– Toga dana u Republici Srpskoj neće raditi republički organi i organizacije, organi jedinica lokalne samouprave, javna preduzeća i ustanove – saopšteno je iz Vlade Srpske.
Iz Kabineta srpskog člana Predsjednistv su se oglasili kako kažu povodom netačnih i zlonamjernih informacija objavljenih na portalu “Raport”, a koje se tiču navodnog zahtjeva za slijetanje aviona Vlade Republike Srpske u Njemačku.
– Sve tvrdnje plasirane u određenim medijima predstavljaju neprovjerene dezinformacije, čiji je jedini cilj obmanjivanje javnosti i kreiranje lažnog narativa. Nedopustivo je da se pojedini mediji, bez elementarne novinarske provjere, stavljaju u funkciju širenja neistina, čime svjesno unose nepotrebnu konfuziju među građane – rekao je šef kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH Dušan Petrović.
Kaže da očekuju od svih medija da se pridržavaju osnovnih standarda profesionalnog i odgovornog novinarstva, zasnovanog isključivo na činjenicama i potvrđenim informacijama.
Na raspodjelu u BiH čeka 105 miliona maraka od putarine, a taj iznos bio bi mnogo veći da po nalogu Kristijana Šmita sa tog računa nisu skinute pare za izmirenje duga prema slovenačkom “Vijaduktu”, a zbog čega će predstavnici javnih preduzeća “Autoputevi” i “Putevi” Republike Srpske uskoro podnijeti tužbe.
Sredstva akumulirana na podračunu UIO
Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) kazali su da se na posebnom podračunu jedinstvenog računa UIO nalazi 104,9 miliona maraka neraspoređenih prihoda od putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva.
Toliko novca na podračunu nalazi se zaključno za 11. februarom. Riječ je o sredstvima koja se akumuluraju svakog radnog dana i trebala bi poslužiti kao rezerva za poravnanje raspodjele prihoda od putarine onog trenutka kada Upravni odbor UIO usvoji konačnu metodologiju za raspodjelu ovih sredstava – kazali su “Glasu” u UIO.
Sporna odluka o isplati duga “Vijaduktu”
Prema odluci Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, a koju je nametnuo 17. jula prošle godine, dug od 56 miliona evra prema slovenačkom “Vijaduktu” isplaćen je iz sredstava putarina na gorivo i to, kako je tada navedeno, iz dijela koji bi trebao biti uplaćen u budžet Republike Srpske, odnosno javim preduzećima “Autoputevi” i “Putevi” Republike Srpske.
“Autoputevi” i “Putevi” najavljuju tužbe
Izvršni direktor “Autoputeva Republike Srpske” Slobodan Stanarević kazao je da u konsultaciji sa javnim predztećem “Putevi Srpske” ulaze u završnicu pripreme tužbi zbog toga što su pare po nalogu Kristijana Šmita, a koje su trebale biti isplaćene njima, završile za isplatu duga ka slovenačkom “Vijaduktu”.
– Ta sredstva su naša, nama su namijenjena. Sa računa je tada po nalogu Šmita skinuto više od 100 miliona maraka. I mi spremamo tužbu zbog toga. Da li će sada i preostala sredstva koja su blokirana i na čiju se raspodjelu čeka, biti skinuta sa računa za nešto drugo?! Nećemo da mi trpimo zbog toga što je neko dao koncesiju za hidroelektranu, koja je kasnije došla na naplatu. To “Autoputevi” i “Putevi” ne treba da plaćaju – kazao je Stanarević.
Na pitanje koju instituciju u ovom slučaju konkretno treba tužiti, Stanarević navodi da će tužiti onoga ko je dao pare.
– To je UIO i njihov Upravni odbor. Ko je dao potvrdu? Ministarstvo finansija i trezora BiH ili neko drugi? Neka nadomjeste sada sredstva za izgradnju autoputeva. Imamo ogromne troškove za izgradnju autoputeva i eksproprijaciju zemljišta. I sada zbog svega dolazimo u situaciju da dižemo kredite jer je novac koji je bio namijenjen nama otišao u druge svrhe. Ponavljam, nenamjenski i bez ikakvog rezona. Imamo duplo padanje. Naša su sredstva potrošena, a sa druge strane moramo dizati kredite – kazao je Stanarević i dodao da je tužba spremna, te da čekaju samo dodatno usaglašavanje sa “Putevima” kako bi ona bila i podnesena.
