VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Jeftinije nego za hrvatske državljane: BiH će i građanima Srbije i Crne Gore naplaćivati propusnice

    Jeftinije nego za hrvatske državljane: BiH će i građanima Srbije i Crne Gore naplaćivati propusnice

    Bosna i Hercegovina planira da građanima Srbije i Crne Gore koji žive u pograničnim dijelovima tih zemalja izdaje i naplaćuje pogranične propusnice, kao što je to praksa koja već godinama važi za državljane Hrvatske.

    Zanimljivo je, međutim, to što hrvatski državljani za ovaj dokument plaćaju 60 maraka, dok je predložena cijena za građane preostale dvije komšijske zemlje niža za 10 KM.

    “Propusnice koje se odnose na državljane Crne Gore trebalo bi da zažive uskoro, dok je nezahvalno prognozirati kada bi to trebalo da bude slučaj i za građane Srbije”, rekao je izvor “Nezavisnih novina“.

    U Prijedlogu pravilnika o cijeni pograničnih propusnica, o kojem bi trebalo da se izjasni Savjet ministara BiH, propisana je visina naknade koja se plaća u postupku izdavanja pograničnih propusnica za građane Hrvatske, za stanovnike pograničnog područja Crne Gore i za stanovnike pograničnog područja Srbije, kao i način uplate i namjena sredstava ostvarenih po ovom osnovu.

    “Visina naknade za pogranične propusnice koje se izdaju građanima Hrvatske je 60 KM, a za pogranične propusnice koje se izdaju stanovnicima pograničnog područja Crne Gore i Srbije 50 KM”, navodi se u ovom dokumentu.

    Sredstva ostvarena izdavanjem pograničnih propusnica, kako se dodaje, biće uplaćivana na jedinstveni račun Ministarstva finansija i trezora BiH. Po osnovu propusnica koje su prošle godine izdate stanovnicima Hrvatske, BiH je prihodovala 81.000 maraka.

    “Prošle godine je izdano 1.350 pograničnih propusnica državljanima Republike Hrvatske. Cijena je 60 KM i izdaje se na najviše pet godina”, potvrdila je u izjavi za “Nezavisne novine” Franka Vican, portparol Granične policije BiH.

    Prema sadašnjoj praksi za građane Hrvatske, pogranična propusnica im se povezuje sa njihovim dokumentom kojim se traži njeno izdavanje.

    “Na primjer, ako je na osobnoj iskaznici Republike Hrvatske rok važenja do 2023. godine, pogranična propusnica se izdaje do 2023. godine”, precizirala je Vicanova. Pograničnu propusnicu može podnijeti svaki stanovnik pograničnog područja koji na nju ima pravo, a njenom nosiocu služi za prelazak državne granice pod uslovima pograničnog režima.

    Sporazumom između BiH i Hrvatske o pograničnom prometu, koji datira od sredine 2013. godine, definisano je da je za njihovo izdavanje u BiH za stanovnike pograničnog područja Hrvatske nadležna Granična policija BiH.

    Stanovnici pograničnog područja Hrvatske, kako je ranije saopšteno, zahtjev za izdavanje pogranične propusnice mogu podnijeti nadležnoj jedinici Granične policije BiH, kao i diplomatskoj misiji ili konzularnoj kancelariji BiH u Hrvatskoj.

    Pogranično područje, inače, prostire se uz zajedničku državnu granicu i uključuje naselja u BiH i na teritoriji susjednih država. Preciznije, u pitanju je područje koje se prostire od pet kilometara u dubinu od zajedničke državne granice.

    Prelazak državne granice pod uslovima pograničnog režima dopušten je preko graničnih prelaza otvorenih za pogranični i međunarodni saobraćaj nosiocima pogranične propusnice, i to samo preko graničnih prelaza i prelaznih mjesta koji su upisani u pograničnu propusnicu.

    Dokumentacija neophodna za izdavanje pogranične propusnice treba da sadrži i dokument kojim se može dokazati opravdana potreba za redovnim prelaskom zajedničke državne granice pod uslovima pograničnog režima.

    U pitanju su, recimo, dokumenti koji dokazuju poveznicu sa pograničnim područjem u smislu ekonomske, socijalne, porodične i druge veze. Može to, primjera radi, biti i posjedovni list, zemljišnoknjižni izvadak, potvrda o zaposlenju, potvrda o školovanju itd.

