VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Vulin: Srbija kupuje nove ruske PVO sisteme “Pancir”

    Vulin: Srbija kupuje nove ruske PVO sisteme “Pancir”

    Srbija će kupiti nove ruske raketno-topovske protivvazdušne sisteme “Pancir”, izjavio je danas ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin tokom razgovora u Moskvi sa ministrom odbrane Rusije, generalom Sergejom Šojguom, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva odbrane koje prenosi TAS S.

    “Dobili smo Kornete (protivtenkovske raketne sisteme). Dobili smo tenkove, oklopne transportere i kupujemo nove Pancire”, izjavio je Vulin tokom razgovora sa Šojguom.

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije je preneo “lični pozdrav i veliku zahvalnost predsednika Srbije Aleksandra Vučića” ruskom ministru odbrane “za sve ove godine zajedničke borbe i razvoja odnosa”, prenosi ruska agencija TAS S.

    “Sve ono što smo sa vama dogovorili se sprovodi”, rekao je Vulin u obraćanju Šojguu.

    Vulin je dodao da će predstavništvo ruskog Ministarstva odbrane uskoro biti otvoreno u Beogradu.

    “Čekamo samo otvaranje. To su već tehnička pitanja”, izjavio je sprski ministar unutrašnjih poslova.

    Ministar Vulin je nazvao šefa ruske odbrane svojim ličnim prijateljem i prijateljem Srbije.

    Ruski ministar odbrane je izjavio da saradnja Rusije i Srbije posljednjih godina dobija dinamičan i višestruki karakter, a da su rezultati nedavnog sastanka predsjednika Rusije Vladimira Putina i Srbije Aleksandra Vučića još jedna potvrda toga.

    “Predsjednici naših zemalja dogovorili su dalji razvoj bilateralne saradnje u različitim oblastima, uključujući i vojnu sferu”, izjavio je Šojgu.

    “Nastavljamo vojnu saradnju. Izvodimo zajedničke vežbe. Svake godine ih je sve više. Naš program vojne saradnje se širi. Dobro napreduje i vojno-tehnička saradnja. Program koji smo zacrtali prije mnogo godina sprovodi se u fazama, na vrijeme i u obimu koji smo dogovorili”, zaključio je Šojgu.

  • Dodik: Putina sam upoznao s našim viđenjem stanja u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik razgovarao je u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    “Sa predsjednikom Putinom razgovarao sam o aktuelnoj situaciji u regionu. Upoznao sam Putina sa našim viđenjem situacije u Bosni i Hercegovini. Mogu da kažem da je on veoma upoznat sa detaljima i interesovalo ga je gotovo svako od pitanja mogućeg razvoja političke situacije”, izjavio je Dodik u intervjuu za RTRS.

    Dodik je za ATV izjavio da je čast što Srpska na ovom nivou ima pažnju u Ruskoj Federaciji i da se na iskren način može razgovarati o ekonomskim, političkim i svim drugim pitanjima vezanim za Republiku Srpsku.

    “Putin je veoma informisan o detaljima u BiH, tako da je bilo moguće veoma konkretno razgovarati o svim pitanjima. Podrška koju smo imali u pogledu pandemije i ono što smo dobijali od Rusije svakako je bilo predmet moje zahvalnosti”, rekao je Dodik.

    Na sastanku je bilo riječi o gasovodu od Bijeljine do Banjaluke, koji će se graditi.

    To će se potvrditi sutra u razgovorima s Gaspromom, a Putin je, kaže Dodik, dao podršku takvom projektu.

    “Razgovarli smo i o kulturnoj i svakoj drugoj vrsti saradnji, a pogotovo o političkim pitanjima. Putin je iznio svoj stav u vezu s Dejtonskim sporazumom. Rusija ima niz primjedaba o nepoštivanju Dejtonskog sporazuma i da u tom pogledu stavi ta pitanja na dnevni red Savjeta bezbjednosti UN-a. To je za nas važno imajući u vidu razne spekulacije. Prenijeli smo Putinu naš stav da samo legitimno izabrani visoki predstavnik može da ima podršku i legitimitet u BiH, Putin se s tim složio”, rekao je Dodik.

