Kategorija: Vijesti

  • Pravni eksperti o navodima da će Srpska izaći iz sporazuma o vojsci i VSTS-u: Povlačenje saglasnosti u skladu sa Ustavom BiH

    Pravni eksperti o navodima da će Srpska izaći iz sporazuma o vojsci i VSTS-u: Povlačenje saglasnosti u skladu sa Ustavom BiH

    Republika Srpska može povući saglasnost sa sporazuma kojima su prenesene nadležnosti na BiH, jer Ustav nijednom odredbom to ne zabranjuje.

    Tvrde to za “Glas Srpske” pravni stručnjaci povodom izjava srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da će biti povučene saglasnosti Srpske date na sporazume o vojsci, odnosno o formiranju Oružanih snaga BiH i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) te da je sve to u skladu sa Ustavom i da nema mjesta na svijetu gdje se zakonom pokušava srušiti Ustav.

    Ustavom BiH su propisane nadležnosti koje, u odnosu na Republiku Srpsku i FBiH, imaju institucije na zajedničkom nivou, a profesor ustavnog prava Milan Blagojević podsjeća da je članom Ustava definisano da će BiH preuzeti dodatne nadležnosti o kojima se postigne sporazum entiteta, što je bio slučaj sa Oružanih snaga i VSTS-a.

    • Iz takve odredbe Ustava proizlazi da je za sve vrijeme za koje BiH vrši preuzetu nadležnost potrebna saglasnost svakog od entiteta od kojeg je preuzeta, što znači da čim jedan od entiteta povuče saglasnost, prestaje da važi sporazum entiteta koji je prethodio preuzimanju nadležnosti, a time u odnosu na taj entitet koji je povukao svoju saglasnost prestaje ne samo da važi taj sporazum, već i pravo BiH da vrši preuzetu nadležnost na teritoriji tog entiteta – istakao je Blagojević za “Glas”, naglasivši da to što Ustav BiH nijednom odredbom ne zabranjuje entitetu da se povuče iz sporazuma o prenosu nadležnosti, daje pravo entitetu da se povuče.

    Profesor ustavnog prava Radomir Lukić poručuje da nadležnosti koje su, kako ističe, prigrabljene BiH, uz prinudu visokog predstavnika, nisu trajno prenesene.

    • Republika Srpska uvek ima mogućnost, odlukama svojih organa, da ih sebi vrati, jer je ona dala nadležnost, a niko drugi nije donosio. Organi Srpske imaju nadležnost u tome, tim prije jer je to učinjeno zakonom i to pod prinudom, tako da umanjuje njihov celokupni legitimitet – istakao je Lukić koji smatra da bi to vjerovatno izazvalo polemike, rasprave te političke sukobe, ali ne više od toga.

    Stav je da je prošlo vrijeme “hvatanja za vratove” i oružanih sukoba.

    • Ne treba zaboraviti da je razlog za sve ovo poslednja nametnuta odluka visokog predstavnika – zaključio je Lukić i dodao da se mora poštivati ono što predviđa Ustav.

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić juče je ustvrdio da Narodna skupština, bez saglasnosti Parlamenta BiH, ne može povući saglasnost na sporazum o formiranju Oružanih snaga i VSTS-a. OS BiH su osnovane 2006, a VSTS je kao nezavisna institucija osnovana 2004. godine.

    Ustavom je definisano da su u nadležnosti institucija BiH spoljna, spoljnotrgovinska, carinska i monetarna politika, finansiranje institucija i međunarodnih obaveza BiH, politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila, sprovođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uspostavljanje, funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava, regulisanje međuentitetskog transporta i kontrola vazdušnog saobraćaja.

    “Za tango je potrebno dvoje”

    Oglasio se i šef Delegacije EU u BiH Johan Satler. Poručio je da se domaći lideri moraju posvetiti reformama, a da priče o bilo kakvom povlačenju nadležnosti ne dolaze u obzir.