  • U Cazin sletjela jedna od najrijeđih ptica, ima ih još samo 300 na svijetu

    U Cazin sletjela jedna od najrijeđih ptica, ima ih još samo 300 na svijetu

    Ptica ćelavi ibis imena Nova stigla je u BiH, tačnije u okolicu Cazina. Njegova je vrsta u ovom dijelu Evrope izumrla još u 17. vijeku, a sada se vratila i to iz Austrije preko Italije i Hrvatske.

    Ovu informaciju potvrdila je Organizacija za zaštitu životne sredine “Bentornato Ibis” iz Toscane u Italiji, koja prati kretanje ove iznimno rijetke vrste ptica, kojih je, prema njihovim istraživanjima, na svijetu preostalo još svega oko 300.

    “Nova je stigla do Bosne i Hercegovine. Trenutno se nalazi u blizini Cazina, a točna lokacija dostupna je u besplatnoj aplikaciji Animal Tracker. Pomozite nam da ga držimo na oku i podijelite ovaj apel”, kažu iz ove organizacije.

    Na svojoj Facebook stranici podjelili su i nekoliko osnovnih informacija o ovoj ptici.
    “Sjeverni ćelavi ibis je migratorna vrsta. Vrsta je izumrla iz srednje Evrope od sredine sedamnaestog veka (uglavnom zbog ubijanja). Danas se smatra da je vrsta u ozbiljnom riziku od izumiranja širom svijeta”, kažu iz ove organizacije.

    Fotografiju je načinio fotograf Kristijan Mandić.

  • “Bilo bi lakše kada bi Dodik bio jedini problem u BiH” Čović o Šmitovom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN

    “Bilo bi lakše kada bi Dodik bio jedini problem u BiH” Čović o Šmitovom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN

    Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović rekao je danas u Zagrebu da je izvorište pravih problema u BiH mnogo dalje od srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, kojeg je Kristijan Šmit u svom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN prozvao prijetnjom za mir i bezbjednost u zemlji, ali i regionu.

    Kada bi Dodik bio jedini problem BiH, to bi se lako riješilo. Mislim da su problemi mnogo složeniji, višeslojan i da je izvorište pravih problema mnogo dalje od Dodika – rekao je Čović, koji je i predsjednik HDZ-a BiH.

    Čović smatra da se Šmitov izvještaj ne razlikuje previše od ranijih iz OHR-a, osim što “ima malo više retorike koja podsjeća na neko ratno predvrijeme”.

    Na pitanje da li strahuje od vojnog sukoba u BiH, Čović je rekao da je moguće da je Šmit pretjerao u tim procjenama, ali i da svako normalan treba da strahuje od bezbjednosnih iskušenja, te dodao da retoriku treba prilagoditi “evropskim potrebama i sređivanju stanja u BiH”.

    – U tom izvještaju je tačno da imamo krizu koju nismo imali vjerovatno u posljednjih 25 godina od Dajtona. Ponovo je retorika huškačka, ponovo se govori čak o mogućnosti izbijanja sukoba, ugroženosti tog bezbjednosnog aspekta, ali oni ključni elementi koji su doveli uopšte do te retorike su potpuno odbijeni i ostavljeni po strani – rekao je Čović za Novu TV.

    Čović kraj krize vidi u rješavanju osnovnih stvari, kao što su funkcionisanje pravne države, prava Hrvata i promjena Izbornog zakona.

    – Kad su Hrvati u pitanju, zadnjih pet, šest godina nalazimo se u situaciji da se moramo boriti za svoj opstanak, da očuvamo svoj integritet, konstitutivnost – istakao je Čović.

    On smatra da Hrvati ne smiju dočekati 2022. godinu s postojećim Izbornim zakonom, ali kaže da i dalje ima optimizma da će prije svega lider SDA Bakir Izetbegović razumjeti da neće moći više birati Hrvatima legitimne predstavnike u Domu naroda.

  • Tegeltija o učešću srpskih predstavnika u radu Savjeta ministara “Donosićemo samo one odluke koje su od interesa za građane”

    Tegeltija o učešću srpskih predstavnika u radu Savjeta ministara “Donosićemo samo one odluke koje su od interesa za građane”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je Srni da će on i ministri iz Republike Srpske učestvovati u radu Savjeta ministara i donositi samo one odluke koje se tiču zaštite zdravlja građana Republike Srpske, kao i one koje mogu da ugroze finansijsku i materijalnu poziciju ljudi zaposlenih u institucijama BiH.

    Na taj način mi želimo da pokažemo da ne blokiramo rad Savjeta ministara, već da nisu stvorene pretpostavke za odlučivanje u skladu sa odukom Narodne skupštine Republike Srpske – pojasnio je Tegeltija.

