Kategorija: Vijesti

Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, izjavio je danas, 13. jula, da se završava unutrašnja kontrola povodom aktivnosti MUP-a u nelegalnom objektu u Palama i da, ukoliko se utvrde propusti, slijede sankcije.

Minić je naveo da direktor Policije obavlja razgovor sa svim vinovnicima.

“Ukoliko bude bilo kakvih propusta oni će biti sankcionisani”, rekao je Minić novinarima u Bileći, prenosi Srna.

On se u ime Vlade izvinio ako je neko pretrpio bilo kakvo maltretiranje ili bilo šta što nije zaslužio i dodao da će nastojati da se to rehabilituje.

Komentarisao izjavu Kojića

Komentarišući izjave načelnika Pala Dejana Kojića o navedenom događaju, Minić je podsjetio da je u dva mandata bio načelnik i da svaki načelnik zna ko u kom objektu radi.

“Treba li načelnik jedne opštine da zna koji mu objekti ispunjavaju uslove da se u njemu skupljaju građani njegove opštine, ili gosti koji dođu iz drugih opština”, upitao je Minić.

Konstatujući da je ovo dio dnevnopolitičke priče i prebacivanja loptice, Minić je rekao da je zadatak svih razvijanje Republike Srpske, a ne bavljenje time šta je neko rekao.

Pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu već gotovo pet godina traje situacija u kojoj BiH nije imenovala novog sudiju, zbog čega Faris Vehabović nastavlja da obavlja funkciju u produženom, odnosno tehničkom mandatu. U međuvremenu, proces izbora njegovog nasljednika više puta je bio neuspješan, dok su posljednji pokušaj dodatno zakomplikovale nesuglasice u vezi sa dokumentacijom upućenom Savjetu Evrope.

Tokom svog mandata Vehabović je učestvovao u odlučivanju u više predmeta koji su izazvali značajnu pažnju javnosti u BiH, uključujući presude poput “Pilav”, “Zornić”, “Baralija”, “Pudarić” i drugih. Dio političkih aktera u Republici Srpskoj smatra da su pojedine odluke Suda doprinijele jačanju koncepta građanske države, dok su ih predstavnici političkog Sarajeva ocjenjivali kao doprinos zaštiti ljudskih prava i otklanjanju diskriminacije.

Proces izbora novog sudije iz BiH do sada je više puta zaustavljan. Prvi konkurs iz 2020. godine nije okončan izborom jer su se prijavile isključivo kandidatkinje, dok Savjet Evrope insistira da lista kandidata, po pravilu, obuhvati oba pola. Naredni konkursi nisu završeni imenovanjem iz različitih proceduralnih razloga, uključujući pitanja u vezi sa konkursnom dokumentacijom i primjenom propisa.

Posljednji postupak otvorio je i pitanje uloge Ministarstva inostranih poslova BiH. Nakon što je Predsjedništvo BiH utvrdilo rang-listu od tri kandidata, Savjet Evrope vratio je dokumentaciju na doradu zbog izmjena koje su izvršene prije njenog upućivanja.

Ministar inostranih poslova Elmedin Konaković odbacio je tvrdnje da je sadržaj dokumenta mijenjan.

“Mi smo samo zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka morali, kako zakon nalaže, dio potpuno druge materije zatamniti ili korigovati. Nikakvih izmjena nije bilo”, rekao je Konaković.

Govoreći o ulozi Ministarstva, dodao je da ono prosljeđuje dokumentaciju nadležnim institucijama, ali da u određenim situacijama procjenjuje da li bi određeni materijali mogli nanijeti štetu interesima BiH.

Opozicioni i pojedini pravni stručnjaci smatraju da Ministarstvo nije imalo ovlaštenje da interveniše u aktu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH, te očekuju da nadležne institucije utvrde da li je u tom procesu bilo nepravilnosti.

Rad Farisa Vehabovića i ranije je bio predmet polemika. Kritike su se odnosile na njegove javne istupe i tekstove u kojima je komentarisao ustavno-pravna pitanja u BiH, kao i na njegovo učešće u pojedinim predmetima pred Evropskim sudom za ljudska prava.

U javnosti se posebno izdvajao predmet “Slaven Kovačević protiv BiH”. Kritičari su ukazivali da je Vehabović učestvovao i u donošenju prvostepene presude i kasnije u radu Velikog vijeća koje je odlučivalo po žalbi, dok su iz Suda navodili da je postupano u skladu sa pravilima te institucije.

“Osjećam obavezu da kada se razgovara o BiH, tu bude neko iz BiH, a ne da tu bude prazna stolica i da niko ne progovori bilo šta o BiH”, izjavio je ranije Vehabović.

Pitanja su otvorena i nakon što je Evropski sud za ljudska prava odbacio apelaciju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika kao nedopuštenu. Dio stručne javnosti problematizovao je činjenicu da je predmet razmatrao sudija pojedinac, kao i relativno kratko vrijeme u kojem je donesena odluka u odnosu na trajanje drugih postupaka pred Sudom.

“Čini se da je Evropski sud za ljudska prava propustio priliku da uđe u suštinu ove apelacije i riješio je na način da je upotrijebio sudiju pojedinca. Dakle, izvan svakog pravnog okvira će ostati šta je zapravo suština ovoga predmeta”, rekao je profesor Fakulteta političkih nauka Nevenko Vranješ.

Dok se čeka nastavak procedure izbora sudije iz BiH, ostaje otvoreno pitanje kada će Savjet Evrope dobiti novu, proceduralno usaglašenu listu kandidata, čime bi bio okončan višegodišnji tehnički mandat sadašnjeg predstavnika BiH u Evropskom sudu za ljudska prava.

Nedeljko Elek sinoć je (12.jula) smijenjen sa svih funkcija, potvrđeno je za ATV.

Elek je isključen i iz članstva u Savezu nezavisnih socijaldemokrata.

Elek je obavljao funkciju direktora kompanije “Sarajevo-gas” iz Istočnog Sarajeva, a bio je i predsjednik Upravnog odbora Olimpijskog centra “Јahorina”, prenosi ATV.

Elek je smijenjen sa pozicije direktora “Sarajevo-gasa” Istočno Sarajevo, gdje je svih pet članova bilo je za zamjenu Eleka. Za novog direktora imenovan je Igor Đokanović.

Nakon Skupštine akcionara, očekuje se i njegova smjena sa mjesta predsjednika Upravnog odbora Olimpijskog centra “Јahorina”.

Elek se juče, 12. jula, oglasio na društvenoj mreži X, o slučaju policijske racije u Palama, gdje je oštro kritikovao Željka Budimira, ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske.

“Nesposobni ministar, jak u teoriji, a slab u praksi, i korumpirani lokalni šerif nisu uspjeli da smisle ništa pametnije od prebijanja paljanske djece. Sramota! Svim oštećenim izmiriću sve prekršajne kazne i troškove postupka. Pozivam na smirivanje tenzija između Paljana i MUP-a”, poručio je Elek.

Podsjetimo, nakon policijske racije u diskoteci “Enigma” na Palama, desetine mladih zatražilo je medicinsku pomoć zbog, kako kažu, policijske brutalnosti, a dva dana nakon incidenta pojedini političati zatražili su odgovornost MUP-a, u kojem, s druge strane, kažu da je urađeno sve po zakonu.

Bezbjednost naših građana nema cijenu. MUP Republike Srpske neće dozvoliti da se zbog bilo čijeg profita dogodi tragedija kakvu je doživjela Sjeverna Makedonija, kada su ugašena 62 mlada života, poručio je predsjednik Milorad Dodik.

– U Palama su utvrđene ozbiljne nezakonitosti – od neispunjavanja bezbjednosnih i protivpožarnih standarda do angažovanja neovlašćenih lica iz kriminogene strukture za obezbjeđenje. To je morao znati načelnik Pala. Dužnost policije je da reaguje i sprovodi zakon. Da se, ne daj bože, dogodila tragedija, svi bi pitali gdje su bili državni organi. Tada bi bili u pravu, ali posljedice niko ne bi mogao otklonti, a gubitke nadomjestiti. Zato podržavam odlučno postupanje policije u zaštiti života i bezbjednosti građana – naglasio je Dodik.

Dodik naglašava da svako ko je eventualno prekoračio ovlašćenja ili postupio suprotno pravilima službe, snosiće odgovornost.

– Ali jedno mora biti jasno – policija Republike Srpske mora imati snagu i autoritet da sprovodi zakon i štiti građane, bez izuzetka i bez pritisaka, čak i ako neko od njenih pripadnika ne postupi po pravilu – napisao je Dodik na mreži Iks.

On je podvukao da podržava rad MUP-a i ministra Željka Budimira, a u narednim danima razgovaraće s ljudima koji smatraju da su oštećeni.

– Želja opozicije da napravi slučaj tamo gdje ga nema, govori da im bezbjednost ljudi ništa ne znači i da će sve zloupotrijebiti da prikriju svoju nesposobnost. Daleko bilo da im se omakne da se dočepaju bilo kakve vlasti, ko bi sa njima bio siguran – rekao je Dodik.

Digitalizacija Poreske uprave Republike Srpske, koju kao važan korak ka efikasnijoj javnoj upravi pozdravlja i IT sektor, nastavlja da donosi konkretne koristi građanima i privredi.

Sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije pri Privrednoj komori Republike Srpske Slobodan Dragičević ocijenio je da je svaki korak koji doprinosi digitalizaciji javne uprave značajan, jer donosi brže procedure, manje administracije i efikasnije usluge za građane i privredu.

– Umjesto da građani budu kuriri koji od jednog do drugog šaltera nose dokumentaciju, podaci treba da budu dostupni institucijama koje su za to nadležne. To štedi vrijeme, smanjuje troškove i pojednostavljuje postupke – rekao je Dragičević.

Digitalizacija Poreske uprave Republike Srpske, koju kao važan korak ka efikasnijoj javnoj upravi pozdravlja i IT sektor, nastavlja da donosi konkretne koristi građanima i privredi.

Sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije pri Privrednoj komori Republike Srpske Slobodan Dragičević ocijenio je da je svaki korak koji doprinosi digitalizaciji javne uprave značajan, jer donosi brže procedure, manje administracije i efikasnije usluge za građane i privredu.

– Umjesto da građani budu kuriri koji od jednog do drugog šaltera nose dokumentaciju, podaci treba da budu dostupni institucijama koje su za to nadležne. To štedi vrijeme, smanjuje troškove i pojednostavljuje postupke – rekao je Dragičević.

– Najvažnije je da novi elektronski servisi građanima i privredi donose konkretnu korist. Upravo ovakve usluge, koje omogućavaju da se podaci razmjenjuju direktno između institucija, predstavljaju dobar primjer kako digitalizacija može pojednostaviti procedure i smanjiti administrativna opterećenja – poručio je Dragičević piše Glas Srpske.

Između malih solarnih elektrana, instalisane snage do 150 kilovata, mora postojati značajno rastojanje da bi elektrana mogla ostvariti pravo na podsticaj u vidu obaveznog otkupa, predviđeno je Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije.

Imajući u vidu da je riječ o malim postrojenjima koji se mogu izgraditi u relativno kratkom roku, predloženo je da se ukine preliminarno pravo na podsticaj, odnosno da ne postoji mogućnost rezervacije količina za podsticaj, nego da se samo za izgrađenu elektranu može ostvariti to pravo ukoliko su ispunjeni propisani uslovi, prenosi Srna.

Zakonom o obnovljivim izvorima energije, koji je u primjeni od 2022. godine, predviđeno da se pravo na garantovanu otkupnu cijenu može ostvariti za proizvedenu električnu energiju u malim solarnim elektranama na zemlji s ciljem da ta postrojenja budu ekonomski isplativa i da bude više proizvođača električne energije.

S ciljem pojednostavljenja procedura, za navedena postrojenja nije potrebno ni pribaviti koncesiju, a dozvole izdaje lokalna zajednica.

“Međutim, navedena odredba je u praksi zloupotrijebljena na način da se površine zemljišta na kojima je moguće izgraditi solarne elektrane veće instalisane snage u skladu sa Zakonom o koncesijama parcelišu i na njima gradi veći broj malih solarnih elektrana instalisane snage do 150 kilovata, često od 20 do 50 objekata, koje ne plaćaju naknadu, a ostvaruju garantovanu otkupnu cijenu na period od 15 godina”, navedeno je u obrazloženju Nacrta.

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije trebalo bi da bude razmatran u utorak, 14. jula, u nastavku posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske.

U RS planirana ogromna solarna elektrana
Podsjećamo, na području Srednjeg Dubovika u opštini Krupa na Uni planirana je izgradnja solarne elektrane “Dubovik” snage između 80 i 99 megavata (MW), projekta koji bi mogao postati jedan od najvećih solarnih energetskih objekata u Republici Srpskoj i među većima u Bosni i Hercegovini.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske objavilo je da je započet javni uvid u Nacrt studije uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat, čiji je nosilac kompanija GTI d.o.o. Sarajevo.

Prema ranije izrađenoj dokumentaciji, solarna elektrana bi trebalo da bude izgrađena na prostoru od oko 1,16 miliona kvadratnih metara, odnosno 116 hektara zemljišta u katastarskoj opštini Srednji Dubovik. To odgovara površini većoj od 160 standardnih fudbalskih terena.

U Zalazju kod Srebrenice obilježene su 34 godine od stradanja 69 srpskih civila i vojnika, koje su na Petrovdan 1992. godine u srebreničkim selima Sase i Zalazje i bratunačkim Biljača i Zagoni ubili pripadnici muslimanskih snaga.

Osim većeg broja građana, parastosu su prisustvovali potpredsjednik NSRS Petko Rankić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Marko Milisav i ministar saobraćaja Zoran Stevanović.

Parastosu su prethodile posjete porodicama stradalih Srba, vojničkom groblju u Bratuncu i stratištima u Biljači i Sasama, gdje je položeno cvijeće i odata počast poginulim.

Osim 69 poginulih i velikog broja ranjenih, tog tragičnog Petrovdana u srebreničkim i bratunačkim selima nestala su 22 Srbina, od kojih je 10 slučajno pronađeno i ekshumirano 10. juna 2011. godine iz masovne grobnice na Zalazju, prilikom traženja nastradalih Bošnjaka.

Posmrtni ostaci stradalih su poslije više od godinu identifikovani i sahranjeni na Petrovdan 2012. godine, dok su dvojica vojnika pronađeni obezglavljeni na smetljištu, ekshumirani, identifikovani i sahranjeni ranije.

Deset nestalih još nije pronađeno i njima se gubi trag u logoru u bivšoj srebreničkoj policijskoj stanici. Od zarobljenih niko nije preživio i niko nije odgovarao za njihova ubistva.

Nastavljajući sistematsko plansko etničko čišćenje srpskih prostora započeto u aprilu, brojne muslimanske snage iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića su 12. jula 1992. godine upale u više srpskih sela u srebreničkoj i bratunačkoj opštini ubijajući, pljačkajući i paleći sve što su stigle. Za ove, kao i za mnoge druge masovne zločine počinjene nad Srbima iz Srebrenice i srednjeg Podrinja, još niko nije odgovarao.