Blokada rada Upravnog odbora UIO
Upravni odbor UIO već duže vrijeme otežano funkcioniše, i to tijelo koje je nadležno za raspodjelu prihoda, niti se u posljednje vrijeme sastaje niti o čemu raspravljaju.
U Upravnom odboru su pored ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića koji je predsjedavajući i entitetski ministri finansija, te eksperti jedne i druge Vlade, ali i Savjeta ministara.
– Problem raspodjele tih sredstava od putarine traje već duži period. Predstavnici FBiH u proteklom periodu tražili su da im pripadne najveći dio tih sredstava i nisu pristajali na prijedloge koje su nudili predstavnici iz Republike Srpske. Novac stoji na računu, akumulira se iz dana u dan, a odluke o raspodjeli se ne donose – kazao je izvor iz UIO.
Dodaje da dok nadležni o ovome ne vjećaju, novac koji stoji na računu gubi vrijednost zbog inflacije.
Nefunkcionalnost
Upravni odbor UIO koji bi trebao da se sastaje jednom mjesečno već duže vrijeme to ne čini. Ne samo da se ne sastaju jednom u toku mjeseca, već se duži period ne okupljaju za isti sto, a i kada se okupe ništa ne riješe.
– Upravni odbor UIO je postao nefunkcionalan. Mnoga pitanja o kojima treba da odluče stoje, ne rješavaju. Pored novca koji bi trebali da raspodjele od putarine, blokirana su i druga pitanja o kojima treba da odluče, a to je između ostaloga i otvaranje novog graničnog prelaza između BiH i Hrvatske, ali i donošenje pravilnika o povratu PDV-a građanima koji kupuju prvu nekretninu. Sve je blokirano. Do kada? Niko ne zna – kazao je sagovornik.
Nova sjednica Fiskalnog savjeta, koji, prije kreiranja prijedloga budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za ovu godinu, mora usvojiti fiskalni okvir do 2028. godine, još nije zakazana.
Zahtjevi sindikata zaposlenih u institucijama BiH
Izmjena Zakona o platama i naknadama
Primjena nove osnovice za obračun plata od 1. januara
Hitno usvajanje budžeta institucija BiH
Poštovanje ranije definisanih fiskalnih obaveza
Fiskalni okvir kao preduslov za budžet
U praksi to znači da je budžet još na dugom štapu, a ne bude li usvojen u ovom kvartalu, mogući scenarij je i štrajk zaposlenih u zajedničkim institucijama.
“Još nije zakazana sjednica Fiskalnog savjeta. Možda bude zakazana iduće sedmice”, rekao je izvor “Nezavisnih novina”.
Budžetom za ovu godinu predviđen je rast osnovice za obračun plata radnicima u zajedničkim institucijama i agencijama, ali će ona biti primijenjena tek nakon usvajanja budžeta.
“Smatramo da je to zaista nekorektno. Prosto, mislimo da političke strukture ne vode računa o nama, posebno nama u Upravi za indirektno opozivanje (UIO) BiH, a mi smo ipak institucija koja puni budžet i 85 odsto prihoda su upravo prihodi koje mi ostvarujemo”, kaže za “Nezavisne novine” Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata radnika UIO BiH.
Još u sedmom mjesecu prošle godine je, podsjeća, propisana osnovica za plate za ovu godinu i trebala bi da bude primjenjiva od 1. januara 2026.
Sindikati traže hitne izmjene Zakona o platama
“Međutim, postoji u Zakonu o platama i naknadama jedna odredba koja to koči. To je razlog zašto se mi kao sindikati bunimo. Želimo da što prije dođe do izmjene Zakona, kako bi isplata išla od 1. januara, a ne od usvajanja budžeta”, navela je Mrnjavac.
Prema njenim riječima, ako se u prvom kvartalu ništa ne riješi, organizovaće generalne proteste. Postoji, međutim, i plan B.
Mogućnost protesta i štrajka
“U skladu sa dogovorom sa druga dva reprezentativna sindikata (Savez sindikata policijskih organa i Samostalni sindikat državnih službenika i zaposlenika institucija BiH), nije isključeno da idemo u štrajk. Scenarij je isti, svake godine se ponavlja isto”, naglasila je Mrnjavac.
