VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Dodikov savjetnik reagovao: Izvještaj Kristijana Šmita kao da je pisala SDA

    Dodikov savjetnik reagovao: Izvještaj Kristijana Šmita kao da je pisala SDA

    Da je neko tražio od SDA ili neke druge stranke iz Sarajeva da dostavi izvještaj Savjetu bezbjednosti UN o situaciji u BiH, taj dokument bi bio bukvalno identičan kao izvještaj građanina Kristijana Šmita, izjavio je Srni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH za pravna pitanja Milan Tegeltija.

    “To govori sve o njegovom sadržaju, kvalitetu i pristrasnosti. To takođe govori dodatno u prilog svima koji ističu prevaziđenost OHR-a u BiH, koji više nije rješenje nego dio problema u BiH”, istakao je Tegeltija.

  • “Srbija dala Sarajevu dovoljno gasa da se niko ne smrzne, daće i danas”

    “Srbija dala Sarajevu dovoljno gasa da se niko ne smrzne, daće i danas”

    Direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović rekao je da je Srbija, i pored havarije na gasovodu u Bugarskoj, dala gas Sarajevu i Tuzli, te da će to učiniti i danas.

    “Dali smo juče dovoljne količine gasa da se niko ne smrzne. Daćemo im i danas. Nismo još ni potpisali papire, ali nema veze”, rekao je Bajatović.

    Bajatović je naveo da je sa partnerima dogovoreno da Srbija i danas uveze pet miliona kubnih metara gasa i istakao da problema u snabdijevanju neće biti, a da se otklanjanje kvara na cijevi na gasovodu u Bugarskoj očekuje do ponoći.

    “Danas će biti dodatnih pet miliona i biće nastavljeno dok god treba. ‘Srbijagas’ je poslovala kako treba i ima para, ali u Evropi nema gasa. Međutim, partneri su razumjeli situaciju, nismo koristili mehanizme za pomoć, već sarađujemo u regionu”, rekao je Bajatović za Televiziju “Pink”.

    On je dodao da je “Srbijagas” u najkraćem mogućem roku uspio da obezbijedi dodatnih pet miliona metara kubnih gasa, najvećim dijelom iz Mađarske, ali nešto i iz Austrije i Ukrajine.

    Bajatović je dodao da je do kvara došlo, jer se gasovodna cijev “pocijepala”, ali ne na novoizgrađenom Balkanskom toku.

    “Kako se to desilo, još uvijek se ne zna. Istraga je dugo trajala, kvar nije mali, rijedak je i neobičan. Srećom pa cijevi nisu spiralne”, naveo je on.

    Bajatović je rekao da su zalihe gasa u Srbiji trenutno na 400 miliona metara kubnih, ali da će biti izgrađeno još jedno skladište od milijardu metara kubnih.

    On smatra da treba u Srbiji izraditi barem dvije gasne centrale, pa čak i dvije elektrane prebaciti na gas da se smanji emisija ugljen-dioksida.

    Što se tiče nuklearki, Bajatović je rekao Srbiji treba jedna atomska centrala na njenoj teritoriji, ali da je za izgradnju nuklearke potrebno sedam godina, a za potrebne papire do tri godine.

    “Mi je ne možemo dobiti ranije, u najboljem slučaju za 12 godina da bude spremna za isporuke energije”, rekao je Bajatović.

    On je podsjetio da je Srbija dala saglasnost za nuklearke u Bugarskoj i Mađarskoj, te da ne vidi razloga da oni ne daju saglasnost Srbiji 50 kilometara od granice.

    Bajatović je rekao da će Srbija industrijski rasti, da je potrebno sve više energije i da se treba razmišljati na duži rok.

  • U BiH gotovo da i nema dokumenata jugoslovenske službe: Udbine tajne završile u privatnim arhivama

    Od dosijea Udbe koji su ostali u BiH nakon raspada bivše Jugoslavije, a koji se trenutno nalaze pod kontrolom OBA, ostao je samo mali dio, i to uglavnom manje interesantnih dokumenata, jer je najveća količina tih tajnih spisa po izbijanju rata završila u rukama pojedinih bošnjačkih, ali i hrvatskih kadrova koji su im u to vrijeme imali pristup.

    Kaže ovo za “Glas Srpske” bivši operativac jugoslovenske i srpske Službe državne bezbjednosti Božidar Spasić komentarišući izvještaj Evropskog parlamenta o borbi protiv organizovanog kriminala na zapadnom Balkanu, u kojem se navodi da države regiona što prije treba da otvore dosijee jugoslovenskih tajnih službi kako bi se “iskorijenile političke veze sa organizovanim kriminalom”.

