Kategorija: Vijesti

U Narodnoj skupštini Republike Srpske danas je održan interdisciplinarni naučno-stručni forum „Strateški potencijali i politička kultura u Republici Srpskoj“, u organizaciji Centra za strateško planiranje i javne politike u Republici Srpskoj, na kojem se govorilo o strateškom razvoju, političkom pozicioniranju, javnim politikama, društvenoj kulturi, infrastrukturi i razvojnim potencijalima Republike Srpske.

Forum je, u ime predsjednika Narodne skupštine dr Nenada Stevandića, otvorio šef Kabineta Goran Filipović. On je zahvalio na povelji koju je Centar dodijelio predsjedniku Stevandiću, u znak zahvalnosti za institucionalnu podršku, otvorenost i doprinos razvoju naučnog, stručnog i javnopolitičkog dijaloga u Republici Srpskoj, kao i za podršku organizaciji Foruma.

Vršilac dužnosti direktora „Autoputeva Republike Srpske“ Radovan Višković pružio je podršku ovom forumu koji organizuju mladi, te istakao da su strateški potencijali Srpske veliki i da moraju biti valorizovani u interesu građana.

„Sa aspekta potencijala Republike Srpske imamo mnogo, od zemljišta do šuma, voda, turizma, planina, ruda, vrijednih i stručnih ljudi, do dobrih naučnih institucija. Došlo je vrijeme da se okrenemo svim našim potencijalima, među kojima je proizvodnja zdrave organske hrane za kojom vapi cijeli svijet“, smatra Višković.

Kada je riječ o političkoj kulturi, Višković je ocijenio da se na tom planu još mnogo mora raditi.

Višković je novinarima u Banjaluci rekao da će zaključci sa ovog skupa sigurno doprinijeti razvoju strateških potencijala i političke kulture.

Stefan Milić iz Centra za strateško planiranje i javne politike u Srpskoj pojasnio je da djeluju kao naučno-stručna i istraživački usmjerena organizacija čiji je cilj povezivanje akademskog znanja, institucionalnog iskustva i praktičnog kreiranja javnih politika, uz poseban fokus na strateško planiranje, razvojne procese i dugoročne interese Republike.

Milić je istakao da je želja da se na ovom skupu donesu odgovarajući razvojni zaključci i preporuke, te da razvoj Srpske ne smije ostati na priči, već da se daju konkretne preporuke o kojima će javnost biti obaviještena.

„Želimo da mudro planiramo i gradimo sigurno“, poručio je Milić.

Interdisciplinarni naučno-stručni forum „Strateški potencijali i politička kultura u Republici Srpskoj“ organizovan je uz podršku Narodne skupštine Srpske i „Autoputeva Republike Srpske“ i okuplja predstavnike akademske i stručne zajednice, institucija i organizacija civilnog društva sa namjerom da se, kroz interdisciplinarni dijalog, sagledaju ključni strateški potencijali Srpske i mogućnosti njihovog pretvaranja u dugoročne i održive javne politike.

Republika Srpska u narednom periodu planira ekonomske reforme usmjerene na dva ključna pravca – podršku naučno-tehnološkom razvoju i jačanje prerađivačke industrije, najavila je ministarka finansija Zora Vidović.

Gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a, Vidovićeva je rekla da će postojeći sistem podsticaja i subvencija biti redefinisan, kako bi pomoć bila usmjerena prema granama privrede kojima je najpotrebnija.

„Nećemo smanjivati poreze i doprinose, ali ćemo redefinisati podsticaje i subvencije. Pomoći ćemo onim granama kojima je to potrebno. Moramo pomoći tehnološkom razvoju, ne smijemo zaostajati“, istakla je Vidovićeva.

Posebnu pažnju, kako je navela, potrebno je posvetiti prerađivačkoj industriji, s obzirom na pad potražnje na zapadnim tržištima, zbog čega je neophodna dodatna podrška domaćim izvoznicima.