Podsjetimo, Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, naveo je da su na ranijoj sjednici Fiskalnog savjeta BiH svi ostali članovi glasali za fiskalni okvir, dok su predstavnici iz Republike Srpske, uključujući ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, odlučili da ga ne podrže, odnosno da ne glasaju.
Politička blokada fiskalnog okvira
“Time je ministar finansija odbio da glasa za prijedlog čiji je zvanični predlagač, a budžet za 2026. ostaje blokiran zbog postupanja kadrova iz RS”, naveo je ranije Hasanović.
Čak i da sjednica Fiskalnog savjeta bude održana ovih momenata, te da na njoj bude usvojen i fiskalni okvir do 2028. godine, preostalo bi još mnogo posla do usvajanja budžeta.
Podsjetimo, rokovi za taj posao su probijeni još prije nekoliko mjeseci. Savjet ministara obavezan je, naime, Predsjedništvu BiH podnijeti Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za narednu godinu najkasnije do 15. oktobra tekuće godine.
Predsjedništvo BiH dužno je podnijeti za narednu godinu Prijedlog zakona o budžetu Parlamentarnoj skupštini BiH do 1. novembra tekuće godine.
Parlamentarna skupština BiH treba da razmatra Prijedlog zakona o budžetu koji podnosi Predsjedništvo BiH, i u skladu s vlastitim poslovnikom usvaja zakon o budžetu do 31. decembra tekuće godine.
Ako Parlamentarna skupština BiH ne usvoji zakon o budžetu prije početka fiskalne godine, finansiranje je privremeno sve do stupanja na snagu tog zakona.
– Republika Srpska ostaje posvećena jačanju ekonomske saradnje sa partnerima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali i iz svih drugih krajeva svijeta i spremni smo za nove investicije – ističe Minić u objavi na društvenoj mreži Iks.
Kanadska kompanije Tera Balkanika Rirosis koja svoje akcije planira na berzama u Kanadi, Njemačkoj i SAD, objavila je kako su na lokalitetu Brezani, kod Srebrenice u Republici Srpskoj, otkrili nove slojeve koji sadrže zlato na dubini od samo 6 metara.
Istraživači su zlato pronašli na više mjesta duž iste linije sjever–jug, u zoni dužoj od 850 metara, koja još uvijek nije detaljno istražena, zbog čega u kompaniji koja ima 90% udjela u projektu Viogor-Zanik, očekuju i dodatna otkrića u Brezanima.
Plitko i u više slojeva
Ovaj lokalitet se nalazi 8,4 km južno od rudnika Mineko Ltd. Sase, koji proizvodi približno 330.000 tona koncentrata olova-cinka-srebra-zlata godišnje.
Na lokalitetu Brezana, pojašnjavaju iz kompanije, zlatna mineralizacija nalazi se u stijenama koje su prirodno promijenjene toplotom i hemijom.
Jedna od bušotina otkrila je slojeve stijena sa zlatom i drugim metalima, posebno blizu mjesta gdje se različite stijene spajaju.
Srebro
Srebro je pronađeno najviše u obliku sitnih pukotina i kamenih komadića cementiranih mineralima.
Bušotina je pokazala vrijednosti do 60 grama srebra po toni stijene, na dubini od samo šest metara.
Nije iznenađenje
Osim Brezana, i lokalitet Čumavići pokazao je potencijal. Bušenjem u trećoj fazi istraživanja otkrivene su tri zone bogate metalima: Joseva, Čumavići Crest i vodeći sistem na Čumavici Ridžu, te su do sada na ovom lokalitetu pronađeni cink, olovo, srebro i antimon, dok se minerali pojavljuju u pukotinama stijena i u malim žilama kvarca i kalcita.
Ove pukotine izlaze na površinu, a ponekad se minerali mogu vidjeti i golim okom u njima.
Ova nalazišta ne iznenađuju, rudarenje u ovom dijelu postojalo je još u antici, u rimskom periodu, kada su se eksploatisali olovo, srebro i gvožđe.
Domavija je u antičkom periodu predstavljala sjedište objedinjene rudarske oblasti Panonije i Dalmacije koje se nalazilo na području tadašnje Argentariae (današnja šira oblast Srebrenice).
Zbog bogatih nalazišta rude srebra tokom rimskog perioda bila je predmet zanimanja Rimljana, a zatim i njihovog osvajanja.