    • Nema diskusije o tim pitanjima. Mislim da je krajnje vrijeme da se ponovo vrati za sto i započne razgovor o temama koje su od suštinskog interesa. Za tango je potrebno dvoje, a u ovoj zemlji je više strana i pozivam ih da se vrate i posvete zadacima – rekao je Satler.
  • Đajić za nedostatak kiseonika imenovao krivce: Stanivuković se ponaša neprijateljski prema vlastitom narodu

    Ako već sutra ne dođe cisterna sa kiseonikom nastaće problemi i mogu reći da se gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ponaša neprijateljski prema vlastititom narodu, rekao je generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić.

    Đajić je istakao da su zdravstveni radnici, ali i pacijenti ogorčeni.

    “Za sve su krivi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i njegov partijski kolega i direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandar Zolak. Јedno opasno, neprijateljsko ponašanje Stanivukovića prema sopstvenom narodu, jer da je želio da pomogne došao bi u UKC zajedno sa Zolakom, da zajedno vidimo gdje je problem i kakve su to potvrde važnije od ljudskih života. Da li ima neka potvrda na boci, ili ne, to su zaista smiješne stvari zbog kojih se ne dozvoljava dovođenje kiseonika”, naglašava Đajić.

    Ističe da ovakvo ponašanje vraća nas sve zajedno u 90-e godine prošlog vijeka kada je u Banjaluci zbog nedostatka kiseonika preminulo 12 beba.

    “Mi sada imamo situaciju da kiseonik koji ima 99,5 odsto koncentracije i koji koristi cijeli zdravstveni sistem Evrope i svijeta nije ispravan da se koristi kod nas. Želja je bolesna politička afimrmacija, a ne pomoć vlastitom narodu”, rekao je Đajić.

    UKC Srpske je redovno raspisao tender, na kojem se javila samo jedna firma TGT Tehnogas Laktaši, a tender je bio za medicinski kiseonik.

    Međutim, kako su saznali, Agencija za lijekove je zabranila uvoz kiseonika firmi TGT.

    “To su bolesne političke ambicije Stanivukovića, koji ne preza ni od čega. On i Zolak ne trpe nikakvu konkurenciju, nikakav sistem iz Republike Srpske, i da su zarad toga spremni žrtvovati živote svojih sugrađana, građana cijele Srpske, svojih glasača, jer i oni nemaju kiseonika, i njihovi životi mogu doći u opasnost”, poručuje Đajić.

    On dodaje da je upućen zahtjev jedinoj registrovanoj firmi od Agencije za lijekove.

    “Nezvanično smo dobili informaciju od kolega iz Federacije BiH, da nemaju dovoljno količina kiseonika ni za svoje potrebe, i lako možemo doći u problem”, poručio je Đajić.

  • Palmer pred put u Sarajevo: SAD u BiH žele promjene Ustava koje bi uklonile etnički prefiks kod izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Federacije

    Palmer pred put u Sarajevo: SAD u BiH žele promjene Ustava koje bi uklonile etnički prefiks kod izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Federacije

    Neposredno pred odlazak u BiH, Metju Palmer je po prvi put nakon što je preuzeo funkciju američkog predstavnika za izbornu reformu u BiH govorio za Glas Amerike.

    Palmer kaže da će SAD pomoći u postizanju dogovora, ali da je odgovornost na političarima iz BiH koji moraju biti spremni na kompromise i teške odluke.

    Prema Palmerovim riječima, SAD u BiH žele vidjeti ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije, te izbornu reformu u skladu sa preporukama OSCE-a, GRECO-a i međunarodnih sudova, uz zadovoljenje principa: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda,

    – Vidimo priliku da se u narednim mjesecima u BiH postigne dogovor, da političko vođstvo podrži kompromise potrebne za provođenje ograničenih ciljanih ustavnih promjena i izbornih reformi koje će pomoći BiH da krene naprijed na svom evropskom putu, te promovisati transparentnost i odgovornost u demokratskom procesu. Sekretar Blinken razumije da ovdje postoji prilika. On je na ovome direktno angažiran sa kolektivnim Predsjedništvom u BiH i zamolio me je da ostanem angažiran po ovom pitanju i radim u partnerstvu sa ambasadorom Nelsonom, našim timom u Sarajevu, te sa predstavnicima Evropske unije (EU) na postizanju tog cilja – rekaoje Palmer za Glas Amerike.