    • Po izbijanju rata u BiH određeni kadrovi Službe državne bezbednosti BiH, operativci i načelnici, iskoristili su tu priliku i napravili svoje privatne arhive, a dobar deo tih spisa, koliko mi je poznato, završio je i u sefovima inostranih banaka. Ono što je ostalo uglavnom je poplavljeno. Imena saradnika su zacrnjena, tako da, ukoliko hoćete da ustanovite ko je radio za službu i šta, to gotovo nikako ne možete saznati. Bar ne iz dokumenata koja se još čuvaju – kaže Spasić.

    Ovaj bivši operativac smatra da je zahtjev evropskih diplomata, a koje su u pomenutom izvještaju konstatovale kako vjeruju da su “Udba, KOS i druge službe koristile i kriminalce za svoje djelovanje, te da su to činile i u državama EU u svoje vrijeme, ali i nakon toga”, prije svega politički motivisan čin.

    • Ovde nije u pitanju nikakva borba protiv organizovanog kriminala, već se radi o politici. Žele da otkriju ko su sve bili saradnici Udbe, ali i tajnih službi nastalih nakon raspada Jugoslavije, a koji su radili na tlu EU. Od svega ovog ne treba ništa spektakularno očekivati – objasnio je Spasić dodajući kako je Brisel licemjeran jer opšte je poznato kako sve države, pa i one evropske, koriste ljude iz podzemlja za prikupljanje informacija ili za određene akcije.

    Slično mišljenje ima i bivši pripadnik SDB-a BiH, objašnjavajući kako je samo mali dio tih dosijea ostao, a koji bi možda mogao biti interesantan Briselu, ali i domaćoj javnosti.

    • Ta dokumentacija je nekada čuvana u Sarajevu i ona se po izbijanju rata našla pod nadzorom novih bošnjačkih tajnih službi. Jedan manji dio tih spisa bio je i pod srpskom kontrolom na Zlatištu, ali kako ljudi nisu znali o čemu se radi, spisi su bacani i uništavani. Kada je u pitanju Sarajevo, pojedinci su dio tih dosijea sklonili, a onda ih koristili za kompromitovanje određenih uticajnih ličnosti. Prisjetimo se samo pokušaja diskreditacije Adila Zulfikarpašića. Oni su tada pokušali da iskoriste određena tajna dokumenta kako bi iznudili pare. Koliko mi je poznato, dio tih dokumenata odnijeli su i Hrvati prije početka rata. Tadašnji šef SDB-a BiH je pokupio mikrofilmove i odnio ih prvo u Mostar, a onda u Hrvatsku – kaže ovaj bivši bezbjednjak koji je želio da ostane anoniman dodajući kako arhivu koji trenutno čuva OBA srpska strana nema pristupa, pa čak ni aktuelni kadrovi.

    Smatra i da je ono što je najviše žuljalo evropske zemlje, a prije svega Njemačku, u vezi sa slučajem “Josip Perković”, već rasvijetljeno.

    • Zbog svega toga i na ovaj novi izvještaj treba gledati samo kroz prizmu nekih novih političkih pritisaka na zemlje u regionu – poručio je on.

    Cerić i Izetbegović

    Bivši radnik službe bezbjednosti vjeruje da se u sadašnjim “zvaničnim” tajnim arhivama zemalja u regionu vjerovatno više ne može naći kako je Franjo Tuđman sa Gojkom Šuškom, inače dugogodišnjim saradnikom službe, išao u Ameriku i šta je tamo radio, ali i kako je bivši reis Muhamed Cerić, kodnog imena “Car”, dugo vremena blisko sarađivao sa Udbom.

    • Isto tako postoje indicije i da je Alija Izetbegović jedno vrijeme, nakon što je osuđen na tri godine zatvora, blisko sarađivao sa tadašnjom Kontraobavještajnom službom – kaže on.
  • Cvijanovićeva u Pentagonu: Srpska odlučno brani Dejton i ustavne nadležnosti

    Cvijanovićeva u Pentagonu: Srpska odlučno brani Dejton i ustavne nadležnosti

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović naglasila je, tokom današnjeg razgovora u Pentagonu sa zamjenikom pomoćnika sekretara za odbranu SAD Lorom Kuper, da je Srpska odlučna da brani Dejtonski sporazum i u potpunosti štiti svoje ustavne nadležnosti.