Govoreći o životnom standardu građana, ministarka je najavila povećanje penzija, socijalnih davanja i plata, kao i posebne mjere podrške mladima koji žele pokrenuti vlastiti posao.

„Očekujemo da će prosječna plata naredne godine biti 1.000 evra“, rekla je Vidovićeva.

Kao jednu od prednosti Republike Srpske navela je relativno nisko javno zaduženje, ističući da bi ono krajem naredne godine trebalo da iznosi 36 odsto, što je značajno ispod zakonom predviđene granice od 55 odsto.

Vidovićeva se osvrnula i na infrastrukturne projekte koji se realizuju u Republici Srpskoj, izdvojivši hidroelektranu Dabar, čije se priključenje na elektroenergetsku mrežu očekuje 2028. godine.

Među važnim projektima navela je i izgradnju autoputeva, kao i gasovoda koji se finansira iz budžeta Republike Srpske. Prema njenim riječima, mogućnost priključenja na gasovod imaće lokalne zajednice na potezu od Zvornika do Banjaluke.

Komentarišući situaciju u vezi sa Alta bankom u Srbiji, ministarka je rekla da Republika Srpska nema depozite niti račune u toj banci, te da ne očekuje negativne posljedice po svoje finansije.

Pojasnila je da je kredit koji je Olimpijski centar Jahorina imao kod Alta banke preuzela Vlada Republike Srpske i da se njegove obaveze redovno izmiruju.

„Nismo imali ni račun ni depozit. Sve ovo što se desilo nije dobro, posljedice će biti u Srbiji, ali mi nećemo imati štetne posljedice. Sve vraćamo normalno kao da banka radi“, navela je Vidovićeva.

Dodala je da se uplate nastavljaju redovno, s tim da sredstva sada odlaze u stečajnu masu banke, prenosi RTRS.

Dolazak Starlinka na tržište Bosne i Hercegovine otvara novu mogućnost pristupa internetu, posebno za domaćinstva i poslovne objekte koji nemaju kvalitetnu optičku, kablovsku ili mobilnu vezu. Ipak, iako satelitski internet kompanije SpaceX nudi alternativu postojećim provajderima, pitanje je koliko se prelazak zaista isplati.

Starlink funkcioniše putem satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, a za korištenje usluge potrebni su posebna antena i odgovarajuća oprema. Prednost ovog sistema je što internet može biti dostupan i na lokacijama do kojih ne dopire klasična infrastruktura.

Dozvolu za rad u BiH Starlink je dobio 28. septembra 2026. godine, dok su 21. oktobra objavljene cijene i otvorene prednarudžbe. Međutim, dostupnost usluge još nije potvrđena za sve lokacije, pa je prije naručivanja potrebno provjeriti mogućnost aktivacije na konkretnoj adresi.

Početno ulaganje veće od 700 KM

Prema podacima koje je objavio BL Portal, pozivajući se na provjeru portala BrziNet.ba, Standard komplet opreme koštao je 683 KM, dok su dostava i obrada iznosile dodatnih 47 KM. Za prednarudžbu se traži depozit od 137 KM, koji se kasnije uračunava u cijenu opreme.

Mjesečna pretplata za najjeftiniji kućni paket iznosi 68 KM, ali to nije jedini trošak koji korisnici treba da uzmu u obzir.

Kada se saberu cijena opreme i 12 mjesečnih pretplata, prva godina korištenja košta oko 1.499 KM bez dostave, odnosno 1.546 KM sa dostavom. To znači da bi prosječni mjesečni trošak, kada se početno ulaganje rasporedi na godinu dana, iznosio približno 129 KM.

U narednim godinama troškovi bi bili niži jer ne bi bilo potrebe za ponovnom kupovinom početnog kompleta, pod uslovom da ne dođe do promjene cijena ili potrebe za dodatnom opremom.

Kada je Starlink bolji izbor od domaćih provajdera?