    On je naveo da je za sutra zakazana redovna sjednica sa dnevnim redom koji je predviđen za sjednicu koja je trebalo da bude održana u julu, ali da je sasvim sigurno da ne postoje uslovi za donošenje bilo kakvih odluka, te da srpski ministri neće podržati nijednu tačku predloženog dnevnog reda.

    – Sutra treba da bude održana sjednica Savjeta ministara koja je bila zakazana za 29. jul, ali sam je otkazao u skladu sa odlukom Narodne skupštine Republike Srpske koja je definisala da, dok traje kriza u BiH, ministri iz Republike Srpske neće učestvovati u donošenju odluka – rekao je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, u skladu sa tom odlukom nisu zakazivane sjednice Savjeta ministara, ali u skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta ministara da bi se mogla zakazati nova sjednica mora biti zaključena prethodna koja je bila zakazana za jul.

    – Što se tiče samog dnevnog reda, on je bio utvrđen za sjednicu u julu sa 50 tačaka ali još nismo sigurni šta će se naći na dnevnom redu sutrašnje sjednice, jer su već u toku današnjeg dana iz pojedinih ministarstava upućeni zahtjevi za povlačenje njihovih tačaka sa predoženog dnevnog reda, kao i što je neizvjesno da li će sjednica uopšte biti održana sutra, jer su me dva ministra od tri iz reda bošnjačkog rada obavijestila da ne mogu prisustvovati sjednici – naveo je predsjedavajući Tegeltija.

  • “Dobar pomak što se Šmit neće obraćati u SB UN, ali ne treba likovati”

    “Dobar pomak što se Šmit neće obraćati u SB UN, ali ne treba likovati”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra važnim to što se Kristijan Šmit neće obraćati u Savjetu bezbjednosti UN i da u tome može da se vidi dobar pomak.

    Dodik je upozorio da u BiH i dalje ostaje teška situacija, kao i da postoje i oni koji minimiziraju opasnosti ili pripisuju da je to nečiji hir.

    “Održavanje ili neodržavanje sjednice Savjeta bezbjednosti je činjenica i kako onda može biti moj hir”, rekao je Dodik.

    Ponovio je da Šmita nije imenovao Savjet bezbjednosti, koji sada neće da primi ni njegov izvještaj, niti da on govori.

    Dodik je istakao da “Šmita nema, da ne postoji”, ali da ne može da razumije “mozgove” koji ovdje, u Republici Srpskoj, Srbiji, na nekim drugim mjestima smatraju da on postoji.

    “To je isto kao kad bih ja sada otišao za Njujork, došao i rekao ‘evo ja bih nešto govorio na Savjetu bezbjednosti'”, rekao je Dodik i dodao da je taj izvještaj napisalo nekoliko ljudi ostrašćenih protiv Republike Srpske i Milorada Dodika.

    Prema njegovim riječima, onoliko puta pominjanje u negativnom konktekstu za svakog je neozbiljno, jer bi za ozbiljnu priču bile dovoljne dvije konstatacije.

    “Pokušati da na onaj način napišete izvještaj Savjetu bezbjednosti apsolutno je dokaz da je to čaršijska, sećijska, sarajevska priča koja služi za njihovo uveseljavanje. Tu nema ničega ozbiljnog. To nije izvještaj, to je samo pokušaj tog izvještaja”, rekao je Dodik.

    Ne zna, kaže, kako će se to na kraju završiti, ali je podsjetio na ranije iznesene stavove da ne vidi problem u tome da se produži mandat Euforu, odnosno sa ostane misija Altea.

    Izrazio je žaljenje što kod nas nema analitičkog kapaciteta da se može na pravi način reagovati na tvrdnje iz Sarajeva da je sve to razgradnja Bosne što, kako je istakao, nije tačno.

    “Tačno je da mi čitamo ustav i vidimo šta nam pripada i mi ćemo to nama i uzeti. Ono što pripada BiH neće niko uzeti, ali to u izvještaju niko ne pominje. Nigdje se ne pominje da tamo ima devet ovlaštenja koja ima BiH i neće ih dirati u Republici Srpskoj, da BiH predviđena Dejtonom nigdje nije sporna, ali jeste sve drugo”, naglasio je Dodik.

    Dodik je rekao i da je izvještaj Republike Srpske upućen Savjetu bezbjednosti UN pun odgovornosti, pa i za BiH, jer nigdje ne nastoji da ukine BiH.