    Tokom susreta je razgovarano o aktuelnim političkim i bezbjednosnim temama u Srpskoj i BiH, te bezbjednosnim izazovima sa kojima se susreću zemlje regiona, a Cvijanovićeva je tom prilikom naglasila čvrstu opredijeljenost institucija Srpske očuvanju mira i stabilnosti.

    Cvijanovićeva je istakla da cijeni dosadašnju saradnju sa SAD u oblasti bezbjednosti, izrazivši uvjerenje da će ona biti nastavljena, što su sagovornice i potvrdile, te zaključile da postoji prostor za civilno-vojnu saradnju, naročito u oblastima civilne zaštite i sajber bezbjednosti, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.

    Predsjednik Srpske naglasila je da institucije Republike Srpske očekuju izbalansiran pristup svih međunarodnih faktora kada je u pitanju BiH i izrazila zabrinutost zbog tendencije da se privatizuju zajedničke institucije i funkcije u njima, i to od jedne političke stranke i jednog konstitutivnog naroda, a na štetu druga dva konstitutivna naroda.

    Cvijanovićeva je upoznala Kuperovu o tome da je Republika Srpska opredijeljena za saradnju sa svima, u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim rješenjima i u skladu sa iskazanom voljom i opredijeljenjem njenih građana.

  • “Grenel nam je dao 7 dana da srušimo Kurtija”

    “Grenel nam je dao 7 dana da srušimo Kurtija”

    Bivši specijalni izaslanik Bele kuće za dijalog Prištine i Beograda Ričard Grenel dao nam je u martu 2020. sedam dana da zbacimo sa vlasti Aljbina Kurtija.

    To je izjavio šef poslaničke grupe DSK u kosovskoj skupštini Arben Gaši, govoreći o premijeru tzv. Kosova.

    On ističe da je Grenel dao jasnu poruka DSK po ovom pitanju i da kako su dani prolazili, pritisak je rastao.

    “Imali smo tačno i jasno napisano da imamo sedam dana da srušimo vladu. I svaki dan stiže poruka, 7, 6, 5 nema ništa novo…Sam američki ambasador je rekao da su na njega vršili pritisak da obore vladu Aljbina Kurtija“, rekao je Gaši za Kanal 10, a prenosi Kosovo onlajn.

    On je dalje istakao da je odnos Kurtijeve vlade arogantan prema opoziciji. Kaže da svaki put kada izađu sa predlozima u Skupštini dobijaju optužbe od vladajuće koalicije, ali da takvo ponašanje, kaže, dovodi do pada poverenja naroda.

  • Političku krizu u BiH rješavati dijalogom, Inckova odluka udar na Dejton

    Političku krizu u BiH rješavati dijalogom, Inckova odluka udar na Dejton

    Političke krize i izazovi u BiH mogu i treba da se rješavaju unutrašnjim dijalogom, uz poštovanje Ustava BiH i njegovih ključnih principa, navedeno je u 26. Izvještaju Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

    “Iako opterećena političkim podjelama i problemima kakvi postoje u brojnim zemljama, BiH je, zahvaljujući Dejtonskom sporazumu, bila mirna i bezbjedna dugi niz godina”, navedeno je u četvrtom dijelu izvještaja pod nazivom “Političke probleme u BiH treba rješavati unutrašnjim dijalogom”.

    U sklopu 26. Izvještaja Vlada je Savjetu bezbjednosti dostavila i nekoliko priloga u kojima obrazlaže zbog čega u BiH nije imenovan novi visoki predstavnik, te napad bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka na ustavni poredak BiH.

    U tekstu se podsjeća da je u posljednjim danima svog mandata, u julu ove godine, doskorašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo cenzorski zakon koji kriminalizuje izražavanje određenih mišljenja o ratnoj istoriji BiH.

    Vlada napominje da Inckova odluka predstavlja protivpravan i destabilizujući udar na Dejtonski sporazum, kao i demokratski ustavni poredak BiH i pravo na slobodu izražavanja.

    Pored toga, navodi se da je odluka nerazborita i ne može biti sprovedena na pravičan način, lišen politizacije.

    “Očigledno je da je nametanje cenzorskog zakona ili bilo kog zakona u BiH od visokog predstavnika nelegalan čin. BiH je suverena država, a njen ustav definiše demokratski sistem za donošenje zakona”, piše u prilogu izvještaja.

    U izvještaju se pojašnjava da bilo koji propis, da bi bio pravno obavezujući, mora usvojiti Parlamentarna skupština BiH u skladu sa Ustavom BiH.