    On je ruskog predsjednika informisao i o pokušaju otimanja imovine Republike Srpske, što nije u skladu sa Dejtonom, i Republika Srpska to ne može sebi dozvoliti.

    Dva lidera su razgovarala i o ekonomsko-finansijskoj podršci i o projektima koji se ostvaruju u Srpskoj. Kaže da su danas odobrili lokaciju u Nevesinju za izgradnju solarne elektrane.

    Dodik kaže da je u Moskvi kao predstavnik jedne male zajednice koja se zove Republika Srpska i da jedna velika Rusija ima pažnju za naše probleme.

    “Imamo jednu iskrenu opredijeljenost predsjednika Putina da razumije veoma složenu situaciju kod nas, da izrazi želju da pomogne u svakom konkretnom projektu, to je nešto što je najvažnije. Ja nisam bio ovdje da nekoga kritikujem ili bacam teret na nekog drugog, to nije moj stil. Ja sam samo govorio o tome kako BiH može da funkcioniše, da je za nju najbolje da se vrati Dejtonskom sporazumu. Čini mi se da ovdje za to postoji razumjevanje”, rekao je Dodik za ATV.

    Kaže da Putin nije ništa rekao protiv Bosne i Hercegovine, ali je rekao da svi moraju biti poštovani, da se moraju poštovati entiteti, konstitutivni narodi i svi građani. Dodik smatra da je neprihvatljivo da se mijenjaju elementi konstitutivnosti naroda u BiH i za to postoji podrška Rusije, za razliku od liberalnih koncepcija sa zapada, koji, kako kaže, ganjaju priču o “apstraktnom građaninu”.

    Na sastanku sa Putinom Dodik je predstavio probleme onako kako ih vidi Republika Srpska. Rusija ima dobre namjere prema svima.

    “Priča koju slušamo o malignim ruskim uticajima apsolutno se gubi i prikazuje se potpuno besmislena kada razgovarate sa čovjekom koji vodi ovu veliku zemlju i koji želi svima dobro. Prenosim da Putin primarno želi mir, da se poštuje međunarodno pravo i Dejtonski sporazum”, poručio je Dodik.

    Uoči sastanka sa Putinom, Dodik je rekao da je ruski predsjednik za razliku od zapadnih državnika, neko ko sluša i ne nameće ultimatume.

    “Putin nikada nije tražio od mene da uradim ili ne uradim nešto, zato ga poštujem. Za razliku od njega, političara Zapada čak i najniži po činu pojavljuju se u mojoj kancelariji sa željom da mi nametnu neke stvari. Putin nije kalkulant niti špekulant”, rekao je Dodik za italijanski list La Republika

    Takođe, istakao je da je BiH kolonija ali da se polako oslobađa te da BiH može opstati samo ako se vrati na Dejtonski sporazum iz 1995. godine, istovremeno ističući da nije protiv Ustava BiH, već protiv onoga što je nametnutno sa strane.

  • Radišić podnio krivičnu prijavu: Stanivuković pozvan na saslušanje zbog rušenja Kajak terase

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, pozvan je na saslušanje u svojstvu svjedoka, a u vezi sa krivičnom prijavom Srećka Radišića povodom rušenja Kajak terase.

    Kako je navedeno u pozivu, Radišić prijavu podnosi zbog počinjenih krivičnih djela zbog samovlašća, izazivanja opšte opasnosti, kao i oštećenje i oduzimanja tuđe stvari zbog događaja 27.11. odnosno, datuma kada je porušena “Kajak terasa”.

    Podsjećamo advokat porodice Radišić, Miloš Stevenović nakon rušenja “Kajak terase” poručio da je to nezakonit čin i da će povodom toga uputiti krivične prijave.

