Zemljotres magnitude 4,6 po Rihterovoj skali evidentiran je danas devet kilometara jugozapadno od Livna, podaci su Evropskog mediteranskog seizmološkog centra /EMSC/.
Potres se osjetio i u Hrvatskoj, 51 kilometar sjeveroistočno od Splita.
Zemljotres je evidentiran u 16.31 čas na dubini od 10 kilometara.
Korisnici EMSC-a su naveli da se potres osjetio i u Crnoj Gori i Albaniji.
Direktor Prve osnovne škole u Srebrenici Snežana Jandrić izjavila je Srni da su u ovoj obrazovnoj ustanovi preduzete sve zakonske mjere radi bezbjednosti učenika i da se vrše provjere u vezi sa tvrdnjama o postojanju spiska učenika koje jedan đak navodno planira da ubije.
Ona je navela da radi zaštite maloljetnog lica ne može iznositi detalje o slučaju navodnog spiska koji, kako je rekla, niko nije vidio, već je jedna djevojčica to prijavila odjeljenskom starješini.
Prema njenim riječima, ni odjeljenski starješina nije vidio spisak, ali je obavijestio kolektiv, pa su preduzete su mjere da se spriječi vršnjačko nasilje.
“Preduzeli smo sve zakonske mjere u saradnji sa nadležnim institucijama radi zaštite i bezbjednosti učenika, a upoznali smo i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske o ovom slučaju”, istakla je Jandrićeva.
Ona je naglasila da je danas održan i roditeljski sastanak na kojem su bili i roditelji učenika osmog razreda, da su svi upoznati o slučaju sa ciljem upozorenja i sprečavanja nasilja, odnosno smirivanja situacije.
Iz Policijske uprave Zvornik Srni je ranije rečeno da u ovoj upravi rade na zaprimljenoj prijavi Prve osnovne škole u Srebrenici, te da je za daljnije informacije nadležno Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini.
Srna nezvanično saznaje da su svi učenici navedene škole u vezi sa ovim slučajem, bošnjačke nacionalnosti, pa se ne može govoriti o incidentu zasnovanom na nacionalnoj osnovi.
Pojedini portali danas javili da je učenik /14/ osmog razreda bošnjačke nacionalnosti napravio spisak đaka srpske nacionalnosti iz razreda koje navodno planira da ubije, te da je slučaj prijavljen je policiji.
Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Siniša Karan razgovarao je danas u Palati Republike u Banjaluci sa otpravnikom poslova Ambasade SAD Džonom Ginkelom.
Predsjednik Srpske istakao je da je Republika Srpska posvećena poštovanju slova Dejtonskog sporazuma i očuvanju ustavne pozicije Republike Srpske.
Tokom sastanka predsjednik Republike naglasio je da su institucije Republike Srpske konstruktivan partner usmjeren na saradnju, te očuvanje mira i stabilnosti, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.
Sastanku je prisustvovao i direktor Kancelarije Ambasade SAD u Banjaluci Tod Bulok.
Novi predsjednik Republike Srpske Siniša Karan danas je položio svečanu zakletvu u Narodnoj skupštini.
Na 33.posebnoj sjednici parlamenta Republike Srpske, prije polaganja zakletve intonirana je himna Republike Srpske “Moja Republika”.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da u “Službenom glasniku Republike Srpske” danas objavljena odluka o izboru Karana za predsjednika Republike Srpske.
On je rekao da od danas ne važi odluka Narodne skupštine Republike Srpske o imenovanju Ane Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske.
Polaganju zakletve prisusvovali su srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske DŽerard Selman, lider SNSD-a Milorad Dodik, ministri u Vladi Republike Srpske, kao i narodni poslanici.
Centralna izborna komisija /CIK/ BiH potvrdila je 13. februara da je Karan, kandidat SNSD-a, izabran za predsjednika Republike Srpske.
CIK je na hitnoj korespodentnoj sjednici donio odluku o potvrđivanju i objavljivanju rezultata prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, prema kojim je potvrđen izbor Karana, kandidata SNSD-a.
Investiciono-razvojna banka /IRB/ Republike Srpske je u 2024. godini ostvarila ukupne prihode od 13.385.166 KM, dok su ulaganja bila 1.203.708 KM ili 46 odsto od planiranog.
Obrazlažući izvještaj o poslovanju IRB-a i fondova za 2024. godinu, sa izvještajem nezavisnog spoljnog revizora u Narodnoj skupštini Republike Srpske, direktor Sektora za međunarodnu saradnju Mirko Bošnjak rekao je da su ukupni poslovni rashodi planirani u iznosu od 14.261.140 KM, a ostvareni 13.060.704 KM ili za 8,4 odsto manje od planiranog iznosa.
Bošnjak je rekao da je u toku 2024. godine ukupna vrijednost realizovanih nabavki Investiciono-razvojne banke Republike Srpske iznosila 995.600 KM ili 35,6 odsto od planiranog iznosa.
Aktivnosti IRB-a u domenu primjene međunarodnih projekata u 2024. godini prvenstveno su bile usmjerene na operativno upravljanje finansijskim mehanizmom za finansiranje projekata integrisanog i održivog lokalnog razvoja u Republici Srpskoj.
Prema njegovim riječima, u 2024. godini odobrena su 624 zahtjeva za kreditno finansiranje u ukupnom iznosu od 98.825.345 KM, čime je godišnji plan za ove namjene premašen za 6,3 odsto.
BiH će zatražiti produženje roka za deminiranje zbog nemogućnosti da cijela teritorija bude očišćena od mina do marta 2027. godine, kako je bilo predviđeno posljednjom revizijom strategije, izjavio je danas u Sarajevu direktor Centra za uklanjanje mina /BHMAK/ Enis Horozović.
Horozović je na konferenciji za novinare povodom skupa “Jačanje razumijevanja i implementacije Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina u BiH” rekao da je zahtjev za produženje roka upućen Jedinici za implementaciju Konvencije u Ženevi, te da će o njemu do kraja godine odlučivati komisija kojom predsjedava Alžir.
On je naveo da se, prema zvaničnim podacima, u BiH još 774 kilometra kvadratna nalaze pod sumnjom na mine, te da je više od 80 odsto nekadašnje kontaminirane površine očišćeno, ali da je preostali teren uglavnom šumski i težak za pristup.
“U poslijeratnom periodu zabilježena su 1.862 minska incidenta, u kojima je stradalo 625 lica, a u avgustu prošle godine u Doboju je stradao devetnaestogodišnjak prilikom ulaska u obilježeno minsko polje. Apelujem da građani poštuju znake upozorenja jer gubitak ljudskog života ne može biti nadoknađen”, istakao je Horozović.
Predsjednik Komisije za deminiranje BiH Ognjen Zekić izjavio je da je u pripremi novi zakon o deminiranju, koji bi, ukoliko bude usvojen, trebalo da unaprijedi i ubrza proces.
“Važeći Zakon usvojen je 2002. godine”, podsjetio je Zekić.
Predsjednik Udruženja žrtava mina UDAS Željko Volaš istakao je da je cilj da proces deminiranja bude što prije završen, te da se od svih nivoa vlasti očekuje da preuzmu svoj dio odgovornosti kako ne bi bilo novih žrtava.
Zamjenik šefa Delegacija EU u BiH Adebajo Babadžide istakao je da mine i tri decenije nakon rata predstavljaju ozbiljnu prijetnju i onemogućavaju bezbjedno korištenje zemljišta.
Babadžide je naveo da je EU do sada uložila 50 miliona evra u deminiranje i podršku žrtvama mina u BiH, te da je u proteklom periodu obezbijeđeno dodatnih 10 miliona evra s ciljem da BiH postane zemlja bez mina, te podsjetio i da je Eufor u poslijeratnom periodu pružao podršku Oružanim snagama BiH u uklanjanju mina.
Skup se održava u trenutku kada se BiH približava roku – 1. martu 2027. godine, utvrđenom međunarodnim sporazumom o zabrani protivpješadijskih mina, kojem je pristupila 1997. godine.
U skladu sa procedurama Konvencije iz Otave BiH je dužna da do 31. marta podnese zahtjev za produženje roka za čišćenje mina.
Skup je okupio predstavnike Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara, Komisije za deminiranje, regionalnih kancelarija BHMAK-a, međunarodnih organizacija, donatora, domaćih i međunarodnih organizacija za deminiranje, kao i preživjele od mina i predstavnike pogođenih zajednica.
Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, tvrdi da će do kraja februara ove godine, biti isplaćeno 60 miliona KM firmi “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra, čiji je vlasnik Rašid Serdarov, a kako bi se preuzela kompletna koncesija nad firmom “Comsar Energy Republika Srpska”.
“Do kraja februara biće isplaćen preostali iznos od 60 miliona maraka i zatvorena cijela priča u vezi sa ‘Comsarom'”, rekao je Đokić za portal “Capital”.
Naglasio je da je od Ministarstva finansija RS dobio uvjerenja da će sredstva biti obezbijeđena, čime će ovaj posao biti u potpunosti završen.
Ponovio je da je po pitanju preuzimanja vlasništva nad pomenutom koncesijom bila u skladu za zakonom.
Već dato 180,5 miliona KM
Dug prema Serdarovu od 60 miliona KM, ostao je poput repa nakon što se Vlada Republike Srpske, dogovorila sa ruskim oligarhom da će mu za otkup pomenute koncesije, koju je vlasnika “Comsara” dobio 2013. godine isplatiti 240,5 miliona KM.
Nakon dogovora, Vlada RS je podsredstvom Preduzeća za gasne projekte “Gas-RES” do sada “Comsaru” isplatila 180,5 miliona KM, čime je “Gas-RES” postao vlasnik oko 75 odsto “Comsara Republike Srpske”.
Od tada, ostalo je da se isplati 60 miliona KM, a Serdarov je, dok se to ne obavi, i dalje vlasnik 24,4 odsto prava na spornu koncesiju.
Serdarov tražio raskid ugovora
Nakon što se Serdarovu isplati 60 miliona KM, Rus, prema riječima ministra Đokića, više ne bi imao nikakva prava po pitanju “Comsar Energy Republika Srpska”.
Ovo je jako bitna činjenica, s obzirom da je Serdarov nedavno zatražio od Vlade RS i Ministarstva energetike i rudarstva, da se poništi ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na polju “Ugljevik-Istok 2” sa “Comsar Energy Republika Srpska” na RITE Ugljevik, potpisan 31. januara 2026, jer mu je sporan potpis Aleksandra Lozo, koji je kao prokurista kompanije “Comsar Energy RS” potpisao pomenuti akt.
Vlasnik “Comsara” sa Kipra, tvrdi da Nadzorni odbor “Comsar Energy Republika Srpska”, čiji je on, zanimljivo član, kao i Skupština akcionara, nisu dali saglasnost da Lozo potpiše taj sporazum, te je čak najavio i krivičnu prijavu protiv Loza.
Nadzorni odbor i Serdarov
Tvrdnje Serdarova da Nadzorni odbor i akcionari nisu dali saglasnost za Lozovo imenovanje i paraf na ugovor o prenosu prava na koncesiju, pokušali smo provjeriti u resornom ministarstvu i preduzeću “Gas-RES” koje je većinski vlasnik “Comsar Energy Republike Srpske”.
Međutim, na pomenuta pitanja nije odgovoreno, kao ni na upit o tome da li je održana sjednica Nadzornog odbora “Gas-RES” i da li je biran novi NO u kojem ne bi bilo Rašida Serdarova, s obzirom na to da je Nikica Vranješ, direktor “Gas-RES” nedavno kazao da će to biti održano do kraja januara 2026.
Slična pitanja poslali smo i Ministarstvu energetike i rudarstva, sa naglaskom na to kada će biti isplata 60 miliona KM “Comsaru”, ali ni na njih nismo dobili odgovor.
Ministarstvo tvrdi da je sve po zakonu
Odgovarajući na zahtjev Serdarova, iz Ministarstva su kazali da je Lozo imenovan u skladu sa zakonom i od strane Skupštine akcionara “Gas-RES”, te da će ukoliko postoji bilo kakva dilema ili pravni spor između članova ili organa društva “Comsar Energy Republika Srpska”, to pitanje biti riješeno nakon uplate preostalog iznosa ugovorene cijene za otkup vlasničkog udjela, čime “Comsar Energy Group Limited” više neće biti dio vlasničke strukture preduzeća “Comsar Energy RS”, te neće biti osnova za bilo kakva osporavanja.
“Aleksandar Lozo imenovan je za prokuristu na osnivačkoj skupštini održanoj 26. decembra 2025. godine, čime je stekao zakonsko pravo da, u okviru svojih ovlaštenja, potpisuje relevantna akta. Ministarstvo raspolaže kompletnom dokumentacijom koja to potvrđuje. Takođe, mi smo spremni ako treba za bilo koje potrebe da dodatno osnažimo ulogu gospodina Loze kao ovlaštenog lica za potpisivanje ovakvog ugovora i potpunog usklađivanja sa radno pravnim statusom, u ovom slučaju njega kao potpisnika ovog ugovora”, poručio je nedavno Petar Đokić, resorni ministar.
Građani, predvođeni srednjoškolcima i studentima, peti dan zaredom protestuju u Sarajevu tražeći odgovornost nadležnih nakon smrti dvadesettrogodišnjeg Erdoana Morankića u tramvajskoj nesreći i teških povreda maloljetne djevojke.
Saobraćaj ispred Zemaljskog muzeja je blokiran, a demonstranti zahtijevaju potpunu transparentnost istrage, povlačenje neispravnih tramvaja i ostavke svih odgovornih.
Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta najavio je da stari tramvaji neće biti vraćeni u saobraćaj dok se ne završe sve kontrole i servisi.
Ministarstvo za vaspitanje i obrazovanje, na čijem je čelu Naida Hota-Muminović, uputilo je školama dopise sa upozorenjem da učenici ne učestvuju u protestima, što je izazvalo dodatno nezadovoljstvo mladih, koji poručuju – “Nećemo odustati”.
Nakon javnog pritiska, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk podnio je ostavku, a juče je od funkcije odstupio i direktor GRAS-a Senad Mujagić.
Građani zahtijevaju i siguran javni prevoz, obustavu privatizacije gradskog prevoza i objavu svih podataka o servisiranju tramvaja i snimka trenutka nesreće.
Agencija za bankarstvo Republike Srpske uvela je naknadu za nadzor mjenjačnica u Republici Srpskoj koji će iznositi nevjerovatnih 10.000 KM, dok su mjenjačnice ranije plaćale 200 KM takse, sad su dobile i namet koji je veći 50 puta.
Konkretno, prema novoj odluci koja je 6. februara 2026. objavljena u “Službenom glasniku Republike Srpske”, definisano je da će naknada za nadzor mjenjača biti 10.000 KM.
Ključ u bravu
Ovo je za male mjenjače ključ u bravu, poručuju za “Nezavisne novine” ogorčeni i nezadovoljni vlasnici mjenjačnica, koji ističu da je udar na njih zapravo i još veći kada se u obzir uzmu i druge naknade koje su dužni da plaćaju.
“Naknada za nadzor od 10.000 KM godišnje je ključ u bravu malim mjenjačnicama, prije smo plaćali administrativnu taksu od 200 KM i tako nas je malo bilo u odnosu na Srbiju. Ostaje nam samo da zatvorimo, a mijenjanje da se vrati na ulice kao za vrijeme rata”, kaže jedan od vlasnika mjenjačnica u Republici Srpskoj.
U ovoj branši posebno su izrevoltirani činjenicom što će naknada za nadzor banaka godišnje biti 35.000 KM, iako banke prometuju stotine miliona KM više nego mjenjačnice.
Šta je zamislila Agencija?
Tvrdnje mjenjača o iznosu naknada najlakše je provjeriti uvidom u “Službeni glasnik RS”, a na stranici 21 objavljena je Odluka o davanju saglasnosti na Odluku o jedinstvenoj tarifi po ko kojoj se naplaćuju naknade od mjenjača koji obavljanju mjenjačke poslove za obavljanje poslova Agencije za bankarstvo Republike Srpske (puni naziv odluke).
Njome se predviđa naknada za nadzor rada mjenjača iz više elemenata.
Prvo je linearna godišnja naknada za sve mjenjače koja iznosi 10.000 KM, a koju su dužni da uplaćuju u jednakim tromjesečnim ratama. Drugi element je naknada za “druge mjenjače” čije poslovanje spada u nadležnost Agencije i ona iznosi 15.000 KM.
Nadalje slijedi naknada za obradu zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje mjenjačkih poslova, a za to će zainteresovani morati da plate čak 14.000 KM.
Mjenjači su dužni da plate i obradu zahtjeva za izdavanje drugih saglasnosti, a to će ih koštati 2.000 KM. Međutim, to nije sve.
Postoji i treća vrsta naknade koja se tiče obrade zahtjeva i izdavanja dozvola, a ona se zove naknada za izdavanje mišljenja, potvrda i ovjera i drugih sličnih poslova mjenjača, a koji se mogu utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju. Ta naknada košta 2.000 KM.
“Ovakva odluka samo budi sumnju da je motiv da se unište mali mjenjači da bi neko stavio šapu i na taj sektor”, tvrdi vlasnik mjenjačnice za “Nezavisne novine”.
Agencija izbjegava odgovore
Kojim motivima i razlozima su se vodili u Agenciji za bankarstvo RS da donesu ovakvu odluku, iz ove institucije ne žele da odgovore.
Naime, na pitanja “Nezavisnih” iz kojeg razloga je naknada za obradu zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje mjenjačkih poslova sada 14.000 KM, zbog čega je naknada za nadzor mjenjača 10.000 KM, a banaka koje su daleko veće 35.000 KM, te ko su to “drugi mjenjači” kojima se nadzor naplaćuje 15.000 KM, iz Agencije su vješto izbjegli odgovor.
Ni na jedno naše pitanje nije odgovoreno direktno.
“Nadležnosti Agencije za bankarstvo RS, kao samostalnog regulatornog i nadzornog organa finansijskog sistema, utvrđene su Zakonom o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske. U okviru zakonom propisanih ovlaštenja, Agencija izdaje dozvole za rad subjektima nadzora, vrši kontinuirani nadzor nad zakonitošću i stabilnošću njihovog poslovanja te preduzima mjere radi očuvanja sigurnosti i povjerenja u finansijski sistem Republike Srpske”, glasi dio odgovora na naša pitanja.
Podsjećaju da im je na prijedlog Vlade RS, a na amin iz Narodne skupštine, povjeren nadzor nad radom mjenjačnica, a da je Vlada RS na sjednici održanoj 29. januara 2026. godine na prijedlog Agencije za bankarstvo RS, donijela Odluku o davanju saglasnosti na Odluku o jedinstvenoj tarifi po kojoj se naplaćuju naknade od mjenjača.
Ni u jednom trenutku nisu pomenuli iznose naknada koje smo im poslali u upitu, već su samo kazali da je navedenim rješenjima uspostavljen jedinstven i proporcionalan sistem naknada, usklađen sa obimom regulatornih i nadzornih aktivnosti Agencije.
Uz sve to, dostavili su nam “Službeni glasnik RS” broj 9, od 6. februara 2026, kao da ga mi nismo pročitali i na koji smo se direktno pozvali u ovom tekstu, kao i u našem upitu.
“Objavljeni tekst u ‘Službenom glasniku’ predstavlja jedini relevantan i vjerodostojan izvor podataka o visini naknada, te otklanja svaku nedoumicu u pogledu njihove primjene i obima, a sve u cilju objektivnog i istinitog informisanja vaših čitalaca”, zaključuje se u odgovoru na pitanja “Nezavisnih”.
Koliko je mjenjača u Srpskoj?
Još jedno od pitanja na koje iz Agencije nisu odgovorili je i koliko ima mjenjača u Republici Srpskoj, kao i koliko je u 2025. godini, Agencija za bankarstvo RS prihodovala novca po osnovu nadzora mjenjača?
Danas počinje kineska Nova godina, ili Praznik proljeća i trajaće do 5. februara 2027. godine.
Ona se danas ne slavi samo u Kini već se proslavlja u mnogim gradovima širom svijeta, u vidu tradicionalnih i modernih kulturno-umjetničkih manifestacija.
U Studentskom kulturnom centru Univerziteta u Banjaluci biće organizovan svečani doček kineske Nove godine u organizaciji Konfucijevog instituta.
Biće dodijeljene nagrade pobjednicima literarnog konkursa za srednjoškolce na temu “Crveni vatreni konj – simbol hrabrosti, energije i slobode”.