    “Parlamentarna skupština, ne samo da nije usvojila nijedan cenzorski zakon poput Inckovog, nego je u više navrata glasala protiv takvog zakona. Prijatelji BiH u međunarodnoj zajednici često naglašavaju značaj vladavine prava. Nametanje BiH dekreta jednog stranog ambasadora bez ikakvog pravnog ovlaštenja ismijava vladavinu prava u BiH. Inckova odluka podriva suverenitet BiH i u velikoj mjeri unazađuje mogućnost članstva BiH u EU”, stav je Vlade Srpske.

    Ističe se i da Inckov cenzorski zakon predstavlja grubo kršenje prava građana BiH na slobodu izražavanja, koje je garantovano članom Ustava BiH dogovorenog u Dejtonu, kao i Evropske konvencije o ljudskim pravima.

    Evropski sud za ljudska prava jasno je stavio do znanja da države ne mogu usvajati zakone kojima se strogo ograničava i kriminalizuje sloboda govora, čak i kada govor predstavlja poricanje potvrđenog istorijskog genocida.

    U tekstu se naglašava da, ako pravo na slobodu izražavanja iz Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima išta znači, ono mora uključiti i pravo kritikovanja javnih organa.

    “To pravo bilo bi isprazna varka ako bi se dozvolilo zatvaranje pojedinca zbog neslaganja sa odlukom suda ili drugog javnog organa. Ipak, upravo je to ono što Inckova nepromišljena mjera čini”, tvrde u Vladi.

    Inckova mjera, navodi se u dokumentu, tako je loše formulisana i toliko usmjerena protiv Srba da uopšte ne sadrži kriminalizaciju poricanja svakog genocida.

    “Na primjer, prema Inckovoj mjeri, pojedini bošnjački analitičari i istoričari mogu nastaviti da poriču genocid koji je nacistički režim počinio nad Jevrejima, imajući u vidu da taj genocid nije utvrđen presudama međunarodnih sudova. Takođe, prema Inckovoj odluci, bilo bi moguće nazvati neku ulicu po Osami bin Ladenu ili Adolfu Hitleru zato što ta dvojica nikada nisu osuđena za ratni zločin”, dodaje se u izvještaju.

    Vlada ukazuje na to da odluka već izaziva zbrku u sudskim postupcima i optuženima čini nemogućim uživanje prava na pravičan postupak.

    U tekstu se ističe da je ono što Inckovu odluku čini još teže objašnjivom činjenica da je ona bila potpuno nepotrebna, jer Krivični zakon BiH već sadrži odredbu kojom su propisane kazne za svakog ko “javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima”.

    U Vladi navode da pomirenje dolazi sa pravdom, dijalogom i slobodnim istorijskim istraživanjem u traganju za istinom, te da Republika Srpska i njeni lideri snažno podržavaju istragu svih ratnih zločina i privođenje svih ratnih zločinaca pravdi, bez obzira na nacionalnost i počinilaca i žrtava.

    “Zatvaranje onih koji izražavaju određena mišljenja o istoriji, ne samo da je daleko od zalaganja za pomirenje, nego služi jedino produbljivanju nepovjerenja i raspirivanju međunacionalne netrpeljivosti”, poručuju iz Vlade Srpske.

    U tekstu se navodi da su vlast i opozicija u Republici Srpskoj ujedinjeno pružili otpor Inckovom napadu na Dejtonski sporazum i u Narodnoj skupštini 30. jula glasovima svih stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj zauzeli stav da Republika Srpska neće prihvatiti sprovođenje nezakonite Inckove odluke.

    Podsjeća se i da je Narodna skupština, takođe jednoglasno, usvojila skup zaključaka prema kojima, uz usko ograničene izuzetke, politički predstavnici Republike Srpske neće učestvovati u donošenju odluka na zajedničkom nivou dok ne bude razriješeno pitanje Inckove odluke.

    “Pune posljedice političke krize koju je izazvala Inckova nezakonita odluka još nisu jasne, međutim, odluka je još jednom pokazala da OHR ne čini ništa da doprinese miru u BiH, nego samo provokacijama izaziva ozbiljne političke tenzije”, navedeno je u prilogu 26. Izvještaja Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

  • Da li stranci kroz izborne reforme mire Bošnjake i Hrvate u BiH

    Da li stranci kroz izborne reforme mire Bošnjake i Hrvate u BiH

    Zbog čega je međunarodna zajednica odjednom toliko zainteresovana da BiH što prije dobije novi Izborni zakon koji bi bio skrojen po mjeri lidera HDZ Dragana Čovića i ostalih hrvatskih predstavnika, koji insistiraju na legitimnom predstavljanju u domovima naroda i Predsjedništvu BiH.

