VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Članovi porodica se okupili, slijedi protest ispred pravosudnih institucija BiH

    Članovi porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila okupili su se u Istočnom Sarajevu, odakle će krenuti pred pravosudne institucije BiH da bi iskazali nezadovoljstvo njihovim radom u procesuiranju ratnih zločina počinjenih nad Srbima.

    Protest organizuje Republička organizacija porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila, zajedno sa ostalim organizacijama proisteklim iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Porodice poginulih su istakle da su “čašu žuči” prelila posljednja hapšenja, ali i odluka da bošnjačkom generalu Sakibu Mahmuljinu bude obnovljeno suđenje, bez obzira što je u njegovom slučaju već sve odavno jasno svakom ko to hoće da vidi.

    Protest pred pravosudnim institucijama BiH zakazan je za 12.00 časova sa namjerom da ukažu na različite aršine prema kojima se sudi u tim pravosudnim institucijama.

  • “Sankcije ne doprinose rješavanju krize” Tegeltija se na sastanku sa Eskobarom založio za ukidanje “Inckove odluke”

    “Sankcije ne doprinose rješavanju krize” Tegeltija se na sastanku sa Eskobarom založio za ukidanje “Inckove odluke”

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija razgovarao je sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD u Birou za evropska i evroazijska pitanja u Stejt departmentu i specijalnim izaslanikom predsjednika SAD za Zapadni Balkan, Gabrijelom Eskobarom, o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH i regionu.Tegeltija je na sastanku u Sarajevu istakao opredijeljenost institucija u BiH za evropski put, uz puno uvažavanje ustavnih nadležnosti svih nivoa vlasti i poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.Predsjedavajući Tegeltija je ukazao na potrebu unutrašnjeg dijaloga i dogovora političkih predstavnika u BiH, te naglasio da bi se ukidanjem nametnute odluke bivšeg visokog predstavnika stvorila pretpostavka za normalno funkcionisanje svih institucija, istakavši da prijetnje ili uvođenje sankcija bilo kome ne doprinose rješavanju aktuelne situacije u BiH. Sagovornici su tokom sastanka, kojem je prisustvovao i ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Erik Nelson, razmijenili mišljenja i o drugim aktuelnim temama – saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

  • Menjaju sve: Evro kakav poznajemo odlazi uskoro u istoriju

    Menjaju sve: Evro kakav poznajemo odlazi uskoro u istoriju

    Novčanice na koje su svi već navikli u Evrozoni, a i šire, doživeće redizajniranje.

    Naime, predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard zatražila je od 19 stručnjaka iz članica Evrozone, po jednog iz svake zemlje, da do 2024. godine izaberu novi dizajn novčanica te valute, piše The Telegraph.

    Trenutno se na novčanicama nalaze prozori, vrata i mostovi.

    ECB kaže da su bazirani na različitim epohama i stilovima.

    Novi dizajn će osmisliti panel savetnika koji će biti sazdan od eksperata iz mnogih područja – od umetnika i dizajnera do fizičara i arheologa, a novčanicama će se promeniti izgled kako bi postale pristupačnije Evropljanima svih starosnih grupa i kultura.

    Nakon što panel osmisli nova vizuelna rešenja, ECB će ih dati na javnu raspravu. Uslijediće konkurs nakon kojeg će se održati dodatne konsultacije, a konačnu odluku o izgledu novih evro novčanica doneće Upravno veće ECB-a, telo koje inače donosi odluke o kamatnim stopama i sličnim pitanjima.

    Novčanice se neće ukinuti

    Odluka o redizajnu dolazi nakon što je odluka ECB-a o mogućnosti implementacije novog digitalnog evra zabrinula mnoge i potencijalno nagovestila smrt fizičkog novca.

    Lagardova je naglasila da se novčanice neće ukinuti.

    “Novčanice ostaju. One su taktilni i vidljivi simbol zajedničke Europe, pogotovo u vremenima krize, a još su uvek izuzetno tražene. Nakon 20 godina, vreme za reviziju izgleda naših novčanica kako bismo ih učinili pristupačnijima Evropljanima svih starosnih skupina i kultura“, rekla je Lagardova.