Za korisnike koji već imaju pristup stabilnom optičkom internetu, prelazak na Starlink uglavnom ne predstavlja finansijski isplativiju opciju. Domaći provajderi nude različite pakete koji, zavisno od lokacije i uslova korištenja, mogu biti povoljniji.

S druge strane, situacija je drugačija za stanovnike udaljenih sela, izdvojenih domaćinstava i turističkih objekata u kojima nema kvalitetne zemaljske ili mobilne mreže.

U takvim slučajevima veća cijena može biti opravdana ukoliko omogućava pouzdaniji rad od kuće, učenje, poslovanje ili pružanje kvalitetnije usluge gostima.

Starlink za paket Max oglašava brzine od 400 megabita u sekundi i više, ali kompanija upozorava da brzine nisu garantovane i da mogu biti niže u periodima opterećenja mreže.

Antena zahtijeva otvoren pogled na nebo

Za korištenje Starlinka nije dovoljna samo kupovina opreme. Antena mora biti postavljena na mjestu sa što otvorenijim pogledom na nebo, jer okolne zgrade, krošnje i druge prepreke mogu ometati prijem signala.

Ni vremenski uslovi nisu zanemarivi. Jača kiša, snijeg i grad mogu izazvati kratkotrajne prekide u radu.

Zbog toga se prije kupovine preporučuje provjera lokacije putem Starlinkove aplikacije, ali i poređenje svih dostupnih internet paketa na konkretnoj adresi.

Dolazak novog operatera svakako proširuje izbor na tržištu BiH, ali će stvarna isplativost zavisiti od toga kakvu internet vezu korisnik već ima i koliko je spreman izdvojiti za alternativu.

Kako zaključuje BL Portal, Starlink najveću vrijednost ima tamo gdje kvalitetna internet infrastruktura još nije dostupna, dok za domaćinstva koja već imaju stabilnu optičku vezu prelazak uglavnom znači dodatni trošak.

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović najavila je donošenje novog zakona kojim će biti definisan status Radio-televizije Republike Srpske, uz izmjene dosadašnjeg sistema finansiranja javnog servisa.

Vidovićeva je rekla da će računi RTRS-a biti deblokirani i da će zaposlenima biti isplaćene plate, ističući da je riječ o važnom pitanju kojim su se bavili prethodnih dana.

„Mi smo intenzivno radili u prethodnih dana, tema je bila RTRS i to je jako važna tema“, navela je Vidovićeva.

Ona je najavila i promjenu načina finansiranja javnog servisa, uz donošenje novog zakonskog rješenja kojim će biti uređen njegov status.

„Sistem finansiranja će biti izmijenjen. Čekamo da se formira novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske. Mislim da ćemo do kraja godine izmijeniti, kao i donijeti novi zakon. Mi to moramo obezbijediti“, poručila je Vidovićeva za RTRS, prenosi BL Portal.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić oprostio se od Gorana Sivca, poručnika Vojske Republike Srpske i komandira čete Prve oklopne brigade, koji je preminuo u 66. godini.

Stevandić je u objavi na društvenim mrežama istakao Sivčev ratni nadimak „Siva munja“ i uputio mu posljednji pozdrav.

„Goran Sivac – siva munja. Slava ti, poručniče i komandire čete Prve oklopne brigade VRS. Putuj i odmori se, Sivi. Svaki koridor do nebeskog si hrabro probio“, napisao je Stevandić.

Sivac je tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata obavljao dužnost komandira tenkovske čete Drugog bataljona Prve oklopne brigade. Učestvovao je u ratnim dejstvima od prvog dana, a posebno se pamti njegovo učešće u operaciji „Koridor“, tokom koje je sa saborcima prvi izašao na rijeku Savu. Dva puta je ranjavan.

Prošlo je gotovo mjesec dana otkako je u Bosni i Hercegovini obustavljena BCG vakcinacija novorođenčadi, a nadležne zdravstvene institucije još nemaju nove informacije na osnovu kojih bi mogle odlučiti kada će imunizacija biti nastavljena.