    Da su Vašington i Brisel „zagrijani“ da BiH što prije dobije Izborni zakon koji bi bio po mjeri Čovića može se vidjeti i iz brojnih izjava pojedinih diplomata.

    Specijalni predstavnik SAD za spoljne poslove Metju Palmer je u više navrata do sada ponovio kako je neophodno fokusirati se na izborni model za izbor tri člana Predsjedništva, a svojim izjavama dao je naslutiti da je Čovićev prijedlog sasvim u redu. I visoki predstavnik Kristijan Šmit još ranije je rekao kako su Hrvati nedovoljno zastupljeni u institucijama BiH, te da im člana Predsjedništva biraju Bošnjaci.

    Na pitanje zbog čega su diplomate na strani Čovića, odnosno zašto pokušavaju da u Izborni zakon „proguraju“ zahtjeve Hrvata, lider SDA Bakir Izetbegović kaže kako je očito da Vašington i Brisel žele da riješe to pitanje s ciljem ponovnog ujedinjenja hrvatskih i bošnjačkih političara, „koji bi se onda zajedno suprotstavili politici koju trenutno vodi predsjednik SNSD Milorad Dodik“.

    – Vjerujem da su stranci dobili zadatak da ujedine Hrvate i Bošnjake, jer srpska strana predvođena Dodikom pravi probleme. Smatraju da je sada neophodno da Hrvati i Bošnjaci budu zajedno, kao što su bili 1993. godine, odnosno da ne smiju biti suprotstavljeni. Po njima (strancima, op. aut.) problem je što u tročlanom Predsjedništvu sjedi čovjek koji nije izabran većinom hrvatskih glasova. Dakle, tu stvar treba riješiti pa da se Hrvati i Bošnjaci pomire i onda zajednički suprotstave nekim avanturističkim i destabilizirajućim politikama koje predvodi SNSD. Mislim da su diplomate dobile takav zadatak i da su onda krenule linijom manjeg otpora – rekao je Izetbegović gostujući na Hajat televiziji.

    Da li je cilj stranaca da pomire Hrvate i Bošnjake?

    – Nisu Hrvati i Bošnjaci razjedinjeni koliko su Dodik i Čović ujedinjeni u partnerstvu i svojim interesima – stava je politička analitičarka Tanja Topić.

    Navodi da je teško komentarisati Izetbegovićevu tezu kako stranci preko Izbornog zakona žele pomiriti Hrvate i Bošnjake.

    – Izetbegović očito ima neke svoje informacije. Vrlo je teško braniti ili osporavati tezu koju je iznio Izetbegović i ne bih se njome bavila – kaže Topićeva za Srpskainfo.

    Dodaje da je ključno da se u izborni proces u BiH unesu tehnička poboljšanja, jer su izbori u velikoj mjeri kontaminirani i korumpirani od strane etnonacionalnih političkih elita.

    To je, po Topićevoj, ključ ako se treba riješiti pitanje izbornog zakona.

    – To je ono na šta bi stranci trebali staviti najveći akcenat i težište, a ne baviti se mirenjem jednih i drugih ili stvaranjem nekih novih savezništava, odnosno razbijanjem nekih postojećih – zaključuje Topićeva.

    Zaključuje da uvođenje bilo kakvih tehničkih poboljšanja u izborni proces očito ne ide na ruku ni jednom od trojice lidera etnonacionalnih partija koje su na vlasti.

  • “Dodik ugrožava mir i ide ka poništenju Dejtona” Šmit Savjetu bezbjednosti UN podnosi izvještaj o stanju u BiH

    Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit će sutra u Savjetu bezbjednosti UN podnijeti izvještaj o stanju u BiH od stupanja na dužnost u augustu ove godine.

    Interesantno, član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik u izvještaju je spomenut čak 61 put na ukupno 34 stranice izvještaja, piše Klix.

    – Od pisanja ovog izvještaja, Bosna i Hercegovina se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom poslijeratnog perioda. Uporni i ozbiljni izazovi prema osnovama Opšteg okvirnog Sporazuma za mir entitetske vlasti Republike Srpske, na čelu sa najvećom strankom SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) na čelu sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje već i regiona. Ako na to ne odgovori međunarodna zajednica, može voditi ka poništenju Sporazuma za mir – uvodne su riječi.