    Trenutno je u opticaju 27,6 milijardi evro novčanica koje vrede više od 1,5 biliona evra.

    Najviše je novčanica od 50 eura, kojih ima 13,4 milijardi, a slede ih novčanice od 20 evra, kojih ima 4,5 milijardi. Novčanica od 100 evra ima dve milijarde, a isto je toliko i novčanica od 10 i pet evra. Novčanice od 200 i 500 su ređe, a svakih ima po jednu milijardu.

    Centralne banke zemalja Evrozone prestale su 2019. godine da izdaju novčanice od 500 evra jer je postojala bojazan da ih kriminalci koriste za efikasno prebacivanje velikih količina gotovine.

  • Snimak kineskog rovera budi jezu: Na tamnoj strani Meseca NLO baza?

    Snimak kineskog rovera budi jezu: Na tamnoj strani Meseca NLO baza?

    Ukoliko sve bude išlo po planu, svetska javnost uskoro bi trebalo da dobije povratnu informaciju o tome šta je kineski rover “Jutu-2” otkrio na takozvanoj tamnoj strani Meseca.

    Naime, novinar Endru Džouns u petak je na svom nalogu na Tviteru objavio fotografiju na kojoj se vidi “kockasta građevina” koju je snimila kamera spomenutog rovera na otprilike 80 kilometara od vozila.

    Struktura je odmah u kineskim medijima dobila naziv “mistična kuća”, a naročito je probudila maštu onih koji se nadaju da ćemo napokon dobiti potvrdu da Zemljin prirodni satelit koriste i vanzemaljci.

    ako brojni NLO entuzijasti već dugi niz godina nagađaju kako vanzemaljci imaju postavljene baze upravo na tamnoj strani Meseca, Džouns misli da će ih razočarati fotografije koje će rover uskoro poslati.

    “Teško je razaznati sa slike, ali verujem da nije u pitanju obelisk ili građevina vanzemaljaca”, napisao je uz tu fotografiju i napomenuo kako je pre nekoliko godina tokom misije “Čang'e-3” primećena kamena gromada koja je takođe iz daljine davala mašti na volju.

  • Jasna poruka Vukanovića “Nemoguće odbraniti izbornu volja građana bez video nadzora i skenera”

    Jasna poruka Vukanovića “Nemoguće odbraniti izbornu volja građana bez video nadzora i skenera”

    Nebojša Vukanović, zastupnik SDS u Narodnoj skupštini RS kazao je za da je jasno da član Predsjedništva BiH Milorad Dodik “izlazi na izbore samo kad ima mogućnost krađe.”

    Čim bi se pokušo zavesti red u izbornom procesu i spriječiti stvari kakve su se događale recimo u Doboju gdje je ukrao 17.000 glasova, što je dokazano, ili u Tesliću, gdje je pokušao podvaliti vreće sa lažnim pečatima i pokrasti izbore. On odmah ne izlazi na izbore, jer je svjestan da je raspoloženja naroda takvo da on ne može pobijediti bez velikih zloupotreba, i zbog toga on sada prijeti da će navodno on bojkotovati izborni proces ako se budu miješali stranci – rekao je Vukanović za N1.

    Mišljenja je da je gotovo nemoguće odbraniti izbornu volju građana bez video nadzora i skenera.

    – Očekujem da Međunarodna zajednica preko OSCE ili delegacije EU donira određene skenere, video nadzor i obuči ljude – rekao je, dodavši:

    – Važno je da Međunarodna zajednica prestane da bude slijepa i da prećutno podržava kriminal.

    Tri stranke koje su na vlasti opstaju na vlasti, istaknuo je, prije svega zbog zloupotrebe izbornog procesa.

    – One vode i neće da se dogovore jer bilo kakav fer dogovor značio da će oni izgubiti vlast. Njima odgovara ovakav izborni proces – zaključio je Vukanović.

  • U BiH stižu vakcine iz SAD-a, pola miliona doza Moderne i 168 hiljada J&J

    U BiH stižu vakcine iz SAD-a, pola miliona doza Moderne i 168 hiljada J&J

    Ambasada Sjedinjenih Američkih Država obavijestila je Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine o donaciji vakcina za zdravstveni sistem naše zemlje.

    Kako se navodi u diplomatskoj noti donacija se sastoji od 500.080 doza vakcine Moderna putem bilateralne donacije i 168.000 doza Johnson & Johnson vakcina putem COVAX mehanizma.

    Doze Moderninih i Johnson & Johnson vakcina ponuđene su umjesto ranije spominjanih Pfizer vakcina.

    Vakcine će biti dopremljene čim naše vlasti potpišu memorandum o odricanju od odogovornosti, što je zahtjev proizvođača, a ne vlasti SAD-a.

    U noti se izražava zadovoljstvo da dvije zemlje zajedno sudjeluju u koordiniranim i multilateralnim naporima usmjerenim na zaustavljanje pandemije.

    O donaciji vakcina SAD-a priča se već skoro pola godine, a proces imunizacije u našoj zemlji još uvijek je u početnoj fazi. Po službenoj statistici procenat vakcinisanih je samo 22 posto, a u neki velikim gradovima on je čak i ispod 15 posto.

  • Kolegijum sutra o posebnoj sjednici o vraćanju nadležnosti

    Kolegijum sutra o posebnoj sjednici o vraćanju nadležnosti

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić izjavio je danas Srni da bi sutra skupštinski Kolegijum trebao da zakaže posebnu sjednicu najviše zakonodavne institucije o vraćanju nadležnosti prenesenih na nivo BiH.

    Šulić je naveo da je početak sjednice Kolegijuma zakazan u 12.00 časova.

    Narodnoj skupštini Republike Srpske ranije je dostavljen materijal za posebnu skupštinsku sjednicu, a poslanici bi trebali da razmatraju pet tačaka.

    Trebalo bi da budu razmatrani informacija o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH, informacija o prenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, informacija o pravosudnim institucijama BiH, informacija o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH u oblasti odbrane i bezbjednosti i Deklaracija o ustavnim principima.

  • Novalić o hidroelektrani Buk Bjela: Na Drini mogu da grade samo Srbija i BiH

    Novalić o hidroelektrani Buk Bjela: Na Drini mogu da grade samo Srbija i BiH

    Mi nemamo ništa protiv izgradnje hidroelektrane Buk Bjela na Drini, ali taj projekat treba da bude predmet međudržavnog ugovora Bosne i Hercegovine (BiH) i Srbije, izjavio je premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

    “Drina je gnanična rijeka koja podleže međunarodnim sporazumima. Ko se malo razumije u unutrašnji Ustav BiH zna da zna da ova rijeka uglavnom prilpada Republici Srpskoj, i to niko ne spori. Međutim, mi se u jednom ne razumijemo, da izgradnja hoće granične hidroelektrane podrazumijeva međunarodni ugovor dva međunarodno priznata entitetaa, a to su Republika Srbija i BiH u cijelini”, rekao je Novalić u intervjuu današnjoj “Politici”.

    Dodao je da elektroprivreda BiH može da učestvuje u izgradnji svih sedam hidroelektrana koliko može da ih bude na Drini, ali pod tim uslovom.

    Novalić je ocijenio da je autoput Beograd-Sarajevo veoma dobar projekat, jer BiH ima dosta loše saobraćajne veze sa okolnim državama.

    “Iskreno smo željlni komunikacije, jer vjerujemo da će, ako ljudi više komuniciraju, situacija po prirodi biti bolja. I zato je za nas veoma dobra ta inicijativa Turske, Srbije i BiH. Veoma dobra projekat i srećan sam što se dešava, a kojopm dinamikom vidjećemo”, rekao je premijer Federacije BiH.

    Ocijenio je da je imao odličnu saradnju sa Vladom RS na ekonomskim pitanjima i usaglašavanju zakonodavstva u toj oblasti u dva entiteta, ali da je komunikacija u posljednje vrijeme opala zbog političkih pitanja.

  • Turkovićeva ignoriše pitanja o “kolačićima u kajmaku”

    Turkovićeva ignoriše pitanja o “kolačićima u kajmaku”

    Nakon što od ministarke inostranih poslova BiH Bisere Turković nije dobio odgovore na 40 pitanja u protekle dvije godine o radu i dešavanjima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) i sjedištu u Sarajevu, poslanik Naše stranke – Nezavisni blok Damir Arnaut je okrenuo ploču te pomoć zbog njenog nerada zatražio od zamjenika Josipa Brkića.

    Turkovićeva je od početka mandata na meti kritika zbog neodgovornosti koju pokazuje prema poslanicima i delegatima na nivou BiH, a poduži je i niz oštrih reagovanja na njene postupke u diplomatiji iz Srpske.

    Arnaut, koji je prije nekoliko godina bio i ambasador BiH u Australiji i Novom Zelandu, uputio je u parlamentarnu proceduru novi dokument, gdje je pobrojao dobar dio pitanja na koja mjesecima nema odgovora. To mu daje za pravo, kako je naveo, zbog nesumnjive “odsutnosti ministarke ili njene spriječenosti da obavlja dužnost, da odgovore na sva ta pitanja zatraži od zamjenika ministara u skladu sa Zakonom o Savjetu ministara, dodajući da Turkovićeva svojim ponašanjem ozbiljno krši Zakon o parlamentarnom nadzoru.

    Arnaut je, naime, ponovio dopunsko pitanje iz jula 2020. godine, odnosno treću po redu urgenciju za dostavljanje dodatnih informacija nakon što je određene podatke dobio godinu ranije. Riječ o zahtjevu za podacima koji se odnose na izvještaje o računima po osnovu hrane i pića u ambasadama u Beču, Berlinu i Bernu. Pitao je zbog čega u ta tri slučaja, a posebno za Beč i Berlin, uz račune nikada nisu dostavljena akta u vezi sa opravdanošću troškova, uzimajući u obzir instrukciju MIP-a da za svaki račun treba opravdanje poslovnog događaja, potpis ovlašćenog lica i spisak gostiju, a kod organizovanja prijema detaljan izvještaj.

    • Zbog čega MIP toleriše praksu navedene dvije ambasade po kojoj računi za reprezentaciju – i pored enormnih iznosa, samo sadrže potpis ambasadora – upitao je Arnaut, dodavši da nema odgovora po kojem osnovu je MIP odobrio račun ambasadora Kemala Kozarića i u Sarajevu iz februara 2019. “težak” 370 KM na kojem su “kolačići u kajmaku” i druge delicije, bez elemenata opravdanosti i spiska gostiju.

    Arnaut je naveo i pitanja postavljena u septembru 2020. godine kroz koja je tragao za odgovorima o mjesečnim finansijskim izvještajima za Ambasadu u Beču od aprila 2019. do avgusta prošle godine. Ponovio je i pitanja koja je takođe uputio Turkovićevoj o novcu koje je MIP potrošio za korišćenje VIP salona na aerodromima u BiH i inostranstvu od januara 2015. do kraja septembra 2020. Tražio je i odgovor zbog čega Međunarodna komisija za vrijednosne papire od 2017. u jednoj rubrici piše i entitet Republika Srpska, umjesto BiH te da li je MIP na to reagovao, zatražio i dopis koji je od visokog predstavnika, odnosno OHR-a u septembru došao i Turkovićevoj kao zamjenici predsjedavajućeg Savjeta ministara u vezi sa zakazivanjem sjednice Savjeta. Urgentno je ponovo zatražio odgovore i na pitanja zbog čega u mandatu Turkovićeve na čelu MIP-a nijedna zemlja u svijetu nije ukinula vize za državljane BiH. Kao primjer je naveo još jedno pitanje.

    • Zbog čega BiH pristaje na ponižavajući i diskriminatorski tretman određenih bliskoistočnih i južnoafričkih zemalja koje traže vize građanima BiH, ali ne traže za druge evropske države, uključujući i one koje nisu članice EU – pitao je Arnaut, koji je tražio i detalje o granici između BiH i Hrvatske na području Bihaća.

    Sagovornik “Glasa Srpske” upućen u rad MIP-a i Turkovićeve naglašava da ni ne čudi potez Arnauta te naglašava da se i u samom Parlamentu može često čuti da Turkovićeva radi samo ono što dođe kao naređenje od lidera SDA Bakira Izetbegovića. Za tekuće izdatke u MIP-u samo lani je potrošeno više od 48 miliona KM.

  • Nijemci ne odustaju od podrške Šmitu i sankcija Dodiku

    Nijemci ne odustaju od podrške Šmitu i sankcija Dodiku

    Posjeta srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika Rusiji, već danima je tema političkih prepucavanja, iako je jasno kakav je stav Moskve, pa i Vašingtona i Pekinga prema BiH. Ali, kakav će biti odnos Njemačke, nakon odlaska Angele Merkel?

    Ovo je pitanje pogotovo intrigantno, ako se zna da je Kristijan Šmit, od vlasti u Republici Srpskoj osporavani visoki predstavnik u BiH, u Sarajevo došao upravo iz koalicije CDU CSU, koja je izgubila na izborima u Njemačkoj.

    Da li će novi njemački kancelar SPD-ovac Olaf Šolc i “zelena” ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, promijeniti kurs, kada je u BiH i balknaski region?

    Političari i politički analitičari u Njemačkoj, koji se godinama bave upravo “balkanskim temama”, saglasni su da će promjena biti, ali ne onakvih kakve bi obradovale pristalice politike Milorada Dodika.

    Josip Juratović, dugogodišnji poslanik SPD u Bundestagu, specijalista za spoljne poslove i poznavalac prilika na Zapadnom Balkanu, smatra da će se nova njemačka vlada mnogo snažnije zalagati za izgradnju demokratskih vrijednosti i jačanje pravosuđa: kako kod kuće i u EU, tako i na Balkanu.

    – Berlin će se i dalje angažovati oko pretpristupnih procesa regije Zapadnog Balkana Evropskoj uniji i podržati sprovođenje reformi za ispunjavanje kriterijuma iz Kopenhagena. To znači da će jačati civilno društvo i raditi na postizanju svih drugih uslova potrebnih za ulazak BiH u EU – kaže Juratović za Srpskainfo.

    Što se tiče BIH, dodaje Juratović, konačno počinje vrijeme za ozbiljno ispunjavanje 14 tačaka koje su potrebne za otvaranje pretpristupnih pregovora za ulazak u EU. Ali, kada je u pitanju Kristijan Šmit, on i dalje može računati da mu Njemačka “ćuva leđa”.

    – Šmit je visoki predstavnik u BiH od strane međunarodne zajednice i OHR, koji je pod nazorom Ujedinjenih nacija. Njemačka će svojom ulogom činiti sve da on sprovede uspješno svoju misiju u BiH – poručuje Juratović.

    Bodo Veber, njemački politikolog i vrsni poznavalac prilika na Zapadnom Balkanu, tvrdi da se kurs nove njemačke vlade, generalno, neće mnogo promijeniti. Ali, očekuje se da će Šolc i Berbokova biti odlučniji od svojih prethodnika.

    – To konkretno znači da će nova koalicija nastaviti da insistira da tekući pregovori o izbornom zakonu ne vode do produbljavanja etničkih i etnoteritorijalnih podjela u BiH. Na stolu su i prijetnje ozbiljnim sankcijama, kao odgovor na secesonističke planove Milorada Dodika – kaže Veber.

    Dodaje da očekuje da će nova vlada u Berlinu biti odlučnija od prethodne i da će u svim budućim pregovorima insistirati na evropskim vrijednostima, umjesto podilaženju nacionalističkim liderima i nihovim agendama, kako to, po Veberovoj ocjeni, rade trenutni predstavnici EU i SAD u BiH.

    Što se Kristijana Šmita tiče, Bodo Veber je jasan.

    – Vjerujem da će buduća vlada raditi na osnaživanju političke pozicije Kristijana Šmita – kategoričan je Veber.