uključujući i period neposredno prije njegovog imenovanja za savjetnika u Ministarstvu finansija i trezora BiH.

Prema podacima do kojih su došli novinari CIN-a, njih dvojica su bili suvlasnici pet kompanija u BiH i jedne firme u Švajcarskoj. Amidžić pojedine od tih poslovnih udjela nije naveo u imovinskim kartonima koje je dostavljao Centralnoj izbornoj komisiji BiH 2014. i 2019. godine, iako je prema Izbornom zakonu BiH bio obavezan prijaviti imovinu vrijedniju od 5.000 KM.

CIK BiH nema obavezu provjeravanja tačnosti podataka iz imovinskih kartona, niti zakon predviđa sankcije za nepotpuno prijavljivanje imovine.

Prva zajednička firma Amidžića i Kurteša bila je „A&K Konsalting“, koju su osnovali nakon što su završili Ekonomski fakultet u Banjoj Luci. Kada je 2014. godine izabran za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Amidžić u prijavi imovine nije naveo vlasništvo u toj kompaniji.

Samo nekoliko dana nakon predaje imovinskog kartona CIK-u, Amidžić je izašao iz vlasničke strukture firme, a njegov udio bez naknade prešao je na Kurteša. Nakon promjene vlasništva, prihodi kompanije su značajno povećani.

Poslovna saradnja dvojice partnera nastavljena je 2015. godine kroz mikrokreditno društvo „FinCredit“, koje su osnovali zajedno sa Draganom Mikerevićem, njegovim sinom Dejanom i kompanijom „Finrar“. Amidžić ni ovo suvlasništvo nije naveo u imovinskom kartonu koji je predao nakon završetka poslaničkog mandata 2019. godine.

U „FinCreditu“ je ostao vlasnik sve do 2023. godine, kada je svoj udio prenio na Kurteša za 1,5 miliona KM. Kompanija je u periodu poslovanja bilježila višemilionski rast prihoda.

Njihovo poslovno partnerstvo prošireno je i na kompanije „Smart Solution“ i „Euros osiguranje“, osnovane 2015. godine, neposredno prije nego što je Amidžić postao zamjenik gradonačelnika Banje Luke.

Vlasništvo nad „Smart Solutionom“ preneseno je 2016. godine na „Euros osiguranje“ za iznos od dvije KM. Amidžić se u dokumentima osiguravajućeg društva posljednji put pojavljuje 2019. godine sa udjelom od pet odsto, nakon čega je njegov vlasnički dio prešao na Kurteša.

U narednim godinama „Euros osiguranje“ ostvarilo je višemilionske prihode i postalo jedna od najznačajnijih kompanija povezivanih sa poslovnim krugom Amidžića, Kurteša i Mikerevića.

U zajedničke poslovne projekte bila je uključena i Amidžićeva supruga Vanja. Ona je 2015. godine postala suvlasnica brokerske kuće „Finos“, zajedno sa Kurtešom, članovima porodice Mikerević i drugim partnerima. Kasnije je svoj udio prenijela na Kurteša.

Poslovna saradnja proširila se i izvan BiH. Amidžić i Kurteš su 2017. godine u Švajcarskoj, zajedno sa Predragom Đuraševićem, osnovali kompaniju „Perfect’eau Sàrl“, koja se bavi sanitarnim i termoinstalacijama. Amidžić je iz vlasništva izašao 2021. godine, kada je njegov udio prešao na Kurteša, koji je nekoliko godina kasnije takođe napustio firmu.

Amidžić u imovinskoj prijavi iz 2019. godine nije naveo ni vlasništvo u švajcarskoj kompaniji, kao ni udio supruge u „Finosu“.

Nakon što je u avgustu 2023. godine imenovan za ministra finansija i trezora BiH, mjesec dana kasnije za njegovog savjetnika postavljen je Siniša Kurteš. Kurteš je 2024. godine imenovan i za člana Vijeća Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), sa mandatom od četiri godine.