    Dalje kaže da je vrhunac eskalacije krize 2021. godine, potez Milorada Dodika, kojeg naziva de facto liderom RS, iako entitet ima izabranog predsjednika – poziv entitetu na jednostrano povlačenje iz davno postignutih sporazuma o prenosu entitetskih nadležnosti na državu u oblastima odbrane, indirektnih poreza i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), i da entitet “povrati” ono što on tvrdi da su uzurpirane ustavne nadležnosti u oblasti državnog pravosuđa, provođenja zakona i obavještajnih službi.

    – On je dalje najavio izradu nacrta novog Ustava RS i odbacivanje svih “nezakonito nametnutih odluka i zakona od visokih predstavnika” – navodi se u izvještaju.

    Šmit upozorava Savjet bezbjednosti UN o Dodikovim najavljenim planovima koje znače povlačenje pripadnika Oružanih snaga BiH koje borave u RS, preuzimanje objekata OS BiH na teritoriji RS i uspostavljanje Vojske RS koju bi navodno činili pripadnici vojske koji su povuku iz OS BiH.

    – Potez bi vratio sat unazad 15 godina samo u oblasti reforme odbrane, pa čak i dalje u uslovima izgradnje povjerenja i sigurnosti. To bi takođe značilo i povlačenje entiteta iz Uprave za indirektno oporezivanje, VSTV, Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Obavještajno bezbjednosne agencije (OBA) uz mjere sprečavanja tih institucija da djeluju na teritoriji RS – navedeno je.

    Šmit dalje kaže da Milorad Dodik ovaj poduhvat naziva povratkom na “izvorni Dejton” te kaže da je i politički pogrešan naziv zasnovan na pogrešnim tumačenjima Ustava BiH.

    – U praksi, politika ima za cilj poništiti mnoge teško stečene reforme u posljednjih 26 godina, a ne da bi se striktno pridržavali Mirovnog sporazuma nego da se vratimo na situaciju koja je postojala na terenu prije Dejtona. Ukratko, gospodin Dodik želi da povuče Republiku Srpsku iz ustavnog poretka koji je uspostavljen prema Aneksu 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir i da se odustane od civilne implementacije Sporazuma navedenom u Aneksu 10 – dodao je.

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit ozbiljno upozorava međunarodnu zajednicu da je sve nabrojano jednako otcjepljenju bez proglašavanja.

    – Jednostrano povlačenje bilo kojeg entiteta iz uspostavljenih državnih institucija, što prema sadašnjim zakonima nije moguće prema ustavnom okviru bi dovelo do kolapsa tih institucija, a na kraju potkopavaju sposobnost države da funkcioniše i izvršava svoje ustavne odgovornosti. Malo prije završetka ovog izvještaja, gospodin Dodik je otkrio svoj cilj – “nezavisna RS unutar dejtonske BiH”. Opozicione stranke u RS su napomenule da je ovo opasan put ne samo za BiH nego i za RS imajući u vidu da entiteti pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH i nemaju pravo da se odvoje od BiH – napisao je.

    Šmit podsjeća da su državne institucije paralizovane još od jula ove godine kada je Milorad Dodik u dogovoru sa opozicijom u RS najavio povlačenje političkih predstavnika RS iz odlučivanja u državnim institucijama, kao odgovor na odluku prethodnog visokog predstavnika Valentina Incka koji je donio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH.

    – Kao dio orkestriranog odgovora, vlasti RS usvojile su Zakon o neprimjenjivanju Odluka Visokog predstavnika o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH koji je stupio na snagu početkom oktobra. Ovim zakonom se odbija odluka visokog predstavnika i propisuje da se zakonodavstvo na državnom nivou neće primjenjivati ​​u RS i obavezuje vlasti RS da ne sarađuju sa institucijama BiH koje pokušavaju provesti zakone na državnom nivou. Ovo predstavlja konkretna kršenja Aneksa 4 i Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma – navedeno je.

    Šmit upoznaje Savjet bezbjednosti UN da iako je Dodik nedavno izjavio da njegove akcije nisu usmjerene na izazivanje sukoba, on je takođe upozorio da svaki pokušaj rušenja pravosudnih institucija na državnom nivou ili agencija za provođenje zakona bi bilo dočekano silom.

    – Ničim izazvan, rekao je da ako NATO interveniše, RS će tražiti pomoć neimenovanih “prijatelja” za koje tvrdi da su ga uvjerili na njihovu spremnost u tom pogledu – dodao je.