Najnovijim pronalaskom je ovo poznato područje bogato mineralima prošireno za oko 170 metara.
Na dubini od 12 metara pronađeno je 0,43 grama zlata po toni stijene. Da nije riječ o izolovanom nalazištu, koje je pokazalo da se zlato nalazi relativno blizu površine, potvrđuju i pronađeni slojevi koji sadrže srebro i druge metale prenosi “Poslovni dnevnik”.
Razgovarano je o organizovanju poslovnog foruma Republike Srpske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji bi ove godine trebalo da bude održan u Banjaluci, uz prisustvo kompanija iz Dubaija i drugih dijelova Ujedinjenih Arapski Emirata, na kojem bi Republika Srpska predstavila svoje privredne i investicione potencijale.
Bilo je riječi o Međunarodnom investicionom forumu u Dubaiju, koji će biti održan krajem aprila, a na kojem će učestvovati predstavnici Republike Srpske.
Izraženo je očekivanje da će saradnja, definisana nedavno potpisanim Memorandumom o razumijevanju između Vlade Republike Srpske i kompanije “Al Matiya Investment Group”, u narednom periodu biti konkretizovana kroz zajedničke projekte na obostranu korist.
Centralna izborna komisija BiH kaznila je SNSD, SDS i Listu za pravdu i red sa 39.000 KM zbog “dezinformisanja javnosti” i kako su rekli, objava lažnih informacija, a ovo je prvi put da se partije kažnjavaju po tom osnovu.
Na kojem osnovu su izrečene kazne
Kazne su izrečene po članu 16.17 a koji kaže da je “Političkim subjetima zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače”.
SNSD je kažnjen sa 15.000 KM jer je Milorad Dodik, predsjednik te stranke u izbornom periodu širio dezinofrmacije. Kako je rečeno na sjednici CIK-a, u medijima i portalima se vidjelo da je Dodik iznio niz laži o članovima CIK-a i samom CIK-u kao instituciji.
“Klevete nisu bile predmet odlučivanja i nisu osnov za sankciju već dezinformacije o CIK kao instituciji koja provodi proces i dezinformisanje birača”, rečeno je na sjednici CIK-a.
Kazna za SDS: Sporni navodi i obrazloženje
Dalje, SDS je kažnjen sa 12.000 KM jer je Aleksandra Pandurević, član te stranke prenijla lažne informacije koje se odnose na predsjednika CIK dovodeći to u vezu sa njegovim odlučivanjem.
“Riječ je o širenju lažnih informacija i dezinformišu birači”, rečeno je na sjendici CIK-a.
Kazna za Listu za pravdu i red: Slučaj i iznos
Zbog istog slučaja, kaženjena je i Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović. Toj stranci je izrečena kazna od 12.000 KM.
Podsjećanja radi, SDS i Lista za pravdu i red kažnjeni su jer su prenijeli informaciju da je supruga Jovana Kalabe, predsjednika CIK-a, imenovana za savjetnicu Siniše Karana, u to vrijeme SNSD-ovog kandidata za predsjednika Republike Srpske.
Nakon te informacije CIK je bio podnio zahtjev SDS-a kojim se traži izuzeće Kalabe iz odlučivanja.
SDS je zahtjev uputio nakon što je u medijima objavljena informacija da je supruga Kalabe imenovana za savjetnicu Karana. Taj zahtjev je odbijen, a CIK je odlučio da pokrene istragu.
Kako je informacija širena: Blog i preuzimanje u medijima
Tu informaciju prvi je objavio Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, na svom blogu, a preuzeli su je još neki mediji.
U tekstu je Vukanović, između ostalog, naveo da je Mirjana Dragoljić, supruga Kalabe, imenovana za Karanovu savjetnicu i glavnog inspektora u Odjeljenju za strateško planiranje Ministarstva unutrašnjih poslova.
To imenovanje, navodno je kako je napisano, izvršeno dok je Karan obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova.
CIK je juče odlučio i da se pokrene postupak protiv 77 političkih stranaka i obavijeste poreske uprave za sumnju da je osam političkih partija kršilo poreske propise.
Komisija zadužena za postupak javne nabavke novih tehnologija još nije pregledala sve ponude pristigle na tender raspisan u novembru prošle godine, a prema nezvaničnim informacijama, taj posao mogao bi biti okončan do kraja ovog mjeseca.
