BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi u kojoj se infrastrukturni projekti čekaju decenijama, a uprkos pompeznim najavama vrlo rijetko se realizuju u kratkom roku.
Projekti najavljeni, realizacija izostaje
Ovih dana navršile su se dvije godine otkako su Radovan Višković, tadašnji premijer Republike Srpske, i Nermin Nikšić, predsjednik Vlade Federacije BiH, najavili projekat vrijedan milijarde – izgradnju hidroelektrana na Drini.
Investitori su trebale biti elektroprivrede oba entiteta, uz podjelu vlasništva u kojoj bi 50 odsto pripalo Srbiji, a ostatak ravnomjerno “Elektroprivredi RS” i “Elektroprivredi BiH”.
I u Vladi RS tada su potvrdili da je riječ o projektu Srednja Drina, koji obuhvata tri hidroelektrane – Rogačica, Srednje Tegare i Mala Dubravica, ukupne instalisane snage 388 megavata i prosječne godišnje proizvodnje 1.429 gigavat-sati.
Kao ključni cilj istaknuto je korištenje energetskog potencijala rijeke Drine, koji je decenijama neiskorišten.
“Takav oblik saradnje, ako bi postojala jednaka volja svih strana, može doprinijeti unapređenju odnosa i poboljšanju saradnje”, poručeno je tada iz Vlade RS.
Međutim, nakon dvije godine na ovom projektu nije urađeno ništa. U međuvremenu se promijenio premijer RS, raspala se koalicija na nivou BiH, a zemlja je zapala u političku blokadu.
EU sredstva bez efekta
Iako je BiH u međuvremenu usvojila program reformi u okviru Plana rasta EU, koji predviđa gotovo milijardu evra pomoći – uključujući značajan dio grantova za infrastrukturne projekte – konkretni rezultati i dalje izostaju.
Istovremeno, evropski investitori zaustavili su finansiranje dijela koridora 5c kroz Federaciju BiH zbog sumnji na malverzacije. U Republici Srpskoj, s druge strane, auto-puteve grade kineski investitori, ali bez javnog uvida u ugovore i planove realizacije.
Dodatno, stotine miliona maraka isplaćuju se investitorima registrovanim na Kajmanskim ostrvima i drugim destinacijama, bez jasnih informacija o stvarnim vlasnicima i odgovornosti za takve transakcije.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH ističe se niz problema u sprovođenju infrastrukturnih projekata. Navodi se manjak investicija u transportnu i energetsku infrastrukturu, uz upozorenje da BiH mora ubrzati mjere povezivanja.
Posebno se ukazuje na spor napredak radova na koridoru 5c, gdje se radovi na šest dionica odvijaju usporeno. Komisija naglašava i potrebu za boljim upravljanjem javnim investicijama.
“Jedinstvena lista projekata za prioritetne TEN-T projekte povezivanja nije ažurirana od 2019. godine, što dovodi u pitanje njenu dalju relevantnost. Federacija i dalje mora zatvoriti finansijsku konstrukciju kako bi završila izgradnju auto-ceste”, navodi se u izvještaju.
Dodaje se i da su projekti na ovom koridoru u Republici Srpskoj blokirani zbog mjera uvedenih protiv vlasti tog entiteta.
Korupcija kao ključni problem
Srđan Traljić iz “Transparency Internationala BiH” ističe da je osnovni razlog sporog razvoja infrastrukture – korupcija.
“Ona otvara ogroman prostor za zloupotrebe, posebno tamo gdje se kriju ugovori, osnovne informacije, finansijski pokazatelji, kao i identitet investitora i njihovih stvarnih vlasnika. Najavljuju se velika ulaganja, ali na kraju građani snose posljedice, dok konkretni rezultati izostaju”, kaže Traljić.
Kako dodaje, problem je posebno izražen u oblastima koncesija, javnih nabavki i javno-privatnih partnerstava, gdje vlada neuređeno stanje.
Dodatni problem, prema njegovim riječima, jeste nedostatak transparentnosti o samim investitorima.
“Dešavalo se da se kao investitori pojavljuju subjekti bez relevantnih referenci. U nekim slučajevima firme su registrovane tek nekoliko mjeseci prije ulaska u projekte, bez prihoda i bez kapaciteta za investicije vrijedne desetine ili stotine miliona evra”, upozorava Traljić.
Zaključuje da upravo netransparentnost i neuređen sistem u ključnim oblastima stvaraju prostor za korupciju, što je glavni razlog zastoja ili potpunog izostanka realizacije velikih infrastrukturnih projekata u BiH.
Komentariši