    Šmit ističe da on kao visoki predstavnik i konačni tumač Opšteg okvirnog sporazuma za mir, ima ocjenu da vlasti RS već ozbiljno krše Sporazum i spremni su da ga dalje krše, potencijalno uzrokujući nepopravljivu štetu.

    – Ako neosporno uspiju u ovom poduhvatu, vlasti RS bi uspostavile novi ustavni i pravni okvir kojim se RS uklanja iz dejtonske arhitekture, posebno iz ustavnog poretka BiH, koji je sinonim za secesiju. Ignorisanje ili umanjivanje važnosti ovakvog stanja stvari – moglo bi imati opasne implikacije za region i sire – upozorio je.

    Šmit kaže da ovo ipak ne znači da je samo Republika Srpska problematična.

    – Tri pune godine od Opštih izbora 2018, nije imenovana Vlada Federacije BiH. Dok institucije BiH potpuno stagniraju, sa najslabijim zakonodavnim učinkom Savjeta ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH nego u bilo kojem prethodnom mandatu. Dogovor o prijeko potrebnim izbornim reformama takođe ostaje neuhvatljiv – navodi Nijemac.

    Šmit je upozorio da je tekuća politička kriza počela tokom prethodnog izvještajnog perioda, već u februaru ove godine kada je Narodna skupština RS reagovala na izvještaje o neminovnosti odlaska Valentina Incka i imenovanja Kristijana Šmita usvajanjem zaključka kojim se poziva na predstavnika međunarodne zajednice da spriječe njegovo imenovanje.

    Naglasio je i na online kampanju “mirnog razlaza” koju je na proljeće promovisao SNSD.

    – Nakon toga je u martu Narodna skupština RS usvojila zaključke u kojima se pozivaju politički akteri u Federaciji BiH da se angažuju sa RS kako bi razgovarali o budućnosti BiH, upozoravajući da ukoliko se takvi razgovori ne materijaliziraju, “trebalo bi razgovarati o mirnom razlazu”. SNSD je 19. aprila pokrenuo online video kampanju koja promoviše i pokušaj normalizacije koncepta “mirnog raspada” BiH – naveo je.

    Podsjeća da je ubrzo nakon toga SNSD u NSRS dostavio svoju inicijativu za razgovore RS i FBiH, kao i tri konstitutivna naroda Srba, Hrvata i Bošnjaka za moguće rješenje za BiH, te najavio formiranje pregovaračkog tima s tim u vezi.

    – Inicijativa je nametnula stranačka pogrešna tumačenja Okvirnog mirovnog sporazuma, uključujući i tvrdnju da je BiH “nastala uz saglasnost RS i Federacije i tri konstitutivna naroda i da samo uz saglasnost oba entiteta i konstitutivnih naroda može i postoji” i da država BiH “ima ograničen i izveden suverenitet” što odražava u svojim vanjskim odnosima. Inicijativa je “zahtjevala” da institucije Federacije i dva konstitutivna naroda učestvuju u političkim raspravama o “povratku temeljnim principima Dejtonskog mirovnog sporazuma”, jasno stavljajući do znanja da ako se zahtjev ignoriše ili ishod nije na zadovoljstvo vlasti RS, RS “zadržava pravo da konačno odlučiti o svom budućem status” – napisao je precizno Šmit te podsjetio da je PIC osudio takav politički diskurs uz protivljenje Ruske Federacije.

    Ipak, u maju je NSRS usvojila inicijativu SNSD i odbila raniji poziv Valentina Incka da NSRS ukine odlikovanja koja je 2016. godine dodijelila ratnim zločincima, uključujući ratnog lidera Radovana Karadžića. NSRS je tada odbacila i bonske ovlasti, tvrdeći da visoki predstavnik nema mandat da ih koristi ili a diktira šta RS treba raditi.

    Sjednica Savjeta bezbjednosti UN, koja je trebala biti održana danas i koja je trebala biti posvećena situaciji u Bosni i Hercegovini, pomjerena je za sutra.

  • Glasanje o EUFOR-u jača poziciju Rusije u BiH

    Glasanje o EUFOR-u jača poziciju Rusije u BiH

    Savjet bezbjednosti će ove sedmice glasati o produženju Misije EUFOR-a na period od jedne godine, a glavno pitanje ovih dana je hoće li Rusija uložiti veto.

    Ukoliko bi do toga došlo, EUFOR bi se doslovno do kraja naredne sedmice morao povući iz Bosne i Hercegovine, a time bi praktično bio promijenjen vojni aspekt Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer bi na terenu ostao samo Glavni štab NATO-a sa simboličnim prisustvom na terenu.