    Istakao je da su SAD u cijeli proces već uključene.

    – Od početka smo vrlo uključeni u ovo. Ovdje bih naglasio da SAD ili EU u konačnici nisu oni koji moraju utvrditi kompromise i napraviti teške izbore koji su neophodni. Politički lideri u BiH trebaju to učiniti. Ali mi ćemo tu biti kao partneri, kao prijatelji, kao zagovornici da pokušamo da pomognemo u podsticanju ovih reformi i da strane pomjeramo ka postizanju dogovora – rekao je.

    Palmer je otkrio i lakvu bi izbornu i ustavnu reformu SAD željele vidjeti u BiH.

    – Željeli bismo vidjeti neke ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije BiH. Željeli bismo da se paralelno s tim implementira reforma izbornog zakonodavstva koja će omogućiti veću transparentnost i odgovornost u skladu sa preporukama OSCE-a i GRECO-a. I voljeli bismo vidjeti kako politički lideri prihvaćaju ustupke i kompromise koji su neophodni dio tog paketa – istakao je Palmer.

    Istakao je da SAD podržava Dejtonski mirovni sporazum.

    – Znate da SAD u osnovi podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i dejtonske strukture. To uključuje princip: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda. Ovo je temelj kompromisa koji su uloženi u uspostavljanje zemlje BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu. To je okvir koji može dobro poslužiti BiH na njenom putu ka članstvu u EU. Ono što bismo željeli vidjeti je sistem koji je u skladu sa temeljnim kompromisima koji su bili dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i koji omogućava BiH da ispuni svoje obaveze i odgovornosti prema EU. To uključuje rješavanje konkretnih presuda Evropskog suda za ljudska prava, u šta spada i slučaj Sejdić-Finci. Paket koji zagovaramo i na kojem radimo sa političarima kako bismo krenuli naprijed bi postigao obje stvari: pozabavio se onim što brine Evropski sud za ljudska prava, slučajem Sejdić-Finci i drugim presudama evropskih sudova, ali i promovirao funkcionalnost i pomogao BiH da krene naprijed prema Evropi – kazao je.

    Takođe je dao je svoj stav o principu “legitimnog predstavljanja” za koji se zalažu predstavnici Hrvatske demokratske zajednice, rekavši da SAD podržavaju dejtonske strukture i Dejtonski sporazum koji podrazumijevaju principe: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda.

    Nastavljamo vjerovati da postoji način da se te brige riješe u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ovaj proces pregovaranja o ustavnim promjenama i izbornim reformama dio je rješavanja te zabrinutosti, kao i omogućavanja BiH da ostvari funkcionalniji sistem i sistem koji je više evropski. Mislim da je Dragan Čović identifikovao da bi želio da pojedinac koji zastupa interese Hrvata u dejtonskim strukturama i dejtonskim sistemima bude izabran većinom hrvatskih glasova. On na to misli pod „legitimnim predstavljanjem“. Razumijemo tu zabrinutost u kontekstu jedne zemlje, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te nastavljamo vjerovati da postoji način da se te brige riješe u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ovaj proces pregovaranja o ustavnim promjenama i izbornim reformama dio je rješavanja te zabrinutosti, kao i omogućavanja BiH da ostvari funkcionalniji sistem i sistem koji je više evropski.

    Na pitanje da li su sankcije opcija za lidere u BiH i političare ako ne djeluju u razumnom roku u cilju reformi i napretka BiH, Palmer odgovara:

    – Mislim da ne bismo trebali govoriti o sankcijama. Mislim da je ono o čemu trebamo razgovarati lični interes, ispravno shvaćen. U interesu je svih građana BiH da se politički lideri okupe, naprave neophodan kompromis i krenu naprijed. Rekao bih da je takođe u interesu svih političkih stranaka da pokažu vođstvo po ovom pitanju. BiH trenutno nije na dobrom mjestu, ne napreduje na svom evropskom putu, muči se ekonomski i politički. To su pitanja kojima se može baviti. Ako ih se ne može riješiti, može ih se barem ublažiti dogovorom o izbornoj reformi i provedbom ustavnih i zakonodavnih promjena.