U ranijim imovinskim prijavama Amidžić je uglavnom navodio stanove i kredite, dok je od poslovne imovine prijavljivao samo pojedine udjele. U prijavi iz 2021. godine naveo je vlasništvo u „FinCreditu“, a za suprugu udio u „Finosu“.

Prilikom stupanja na ministarsku funkciju 2023. godine prijavio je suvlasništvo u „FinCreditu“, dok je za suprugu naveo vlasništvo u „Finosu“. Iste godine oboje su prenijeli svoje poslovne udjele na Kurteša.

Time je završena formalna vlasnička povezanost porodice Amidžić sa kompanijama koje su obilježile njegov poslovni period prije ulaska u Savjet ministara BiH.

Amidžić je, prema navodima CIN-a, više mjeseci izbjegavao razgovor o svojoj imovini i poslovnim vezama. Ipak, prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske, samo suvlasništvo u firmama ne predstavlja sukob interesa ukoliko funkcioner nije direktor ili član upravljačkih i nadzornih tijela tih kompanija.

Poslanici Narodne skupštine podržali su na 40. posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske veto srpskog člana Predsjedništva Željke Cvijanović, na odluku Denisa Bećirovića o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Poslanici su danas dvotrećinskom većinom podržali veto srpskog člana.

Od 64 prisutna poslanika, glasao je 61, od kojih je 59 glasao za, dok su dva poslanika glasala protiv.

Ukoliko u roku od 10 dana od dana proslijeđivanja Izjave Narodna skupština Republike Srpske dvotrećinskom većinom potvrdi Izjavu, osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu.

Narodna skupština usvojila je i Zaključke klubova narodnih poslanika SNSD, SDS, PDP, NPS-DNS, US i SPS.

Podsjećamo, 40. posebna sjednica Narodne skupštine ovim je okončana, dok se 39. redovna nastavlja.

Na dnevnom redu su i zakoni kojima se predviđa povećanje plata u javnom sektoru, kao i Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakonika, kojim se uvode dva nova krivična djela: Јavno promovisanje i veličanje ustaštva i ustaške ideologije Nezavisne Države Hrvatske i Јavno isticanje i promovisanje zastava i simbola tzv. Armije RBiH. Poslanici će razmatrati i Prijedlog zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca, kao i dopune Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić bi trebalo da se pozabavi stanjem u Federaciji BiH /FBiH/ i rezultatima vlastite politike umjesto što neprestano komentariše Republiku Srpsku, izjavila je Srni šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.

Vulićeva je istakla da je Zvizdić potpuno irelevantan kada je riječ o Republici Srpskoj, uzimajući u obzir da ne živi u Srpskoj, građani Republike Srpske ga ne biraju i nema politički legitimitet da govori u njihovo ime.

“Neuređeno vlastito dvorište upravo prouzrokuje ovo, da se mahalaški viri u tuđe”, dodala je Vulićeva.

Prema njenim riječima, dok se Zvizdić poziva na akademsko zvanje i pokušava da glumi političku superiornost, ostaje činjenica da se Klub Naroda i pravde, stranke čiji je zamjenik predsjednika, u Predstavničkom domu raspao, a u Domu naroda ih je napustio delegat.

“Nakon svih ovih godina u politici legitimno je pitati šta je Zvizdić konkretno uradio za građane FBiH? Tek nakon odgovora na to pitanje mogao bi drugima dijeliti lekcije”, poručila je Vulićeva.

Ona je konstatovala da je jasno kakvu bi Republiku Srpsku Zvizdić želio – što slabiju ili bez stvarnih nadležnosti.

“Ali, o budućnosti Republike Srpske odlučuju njene institucije i njeni građani, a ne političko Sarajevo i globalistički recidivi”, naglasila je Vulićeva, komentarišući Zvizdićevu izjavu za federalne medije “o zaduženosti i naseljenosti Republike Srpske”.

Predstavnici Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH u potpunosti će podržati veto, odnosno zaštitu vitalnog interesa Republike Srpske, koju danas u Narodnoj skupštini brani srpski član Predsjedništva BiH Željka Cijanović, rekao je danas Radovan Kovačević srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine i poručio da je preglasavanje Cvijanovićeve preglasavanje srpskog naroda i Republike Srpske.

– Potpuno smo sigurni da ovdje postoji dovoljno patriotskih osvešćenih ljudi koji će to prepoznati i zaštititi Republiku Srpsku – poručio je Kovačević povodom rasprave o vetu srpskog člana Predsjedništva, na odluku Denisa Bećirovića o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Ponoviću, kaže Kovačević, da oni koji čak i razmišljaju o tome da ne podrže veto, odnosno odluku o zaštiti vitalnog interesa Republike Srpske, su oni koji odobravaju i priželjkuju da Sarajevo i predstavnici bošnjačkog naroda preglasavaju Srbe i obespravljuju Srbe i Republiku Srpsku.

– To je nešto što je nedopustivo. Nažalost, vidim da čak i neko ko se kandidovao da bude član Predsjedništva Republike Srspke i da tamo štiti interese srpskog naroda i Republike Srpske, je najavio da neće podržati zaštitu vitalnog interesa Republike Srpske – naveo je Kovačević.

Naveo je da tema o kojoj se danas govori u NSRS možda ne zvuči na prvu atraktivno.

– Komisija za čuvanje nacionalnih spomenika. Vidim da mnogi ne razumiju o čemu se tačno radi. Slušao sam jednog od lidera opozicije, Draška Stanivukovića, kako govori o ovoj temi. I kaže on: “Doći ćemo u poziciju da ne znamo da li će proglasiti ili neće proglasiti nešto nacionalnim spomenikom. Ljudi, Poenta je čijim nacionalnim spomenikom će nešto biti proglašeno i na koji način će biti čuvano i štićeno – rekao je Kovačević.

Ono za šta se mi borimo sve vrijeme, dodaje Kovačević, i ono kako je propisao aneks osam Dejtonskog sporazuma jeste da postoje nacionalni spomenici srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda.

– A ono što su sve vrijeme na prevaru radili Sarajevo, nažalost nekad i uz podršku određenih ljudi iz opozicije iz Republike Srpske, jeste da su proglašavali nacionalne spomenike BiH. Onog trenutka kada smo mi to zaustavili, oni su krenuli u novu ofanzivu, preglasavanja i obespravljivanja srpskog naroda Republike Srpske i ponovno vraćanja stranaca koji će zajedno sa Bošnjacima da proglašavaju Srbe i da ono što su naši kulturni, istorijski spomenici, proglašavaju kulturnim spomenicima BiH – rekao je Kovačević.

U tom smislu, upitao je Kovačević, da li je manastir Krka hrvatski nacionalni spomenik?

– Da li je manastir Gračanica ili Dečani, da li su to kosovski nacionalni kulturni spomenici? Nisu, gospodo. Oni su srpski. Na isti način na koji je to manastir Gomionica, Hercegovačka Gračanica ili bilo koji drugi naš nacionalni kulturni spomenik. I to tako mora da ostane. Bitno je pitanje imovine. A kada vidite da predlagači iz Sarajeva, koji žele da kažu da BiH ima imovinu, onda tamo kažu da je jedna od prvih stvari koja mora da bude imovina BiH, da bude sve ono što je Komisija za nacionalne spomenike proglasila za nacionalne spomenike. Da li želimo da naša jevanđelja, manastiri, crkve, mostovi, spomenici pripadaju BiH, a da mi kao Republika Srpska i srpski narod nemamo nikakvo pravo i ne možemo ni za šta da se pitamo? – rekao je Kovačević.

Republiku Srpsku čekaju bolji dani, nije odustala od svoje izgradnje uprkos teškim trenucima, a to dokazuje i početak izgradnje treće trake za spora vozila preko Romanije, izjavio je predsjednik Milorad Dodik.

Dodik je istakao važnost ove dionice magistralnog puta od Zvornika do Pala i dalje do Istočnog Sarajeva, te najavio da će sve ovakve tačke biti tretirane uvođenjem treće traka čime će se ubrzati modernizacija i saobraćaj.

“Ovo je dokaz da Republiku Srpsku čekaju bolji dani, pokazala je sposobnost da izdrži teška politička, socijalna i ekonomska vremena ali nije odustala od svoje izgradnje. Drago mi je što počinju radovi ovdje jer su uvijek stavljani kao prioritetna potreba”, rekao je Dodik nakon što su ozvaničeni radovi.

On je ponovio da će radovi biti završeni u roku od 18 mjeseci i da će saobraćajnica biti puštena u saobraćaj, ali da će se nastaviti gradnja prema Ravnoj Romaniji.

“Ovo je bitna frekvencija jer je tu i Olimpijski centar Jahorina i tu prolazi značajan broj turista pa će i modernizovana putna dionica uticati na to da se poveća broj dolazaka”, naveo je Dodik.

Istakao je da su opštine Sokolac, Pale i ostale iz sastava grada Istočno Sarajevo značajno investiciono tretirane od republičke vlasti u posljednjih 25 godina i da su riješili gotovo sve nagomilane probleme koji su označeni kao strateški važni, od bolnice, poveznice iz Lukavice prema Jahorini, tunela, fakulteta, rektorata.

“Ovo je divan kraj, ovdje se sve bolje živi, ali se depresivnima ne može pomoći”, istakao je Dodik.

Ukazao je i da svi podaci govore da je Republika Srpska stabilna, da povećava standard svojih ljudi, penzije, plate, da ima ima 406.000 porodica, a 413.000 registrovanih putničkih automobila.

On je saglasan da ima ljudi koji teško žive ali se vlast trudi da obezbijedi opšti standard koji se može podignuti.

“Nikada nije bilo da ovaj kraj nismo tretirali sa posebnom pažnjom zato što smatramo da je najveći dio borbe za stvaranje Republike Srpske podnio narod sa područja Sarajevsko-romanijske regije i da mu moramo vraćati na ovaj način”, zaključio je Dodik.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić i Dodik danas su na Sokocu ozvaničili početak radova na trećoj traci za spora vozila na dionici magistralnog puta Podromanija-Sumbulovac dužine 1.871 metar, vrijednosti 6.204.000 KM.

“Mali Zejtinlik” je sveto mjesto Republike Srpske, gdje počiva skoro hiljadu boraca Vojske Republike Srpske koji su svoje živote dali za slobodu našeg naroda, naveo je premijer Republike Srpske Savo Minić.

– Danas sam obišao radove na rekonstrukciji pristupnog puta i uvjerio se da se oni odvijaju planiranom dinamikom. Za ovaj projekat izdvojili smo 900.000 KM, jer je naša dužnost da ovakva mjesta čuvamo i uređujemo sa poštovanjem koje zaslužuju – naveo je Minić ma Iks-u.

„Мали Зејтинлик“ је свето мјесто Републике Српске, гдје почива скоро хиљаду бораца Војске Републике Српске који су своје животе дали за слободу нашег народа.
Данас сам обишао радове на реконструкцији приступног пута и увјерио се да се они одвијају планираном динамиком. За овај… pic.twitter.com/2tTjTDred0

— Саво Минић (@minic_savo) July 7, 2026

Naveo je da nastavljaju da realizuju i ostale projekte dogovorene tokom njegove posjete opštinama Istočnog Sarajeva.

– Nastavljamo da ispunjavamo preuzete obaveze – poručio je Minić.

Foto: x.com/minic_savo

Odlukom Denisa Bećirovića o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, išlo se na “mišiće” potpuno zanemarujući važnost i osjetljivost teme, ali i proceduralnu stranu donošenja ovakvih odluka istakla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u uvodnoj riječi u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Cvijanović je imala uvodnu riječ na 40. posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske, na kojoj poslanici raspravljaju o vetu srpskog člana Predsjedništva BiH na odluku Denisa Bećirovića o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Njeno obraćanje prenosimo u cijelosti:

Tokom prvih pet godina rada Komisije (1996–2001), dva međunarodna eksperta, koje je imenovao generalni direktor UNESKO-a, učestvovala su u radu privremene Komisije, doprinoseći proglašenju određenih dobara nacionalnim spomenicima, u potpunosti u skladu sa Aneksom 8 i međunarodnim standardima zaštite kulturnog nasljeđa.

Član IX Aneksa 8 predvidio je mogućnost da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nastavi svoj rad i nakon inicijalnog petogodišnjeg perioda, kroz odgovarajući institucionalni okvir unutar BiH, ukoliko bi se pokazalo da njen mandat i nadležnosti nisu u potpunosti izvršeni.

 

Aneks 8, propisuje da bi u slučaju takvog institucionalnog transfera, Komisija nastavila da funkcioniše u skladu sa mandatom, funkcijama, principima i procedurama utvrđenim Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok bi njene članove imenovalo Predsjedništvo BiH (član II Aneksa 8 DMS).

Crpeći ovlaštenja iz člana VIII Aneksa 8, Predsjedništo BiH je donijelo četiri Odluke o KONS.

Nakon 2001. godine, kada je donesena prva odluka PBiH o KONS-u, međunarodni eksperti više nisu imenovani od strane UNESKO-a, i od tada članove Komisije isključivo imenuje Predsjedništvo, u skladu sa odredbama Aneksa 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Naglašavam da je prenos nadležnosti sa međunarodne zajednice i UNESKO-a na domaće institucije vlasti izvršen 2001. godine.

Nakon više od dvadeset godina rada, Komisija u velikoj mjeri prevazišla svoju prvobitnu svrhu. Postalo je jasno da je početna svrha privremene Komisije u značajnoj mjeri ostvarena, budući da više ne postoji opasnost od oružanog sukoba koji bi ugrožavao spomenike.

Kako bi „opstala“, Komisija je od 2020. godine postepeno počela da zloupotrebljava svoj status proistekao iz međunarodnog mirovnog sporazuma, kao i svoje ovlaštenje da donosi sopstvena pravila i propise (član VII Aneksa 8), te je jednostrano nastojala da proširi svoj mandat izvan okvira člana IV Aneksa 8.

Problemi su posebno došli do izražaja od 2020. godine, naročito na području Federacije BiH. Mehanizmi koji su prvobitno bili uspostavljeni radi zaštite dobara od uništenja tokom ratnih dejstava transformisani su u instrumente za kontrolu procesa gradnje, prostornog planiranja i investicionih aktivnosti u FBiH.

Mehanizmi Komisije, predviđeni za zaustavljanje neprimjerenih intervencija na nacionalnim spomenicima, zloupotrebljeni su, i koriste se kao mehanizam zaustavljanja intervencija i kontrole građenja i izrade planske i tehničke dokumentacije u građenju i prostornom planiranju u Sarajevu i u Mostaru već više od pet godina.

Posljednjih pet godina obilježeni su pokušajem da se ti mehanizmi prenesu i u Republiku Srpsku, kroz donošenje Odluka o „zaštiti kulturnih područja“ i “kulturnih pejzaža“ koja bi se imala kontrolisati preko Komisije. U takvim okolnostima, i s namjerom zloupotrebe, konsenzus glasova članova Komisije je očito postao smetnja te se krenulo u aktivnosti preglasavanja, i to ne s namjerom zaštite kulturnog nasljeđa, već u pravcu kontrole imovine !!!

Posljednje četiri i po godine Komisije, član iz Republike Srpske zaustavila je sve antidejtonske poslove Komisije, koji su podrazumijevali proširenja ovlaštenja Komisije, prenos nadležnosti Ministarstva kulture Republike Srpske na Komisiju iz oblasti kulturno-istorijskog nasljeđa, kontrolu imovine preko Komisije, i postavila propisano uređenje postupaka i poslova Komisije, a sve u skladu sa Aneksom 8 Dejtonskog sporazuma. Upravo zbog toga članovi iz Federacije proizveli su krizu odbijanjem učešća u sjednicama Komisije i doveli u blokadu cijelu instituciju.

Problemi u funkcionisanju Komisije i stalne pritužbe na njihov rad su konstantno tokom mandata stizale do članova Predsjedništva.

Dakle, postavlja se ozbiljno pitanje da li je preglasavanje u Predsjeništvu BiH, na kojem je insistirao bošnjački član Predjedništva, imalo za cilj da se prikriju antipravna djelovanja članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Federacije BiH i, naravno, da se onemogući srpski član Komisije da nastavi da savjesno obavlja svoju dužnost.

Tako je na prijedlog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na svojoj na svojoj 27. redovnoj sjednici, koja je održana 12. januara 2026. godine, Predsjedništvo razmatralo i preglasavanjem srpskog člana Predsjeništva usvojilo Prijedlog odluke o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika.

Treba reći da su prvobitnu Odluku o Komisije gospoda Bećirović i Komšić delegirali još na 20. redovnu sjednicu PBiH, kada je na zahtjev srpskog člana PBiH ista skinuta i glasanje odloženo.

Prijedlog ove odluke je bio izuzetno loš, bilo je predviđeno da se spomenici proglašavaju kao „nacionalni spomenici BiH“ i pokazana je želja da se još više prošire nadležnosti Komisije u oblasti građenja i planiranja.

Svjesna svih opasnosti kao i zloupotreba koje vrši Komisije, na 21. redovnoj sjednici glasala sam za osnivanje Radne grupe za izradu Odluke o Komisije jasno naglašavajući da ću podržati samo Odluku koja KONS vraća u mandat koji joj dodjeljuje Aneks 8.

Od prvih sastanaka Radne grupe postalo je jasno da su predstavnici druga dva kabineta samo formalno tu, dok su predstavnici Kabineta srpskog člana iznosili prijedloge i sugestije koji su dijelom uvažavani ali samo do trenutka kada je bilo potrebno da se dogovori način glasanja, da se uredi postupak pred Komisijom i mandata izvršnog funkcionera.

Nakon što su odbijeni pobrojani prijedlozi, predstavnici Kabineta srpskog člana PBiH su konstatovali da nismo usaglasali Odluku dok su predstavnici druga dva kabineta rekli da nemaju problem sa Odlukom koja se našla na 27. redovnoj sjednici.

Nakon što je PBiH na 27. redovnoj sjednici koja je održana 12. januara 2026. godine raspravljalo o Prijedlogu odluke o KONS-u, predsjedavajući Komšić je zaključio tačku tako da nikada nije rekao da je ista usvojena. Ova tačka je morala ići u drugi krug glasanja da bi se postupak okončao, što se nikada nije desio.

Umjesto toga, odmah nakon okončanja sjednice od strane Denisa Bećirovića krenuli su pritisci preko medija, prijetnje zaposlenima i generalnom sekretaru krivičnim prijavama da bi na kraju takvu spornu odluku potpisao tadašnji predsjedavajući Komšić i to 20 dana nakon sjednice, tačnije 02. ferbuara 2026. godine, bez obzira na to što prema Poslovniku o radu Predsjedništva BiH ona nije smjela biti potpisana. Dakle imamo sjednicu na kojoj nije donijeta odluka iako smo trebali. Ta odluka nije smjela biti potpisana.

Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH je od dana okončanja 27. redovne sjednice PBiH do dana nelegalnog potpisivanja i slanja na objavu Službenom glasniku BiH uputio četiri dopisa u kojima smo tražili da se odluka uvrsti kao obavezna na sljedeću sjednicu pošto je u pitanju oblast spoljne politike, ali i što je osporen sadržaj odluke, a stavljene su primjedbe na Zapisnik. Dakle, kabinet srpskog člana PBiH je tražio da se stvari vrate u normalne tokove onako kako nalažu procedura i pravila.

Međutim, nijedan zahtjev nije ispoštovan, išlo se „na mišiće“, potpuno zanemarujući i važnost i osjetljivnost teme, ali i proceduralnu stranu donošenja ovakvih odluka. Dakle sve mimo procedura, sa lošom namjerom.

Ukratko, umjesto toga, uz prijetnje prema potčinjenim službenicima, praktično iza leđa kabinetu srpskog člana Predsjedništva i uz potpuno ignorisanje naših zahtjeva, uz isforsiranu neustavnu i protiv-poslovničku proceduru, stavljen je potpis na ovu spornu odluku i poslana je 03. februara 2026. na objavu u Službeni glasnik BiH u kom je na kraju i objavljena 20. februara 2026. godine, odnosno u broju 13/26 Službenog glasnika BiH.

Sudeći prema informacijama Reutersa, koji je imao na uvid nacrt deklaracije lidera NATO-a uoči predstojećeg samita alijanse u Ankari koji počinje danas (07. jula), zapadni Balkan ni ovog puta neće biti spomenut.

Napomene radi, naš region je tradicionalno uvijek bio spominjan u deklaracijama alijanse, s jedinim izuzetkom prošle godine, prilikom samita u Hagu u Nizozemskoj, kada takođe nije bio spomenut.

“Nezavisne” su, zahvaljujući pozivu odjeljenja za odnose s javnošću NATO-a, imale priliku prisustvovati samitu prošle godine i u ime kolega iz regiona postaviti pitanje Marku Ruteu, generalnom sekretaru alijanse, zašto region nije spomenut. Rute je odgovorio da je namjera bila da deklaracija bude kratka i da se fokusira na ključna pitanja, ali to što neki regioni nisu spomenuti ne znači da su prestali biti prioriteti.

“Veoma smo zabrinuti za regiju. Imamo KFOR na Kosovu i EUFOR u BiH. Nedavno sam posjetio regiju imam ekstenzivne razgovore s liderima u regiji, BiH, Kosovu, sa predsjednikom Kosova, predsjednikom Srbije. NATO je veoma zabrinut za situaciju, veoma blisko koordinišemo s Kajom Kalas i Ursulom fon der Lajen s strane EU”, rekao je Rute tada.

Na nekim od nezvaničnih razgovora koje smo vodili u Hagu s predstavnicima NATO-a, diplomatama pojedinih zemalja članica i kolegama, nam je rečeno da se dolaskom Donalda Trampa na čelo Amerike alijansa pokušava fokusirati na ključna pitanja kako bi se pokazalo jedinstvo, i da u tom cilju pojedini regioni poput Balkana, koji su redovno nalazili mjesto u komunikeima budu “žrtvovani” u kontekstu javnog spominjanja ne zato što nisu važni nego zato što saveznici pokušavaju pojednostaviti proces usaglašavanja stavova.

Istovremeno, oni ističu da NATO i kroz aktivnosti svog političkog odjeljenja i diplomata zemalja članica održava brojne kontakte s zemljama zapadnog Balkana i političkim i vojnim rukovodstvima u cilju nastavka saradnje.

Čini se da je najvažnija promjena u odnosu na raniji period kad je zapadni Balkan u pitanju činjenica da su SAD odlučile da fokus s Evrope pomjere ka zapadnoj hemisferi i svojim ključnim strateškim interesima drugdje u svijetu. Tako na nekoliko brifinga u proteklom periodu Metjua Vitakera, ambasadora u NATO-u kojeg je nominovao Tramp, na koje su pozvane i Nezavisne nije bilo pomena zapadnog Balkana, iako je to prilikom brifinga ranijih američkih ambasadora u NATO-u bio redovan slučaj.

To ne znači da su SAD promijenile svoj principijelan odnos prema regionu koji i dalje ostaje očuvanje mira i stabilnosti, već da je fokus više prebačen na ekonomiju i stvarane partnerskih odnosa zasnovanih na uzajamnim interesima.

Kada je riječ o osnovnim porukama s samita u Ankari, SAD su podržale koncept jakog NATO-a, čime su se pokazale neosnovanim pojedine špekulacije da bi Tramp mogao poslati drugačije poruke.

Prema informacijama Reutersa, NATO će potvrditi čvrstu posvećenost kolektivnoj odbrani predviđenoj članom V iz osnivačkog ugovora. Takođe, potvrdiće se namjera da se Ukrajini uputi 70 milijardi evra vojne pomoći, i barem toliko u narednoj 2027.

U nacrtu deklaracije se takođe spominje Rusija kao dugoročna prijetnja evroatlanskoj bezbjednosti i stabilnosti, ali se i dodaje da će Evropa preuzeti veću odgovornost za odbranu alijanse.

Takođe se spominje i Iran, u kontekstu da nikad ne može posjedovati nuklearno oružje, a upućen je i poziv da se poštuje sloboda plovidbe Ormuškim zaljevom.

U odnosu na ranije deklaracije, ovog puta novost je i to da se prvi put eksplicitno spominje da će Evropa preuzeti veću odgovornost u odbrani. Treba naglasiti da su SAD u proteklih godinu dana najavile nekoliko značajnih redukcija vojnog prisustva u Evropi radi fokusiranja na druga područja, što je sada eksplicitno navedeno i u ovoj deklaraciji.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je Srni da je BHRT ignorisanjem Dana žalosti za stradale Srbe u srednjem Podrinju i Birču i prećutkivanjem pomena u Bratuncu pokazao da nije dorastao ulozi koju bi javni servis morao imati.

Prema njenim riječima, ako javni novac služi za finansiranje uređivačke politike koja selektivno pristupa žrtvama i produbljuje podjele umjesto da ih prevazilazi, onda je legitimno postaviti pitanje – da li je stečaj bolje rješenje od održavanja ovakvog BHRT-a?

“BiH nije potreban servis podjela, već javni medij koji će poštovati sve narode, sve žrtve i slovo Dejtonskog sporazuma”, naglasila je Vulićeva.

Ona je konstatovala da je BHRT odavno prestao da bude javni servis svih građana.

U subotu, 4. jula, u Bratuncu je obilježeno 34 godine od stradanja Srba u srednjem Podrinju i Birču, a povodom toga u Republici Srpskoj je bio Dan žalosti.

Tog dana BHRT kao javni servis imao je redovan program, a većina medija sa sjedištem u Sarajevu nije spomenula pomen za 3.267 Srba iz srednjeg Podrinja i Birča koje su tokom posljednjeg rata ubile muslimanske snage.

Prostorije Narodne skupštine Republike Srpske od danas krasi vrijedno umjetničko djelo.

U pitanju je litografija „Pobjeda“ iz 1971. godine koju je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin uručio predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenadu Stevandiću 9. maja 2026. godine u Moskvi, prilikom proslave zajedničke pobjede nad fašizmom.

Ovu litografiju, koja se sada zajedno sa Putinovom posvetom nalazi na zidu Ovalnog salona Narodne skupštine, 1971. godine je napravila stvaralačka grupa Studija Mitrofana Grekova, na osnovu čuvene slike „Pobjeda“ Petra Krivonogova (1910–1967), sovjetskog slikara-bataliste.

Krivonogov je upisan u Studio Mitrofana Grekova 1940. godine, služio je tokom cijelog Velikog Otadžbinskog rata i dočekao pobjedu u Berlinu. U prvim danima poslije rata, stvorio je skice koje su činile osnovu za monumentalnu (4 metra i 2,4 metra) sliku „Pobjeda“ – najpoznatije djelo umjetnika.