U Republici Srpskoj Institut za javno zdravstvo i dalje prikuplja podatke od relevantnih institucija i međunarodnih organizacija kako bi procijenio sve dostupne informacije i utvrdio naredne korake.

„JZU Institut za javno zdravstvo Republike Srpske nema novih informacija u vezi sa BCG vakcinom. Još prikupljamo podatke od svih relevantnih institucija i međunarodnih organizacija kako bismo bili u mogućnosti da sagledamo sve trenutno raspoložive informacije i donesemo odluku o nastavku vakcinacije“, naveli su iz Instituta za Nezavisne.

Roditelji čija djeca u međuvremenu nisu primila vakcinu neće ostati bez mogućnosti naknadne imunizacije. Iz Instituta pojašnjavaju da će nadoknada vakcinacije biti organizovana putem vakcinalnih centara u nadležnim domovima zdravlja, a roditelji će o terminima i načinu sprovođenja biti blagovremeno obaviješteni.

Slična situacija je i u Federaciji BiH, gdje je primjena BCG vakcine obustavljena istog dana kao i u Republici Srpskoj, 6. oktobra.

Podsjećamo, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske ranije je privremeno obustavio distribuciju i preporučio prekid primjene BCG vakcine bugarskog proizvođača „Bul Bio NCIPD Ltd“, nakon što su u Hrvatskoj prijavljene sumnje na ozbiljne neželjene reakcije kod djece.

Ova vakcina se u Republici Srpskoj primjenjuje od 2020. godine, a iz Instituta su ranije naveli da tokom tog perioda nisu zaprimili prijave ozbiljnih neželjenih reakcija povezanih sa njenom primjenom.

U Federaciji BiH vakcina istog proizvođača koristi se od 2019. godine, a do septembra 2026. primijenjeno je gotovo 125.000 doza. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, obuhvat BCG vakcinacijom tokom prošle godine iznosio je 93 odsto.

Dok se čeka završetak provjera i nove informacije nadležnih institucija, banjalučki pedijatar, magistar alergologije i kliničke imunologije Branislav Lolić poručuje da roditelji ne treba da budu zabrinuti zbog privremenog odgađanja imunizacije.

Prema njegovim riječima, pomjeranje BCG vakcinacije za mjesec ili dva ne predstavlja značajan problem, a trenutna obustava predstavlja mjeru predostrožnosti dok se ne razjasne okolnosti prijavljenih neželjenih reakcija.

Za sada nije poznato kada će biti donesena odluka o nastavku vakcinacije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

Nakon kiše i snijega koji su zahvatili pojedine dijelove BiH, u narednim danima očekuje se postepeno smirivanje vremena, ali će sredinom novembra ponovo uslijediti nestabilne vremenske prilike, a potom i osjetnije zahlađenje.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, od 4. novembra padavine će postepeno slabiti, dok se od 5. novembra očekuje stabilizacija vremena i više sunčanih perioda, naročito u Hercegovini.

Tokom vikenda, 7. i 8. novembra, kao i početkom naredne sedmice, preovladavaće uglavnom suvo vrijeme. Ipak, u kotlinama, uz riječne tokove i na planinskim prevojima moguća je pojava magle i niske oblačnosti.

Nova promjena očekuje se od 10. novembra, kada bi širom zemlje trebalo da bude više padavina. Kako navode Nezavisne, veće količine kiše očekuju se u Hercegovini 12. i 13. novembra, dok bi prema kraju prognoznog perioda, do 17. novembra, najviše padavina moglo biti u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim krajevima.

Meteorolozi najavljuju da bi prodor hladnijeg vazduha mogao donijeti i snijeg na planinama u Bosni.

Kada je riječ o temperaturama, do 6. novembra očekuje se relativno hladno vrijeme za ovo doba godine, uz postepeni pad jutarnjih vrijednosti. U Bosni će se minimalne temperature uglavnom kretati od tri do osam stepeni, a u Hercegovini do 14 stepeni. U petak, 6. novembra, u pojedinim dijelovima Bosne jutarnja temperatura mogla bi pasti i do minus dva stepena.

Najviše dnevne temperature u Bosni u tom periodu biće od četiri do 12 stepeni, dok se u Hercegovini očekuje do 18 stepeni.

Od 7. do 9. novembra prognozirane su izraženije dnevne oscilacije. Jutarnja temperatura u Bosni kretaće se od minus jedan do pet stepeni, a u Hercegovini od pet do 10. Tokom dana u Bosni se očekuje od devet do 15 stepeni, a u Hercegovini do 16 stepeni.

Blagi porast temperature, posebno tokom noći i jutra, očekuje se od 10. do 13. novembra. U Bosni će se jutarnje vrijednosti kretati od pet do 10 stepeni, a u Hercegovini od osam do 12. Dnevna temperatura u Bosni biće između 10 i 14 stepeni, dok se u Hercegovini očekuje do 16 stepeni.

Osjetnije zahlađenje najavljeno je od 14. novembra. Jutarnje temperature u Bosni tada bi mogle pasti na minus četiri stepena, dok će se u Hercegovini kretati od tri do osam stepeni. Najviše dnevne temperature u Bosni iznosiće od četiri do devet stepeni, a u Hercegovini od osam do 13 stepeni.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je riješeno pitanje deblokade računa Radio-televizije Republike Srpske, poručujući da se više neće dozvoliti da ova medijska kuća bude izložena blokadama koje bi mogle ugroziti njen rad.

„Danas smo riješili pitanje deblokade računa RTRS-a i više se neće moći desiti da neko blokira tako važnu instituciju Republike Srpske“, rekao je Dodik nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a.

On je ocijenio da je postupanje pravosudnih institucija prema RTRS-u bilo selektivno, navodeći da su sudovi u Republici Srpskoj žurili da donesu presudu protiv javnog servisa, dok istovremeno nisu donesene presude po istom pitanju koje se odnosi na druga dva operatera.

Govoreći o zaštiti imovine javnog servisa, Dodik je istakao da je Republika Srpska već preduzela određene mjere, ali i najavio dodatne aktivnosti.

Kako prenosi RTRS, Dodik je rekao da je ova medijska kuća bila izložena pritiscima neposredno nakon izbora, jer su pojedini politički akteri očekivali izborni poraz SNSD-a i političku nestabilnost u Republici Srpskoj.

„RTRS je napadnut odmah poslije izbora, jer mnogi su mislili da će SNSD izgubiti izbore i da će ovdje nastati opšta konfuzija. Mi smo zaštitili svu imovinu i tek ćemo je zaštititi na pravi način“, poručio je Dodik.

On je postavio pitanje zbog čega u istom periodu nije odlučivano o svim optužbama koje se odnose na druge operatere, ocjenjujući da Republika Srpska nema razloga da finansira pravosuđe koje, kako je naveo, radi protiv njenih interesa.

Dodik je najavio i da će pojedini morati promijeniti svoje ponašanje, dodajući da bi se to moglo dogoditi već danas ili najkasnije sutra.

U Bosni i Hercegovini još je 775 kvadratnih kilometara teritorije označeno kao opasno ili sumnjivo zbog mogućeg prisustva mina, što predstavlja oko 1,5 odsto ukupne površine zemlje. Iako je od završetka rata prošlo više od tri decenije, pronalaženje i uklanjanje preostalih minsko-eksplozivnih sredstava i dalje je otežano zbog nepouzdane dokumentacije i nepristupačnog terena.

Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), evidentirana su 8.272 minska zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja minska opasnost uklonjena na područjima obuhvaćenim sa 10.857 zapisnika.

Kako pišu Nezavisne, jedan od najvećih problema je to što za brojna minska polja ne postoje pouzdani podaci o tačnoj lokaciji, obliku i rasporedu mina.