    – Samo bih podvukao predanost SAD u pomoći našim prijateljima i partnerima u BiH. Imamo viziju za tu zemlju. Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet BiH, njene evropske ambicije. Suverenitet se ne sastoji samo u tome da budete ostavljeni sami da radite šta god želite. Suverenitet se odnosi na to da rukovodstvo preuzme odgovornost za provođenje vizije građana. To je demokratski suverenitet. BiH ima ambicije, ima evropsku perspektivu, a na liderima je da pokažu da imaju potrebnu hrabrost da rade zajedno kako bi pomjerali zemlju ka toj perspektivi – dodao je na kraju za Glas Amerike.

  • Jelena Trivić upozorava da su prekršeni zaključci NS RS “Da sam na vašem mjestu, propala bih u zemlju”

    Potpredsjednica PDP i narodna poslanica Jelena Trivić, izjavila je da je SNSD prekršio zaključke Narodne skupštine. Ja sam mislila da su zaključci NS RS obavezujući, bar bi trebali biti. Glasali smo i mi za njih- rekla je Trivićeva povodom odluke Savjeta ministara da usvoji Odluku o privremenom finansiranju zajedničkih institucija. – Vi branite, vi nešto čuvate, vi patriote, izdajnici ste, eto šta ste. Osim kršenja zaključaka NS RS, sve što uzmete upropastite. Ništa vam nije sveto. I niko ni da se bar malo zacrveni. Da sam na vašem mjestu propala bih u zemlju – kazala je Trivićeva u skupštinskoj sali.

  • Zvaničnu posjetu zapadnom Balkanu: Ursula fon der Lajen danas sa Vučićem u Beogradu

    Zvaničnu posjetu zapadnom Balkanu: Ursula fon der Lajen danas sa Vučićem u Beogradu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ugostiće predsjednika Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, koja će boraviti u Srbiji danas i sutra, saopšteno je iz pres-službe predsjednika Srbije.

    Kako se navodi u saopštenju, doček na aerodromu u popodnevnim časovima i sastanak dvoje zvaničnika snimaće zvanične ekipe dvije delegacija i Radio-televizija Srbije, dok će video i foto-materijal dočeka i početka sastanka biti naknadno proslijeđen svim medijima.

    Iz Pres-službe predsjednika Srbije poručili su da će program posjete Fon der Lajenove za drugi dan njenog boravka u Srbiji biti naknadno dostavljen medijima.

    Beogradski mediji objavili su da će Fon der Lajenova sutra sa Vučićem učestvovati u pokretanju projekta na željezničkom koridoru 10, kao i da je planirano da prisustvuje potpisivanju ugovora za rehabilitaciju dionice na Auto-putu mira, koji se radi uz finansijsku podršku EU.

    Uoči posjete Beogradu, gdje je planirano da se sastane i sa premijerom Srbije Anom Brnabić, Fon der Lajenova će u Prištini razgovarati sa premijerom samoproglašenog Kosova Aljbinom Kurtijem i Vljosom Osmani, a zatim u Podgorici sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem i premijerom Zdravkom Krivokapićem.

    Predsjednik Evropske komisije je zvaničnu posjetu zapadnom Balkanu počela juče u Tirani.

    Obilazak regiona Fon der Lajenova završava sutra posjetom BiH.

  • Šta imamo od Zakona o slobodi pristupa informacijama

    Šta imamo od Zakona o slobodi pristupa informacijama

    Koliko su informacije iz javnih institucija dostupne medijima i koje su dostupne, a koje kriju kao “zmija noge” – tema je o kojoj se juče raspravljalo povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama.

    Istraživanje koje je proveo Transparensi Internešnel, pokazalo je da je u devet mjeseci ove godine pristup informacijama bio na nivou od oko 50 odsto.

