Kategorija: Vijesti

Iako je Karen Pirs važila za jednog od glavnih favorita političkog Sarajeva za funkciju visokog predstavnika u BiH, izvjesno je da od tog scenarija neće biti ništa, saznaje ATV iz diplomatskih krugova.

Pirs, koja trenutno obavlja funkciju specijalne izaslanice Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan, u bošnjačkim političkim i medijskim krugovima smatrana je poželjnim kandidatom zbog stavova i aktivnosti koje su u Republici Srpskoj često ocjenjivane kao usmjerene protiv njenih interesa i dejtonske pozicije.

Međutim, kako saznajemo, njeno ime se više ne nalazi među opcijama za nasljednika Kristijan Šmit.

Time je propao jedan od scenarija na koji su politički centri u Sarajevu ozbiljno računali.

Umjesto kandidata od kojeg su očekivali nastavak politike snažnog intervencionizma OHR-a, političko Sarajevo sada ostaje bez svog najistaknutijeg favorita, dok pitanje eventualnog Šmitovog nasljednika i dalje ostaje otvoreno.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan kaže da je moderna oprema za izvođenje nastave iz informatike stigla i u škole u Derventi i Kozarskoj Dubici.

– Ulaganje u obrazovanje najvažnija je investicija u budućnost Republike Srpske. Ovaj projekat, koji se finansira iz budžeta Predsjednika Republike Srpske, je strateški korak ka većoj digitalizaciji i modernizaciji obrazovnog sistema – naveo je Karan na Iksu.

▶️ Модерна опрема за извођење наставе из информатике стигла је и у школе у Дервенти и Козарској Дубици.
💻 Улагање у образовање најважнија је инвестиција у будућност Републике Српске.
➡️ Овај пројекат, који се финансира из буџета Предсједника Републике Српске, је стратешки корак… pic.twitter.com/VaAnSfwyib

— Siniša Karan (@sinisa_karan) June 2, 2026

Predsjednik Saveza Srba iz regiona /SSR/ Miodrag Linta istakao je da svim Srbima van Srbije treba omogućiti da po olakšanoj proceduri dobiju srpsko državljanstvo.

Prema prijedlogu, procedura bi bila takva da podnosilac zahtjeva nadležnom diplomatsko konzularnom predstavništvu Srbije u inostranstvu preda dvije popunjene, potpisane i ovjerene izjave – prvu, u kojoj se izjašnjava da je Srbin i da su mu preci Srbi i drugu u kojoj se izjašnjava da Srbiju doživljava i prihvata kao svoju matičnu državu.

Linta smatra da je u pitanju jedan od načina povezivanja Srba izvan Srbije sa matičnom državom i jačanja kulturnog i duhovnog jedinstva srpskog naroda, saopšteno je iz Saveza Srba iz regiona.

– Takođe, novi srpski državljani bi imali pravo da glasaju na predsjedničkim i parlamentarnim izborima u Srbiji. Važno je uvijek isticati istinu da Srbija jednako pripada svim Srbima bez obzira odakle su rodom i porijeklom, kao i svim drugim građanima koji u njoj žive – zaključio je Linta.

Pet osoba povrijeđeno je nakon što je avion Erbas A320 kompanije Eurovings tokom leta u blizini Sarajeva naišao na turbulenciju i vrtložno strujanje koje je ostavio Erbas A380 kompanije Emirejts.

Prema navodima specijalizovanog portala The Aviation Herald, incident se dogodio 30. maja na letu EW635 iz Rodosa za Keln, kada je Airbus A320 registracije D-AEWS letio na nivou leta FL360, odnosno na visini od oko 10.970 metara.

Kontrola letenja odobrila je posadi penjanje na FL380, dok se u istom vazdušnom prostoru ispred njega nalazio Airbus A380-800 kompanije Emirates na letu EK1 iz Dubaija za London Hitrou, prenosi portal Aero.

Superdžambo registracije A6-EUF letio je na FL380 i nalazio se oko 7,6 nautičkih milja, odnosno 14,1 kilometar, ispred A320.

Tokom penjanja A320 je iznenada prekinuo uspon na približno FL376, nakon čega se vratio na FL360 spuštajući se brzinom do 3.000 stopa u minuti.

Prema informacijama do kojih je došao The Aviation Herald, avion je u tom trenutku naišao na kombinaciju atmosferske turbulencije i vrtložnog strujanja koje je ostavio A380.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by FlightDrama (@flightdrama)

U naglom poremećaju leta lakše su povrijeđena četiri putnika i jedna stjuardesa. Prema istom izvoru, članica kabinskog osoblja tokom najintenzivnijeg dijela incidenta odbačena je do plafona kabine. Posada Eurowingsa nastavila je let prema Kelnu, gdje su po slijetanju bile spremne medicinske ekipe.

Povrijeđeni su prvo zbrinuti u avionu, a zatim prevezeni u bolnicu radi dodatnih pregleda. Istražioci su osigurali snimač razgovora u pilotskoj kabini (CVR) i snimač parametara leta (FDR). Airbus A380 kompanije Emirates nije pretrpio nikakve posljedice i bezbjedno je nastavio let prema Londonu.

Avion Eurovingsa ostao je na zemlji u Kelnu oko četiri i po sata prije nego što je vraćen u saobraćaj. Naredni let obavio je sa zakašnjenjem od oko tri i po sata.

Prema preporukama Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva (ICAO), između A380, koji pripada kategoriji “Super”, i aviona kategorije “Medium”, kao što je A320, potrebno je održavati razdvajanje od najmanje sedam nautičkih milja kada lete na istoj visini ili do 1.000 stopa, odnosno 305 metara niže.

U trenutku incidenta razmak između dva aviona iznosio je oko 7,6 nautičkih milja.

Na konferenciji za novinare članova Predsjedništva BiH i predsjednika Evropskog savjeta Antonio Košte presjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović pokušao je da se predstavi da govori u ime BiH. Rekao je da se na sastanku razgovaralo o NATO putu, na šta je srpski član Predsjedništva BiH ekspresno reagovala.

Bećirovića je upozorila da ne uzurpira funkciju i da, s obzirom da nema koncenzusa, ne govori u ime BiH, već kao predstavnik Bošnjaka.

U prisustvu Košte, Bećiroviću je odgovorila da BiH nema bez entiteta.

Takođe, primjećeni su i suprostavljeni stavovi kada je riječ o kancelariji visokog predstavnika.

Dok Bećirović zagovara ostanak OHR-a i Bonska ovlašćena, i prijeti kako bi zatvaranjem kancelarije OHR-a bio ugrožen mir u BiH, a time i u regionu, Cvijanovićeva ga podsjeća da je od rata prošlo 30 godina i da je vrijeme da narodi i domaći političari u BiH odlučuju o svojoj budućnosti.

Kroz projekat “Bolje škole za bolju budućnost” ulažemo u obrazovanje, a bolje uslove za rad sada su dobili i učenici i nastavnici Osnovne škole “Aleksa Šantić” u Banjaluci, napisao je predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik, na Iksu.

– Isporukom IT opreme investiramo u budućnost naše djece, a kroz njih u napredak Srpske – naveo je Dodik.

Кроз пројекат “Боље школе за бољу будућност” улажемо у образовање, а боље услове за рад сада су добили и ученици и наставници Основне школе “Алекса Шантић” у Бањалуци.

Испоруком ИТ опреме инвестирамо у будућност наше дјеце, а кроз њих у напредак Српске. pic.twitter.com/lgA3oqynQR

— Милорад Додик (@MiloradDodik) June 1, 2026

Investiciono-razvojna banka Republike Srpske danas počinje sa direktnim plasmanom stambenih kredita, a prema riječima vršioca dužnosti direktora Nedeljka Ćorića, građani će moći da računaju na povoljnije kamatne stope, dok će kriterijumi za odobravanje kredita ostati isti kao u komercijalnim bankama.

Ćorić je istakao da je priprema novog modela poslovanja trajala gotovo šest mjeseci, jer IRB do sada nije obavljala klasične bankarske poslove.

„Oni koji nisu mogli ostvariti pravo na kredit preko komercijalnih banaka neće moći ni preko Investiciono-razvojne banke. Pravila će ostati ista“, rekao je Ćorić za „Nezavisne novine“.

Prema njegovim riječima, cilj nije ostvarivanje profita, već obezbjeđivanje povoljnijih uslova finansiranja za građane i indirektan uticaj na smanjenje cijena bankarskih usluga na tržištu.

„Nama profit nije primarni cilj i IRB nije napravljen da bi bio profitna organizacija. Jedna od ključnih stvari bila je da ponudimo povoljnije kamatne stope za stambene kredite i budemo najpovoljniji na tržištu“, naglasio je Ćorić.

On je naveo da će građani zahtjeve za kredite podnositi direktno IRB-u, te da će uskoro biti otvorene nove poslovnice u Banjaluci, Doboju, Zvorniku i Laktašima kako bi bile pokrivene sve regije Republike Srpske.

Govoreći o kreditnom riziku, Ćorić je rekao da će procedure ostati iste kao i u komercijalnim bankama, uključujući obaveznu hipoteku i procjenu kreditne sposobnosti klijenata.

„Cilj je da IRB funkcioniše kao dobro organizovana banka sa jasnim pravilima. Nije nam namjera da preuzimamo dodatne rizike koji bi mogli dovesti do nenaplativih kredita“, poručio je Ćorić.

Za stambene kredite u ovoj godini planirano je 60 miliona KM, ali u IRB-u očekuju da bi plasmani mogli dostići i 70 miliona KM ukoliko interesovanje građana bude veće od očekivanog.

Osim stambenih kredita, IRB uvodi i nove modele finansiranja za lokalne zajednice i njihova preduzeća, uključujući podršku izgradnji stanova koji bi se prodavali po cijeni koštanja. Prvi takav projekat već je pokrenut u Rogatici, dok interesovanje pokazuju i druge opštine.

Ćorić je najavio i nove mjere podrške privredi, malim preduzetnicima i poljoprivrednicima, kao i uvođenje osiguranja novčanih potraživanja u zemlji i inostranstvu.

Među planovima IRB-a su i formiranje investicionih fondova u saradnji sa Penzijskim rezervnim fondom i međunarodnim partnerima, kao i osnivanje reosiguravajućeg društva u Republici Srpskoj.

„Želimo da građanima ponudimo nove mogućnosti za ulaganje i ostvarivanje prinosa na ušteđevinu, ali i da dodatno ojačamo finansijski sistem Republike Srpske“, rekao je Ćorić.

NATO kampanja na Republiku Srpsku i Srbiju jednaka je ekocidu. Maligna oboljenja i tiho umiranje trajne su posljedice. Dokaz su presude u korist italijanskih i njemačkih vojnika, ali i u korist sve više klijenata advokata Srđana Aleksića u Srbiji.
Aleksić najavljuje da će u junu, sa italijanskim advokatom Anđelom Tartaljom, podnijeti tužbu protiv NATO pakta nekom međunarodnom sudu, najvjerovatnije Sudu pravde EU u Luksemburgu.

Od 18 boraca VRS koji su se u trenutku NATO udara zatekli na položajima na Gradištu iznad Sarajeva, 15 je preminulo od malignih oboljenja. Zahvaljujući snažnoj konstituciji i volji za životom, Željko Samardžić jedan je od rijetkih koji je preživio posljedice NATO udara 1995. na položaje VRS nadomak Sarajeva. Herojska borba protiv 4 karcinoma! Posljednji, prije 7 godina na ždrijelu, nakon kojeg otežano govori. Uz borbu da savlada bolest, Željko se nesebično zalaže da dokaže zločine NATO-a. Tako se našao u Briselu, na skupu koji je organizovao belgijski publicista Mišel Kolon. Tu je od ubačenih NATO plaćenika dobio i nepristojnu ponudu.