    – Ovo je čist vandalizam, gradonačelnik je nezakonito srušio ovaj ugostiteljski objekat. Ni jedan pojedinac ne može sam da sprovodi silu. Ludilo koje je stvorio me zaprepastilo. Podnijeli smo krivične prijave i podnijećemo tužbu koja vrijedi više od 500.000 KM – rekao je on.

    Nakon njega medijima se obratio i Stanivuković.

    – Rekli su da nemamo pravo rušiti a onda su oni sami počeli sa procesom rušenja. Mi govorimo istinu a jedna je istina. Oni su sami počeli rušiti a govore da mi ne smijemo. Mi radimo u skladu sa regulacionom planom. Ja se neću osvrtati na osporavanja. Ja krivične prijave skupljam kao što neko skuplja salvete i markice. Ova prijava mi je samo još jedna u nizu – rekao je tada Stanivuković.

  • Dodik: Ne vode se pregovori u BiH, već samo u FBiH

    Dodik: Ne vode se pregovori u BiH, već samo u FBiH

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je Srni da Republika Srpska i njeni politički predstavnici ne učestvuju u pregovorima koji se posljednjih dana vode u Federaciji BiH među političkim partijama iz ovog entiteta.

    “SNSD, a pretpostavljam i druge partije iz Republike Srpske, imaće šta da kažu posebno u vezi sa Domom naroda u FBiH, o kojem ne mogu da govore profesionalni Srbi poput Milana Dunovića i ostalih, koji su se uključili u proces predstavljajući se kao Srbi”, rekao je lider SNSD-a povodom navoda da se vode pregovori političkih partija u BiH.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da “BiH ima problem sa velikomuslimanskim nacionalizmom čiji je glavni ideolog Bakir Izetbegović”.

    “Priča o funkcionalnoj BiH je samo paravan za stvaranje muslimanske države na Balkanu, a svi koji se s tim ne slažu treba da budu kažnjeni. Zato Bakir Izetbegović poziva SAD da upotrijebe nešto ubjedljivije protiv Republike Srpske od sankcija”, rekao je Dodik Srni upitan da prokomentariše Izetbegovićevu izjavu da sankcije Dodiku nisu dovoljne i da se, kako kaže, mora uraditi nešto više i bolnije.

    Dodik je upitao da li je Izetbegoviću na umu vojna intervencija i da li misli da će tako disciplinovati Srbe?!

    “Poziv na intervenciju protiv Republike Srpske dokaz je da muslimani ne žele dijalog ni dogovor. To bi trebalo da bude jasno svima koji su se upetljali u ovu krizu”, rekao je Dodik.

  • Odluka Vlade Srpske: Isplata mjesečnog novčanog primanja ugroženim nezaposlenim borcima

    Odluka Vlade Srpske: Isplata mjesečnog novčanog primanja ugroženim nezaposlenim borcima

    Na snagu je stupila odluka Vlade Republike Srpske o dopunama odluke o isplati mjesečnog novčanog primanja socijalno ugroženim nezaposlenim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata od prve do pete kategorije, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

    Ovom odlukom je obezbijeđeno mjesečno novčano primanje u visini mjesečnog boračkog dodatka socijalno ugroženim nezaposlenim borcima mlađim od 60 godina sa prebivalištem u Federaciji BiH i Brčko distriktu BiH.

    U saopštenju se podsjeća da se za 8.942 borca sa prebivalištem u Republici Srpskoj isplata mjesečnog novčanog primanja vrši od oktobra 2021. godine, dok se od 2012. godine za borce starije od 60 godina isplaćuje mjesečni borački dodatak.

    Mjesečni borački dodatak za oktobar primilo je 82.988 boraca.

    Ukupno je na mjesečnom nivou isplata obezbijeđena za 92.930 boraca od prve do pete kategorije, za šta je u budžetu za ovu godinu obezbijeđeno 66.401.600 KM.