„Nedostupni, odnosno nefunkcionalni zapisi o minskim poljima znače sve težu identifikaciju preostalih minskih polja, koja su uglavnom u brdsko-planinskim područjima“, navedeno je u izvještaju BHMAC-a.

Dodatnu poteškoću predstavlja protok vremena, zbog kojeg se gube ili postaju nedostupne informacije važne za utvrđivanje sumnjivih površina. Posebno su rizična područja na kojima minska polja nisu jasno obilježena ili postojeća dokumentacija ne odgovara stvarnom stanju na terenu.

Problem sa neeksplodiranim sredstvima nije specifičan samo za BiH. Slične opasnosti postoje i u drugim evropskim zemljama, gdje se i decenijama nakon svjetskih ratova pronalaze bombe, granate i druga eksplozivna sredstva.

U Belgiji se godišnje prijavi oko 3.000 slučajeva pronalaska takvih sredstava, a u prosjeku bude uklonjeno i uništeno između 200 i 250 tona. U Francuskoj civilna zaštita svake godine uništi oko 500 tona eksplozivnih sredstava, dok je na području njemačke pokrajine Brandenburg, oko Berlina, čak 5.800 kvadratnih kilometara pod sumnjom da sadrži sredstva zaostala iz Drugog svjetskog rata.

Mine i dalje odnose živote

Opasnost nije samo u otežanom pronalaženju, već i u posljedicama slučajnog kontakta sa zaostalim eksplozivnim sredstvima. U BiH su od završetka rata stradale 1.782 osobe, dok je tokom ratnih sukoba registrovano gotovo 7.000 žrtava.

Među poslijeratnim žrtvama najviše je muškaraca, oko 1.600. Posebno težak bilans zabilježen je i među deminerima koji rade na uklanjanju opasnosti: tokom deminiranja stradala su 134 deminera, od kojih su 53 izgubila život, a 81 je zadobio teže ili lakše povrede.

Primjeri iz drugih evropskih zemalja pokazuju da se posljedice ratova mogu osjećati i mnogo decenija nakon njihovog završetka. Zbog toga je potpuno uklanjanje svih neeksplodiranih sredstava iz životne sredine dugotrajan i izuzetno zahtjevan proces.

Prve ozbiljnije snježne padavine donijele su zimske uslove na putevima širom Bosne i Hercegovine, zbog čega se vozačima savjetuje dodatni oprez. Posebno teška situacija je na području Kupresa, gdje je policija zbog snijega i bezbjednosti saobraćaja potpuno zabranila kretanje teretnih vozila.

Snijeg se zadržava na okolnom drveću i bankinama, dok su kolovozi mokri i klizavi. Zimske vremenske prilike otežavaju vožnju i u drugim dijelovima zemlje, a dodatni problem predstavljaju magla i niska oblačnost, koje smanjuju vidljivost.

Kako piše BL Portal, na pojedinim putnim pravcima postoji i povećana opasnost od odrona, naročito na dionicama koje prolaze kroz usjeke i pored kamenih kosina.

Iz Auto-moto saveza Republike Srpske podsjećaju da je od 1. novembra obavezna upotreba zimske opreme na vozilima, bez obzira na trenutne vremenske uslove.

Obustave zbog radova na putevima

Osim vremenskih neprilika, saobraćaj dodatno usporavaju radovi na putnoj infrastrukturi.

Na magistralnom putu od Podromanije do Sumbulovca, preko prevoja Romanija, zbog minerskih radova na izgradnji dodatne trake za spora vozila saobraćaj se obustavlja u intervalima od po 15 minuta, od 9 do 12 časova.

Obustave su na snazi i na magistralnom putu od entitetske granice Lapišnica prema Ljubogošti, u mjestu Han Derventa. Saobraćaj se od 7 do 15 časova zaustavlja u trajanju od pet do deset minuta.

Na graničnim prelazima u BiH za sada nema dužih zadržavanja. Vozači mogu koristiti i stari granični prelaz Gradiška, koji je otvoren za putnička vozila, autobuse i prazna teretna motorna vozila.