– Cijelo vrijeme su me ubjeđivali da pronađem zemlju, da sa porodicom idem u tu zemlju. Kada sam se požalio profesoru Guzini, znao je tečno engleski jezik, on je to prenio Mišelu Kolonu i oni su sa svega toga odstranili te ljude koji su me uznemiravali. Јa sam im tad rekeo, možete mene samog skloniti, šta je sa ostalim Srbima – kaže Željko Smardžić, demobilisani borac VRS.

Nalaz Instituta u Vinči – potvrda da je Samardžić ozračen 10 puta više nego što bezbjedno može podnijeti ljudski organizam – ukraden mu je u Briselu, ali ne i volja da se bori, čemu svjedoči njegova porodica.

– On je sa ljudima, komunicira, radi, obavlja svakodnevni život, hvala Bogu nalazi su uredni i dobri – navela je Snežana Smardžić, supruga Željka Samardžića.

Stručna analiza o uzročno-posljedničnoj vezi epidemije karcinoma sa NATO udarima tretirala je oboljele u Istočnom Sarajevu. Primjer Željka Samardžije nažalost nije usamljen.

– Negdje već od 2000. godine imamo veliki broj leukemija na našem području i onih koji su smrtno završili, djevojčicu od 2 godine, vojnika od 20 godina, koji su vrlo brzo oboljeli, to kad uđe u vodu, zemlju i ostalo to ne može nestati za jedan dan – rekao je Slavko Ždrale, hirur i koautor stručne analize o posljedicama NATO udara.

Ne, ni za 4,5 milijarde godina, koliko se razlažu posljedice nekažnjenog ekocida. Diplomatski i krivični imunitet, koji je NATO 2005. dogovorio sa tada SCG, ne amnestira ih od retroaktivne odgovornosti za upotrebu osiromašenog uranijuma, tvrdi advokat Srđan Aleksić. Nakon presuda u korist žrtava u Srbiji, Aleksić smatra da Sud pravde EU treba preuzeti predmet, jer su i Srbija i BiH kandidati za članstvo.

– Nijedna organizacija na svijetu nema pravo da ubija građane bez odgovornosti, pa čak i NATO pakt. Јa sam siguran da NATO kao organizacija koja je učestvovala u nelegalnoj akciji u Srpskoj i u Srbiji, bez odobrenja upotrijebila oružje s produženim dejstvom dužna je da nadoknadi štetu zato što ima svojstvo pravnog lica, što ima novčana sredstva i što je organizovala nelegalnu akciju – istakao je advokat Srđan Aleksić.

Dokazi su nebrojeni i u pravnom istraživanju provedenom u Republici Srpskoj. Iz Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina podsjećaju – dokaze posjeduje i UN.

– Ekspertski tim UN vršio je izstraživanje 2002. na lokacijama u Hadžićima i Han Pijesku, našao nekoliko tačaka kontaminacije zemljišta, vode i uopšte živog svijeta od osiromašenog uranijuma – kaže Viktor Nuždić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske.

NATO se otvoreno svrstavao na stranu jedne od zaraćenih strana iz vlastitih, geostrateških interesa i to je valjda jasno i onima koji su intervenciju prizivali. Od trajnog ekocida niko nije amnestiran. Ostaje nada da će geopolitičke promjene donijeti posljedice i silnicima NATO-a.

Prosvjetni radnici u Republici Srpskoj digli su svoj glas kako bi dobili bolju zaštitu, a od nadležnih traže izmjenu Krivičnog zakonika Republike Srpske koja bi zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama prepoznala kao osobe koje obavljaju poslove od javnog značaja.