    “Poboljšanje statusa i položaja boračkih kategorija vrši se u kontinuitetu, što je omogućeno stalnim povećanjem budžetskih izdvajanja za ovu oblast”, navedeno je u saopštenju Vlade.

    Budžet za boračko-invalidsku zaštitu za ovu godinu iznosi 249.551.300 KM, što je 10,5 miliona više nego lani.

    Ukupno godišnje budžetsko izdvajanje za boračke kategorije po propisima iz oblasti boračko-invalidske zaštite, oblasti rada i zapošljavanja i oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja iznosi 418.093.571 KM.

    Ovaj iznos je oko 11 odsto ukupnog ovogodišnjeg budžeta Republike Srpske, što je najveće izdvajanje od uspostavljanja boračko-invalidske zaštite u Srpskoj.

  • Pregovori u zgradi Delegacije EU u Sarajevu od jutra: Na stolu blokada u FBiH

    Pregovori u zgradi Delegacije EU u Sarajevu od jutra: Na stolu blokada u FBiH

    Sastanci domaćih zvaničnika i političara sa specijalnim izaslanikom SAD-a za izbornu reformu Matthewom Palmerom i direktoricom pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst, nastavljaju se danas, a prvi su jutros stigli predstavnici iz Federacije BiH.

    Na sastanak u zgradu Delegacije Evropske unije stigao je predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara (HDZ), dok je jučer bio potpredsjednik Milan Dunović (DF). Osim Čavare, stigli su i SDP-ov zastupnik u Parlamentu FBiH Damir Mašić, zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić, zastupnica SBB-a Sanela Prašović-Gadžo i zastupnik HDZ-a Mladen Bošković.

    Zatim su nešto kasnije, u drugoj turi, pristigli i zastupnik u državnom parlamentu Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska), zastupnice Alma Čolo (SDA) i Borjana Krišto (HDZ) te delegat u Parlamentu BiH iz SNSD-a Sredoje Nović.

    U ranijim izjavama su Palmer i Eichhorst naglasili potrebu da ono što bude dogovoreno o izbornim reformama među političkim liderima mora imati dovoljno glasova i u parlamentima, kako bi bez problema bilo usvojeno. Stoga ne čudi što su i federalni parlamentarci došli na red da sjednu za sto s delegacijom EU i SAD-a.

    Jučer su se s njima još jednom sastali lideri SDA i HDZ-a, ali i predstavnici drugih stranaka kao što su SBB, NiP, SDP i slično.

    Izetbegović je kazao kako je za danas dogovoreno da se krene u ozbiljnije razmatranje blokada u Federaciji BiH, odnosno da će na stolu biti izborne reforme u ovom entitetu.

  • Britanija postaje aktivnija: Na Zapadni Balkan šalju specijalnog izaslanika

    Stuart Peach, koji je ranije bio na visokim vojnim pozicijama, je izabran za britanskig izaslanika za Zapadni Balkan.

    Riječ je o odluci premijera Velike Britanije Borisa Johnsona, a kao razloga za to je navedena posvećenost ove države stabilnosti i prosperitetu Zapadnog Balkana.

    Kako su saopštili iz britanske vlade, Peach će biti izaslanik nakon što je ranije ove godine odstupio sa pozicije predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO-a. Predsjedavajući je bio 2018., a prije toga je bio na čelu Štaba odbrane Velike Britanije.

    Istaknuto je da će raditi s čelnicima zemalja Zapadnog Balkana, s drugim akterima u ovom dijelu svijeta, kao i s britanskim saveznicima u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi kako bi podržali i osnažili regionalnu stabilnost. Najavljeno je da će podržavati i rad visokog predstavnika Christiana Schmidta.
    “Njegovo djelovanje će takođe podrazumijevati osnaživanje demokratskih institucija i otvorenog društva, i to pomažući u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala te drugih sigurnosnih problema. Podsticaće rješavanje pitanja ratnih zločina i nestalih osoba. Velika Britanija će se nastaviti baviti jednakošću polova i implementacijom Inicijative za prevenciju seksualnog nasilja. Stuart će u Bosni i Hercegovini nastaviti podržavati visokog predstavnika koji ima punu podršku Velike Britanije. Zajedno s partnerima će podržavati dijalog Srbije i Kosova potpomognut od Evropske unije”, naglašeno je.