    “Nezavisne” su još prije nekoliko mjeseci pisale da nije realno očekivati da bi Rusija blokirala mandat EUFOR-u. Postoji mnogo razloga, među kojima bi to vjerovatno moglo značiti i jači angažman NATO-a u BiH, s obzirom na to da se i u dosadašnjim rezolucijama o produženju mandata EUFOR-a isticala uloga NATO-a u tom procesu, zbog čega je Rusija dosad često, pri glasanjima o produženju Misije EUFOR-a, bila suzdržana.

    Pitanje produženja mandata EUFOR-a, prvi put zvanično, komentarisao je Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, koji je istakao da Rusija želi očuvanje mira i stabilnosti u BiH te da je u tom smislu potrebno pojačati dijalog u samoj BiH, ali i u okvirima međunarodne zajednice. Ambasador Kalabuhov je, naime, rekao da Rusija suštinski podržava produženje Misije EUFOR-a Althea, ali da teško može podržati predloženi tekst ukoliko on bude obuhvatao i ulogu visokog predstavnika Kristijana Šmita.

    Na pitanje o Misiji EUFOR-a nedavno su iz Ambasade Rusije istakli da se pitanje produženja mandata EUFOR-a ne može isključivo svesti na pitanje visokog predstavnika, već da se radi o posebnoj temi.

    Prema nekim nezvaničnim saznanjima, zapadne zemlje spremne su da popuste Rusiji i da omoguće izbacivanje spominjanja visokog predstavnika, kojeg Rusija ne priznaje, u zamjenu za rusku podršku EUFOR-u. Ukoliko bi do toga došlo, to bi bila velika pobjeda ruske diplomatije i potpuno slabljenje pozicije Kristijana Šmita kao visokog predstavnika. Ono što, kako saznajemo, Rusija očekuje u Evropi je da bude tretirana ravnopravno s drugim velikim silama i da se i njeni interesi uzmu u obzir. To, prije svega, sprečava Amerika, koja Rusiju vidi kao destabilizirajući faktor u Evropi, iako bi veći dio Evrope želio viši nivo saradnje s Rusijom, koju smatraju neizbježnim faktorom u Evropi.

    Inače, ukoliko bi došlo do izmjene rezolucije na zahtjev Rusije, to ne bi bilo prvi put. Primjera radi, Savjet bezbjednosti UN-a je 2019. godine promijenio rezoluciju na zahtjev Rusije kako bi ona glasala za nju. Tada je iz rezolucije izbačen dio koji se odnosi na NATO integracije, što je bio ruski uslov.

    Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, kaže za “Nezavisne” da bi ustupci Zapada prema Rusiji značajno pojačali poziciju te zemlje u našem regionu.

    On je, takođe, dodao i da sama činjenica da se smatra da je EUFOR i dalje potreban u BiH na neki način pokazuje neuspjeh u stabilizaciji BiH i njenog puta ka EU, pa i ka NATO-u, za one koji smatraju da BiH treba da ide tamo.

    “Sasvim je sigurno da je potreban veći nivo koordinacije između Zapada i Rusije, jer vjerujem da nikome ne odgovara konflikt na jugoistoku Evrope. Svijet ima mnogo prečih pitanja kojima se bavi, mada je u posljednje vrijeme kroz izbor visokog predstavnika, pa i pitanje EUFOR-a, donekle porastao značaj ovog regiona”, rekao je Šolaja.

    On je dodao da će posebno zanimljivo biti pratiti poziciju Kine, koja je, uz Rusiju, takođe osporila legitimnost visokog predstavnika Šmita.

  • Bakir Izetbegović danas se u Istanbulu sastaje s Recepom Tayyipom Erdoganom

    Bakir Izetbegović danas se u Istanbulu sastaje s Recepom Tayyipom Erdoganom

    Član kolegija Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović sastat će se danas u Istanbulu s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

    Kako je najavljeno na stranici turkog predsjedništva, sastanak s Izetbegovićem je zakazan za 14 sati u palači Vahdettin u Istanbulu.

    Očekuje se da će na dnevnom redu biti najviše govora o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH te destruktivnoj politici Milorada Dodika.

    Izetbegović i Erdogan sastali su se u augustu, kada je turski lider bio kum na vjenčanju Izetbegovićeve kćerke Jasmine.

    Erdogan je tada boravio u Sarajevu te se susreo i sa članovima Predsjedništva BiH.