  • Komandant EUFOR-a: Sigurnosna situacija u BiH je stabilna, nećemo slati trupe u Brčko

    Zapovjednik vojne misije EUFOR-a u BiH general Alexander Platzer ne vidi”načelno nikakvu klasičnu vojnu prijetnju u našoj zemlji uprkos najavama Milorada Dodika o otcjepljenju Republike Srpske.

    “Opća sigurnosna situacija u zemlji je stabilna”, rekao je Platzer u intervjuu za austrijski Der Standard.

    On odbacuje mogućnost slanja trupa u Brčko, mjesto koje dijeli Republiku Srpsku na dva dijela. Takav potez sugerirali su neki analitičari kako bi Dodika odvratili od daljnjih radnji.

    “Stalno me pitaju o prelasku trupa u Brčko i do danas nisam sasvim shvatio odakle je došao taj zahtjev. Mi smo tamo i trenutno ne vidimo potrebu za dodatnim prisustvom trupa. Mislim da bi bilo više eskalacije nego deeskalacije ako se trupe pošalju u Brčko”, navodi Platzer.

    Ističe da je temeljna zadaća EUFOR-a podrška lokalnim snagama u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja. Uz 600 operativnih djelatnika, u oblasti snabdijevanja trenutno ima dodatnih vojnika. Osim toga, EUFOR ima dovoljno rezervnih snaga koje se po potrebi mogu angažirati u bilo kojem trenutku.

    Platzer naglašava da se međunarodna zajednica izjasnila protiv okupacijskog scenarija prepustivši odgovornost države vlastima.

    “Ne vidim potrebu da se to mijenja”, rekao je on.

    Rezervne snage bi mogle doći ih drugih zemalja Balkana, ali bi se mogao koristiti i KFOR s Kosova. Osim toga, još uvijek postoji strateška rezerva u potpunosti izvana. Po potrebi se može pozvati još 1.000 vojnika, a to se može i povećati.

    “Pripremamo se za određene scenarije. Na godišnju vježbu ove godine kao rezervni sastav došlo je oko 700 vojnika. To je bila planirana vježba koja nam je pokazala da su EU i međunarodna zajednica sposobni djelovati”, istaknuo je Platzer.

    Razmišlja se i o proširenju lokalnih posmatračkih stanica EUFOR-a po cijeloj zemlji, takozvanih LOT kuća, “kako bi se što dublje sagledalo šta se događa”. Ponude za to dolaze iz zemalja koje već daju vojsku. U principu, ako zapovjednik EUFOR-a vidi da je ugroženo sigurno i stabilno okruženje, može samoinicijativno aktivno reagirati, za to mu ne treba dopuštenje Brisela.

    “Osim toga, u svakom trenutku možemo vršiti i nenajavljene inspekcije na području cjelokupnog sektora naoružanja”, rekao je Platzer.

    Vezano za aktuelnu raspravu o proširenju misije EUFOR-a u Vijeću sigurnosti UN-a, Platzer ističe da su mandat EUFOR-a i njegove zadaće “potpuno odvojeni od civilnih zadataka visokog predstavnika”. Rusija želi ukloniti sve reference na visokog predstavnika (OHR) iz nove rezolucije EUFOR-a.

    “S vojnog stajališta, ne bi bilo nikakve razlike da se iz teksta mandata EUFOR-a izbrišu reference na OHR kako bismo produžili našu misiju. Da li bi to naštetilo Dejtonskom sporazumu, drugo je pitanje. Ne mogu to procijeniti”, kaže Platzer.

    Platzer ne vidi nikakav problem u vezi s dugim puškama u RS-u.

    “Vrsta opreme koju koristi policija u Republici Srpskoj odgovara međunarodnim standardima. I u Austriji imamo duge puške”, naveo je.

  • Bolnicama u RS odobreno 3.468.661 KM za izmirenje duga za kiseonik

    Bolnicama u RS odobreno 3.468.661 KM za izmirenje duga za kiseonik

    Upravni odbor Kompenzacionog fonda Republike Srpske danas je na 10. telefonskoj sjednici donio Zaključak o izmirenju dugovanja bolnica za utrošeni kiseonik u periodu od 01. januara 2021. do 30. septembra 2021. godine, saopšteno je iz Vlade RS.

    Na sjednici je odobrena isplata novčanih sredstava u ukupnom iznosu od 3.468.661,42 KM za neplaćene fakture iz navedenog perioda po osnovu troškova za potrošnju kiseonika.

    “Isplata se dobrava za UKC Republike Srpske, Univerzitetsku bolnicu Foča, bolnicu Gradiška, bolnicu Zvornik, Trebinje, ‘Srbija’ Istočno Sarajevo, ‘Sveti vračevi’ Bijeljina, ‘Dr Mladen Stojanović” Prijedor, bolnicu Nevesinje i ”Sveti apostol Luka’ Doboj”, zaključuje se u saopštenju.

  • “Ne donosi poboljšanje odnosa u BIH”: Kovačević smatra da je Šmit dodatni faktor razdora

    “Ne donosi poboljšanje odnosa u BIH”: Kovačević smatra da je Šmit dodatni faktor razdora

    Kristijan Šmit će, nakon svog jednostranog izvještaja o situaciji u BiH u kojem za sve krivi Republiku Srpsku i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, biti isključivo dodatni faktor razdora, rekao je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

    Kovačević je rekao da je očigledno da Šmit, bez obzira na to kako se predstavljao, nije političar koji može doprinijeti poboljšanju odnosa u BiH.

    On je za Večernje novosti izjavio da Šmit u izvještaju za sjednicu Savjeta bezbjednosti UN nije napisao apsolutno ništa, kao što nije pisao ni Valentin Incko, bivši visoki predstavnik.

    “Ovakvu vrstu izvještaja pišu najradikalnije struje unutar bošnjačke političke struje. Svako ko se razumije u politiku u BiH to vidi u izvještaju”, naveo je Kovačević.

    On je rekao da je evidentno da je Šmitov izvještaj najradikalniji ikada napisan u OHR-u, i najjednostraniji.

    “Ovaj nazovidokument favorizuje bošnjačke političke predstavnike, a okrivljuje Dodika i predstavnike Republike Srpske za sve probleme u BiH”, napomenuo je Kovačević.

    Mediji prenose da je u Savjetu bezbjednosti usaglašena rezolucija prema kojoj institucija visokog predstavnika neće biti pomenuta u konačnoj verziji kojom se produžava mandat Eufora u BiH, kao i da se Šmit neće obraćati na sjednici.

  • Lideri PDP-a doživjeli debakl u Prijedoru: Opštinski odbor podržao saradnju sa SNSD-om

    Lideri PDP-a doživjeli debakl u Prijedoru: Opštinski odbor podržao saradnju sa SNSD-om

    PDP u Prijedoru ostaje u neformalnoj koaliciji sa SNSD-om, a lideri ove stranke koji su to pokušali da promjene doživjeli su pravi debakl u gradu na Sani, saznaje ATV.

    Kako saznajemo od izvora iz PDP-a, sinoć su u Prijedor na sjednicu Opštinskog odbora došli prvaci ove partije, Branislav Borenović, Draško Stanivuković, Jelena Trivić, Mira Pekić, Perica Bundalo i Milanko Mihajlica te pokušali da ubijede Opštiniski odbor da podrži kandidata DNS-a za gradonačelnika Prijedora.

    Kako nam je rečeno, nakon što su svi “ispričali svoju priču”, članovi odbora su se oštro usprotivili tome, te poručili da ostaju za saradnju sa SNSD-om, te da neće koaliciju sa DNS-om.

    Naš izvor otkriva da kada je predsjednik PDP-a vidio “raspoloženje” za njegove ideje, brzo je odustao od plana, te poručio da je to samo “informacija”, te da se ne mora glasati.

    Izvor ATV-a kaže da je Draško Stanivuković ranije napustio sastanak, a 45 od 47 članova odbora podržalo nastavak saradnje sa SNSD-om.

    “Borenović ne smije ići protiv njih, a ne može ih izbaciti, jer je su složni, pa bi morao da izbaci kompletan odbor”, kaže naš izvor.

  • Džaferović: Najvažnije je da se mandat EUFOR-a produžava, a OHR ostaje i to sa Bonskim ovlastima

    Džaferović: Najvažnije je da se mandat EUFOR-a produžava, a OHR ostaje i to sa Bonskim ovlastima

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović koji boravi na ekonomskom forumu u Azerbejdžanu prokomentarisao je i jučerašnje događaje u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija poručivši da je se dešava ono što je već bilo poznato.

    Podsjetimo, u Vijeću sigurnosti je usaglašen tekst rezolucije o produženju mandata EUFOR-a, s tim da će se iz rezolucije izbaciti rečenice gdje se spominje OHR s obzirom da Rusija i Kina ne priznaju Christiana Schmidta kao visokog predstavnika.