    U britanskoj vladi su napomenuli da se Bosna i Hercegovina, kako su istakli, suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom od završeta rata te da postoje realni izgledi za produbljivanje podjela i konflikt.

    Podsjetili su da su među državama koje nastoje održati stabilnosti u Bosni i Hercegovini, a u skladu s Djetonskim mirovnim sporazumom.

  • Eichhorst i Palmer: Ovo ne možemo raditi neograničeno, cilj nije dogovor po svaku cijenu

    Evropska izaslanica Angelina Eichhorst i američki izaslanik Matthew Palmer su se u jučerašnjem intervjuu za Al Jazeeru Balkans (AJB) osvrnuli na dosadašnje pregovore o političkim promjenama u Bosni i Hercegovini te istakli kakva očekivanja imaju.

    Eichhorst je, govoreći o izmjenama Izbornog zakona, naglasila da se Opći izbori moraju održati u oktobru sljedeće godine. Međutim, kako je izjavila, voljela bi da može konstatovati da je dogovor blizu, ali se to još nije desilo.

    Jasno je istakla do kada stranački čelnici moraju imati prijedlog izmjena ovog zakona koji će predočiti javnosti i parlamentu.

    “Ovo ne može biti neograničen proces, ovo traje već nekoliko godina. Moramo steći osjećaj da postoji politička volja da se stekne dogovor u određenom roku. Do aprila se mora glasati o određenom paketu. To znači da se to mora iznijeti pred javnost i parlament najkasnije do januara. Bit će nam drago da se vratimo još jednom do kraja ove godine, ali ne možemo ovo raditi neograničeno”, poručila je Eichhorst.

    Odgovarajući na pitanje da li evropski i američki izaslanici insistiraju na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, potcrtala je da prijenos nadležnosti s državne na entitetsku vlast, što je najavio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, “ne vodi nikuda”.

    “Naša poruka vođama je jasna: morate poštivati zakone ove zemlje kao buduće članice Evropske unije, ako se počnete fokusirati na prijenos nadležnosti, taj put ne vodi nikuda, pobrinite se za mlade koji odlaze iz zemlje. Sve presude se moraju implementirati. Bosna i Hercegovina će imati važan sastanak u januaru, vjerujem 24. januara, u Vijeću Evrope, kada će morati objasniti zašto nije implementirala presude”, kazala je.

    Komentarisala je navode da su strani izaslanici bliski prijedlozima pojedinih domaćih političara.

    “Zavisi od dana, ali obično nam govore da više podržavamo ove ili one. Razumijem potpuno da se postavljaju takva pitanja. Mi kao EU imamo jasne principe od kojih ne odustajemo i to smo rekli svim čelnicima. To znači da ne stajemo na određene strane, već da radimo na osnovu principa koji su na dobro svih građana”, uvjerava Eichhorst.

    Ponovila je da je neprihvaljiv prijenos nadležnosti.

    “Ne, to sam ranije jasno rekla. Nema vraćanja nadležnosti. Ne možete raspakivati ono što je građeno godinama. To smo rekli Dodiku i drugim zvaničnicima – da je to put koji ne vodi nikuda. Teritorijalni integritet je ključan”, zaključila je.

    Palmer: Cilj nije postizanje dogovora po svaku cijenu

    Palmer je govorio o tome da li su on i Eichhorst došli s crvenim linijama.

    “Mi bismo voljeli vidjeti proces koji je u skladu s obavezama Bosne i Hercegovine prema EU, koji će zemlju posveti dalje ka EU, koji promoviše mirnu i stabilnu državu. U tom kontekstu postoje različtii načini pristupanja problemu”, ukazao je.