Šta traže prosvjetni radnici u Republici Srpskoj?

Sem toga, kako se navodi u inicijativi koju je podržalo osam organizacija, a koja je upućena Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske, oni traže i unapređenje bezbjednosti i pravne zaštite zaposlenih u obavljanju vaspitno-obrazovnog rada.

“Predložena rješenja imaju za cilj jačanje bezbjednosti u vaspitno-obrazovnim ustanovama, zaštitu dostojanstva profesije i stvaranje sigurnijeg, stabilnijeg i podsticajnijeg okruženja za djecu, učenike i sve učesnike vaspitno-obrazovnog procesa”, navodi se u inicijativi.

Među organizacijama koje su stale iza inicijative su Udruženje prosvjetnih radnika “Ipak se okreće”, Društvo psihologa Republike Srpske, Društvo pedagoga Republike Srpske, Društvo učitelja Republike Srpske, Udruženje sekretara osnovnih i srednjih škola Republike Srpske, Udruženje vaspitača i stručnih saradnika Republike Srpske, NAUM – Centar za nadarenost i Udruženje nastavnika muzičke kulture.

Zašto prosvjetari traže izmjene Krivičnog zakonika?

Na inicijativu je prosvjetne radnike podstakao loš položaj, a kako kaže Sonja Nedić, predsjednica Udruženja prosvjetnih radnika “Ipak se okreće”, zaposleni u obrazovanju su dovedeni u ćorsokak.

“Nemamo više ni kuda, ni gdje, ni kome da se obratimo i s tim u vezi je ponikla ova inicijativa. Dovedeni smo u nezavidan položaj i shvatili smo da ukoliko se sami ne počnemo boriti za sebe, da od toga nema ništa, da drugi niko neće”, ističe ona, podsjećajući na ranije napade na nastavnike na radnom mjestu.

Zbog svega toga nadaju se da će nadležni njihovu inicijativu shvatiti ozbiljno.

“Mi vjerujemo u pozitivan odgovor jer je Ministarstvo već pokazalo krajem prošle godine zainteresovanost za razgovor. Oni su krajem prošle godine okupili sva strukovna udruženja, zaista smo razgovarali otvoreno i stekao se utisak da je novi ministar osoba koja je spremna za razgovor i dijalog, spremna da posluša struku. Mi smo poslali inicijativu pa se nadamo da ćemo dobiti pozitivan odgovor”, kaže Nedićeva za “Nezavisne novine”, dodajući da je ova inicijativa, za razliku od sličnih koje su upućivane ranije, konkretna i ozbiljna.

Kako su raniji napadi uticali na novu inicijativu?

Vrijedi podsjetiti da su prošle godine izmjene Krivičnog zakonika Srpske tražili i iz Sindikata obrazovanja, nauke i kulture, a nakon što je nastavnik Osnovne škole “Sveti Sava” u Gacku fizički napadnut pred učenicima, kada je u učionicu područne škole u Avtovcu upao roditelj đaka i nasrnuo na njega zbog loše ocjene svog sina.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata, tada je za “Nezavisne novine” kazao da je sve više napada na prosvjetne radnike.

“Prosvjetnog radnika ne treba da interesuje da li je to u nadležnosti ministarstva pravde ili, pak, ministarstva prosvjete i kulture, on zna šta je to nastavni plan i program, i njemu je bitno da dođe i ode sa svog posla bezbjedno, a ne da strahuje”, kazao je Gnjatić lani, međutim ta inicijativa je propala.

Propala je i slična inicijativa iz 2024. godine koju je u proceduru uputio pravnik Milko Grmuša, a koja je podrazumijevala izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske s ciljem da prosvjetni radnici, novinari i radnici u zdravstvu budu zakonski prepoznati kao lica koja obavljaju poslove od javnog značaja i da imaju pojačanu krivično-pravnu zaštitu.