Čak i ako do kraja ovog mjeseca bude izabran najpovoljniji ponuđač, i dalje je veliko pitanje hoće li biti vremena da se ta nabavka vrijedna 88 miliona KM dovede do kraja do oktobra 2026. godine.
U CIK-u su nam samo kratko rekli da komisija trenutno radi na tome, da je dokumentacija obimna i da će, kada završi posao, Centralnoj izbornoj komisiji BiH predložiti izbor najpovoljnijeg ponuđača. Naglasili su i da konačnu odluku donosi Centralna izborna komisiji BiH na svojoj sjednici.
Ipak, nakon izbora najpovoljnijeg ponuđača, realno je očekivati je žalbe, jer gotovo je sigurno, a prema nezvaničnim informacijama, to očekuju i u CIK-u, da će oni koji ne dobiju posao na tenderu, uputiti žalbu.
Rješavanje tih žalbi može trajati mjesecima.
“Bez novih tehnologija nemoguće je sprovesti izbore. Zato sam i tražio izmjene Izbornog zakona BiH na način da to bude obaveza i, ako je potrebno, da održavanje izbora odgodimo za nekoliko mjeseci dok se procedura ne završi”, rekao je Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dodajući da postoje opstrukcije HDZ-a i SNSD-a koji pokušavaju sve kako bi spriječili nove tehnologije.
Izmjene Izbornog zakona
Inače, sam Grković je još prošle godine predložio izmjene Izbornog zakona BiH koje podrazumijevaju da se nove tehnologije moraju primijeniti na izborima 2026. godine. Te izmjene prošle su Predstavnički dom, ali ne i Dom naroda, gdje nikada nisu došle na dnevni red. Razlika između Grkovićevog prijedloga koji kaže da se nove tehnologije moraju primijeniti, sadašnji Izborni zakon BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit kaže da će se primijeniti kada se za to steknu uslovi.
Podsjećanja radi, CIK je u novembru 2025. godine raspisao tender za nabavku novih tehnologija, tačnije, skenera i uređaja za biometrijsku identifikaciju birača. Tender je vrijedan 88 miliona KM sa PDV-om i prvobitan plan za otvaranje ponuda bio je 30. decembar, međutim, zbog žalbi, to je urađeno tek 2. februara.
Četiri ponuđača na tenderu
Ponudu na tender dostavila su četiri ponuđača. Firma “Provis” iz Bijeljine ponudila je da odradi cijeli posao za 104.110.500 KM plus PDV i to u roku od 180 dana sa produženom garancijom od pet godina. Ponudu je dostavila i grupa ponuđača na čelu sa kompanijom “Planet Soft” iz Banjaluke sa cijenom od 57.707.261 KM. Njihov rok isporuke je 90 dana i produžena garancija, kao element ekonomski najpovoljnije ponude, iznosi pet godina.
Kompanija “Artco Group” iz Sarajeva dostavila je ponudu od 79.791.281 KM bez PDV-a. Rok isporuke ovog ponuđača je 170 dana, a produžena garancija pet godina.
“Smartmatic” iz Sarajeva dostavio je ponudu na 82,8 miliona KM bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Ovaj ponuđač dao je popust na ovu cijenu od 8,2 miliona KM tako da je ukupna cijena ponude 74,5 miliona KM.
Inače, u Bosni i Hercegovini ima 5.400 biračkih mjesta, a osim nabavke opreme za svako od njih, pravi logistički izazov biće prevoz, instalacija i demontaža te opreme, kao i upravljanje cijelim sistemom, a o čemu su nekoliko puta govorili na sjednici Centralne izborne komisije BiH.
Osim toga, neophodno je izmijeniti i sam Izborni zakon BiH u dijelu koji govori o glasačkom listiću s obzirom na to da trenutne glasačke listiće, pogotovo one za kantonalne skupštine i entitetske parlamente ne može podržati nijedan skener.
Mještani Vareša i aktivisti udružili su se u borbi protiv trovanja ljudi i prirode olovom te drugim metalima, a zatražili su od nadležnih da preispitaju dozvolu za rudnik olova i cinka te raskinu koncesioni ugovor za istraživanje i eksploataciju hroma u slivu rijeke Krivaje, na lokalitetima Duboštica i Tribija.
Miroslav Pejčinović, predsjednik Ekološke udruge “Opstanak” Vareš, za “Nezavisne novine” ističe da su se okupili u utorak naveče u prepunoj sali da bi izabrali upravna tijela ovog udruženja, te ukazali na problem sa rudnicima u Varešu.
“U svom obraćanju sam jasno poslao poruku da nam je na prvom mjestu zdravlje ljudi, odnosno zaštita okoliša. Prema Ustavu BiH, jedno od temeljnih prava je pravo na zdrav okoliš, što mi ovdje nemamo. Mi samo imamo napade kompanija i koncesionara sa dva kraja opštine Vareš, i to rudnika olova i cinka Rupice te pokušaj istraživanja rudnika kroma u dijelu opštine Vareš koji se oslanja na opštinu Olovo i sliv rijeke Krivaje”, priča Pejčinović.
Iako je, kako kaže, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica saopštio da je nivo olova “očekivan za područja sa industrijskom aktivnošću”, oni ipak samo uvažavaju mišljenje Svjetske zdravstvene organizacije koja navodi da je jedini sigurni nivo olova u krvi nula, a da je sve ostalo prekoračenje, te da ima štetne posljedice za ljude.
“Tražimo poduzimanje svih mjera od nadležnih institucija jer ni nakon dva testiranja javnost nije upoznata da je ijedna institucija nešto poduzela. Jedino što imamo izvješće od 30. decembra o inspekcijskom nadzoru od strane Federalne uprave za inspekcijske poslove, ali u njemu nije naložena nijedna mjera kompaniji da bi nešto trebali poduzeti vezano za enormnu razinu prekoračenja zagađenosti zraka sa česticama prašine od 2,5 milimikrona i zagađenosti tla sa pet teških metala, jer su pored olova tu i živa, cink, krom, kadmij te arsen”, naglašava Pejčinović.
Zato su i zatražili da se svi podaci o testiranim ljudima prezentuju javnosti.
“Mi čak i u centru Vareša imamo pojavu olova u krvi, i to kod katoličkih svećenika koji su tu u crkvi, što znači da nije samo evidentirano u industrijskoj zoni. Tražimo i ponovno testiranje ljudi koji su se prvi put testirali, kojih je 44, a ako se pokaže da je razina olova u krvi kod svih ostala ista, to će značiti da su te mjere koje su navodno poduzeli, ali ih nisu dali javnosti, dale rezultat”, dodaje on.
Ali, kako kaže, ukoliko dođe do povećanja i za jednu jedinicu, to znači da tu treba primijeniti sve druge mjere, a jedna od njih, koju je propisao Zakon o rudarstvu FBiH, u članu 39, tačka tri, je da nadležno ministarstvo oduzima dozvolu za rad te obustavlja eksploataciju jer je ugroženo zdravlje ljudi.
“Tu je i drugi problem koji se tiče istraživanja kroma na lokalitetima Duboštica i Tribija te tražimo od nadležnog kantonalnog ministarstva da se raskine koncesioni ugovor, jer je koncesija za zemljište od pet kvadratnih kilometara najbogatije i najbolje šume dodijeljena privatnom licu suprotno odluci Ustavnog suda BiH i Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je donio visoki predstavnik. Oni su izvodili određene istražne radove iako ne posjeduju sve dozvole, a nikad nisu dobili vodnu saglasnost”, rekao je Pejčinović.
I Aarhus centar u BiH, zajedno sa Udruženjem građana “Fojničani” Maglaj, uputio je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma detaljne komentare i primjedbe na Nacrt rješenja o obnovljenoj okolišnoj dozvoli za rudnik u Varešu.
Kako navode, postupak obnove okolišne dozvole za rudnik Rupice zasniva se na pretpostavci da operater već postupa u skladu s propisima i da nema potrebe za dodatnim, nezavisnim i cjelovitim sagledavanjem rizika.
“Govorimo o projektu koji podrazumijeva eksploataciju oko 800.000 tona rude godišnje, odlaganje više od 500.000 tona jalovine godišnje i dugotrajan, kontinuiran industrijski zahvat u prostoru. Takvi kapaciteti po svojoj prirodi nose ozbiljne, dugoročne i kumulativne rizike po tlo, vode, zrak i, najvažnije, zdravlje ljudi”, navode iz Aarhus centra u BiH.