    Prema njegovim riječima, svjesni su ozbiljnosti i značaja političke krize.

    “Ovo je prilika da se pozabavimo izbornom reformom te za ograničene i ciljane izmjene promjene Ustava. Ove refome bi ojačale Bosnu i Hercegovinu. Ako bi se ojačale institucije, onda bi se smirile i tenzije”, dodaje.

    Potcrtao je da cilj nije postizanje dogovora po svaku cijenu. Ponovio je da će se insistirati na promjenama kojima će se izbori učiniti poštenijim, pravednijim i transparentnijim.

    Palmer je odgovorio na pitanje da li je kriza u Bosni i Hercegovini odraz geoopolitičkih odnosa.

    “Postoje određeni elementi krize s kojima se Bosna i Hercegovina suoačava, a koji su lokalni. Tačno je da Bosna i Hercegovina postoji u širem kontekstu. Sjedinjene Američke Države su jedan od mnogih aktera koji imaju interes u ovoj zemlji. Uložili smo mnogo u uspjeh Bosne i Hercegovine. Rusija je aktivna ne samo ovdje, već širom Zapadnog Balkana. Ne vjerujem da je njihova vizija ista kao naša. Ona radi na produbljivanju podjela, tenzija i nepovjerenja. Nadam se da domaći političari to razumiju te da razumiju koji je naš cilj”, rekao je.

    Govoreći za Al Jazzeru Balkans o odluci bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne zakonsku zabranu negiranja genocida, naveo je da je negiranje genocida užasna i neprihvatljiva stvar, posebno od onih koji žele biti čelnici u civilizovanom društvu.

  • Majkić: Međunarodna zajednica ne može ostati nijema na apelaciju Izetbegovića

    Majkić: Međunarodna zajednica ne može ostati nijema na apelaciju Izetbegovića

    Međunarodna zajednica ne može ostati nijema na posljednju apelaciju lidera SDA Bakira Izetbegovića Ustavnom sudu BiH, rekla je delegat srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić.

    • Izetbegović traži kao u svakoj islamskoj zemlji da pripadnici Oružanih snaga mogu nositi bradu i hidžab. To je neshvatljivo da se traži u zemlji u kojoj ravnopravno žive tri konstutitivna naroda – istakla je Majkić, gostujući u Јutanjem programu naše televizije.

    Istakla je da je teško zamisliti da bi ubuduće u kasarnama mogli vidjeti pripadnike sa bradama i hidžabima.

    -Uvodi se haos u Oružane snage BiH, a druga dva naroda teško da bi prihvatila ovakav način funkcionisanja, Umjesto pristojno obrijanih vojnika imali bi one koji nas podsjećaju na građanski rat u BiH ili one koji su učestvovali u terorističkom napadu na SAD 2001. godine – istakla je Majkić.

    Istakla je da Srpska neke stvati više neće trpjeti.

    • Sve ono što ne uradi visoki predstavnik, uradi Ustavni sud BiH. Srpska ovo više ne može i neće trpiti, već će tražiti svoj put – istakla je Majkić.

    Podsjećamo, predsjednik SDA i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bakir Izetbegović podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom traži ispitivanje ustavnosti Pravila službe Oružanih snaga, kojim se ne dozvoljava nošenje brade i hidžaba.

  • Dodik u posjeti Ruskoj Federaciji

    Dodik u posjeti Ruskoj Federaciji

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u posjeti je Ruskoj Federaciji.

    U intervjuu pred polazak u Moskvu, za italijanski list La Republika, rekao je da je ruski predsjednik za razliku od zapadnih državnika, neko ko sluša i ne nameće ultimatume.

    Kaže, BiH je kolonija, ali polako se oslobađamo. Smatra da BiH može opstati samo ako se vrati na Dejtonski sporazum iz 1995. godine.

    Dodik je naglasio da nije protiv Ustava, već onoga što je nametnuto sa strane.