    “Nema tu ništa novo. Koliko ja vidim u ovom trenutku, kada je u pitanju usaglašenost stavova vezano za rezoluciju Vijeća sigurnosti, bit će produžen mandat vojnim snagama EUFOR-a u BiH i to je glavna stvar. OHR ostaje u svom kapacitetu, ostaje sa Bonskim ovlaštenjima, sa svim onim mehanizmima koji su propisani odgovarajućim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Ono što je novina kod usvajanja ove rezolucije, ako bude usvojena kako danas stvari stoje da neće u rezoluciji biti pomenut OHR kao što je to bilo svih dosadašnjih godina kada se produžavao mandat EUFOR-a. Ovo što se događa u Vijeću sigurnosti je ustvari ono što mi proživljavamo u BiH proteklih 10–15 godina jer mi nismo imali proteklih desetak godina nikakvih ozbiljnijih intervencija visokog predstavnika osim one kada je u pitanju zakon o zabrani negiranja genocida”, istakao je Džaferović.

    On tvrdi da ono što je za nas najvažnije je da se pokrenu mehanizmi unutar zemlje i unutar međunarodne zajednice kako bi se u samoj BiH i njenom sistemu izgradili mehanizmi kojima će biti moguće otklanjati blokade, sprečavati bojkote i kojima će se moći omogućiti da institucije BiH nesmetano, neovisno od bilo koga normalno funkcionišu.

    “To je posao koji nas čeka unutar BiH. Mislim da je sada vrijeme kada vrlo ozbiljno treba da promišljamo o izgradnji vlastitih mehanizama i uz pomoć međunarodne zajednice unutar same BiH. Kada će se to desiti ne znam, OHR postoji u BiH, postojat će i u budućnosti, ali je očigledno da i ova rezolucija Vijeća sigurnosti oslikava ono stanje djelotvornosti OHR-a kakvo je bilo proteklih desetak godina. Za mene, a i po međunarodnim dokumentima, OHR je potpuno legalan, legitiman i tu nema dileme, ima mogućnosti da koristi Bonska ovlaštenja, ali znate da određene članice, pogotovo neke od stranih članica Vijeća sigurnosti UN-a osporavaju OHR. Nisu u pravu, ali stvari stoje tako“, istakao je Džaferović.

    Na pitanje kako bi Rusija mogla prokomentarisati pomoć Azerbejdžana u snabdjevanju plinom, Džaferović je kazao kako smatra da je u interesu cijelog svijeta da postoji saradnja u okviru ukupne međunarodne zajednice.

    “Korist od Azerbejdžanskog plina imat će prije svega BiH, ja sam dužan da vodim računa o interesima BiH i mislim da to ne bi trebalo da bude smetnja ikome na svijetu. Mi u BiH koristimo i ruski plin, tu nema ništa nepoznato. Mislim da bi bilo značajno i da niko ne bi trebao da ima ništa protiv konkurencije”, kazao je.

    Osvrnuo se Džaferović i na trenutnu situaciju u BiH, gdje su građani u strahu da bi moglo doći do sukoba, te kazao kako su vlasti iz entiteta Republika Srpska “bespotrebno pokrenule tu kampanju unutar BiH”.

    “To se mora zaustaviti i ja sam uvjeren da nećemo doći u situaciju da stvari eskaliraju i da idemo u stanje sigurnosne prijetnje u BiH“, poručio je, te dodao i kako su SAD veliki prijatelji BiH i kako nema dileme da nastoji pomoći našoj zemlji da izađe iz krize.

    Džaferović će biti i jedan od govornika Foruma koji se ove sedmice održava u Bakuu, u Azerbejdžanu, a kojem je tema Svijet poslije pandemije, te je kazao kako je jedno sigurno, a to je da svijet nakon pandemije sigurno neće biti isti.

    “Neke krizne situacije su se dešavale i prije pandemije, pandemija samo ubrzala, ono što je najvažnije i što smo mogli naučiti je da niko sam ne može odnijeti pobjedu ni nad jednim izazovom pred kojim se svijet suočava. I prije pandemije smo imali krizu, svijet mora zajedno raditi i zajedno se boriti protiv izazova. Pandemija ne poznaje ni entitete ni narode ni države, ona pogađa cijeli svijet. Pitanje je hoćemo li svi otići u propast ili ćemo svi zajedno raditi da nam bude bolje. Trebamo prestati da sami sebi kopamo grob, početi da radimo zajedno i da koristimo nauku i naučna saznanja”, zaključio je Džaferović.