    Istraživanje je pratilo transparentnost i javnost u radu javnih preduzeća, ministarstava na različitim nivoima vlasti, opština i pravosudnih organa, a od kojih su, kako je navedeno, redom tražene informacije od javnog značaja.

    – To je svakako nezadovoljavajući procenat, pogotovo jer smo imali situaciju da je taj postupak puno lošiji kada je u pitanju pravosuđe. Imali smo priliku da u proteklom periodu vidimo veliki broj afera koje su se vezivale za rad pravosuđa tako da u tom svjetlu svi dodatno trebamo insistirati na transparentnosti rada pravosuđa – naveli su u TI BiH.

    Ističu da je moguće pristupiti informacijama koje su pod kontrolom javnih organa, ali da postoje poteškoće.

    Sa ovim istraživanjem se slažu i mnogi novinari koji upozoravaju da su informacije postale sve nedustupnije bez obzira na to što je Zakon o slobodi pristupa informacijama već 20 godina na snazi.

    Predsjednik Kluba novinara Banjaluka i urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić podsjeća da je BiH bila prva u regionu koja je donijela Zakon o slobodi pristupa informacijama, ali od tada do danas, umjesto unaprijed, napravili smo nekoliko koraka unazad.

    Siniša Vukelić
    – Sjednice Vlade Republike Srpske su 1998. godine bile otvorene za javnost, a sada imamo zatvorene sjednice Vlade, pa čak nekada i NSRS, što je nepojmiljivo u demokratskom svijetu. Da ne pominjem da institucije uopšte ne odgovaraju na pitanja koja njima ne odgovaraju, a koja se tiču njihovog rada – kaže Vukelić za Srpskainfo.

    On ističe da institucije uglavnom komuniciraju sa javnim medijima kojima dostavljaju svoje stavove i mišljenja. Najveći problem za novinare, a vjerovatno i građane je, dodaje Vukelić, ćutnja administracije.

    Vukelić ističe da se upiti medija i građana ignorišu bez ikakve želje ili potrebe da se na njih odgovori.

    Prema njegovim riječima, ukoliko i odgovore na neka pitanja to su samo na ona na koja oni misle da je potrebno, a odgovori su obično potpuno beskorisni.

    – Mi smo imali i nekoliko tužbi protiv institucija gdje su sudovi presudili u našu korist. Međutim, iste institucije ponovo donesu odluku da te informacije ne mogu dati, svjesno kršeći zakon jer znaju da će kaznu, koju im eventualno izrekne sud, platiti institucija i građani – navodi Vukelić.

    On smatra da je potreban novi Zakon o slobodi pristupa informacijama koji će skratiti rokove za odgovore, pooštriti kazne i uvesti kazne za odgovorna lica u pravnom licu kako bi oni iz svog džepa plaćali svoj nerad ili ignorisanje zahtijeva za pristup informacijama.

  • Vasiljević: Vučić otkazao neke obaveze po savetu lekara

    Vasiljević: Vučić otkazao neke obaveze po savetu lekara

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otkazao je neke obaveze po savjetu ljekara, rekla je sinoć njegova savjetnica za medije Suzana Vasiljević.

    Vasiljević je za Juronjuz Srbija objasnila da predsjednik u utorak nije bio dobrog zdravlja, pa je zbog premora otkazao neke obaveze.

    Vasiljević je navela da su sastanci, koji su bili zakazani za utorak s ambasadorima Rusije i Kine, pomjereni za danas.

    Otkazan je i Vučićev najavljen govor na dvodnevnoj konferenciji “Zapadni Balkan, jedan region, jedno tržište – korak prema zajedničkom tržištu EU” u Novom Sadu.

    Kako je navela, danas u posjetu stiže predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen s kojom će u četvrtak Vučić boraviti u Nišu.

    “Obeležavamo početak radova na novom železničkom koridoru, nakon toga idemo u Dubai i svakodnevni problemi na Kosovu, tako da je morao malo da stane. Tako da smo odlučili, odnosno lekari su predložili da malo stane i napravi pauzu”, rekla je Vasiljević.

    Na pitanje da li bi javnost trebalo da bude zabrinuta odgovorila je odrečno.

