Kategorija: Vijesti

Iz Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH saopšteno je da Zoran Josipović nije u radnom odnosu u ovoj agenciji, kako je navedeno u vijesti koju je objavila ATV.

U saopštenju se podsjeća da je na portalu ove televizije objavljen tekst pod nazivom “Stanivuković podriva povjerenje građana u zdravstveni sistem – opasno i neetično” u kome se Josipović navodi kao službenik Agencije.

Iz ove agencije tvrde da je u tekstu, kako kažu, izneseno mnogo lažnih informacija, te pozivaju nadležne pravosudne institucije da postupe u okviru svojih nadležnosti jer su evidentne dvije stvari – “lažno predstavljanje i širenje lažnih vijesti”.

Josipović, koji je u tekstu objavljenom na sajtu ATV potpisan kao službenik Agencije za lijekove BiH, rekao je da je izjava gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića potpuno neosnovana i moraće pozvati na odgovornost one koji su ga potpuno pogrešno nasavjetovali, a on nakon toga, bez stručne provjere, uznemirio javnost i učinio podrivanje povjerenja građana u zdravstveni sistem Republike Srpske.

Izjava gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića je potpuno neosnovana i moraće pozvati na odgovornost one koji su ga potpuno pogrešno nasavjetovali, a on nakon toga, bez stručne provjere, uznemirio javnost i učinio podrivanje povjerenja građana u zdravstveni sistem Republike Srpske, istakao je bivši službenik Agencije za lijekove BiH Zoran Josipović.

Josipović je ocijenio da je to izuzetno opasno i krajnje neetično, u uslovima korišćenja medicinskog gasa u terapiji liječenja posljedica pandemije virusa korona.

“Ovom prilikom želim, zbog nepotrebne uznemirenosti građana Republike Srpske, koji me pitaju da li mogu primiti kisik u UKC Republike Srpske istaći bitne stručne činjenice i propise i otkloniti sumnje sa stručne i zakonske strane, jer sam osoba koja je pisala i implementirala sve važeće propise o lijekovima na nivou BiH, kao dugogodišnji službenik Agencije za lijekove”, naveo je Josipović za ATV povodom aktuelnih dešavanja u vezi sa medicinskim gasom za koji Stanivuković tvrdi da nije medicinski.

Prema njegovim riječima, izjava gradonačelnika Stanivukovića, kojom je doveo u pitanje kvalitet medicinskog gasa kompanije SOL iz Italije, kojeg distribuira u BiH TGT iz Trna, a koju zasniva na “kontroli kvaliteta prve serij lijeka-medicinskog gasa i na kontroli svake uvezene serije lijeka – medicinskog gasa, koja nije učinjena”, govori o neznanju ili namjernom neznanju.

On je pojasnio da se u Agenciji za lijekove BiH kao nadležnoj instituciji za kontrolu kvaliteta serije uvezenog medicinskog gasa, ova kontrola uopšte ne vrši u praksi, jer Kontrolna laboratorija Agencije za lijekove nema laboratorijsku opremu za kontrolu kvaliteta medicinskih gasova, te prihvata sertifikat o kvalitetu serije izdat od laboratorije proizvođača lijekova-medicinskih gasova /u ovom slučaju sertifikat od kompanije SOL, koja ima mnogo strože standarde kvaliteta i kontrole nego bilo koja laboratorija u BiH, što govori o kojem stepenu svjesne ili nesvjesne manipulacije javnosti je riječ.

Inače, istakao je Josipović, u redovnom poslovanju Agencija za lijekove BiH radi samo laboratorijsku kontrolu prve serije lijeka nakon njegove registracije a svaku uvezenu seriju kontroliše samo administrativnom, vizuelnom kontrolom pakovanja lijeka bez laboratorijske kontrole.

Gradonačelnikova izjava da “TGT nema dozvolu za unutrašnji promet lijekova” govori ponovo o velikim razmjerama neznanja ili neinformisanosti, pojašnjava Josipović, jer nijedna kompanija koja distribuira ili proizvodi medicinski gas u BiH nije upisana u registar veleprometnika lijekova, niti kao prometnici u unutrašnjem prometu, niti kao uvoznici i prometnici lijekova-medicinskih gasova, pa čak ni najveći distributer medicinskih gasova u BiH, kompanija Messer, nije upisana (uvid u registar veleprometnika svi građani imaju na veb stranici Agencije za lijekove).

“Koliko je dovedena u zabludu javnost netačnim informacijama, ne znaju ni da se ovakvi prometnici ne upisuju u taj registar veleprometnika, nego u registar proizvođača lijekova, medicinskih gasova jer se medicinski gas nakon dopremanja cisternama u krug distributera, puni u metalne boce sa kiseonikom za potrebe bolnica, što se u skladu sa članom 2 tačka rr) Zakona o lijekovima smatra proizvodnjom i samim tim kao proizvođači prometuju lijekove – medicinske gasove ka bolnicama a ne kao veleprometnici”, istakao je Josipović.

On je pojasnio da najveće svjetske kompanije kao što su Messer i SOL (koga zastupa TGT iz Trna, koji ima dozvolu Agencije za lijekove za stavljanje u promet medicinskog gasa kompanije SOL iz Italije u BiH) imaju nesumnjiv kvalitet medicinskih gasova i izdaju redovno sertifikate o kvalitetu gasa i nikada ne miješaju tehnički i medicinski gas u svojoj isporuci, te širom Evrope i svijeta nema primjedbi na njihov kvalitet.

“Sporno je i dobiti zakonitu dozvolu za proizvodnju medicinskih gasova u BiH, jer se u Agenciji za lijekove BiH postupa po Pravilniku o proizvodnji lijekova iz 2014. godine koji je usvojio ministar civilnih poslova u Savjetu ministara.

Agencijom od 2016. godine rukovodi direktor iz PDP-a, koji je pokušao izmjeniti navedeni pravilnik u smislu posebnih uslova za medicinske gasove ali isti nikada nisu prihvaćeni od Ministarstva civilnih poslova.

Zatim 2018. godine, na prijedlog direktora, Stručni savjet Agencije usvaja Pravilnik o dobrim proizvođačkim praksama za medicinske gasove, u kojem nelegalno osim dobrih praksi regulišu uslove za dobijanje dozvole za proizvodnju medicinskih gasova, time uzurpiraju nadležnost ministra civilnih poslova iz člana 59 stav 8 Zakona o lijekovima i donose Pravilnik kao nenadležni, sa jednim naslovom a drugim sadržajem o čemu je dao mišljenje i Republički Sekretarijat za zakonodavstvo Republike Srpske”, pojasnio je Josipović.

Prijava koju je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke podnio protiv Stanislava Čađe, direktora TGZ Tehnogasa iz Laktaša i Vlade Đajića, direktora UKC RS, prebačena je u nadležnost Republičkog tužilaštva, saopšteno je iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

“Okružno javno tužilaštvo Banjaluka 24. septembra, zaprimilo je prijavu podnosioca Stanivukovića protiv Čađe i Đajića zbog krivičnih djela proizvodnja i stavljanje u promet proizvoda štetnih za liječenje, proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih proizvoda, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja iz, nesavjestan rad u službi, falsifikovanje isprave, falsifikovanje ili uništavanje službene isprave i krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržajaKrivičnog zakonika Republike Srpske”, navedeno je u saopštenju Okružnog javnog tužilaštva Banjlauka.

Okružno tužilaštvo je pojasnilo u saopštenju da je shodno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala za krivična djela Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja i Nesavjestan rad u službi u slučaju kada je učinilac krivičnog djela službeno ili odgovorno lice izabrano ili imenovano od Narodne skupštine RS , Vlade RS i njenih ministarstava ili VSTV, propisana nadležnost Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Republičkog tužilaštva RS.

“Kompletan spis je danas dostavljen na nadležnost navedenom Tužilaštvu, s obzirom da je prijavom za predmetna krivična djela obuhvaćen Đajić, koji je rješenjem Vlade RS od 3. maja 2018. godine, imenovan za generalnog direktora UKC RS, te je neophodno provesti jedinstvenu istragu u odnosu na oba prijavljena lica čije radnje su, ukoliko se utvrdi osnovanost navoda, međusobno povezane”, navedeno je u saopštenju.

BiH još nije ispunila svoje obaveze koje proističu iz članstva u Energetskoj zajednici, iako su organi BiH, nakon što su sankcije uvedene, obećali da će raditi na njihovom uklanjanju.

Podsjećanja radi, sankcije su uvedene prije šest godina zbog kršenja obaveza is Trećeg energetskog paketa, a prošle godine Ministarski savjet Energetske zajednice postojeće mjere produžio je na naredni period. Kako nam je pojašnjeno u Sekretarijatu energetske zajednice u Beču, osim za Treći energetski paket, sankcije uključuju i neimplementiranje obaveza iz gasnog sektora koje proističu iz Drugog energetskog paketa, a u sankcije su uključene i neke odredbe Pravilnika o tečnim gorivima BiH, a koje se odnose na količinu sumpora u tekućim gorivima.

“Ako želi da mjere budu ukinute, BiH mora ispuniti sve ove odluke, s obzirom na to da je Ministarski savjet kršenje zakona Energetske zajednice ocijenio ozbiljnim i trajnim”, rekli su nam oni.

Sankcije uključuju neke simbolične mjere poput nerefundiranja troškova prilikom dolaska službenika BiH na sastanke Energetske zajednice pa do ozbiljnijih poput uskraćivanja prava glasa pri donošenju odluka Energetske zajednice i prekidanja investicija u energetiku. Sudeći po informacijama koje smo dobili iz Energetske zajednice, mjera koja bi najviše mogla pogoditi BiH bila bi eventualno prekidanje investicija u energetiku od strane EU. Naime, kako nam je objašnjeno, Energetska zajednica pozvala je EU da i ona preduzme odgovarajuće mjere i suspenduje finansijsku pomoć za sektor gasa u BiH. S obzirom na to da EU priprema veliki paket pomoći za BiH iz IPA III, ostaje da se vidi kako će postupiti EU prema BiH i da li će biti nekih posljedica zbog kršenja zakona EU. Nezvanično, saznajemo da zasad nema odluke u EU u vezi s tim pitanjem. U Energetskoj zajednici “Nezavisnim novinama” je objašnjeno da će naredni redovni termin za razmatranje mjera prema BiH biti na Ministarskom savjetu naredne godine.

“Mjere će se primjenjivati sve dok BiH ne ispravi kršenja koja su navedena u odlukama. Treba imati na umu da se mjere usvajaju na period od dvije godine, što znači da ove godine Ministarski savjet to neće imati na dnevnom redu”, objašnjeno nam je.

Prema zvaničnim podacima, dva glavna izvora proizvodnje energije u BiH su hidroenergija i termalna energija iz termoelektrana. Sudeći prema tom podatku, gasni sektor nije dovoljno razvijen, što može značiti i da će posljedice sankcija biti ograničene, ali bi, sa druge strane, moglo izazvati poteškoće kada su u pitanju buduće investicije u sektor gasa. S obzirom na to da su glavni svjetski finansijeri već najavili da više neće finansirati energiju iz uglja, ukoliko bi gasni sektor pretrpio sankcije, to bi značajno moglo limitirati energetske opcije u BiH. Što se tiče hidroenergije, prema zvaničnim podacima, BiH dobija oko 6.300 GWh iz ovih izvora, a oko 11.000 GWh iz termalnih izvora. Solarna energija i energija vjetra su u BiH tek u povoju, s obzirom na to da se iz ovih izvora godišnje proizvede tek oko 120 GWh električne energije.