    “Nadam se da će sve biti u redu, prosto je premor u pitanju”, navela je predsjednikova savjetnica.

  • Obavještajac CIA evakuisan iz Srbije zbog “havanskog sindroma”

    Obavještajac CIA evakuisan iz Srbije zbog “havanskog sindroma”

    Obavještajac CIA evakuisan je iz Srbije zbog “havanskog sindroma”, piše Volstrit džornal, pozivajući se na sadašnje i bivše zvaničnike SAD.

    U tekstu se navodi da je CIA proteklih nedjelja evakuisala obavještajca koji je služio u Srbiji i koji je pretrpio ozbiljne povrede nastale zbog neuroloških napada, poznatih kao “havanski sindrom”.

    Incident na Balkanu o kojem, kako navodi list, ranije nije bilo izvještaja, posljednji je u nizu onoga što zvaničnici opisuju kao stalni napad nečim što bi, kako se sumnja, mogla biti neka vrsta usmjerenog energetskog izvora.

    Oko dvije stotine američkih zvaničnika i članova njihovih porodica razboljelo se od takozvanog “havanskog sindroma”, misteriozne bolesti, čiji su simptomi migrene, mučnina, poremećaj pamćenja i vrtoglavica, prenosi RTS.

    Zvaničnici iz američke ambasade su prvi put prijavili slučaj 2016. godine na Kubi.

    Sredinom jula više od dvadeset zvaničnika SAD u Beču prijavilo je simptome slične Havanskom sindromu, misterioznoj bolesti mozga, otkako je predsjednik Džozef Bajden preuzeo dužnost u januaru.

    U izvještaju Vlade SAD objavljenom prošle godine, navodi se da je “usmjerena” radio-frekvencija najpouzdanije objašnjenje za misteriozne simptome koje imaju diplomate stacionirane u američkim ambasadama u Havani i drugde.

  • Lajen poslala poruku: Beograd i Priština moraju se vratiti za sto dijaloga

    Lajen poslala poruku: Beograd i Priština moraju se vratiti za sto dijaloga

    Beograd i Priština moraju se vratiti za “sto dijaloga”, jer je porast tenzija između Srbije i samoproglašenog Kosova zabrinjavajući, rekla je danas u Tirani predsjednik Evropske komisije Ursula von der Lajen.

    Ona je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerom Albanije Edijem Ramom govoreći o inicijativi Otvoreni Balkan rekla da Evropska komisija pozdravlja svaku inicijativu koja je u okviru Berlinskog procesa i unapređuje saradnju među zemljama, prenose mediji na albanskom jeziku u Prištini.

    Ako pogledamo ekonomske performanse i produbljivanje ekonomskih odnosa, kao i zajedničko regionalno tržište, mislim da Berlinski proces gura naprijed proces integracije, kao okvir u kojem će šest zemalja regiona profitirati. Pozdravljamo svaku inicijativu koja je u okviru Berlinskog procesa i koja dovodi do saradnje. To bi trebao da bude otvoren i sveobuhvatan proces, koji produbljuje odnose među zemljama kako bi došlo do duboke integracije ekonomija – istakla je ona.

    Predsjednik Evropskog parlamenta sutra dolazi u Prištinu gdje će se, kako je najavljeno, sastati sa najvišim predstavnicima privremenih institucija na Kosovu i Metohiji.

    Srbi deveti dan ne odustaju od mirnog protesta, nezadovoljni raspoređivanjem specijalnih snaga policije na administrativnim prelazima Jarinje i Brnjak i odlukom Prištine o zamjeni registarskih tablica.

  • Savjet ministara BiH usvojio odluku o privremenom finansiranju zajedničkih institucija

    Savjet ministara BiH usvojio odluku o privremenom finansiranju zajedničkih institucija

    Savjet ministara jednoglasno je usvojio danas Prijedlog odluke o privremenom finansiranju zajedničkih institucija i međunarodnih obaveza BiH za period oktobar-decembar ove godine, potvrđeno je Srni u Savjetu ministara. Odluka je usvojena na telefonskoj sjednici Savjeta ministara, a predlagač je bilo Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara.