Kategorija: Vijesti

Lider SNSD-a Milorad Dodik trebalo bi naredne sedmice da prisustvuje skupu istaknutih predstavnika američkog pokreta MAGA na Floridi, koji će biti održan na imanju američkog predsjednika Donalda Trampa Mar-a-Lago, objavio je američki magazin „Atlantik“.

Njegovo očekivano pojavljivanje na ovom događaju američki magazin povezuje sa višemilionskom lobističkom kampanjom Republike Srpske u Vašingtonu i promjenom odnosa Trampove administracije prema Dodiku.

Prema pisanju portala Srpskainfo, pozivajući se na tekst novinara Ajzaka Stenlija-Bekera, skup će okupiti uticajne predstavnike MAGA pokreta nekoliko dana nakon izbora za američki Kongres. Jedna od glavnih tema biće političke pripreme za predsjedničke izbore 2028. godine.

Informaciju o Dodikovom planiranom dolasku „Atlantik“ je dobio od nekoliko izvora upoznatih sa njegovim putovanjem, koji su govorili pod uslovom anonimnosti. Oni su upozorili da se planovi mogu promijeniti u posljednjem trenutku, dok iz Dodikovog kabineta nisu odgovorili na upit američkog magazina.

Skup pod nazivom „CPAC Circle Retreat and Gala“ organizuje Konferencija konzervativne političke akcije (CPAC), a među najavljenim učesnicima su predstavnici američke administracije, kongresmeni i drugi uticajni ljudi republikanskog pokreta. Organizatori ga predstavljaju kao okupljanje posvećeno političkoj budućnosti Amerike i putu ka izborima 2028. godine.

Lobiranje u Vašingtonu

Poseban dio teksta „Atlantik“ posvetio je lobističkim aktivnostima Republike Srpske u SAD, navodeći da su vlasti Srpske potrošile milione dolara na angažovanje političkih konsultanata i lobista bliskih Trampovom okruženju.

Među njima su Džejms Bler i Kris LaČivita, koji su uoči izbora u BiH boravili u Republici Srpskoj. Njihovi honorari kasnije su donirani fondu za Trampovu predsjedničku biblioteku, nakon što je njihov angažman postao javan, a američki predsjednik ih kritikovao na društvenoj mreži Truth Social.

U lobističkim aktivnostima za Dodika i njegove saradnike, prema pisanju magazina, učestvovali su i bivši Trampov lični advokat Rudi Đulijani, nekadašnji guverner Ilinoisa Rod Blagojevič, kao i konsultantska firma u kojoj radi Kejti Vajls, kćerka šefice osoblja Bijele kuće Suzi Vajls.

Magazin navodi da je cilj kampanje bio predstavljanje Dodika kao žrtve političkog i pravosudnog progona, ali i kao zaštitnika hrišćanskih vrijednosti.

Nakon izbornog rezultata svoje stranke, Dodik je, prema navodima „Atlantika“, zasluge pripisao i Trampu i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

„Da nije bilo veličanstvene pobjede Donalda Trampa, danas bismo vjerovatno bili politički leševi“, rekao je Dodik svojim pristalicama.

Od sankcija do promjene odnosa Vašingtona

Američki magazin podsjeća da je administracija Džozefa Bajdena 2022. godine uvela sankcije Dodiku, optužujući ga za korupciju i aktivnosti usmjerene protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti BiH. Sankcije su kasnije proširene na članove njegove porodice, saradnike i kompanije.

Dodik je u međuvremenu pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, nakon čega je ostao bez funkcije predsjednika Republike Srpske i dobio zabranu obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina. On je sudske odluke odbacio kao politički motivisane i neustavne.

Trampova administracija ukinula je sankcije Dodiku i povezanim licima u oktobru 2025. godine. Američko Ministarstvo finansija nije javno obrazložilo odluku, ali je Stejt department nekoliko dana ranije pozdravio pomirljive poteze Narodne skupštine Republike Srpske, ocjenjujući ih kao korak ka smirivanju političke krize u BiH.

„Atlantik“ navodi i da su predstavnici američke administracije tražili odlazak visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji je bio u otvorenom sukobu sa Dodikom. Šmit je napustio funkciju u maju ove godine, a njemačkim medijima izjavio je da je bio izložen „ogromnom i neočekivanom pritisku iz SAD“.

**Neizvjesno prisustvo Tramp

Predsjednik Milorad Dodik poručio je da je Republika Srpska otvorena za saradnju i povezivanje s privrednicima iz regiona.

“Naš prioritet je ekonomsko jačanje Srpske, razvoj domaće proizvodnje i prerađivačke industrije”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

On je u osvrtu na proteklu sedmicu naveo da je prisustvovao Drugom regionalnom samitu trgovine u Banjaluci, gdje je istaknuto da je važno uklanjati prepreke u poslovanju kako bi domaći proizvodi lakše stizali do kupaca i novih tržišta.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Милорад Додик (@mdodik.official)

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je Srni da je najvažnije da su tri najveće sile SAD, Rusija i Kina na sjednici Savjeta bezbjednosti UN rekle da je OHR-u isteklo vrijeme i da treba da bude zatvoren.

“Ovo je mnogo važnije od stava onih koji misle da će se zloupotrebom OHR-a i njegovim izvještajima nešto promijeniti u Savjetu bezbjdnosti UN – neće, svi će biti protiv OHR-a”, rekao je Stevandić Srni.

On je dodao da OHR postoji samo zato što njegovi službenici imaju dobre plate i što se raznim manipulacijama održavaju na tom mjestu.

“U bošnjačkoj javnosti postoji narativ da njih OHR čuva. Misim da on njih čuva samo da se ne dogovaraju sa Srbima. Vjerovatno će i oni biti svjesni da je OHR samo prepreka, a ne čuvar BiH”, istakao je Stevandić.

Stevandić smatra potpuno normalnim zalaganje ruskog ambasadora pri UN Vasilija Nebenzje za Republiku Srpsku, pogotovo što to, kako je rekao, rade i drugi, samo što to ruski diplomata radi javno.

Komentarišući odluku Savjeta bezbjednosti UN da za još godinu dana produži misiju EUFOR-a “Altea” u BiH, Stevandić je rekao da je to pokazatelj kako može da funkcioniše BiH – samo ako se o tome svi slažu.

Zamjenik ambasadora SAD u UN Tami Brus je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN istakla, između ostalog, da SAD pozivaju vršioca dužnosti visokog predstavnika Luisa Krišoka da usmjeri vlasti na nivou BiH da preuzmu punu odgovornost za unutrašnja pitanja.

Nebenzja je rekao, između ostalog, da se OHR sramno koristi u BiH kao instrument za miješanje u unutrašnje poslove suverene zemlje i za kontrolu njenog zakonodavstva, pravosuđa, snaga za provođenje zakona i izbornih institucija.

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da se vode razgovori o investiranju Ruske Federacije u kompaniju namjenske industrije “Orao”.

“Kao što je prethodnih godina rađeno da se povežemo sa Srbijom, zahvaljujući predsjedniku Miloradu Dodiku i njegovim politikama, u narednim danima razgovaraćemo i sa ruskim investitorima”, rekao je Košarac povodom 82 godine rada “Orla”.

On je naglasio da je i posljednji sastanak predsjednika Dodika i predsjednika Rusije Vladimira Putina bio usmjeren ka tome.

Košarac je istakao da je “Orao” u najtežim ratnim vremenima bio faktor stabilnosti Srpskog Sarajeva, a njegovi radnici na visini svih patriotskih, radnih i borbenih zadataka.

“Vjerovali ste u Republiku Srpsku, ostali ste u Republici Srpskoj i skrasili se ovdje u Bijeljini. Moramo da vam vratimo dug, jer niste odustali od Republike Srpske”, rekao je Košarac i istakao da je Republika Srpska zavjet srpskog naroda.

Kompanija namjenske industrije “Orao” obilježila je sinoć u Bijeljini 82 godine rada, a na proslavi direktor kompanije Marko Mrkajić uručio je Košarcu vazduhoplovni bodež kao simbol profesionalnog dostojanstva i časti.

Bivši premijer Mađarske Viktor Orban posjetio je večeras Milorada Dodika i njegovu porodicu, a lider SNSD-a objavio je fotografije susreta i poručio da je riječ o prijateljstvu koje traje godinama.

Dodik je na društvenoj mreži Iks naveo da su on i njegova porodica počastvovani posjetom Orbana i njegove supruge.

„Pravi prijatelji su prijatelji za cijeli život, a moj prijatelj Viktor i njegova porodica su baš takvi prijatelji“, napisao je Dodik.

Dodao je da je nekadašnjem mađarskom premijeru prenio zahvalnost srpskog naroda za sve što je tokom svog mandata na čelu mađarske vlade učinio za Republiku Srpsku.

Orban je na čelu Vlade Mađarske proveo 16 godina, a tu funkciju izgubio je nakon parlamentarnih izbora održanih u aprilu ove godine.

Dodik i Orban godinama su održavali bliske političke odnose, a mađarski političar je i tokom ranijih posjeta Republici Srpskoj iskazivao podršku njenim institucijama. Orban je u junu 2023. godine boravio i u porodičnom domu Milorada Dodika.

O večerašnjoj posjeti i poruci lidera SNSD-a izvještava [Srpskainfo](https://srpskainfo.com/politika/ko-je-veceras-stigao-kod-dodika-lider-snsd-otkrio-da-mu-je-u-goste-dosao-viktor-orban/).

Uprava za indirektno oporezivanje BiH do sada je odobrila 688 zahtjeva za povrat PDV-a na prvu nekretninu, a građanima je po tom osnovu namijenjeno više od 11,2 miliona KM.

Prema podacima UIO, rješenja su donesena u periodu od 16. septembra do 30. oktobra, a ukupan iznos odobrenog povrata PDV-a iznosi 11.235.229,94 KM.

Najviše rješenja odnosi se na Regionalni centar Tuzla, ukupno 201, dok je u Sarajevu doneseno 197, u Banjaluci 179, a u Mostaru 111 rješenja.

Od ukupno 688 donesenih rješenja, njih 563 već je uručeno građanima i po tom osnovu izvršene su uplate na njihove račune. Za preostalih 125 rješenja još traje postupak dostavljanja putem pošte.

Iz UIO pojašnjavaju da brzina isplate zavisi i od načina preuzimanja rješenja. Građanima koji dokument preuzmu lično u nadležnom regionalnom centru novac se uplaćuje već narednog dana.

S druge strane, ukoliko se rješenje dostavlja poštom, isplata slijedi nakon što Uprava dobije povratnicu kao zakonski dokaz da je dokument uručen.

Zbog toga građani koji čekaju poštansku dostavu mogu očekivati novac nekoliko dana nakon prijema rješenja, a iz UIO najavljuju da će javnost sedmično obavještavati o broju izdatih rješenja, prenosi RTRS.

Zdravstvene ustanove Republike Srpske stavljene su na raspolaganje Brčkom radi eventualnog zbrinjavanja povrijeđenih u padu italijanskog helikoptera, a ukoliko bude potrebno, pacijenti mogu biti premješteni u bolnice u Srpskoj.

Potvrdio je to ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, koji je danas razgovarao sa gradonačelnikom Brčkog Sinišom Milićem kako bi se informisao o zdravstvenom stanju povrijeđenih smještenih u brčanskoj bolnici.

„Devet pacijenata trenutno je u Brčkom, a dvoje je upućeno u Tuzlu, tako da su naši kapaciteti na raspolaganju kolegama u Brčkom i iz Italije“, naveo je Šeranić.

On je porodicama pripadnika italijanskog garnizona EUFOR-a u BiH, koji su izgubili život u ovoj nesreći, uputio izraze saučešća.

Prema informacijama koje je saopštio EUFOR, u padu helikoptera kod Brčkog poginula su dva pripadnika Oružanih snaga Italije i dva pripadnika Italijanskog vojnog Crvenog krsta, dok je još 11 osoba povrijeđeno.

O ovome je izvijestila RTRS, pozivajući se na agenciju SRNA.

Oko 7.000 boraca starijih od 65 godina u Republici Srpskoj još nije podnijelo zahtjev za ostvarivanje prava na dupli borački dodatak, iako ispunjavaju uslove za ovu mjesečnu naknadu. Prema procjenama Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), pravo bi moglo ostvariti oko 10.000 boraca, ali se do sada prijavilo svega 3.000.

Predsjednik BORS-a Milovan Gagić pozvao je sve koji ispunjavaju uslove da se prijave u gradske i opštinske uprave, naglašavajući da rok za podnošenje zahtjeva nije ograničen, ali da ne bi trebalo odlagati ostvarivanje ovog prava.

“To su borci stariji od 65 godina koji nemaju nikakva druga primanja, osim boračkog dodatka ili eventualno invalidnine od sedme do desete kategorije. Svi oni mogu da podnesu zahtjev u gradskim i opštinskim upravama kako bi ostvarili pravo na dupli borački dodatak”, rekao je Gagić za Nezavisne.

On je upozorio da je dosadašnji odziv znatno manji od očekivanog, zbog čega postoji mogućnost da dio potencijalnih korisnika nije dovoljno informisan o pogodnostima koje im pripadaju.

“Procjenjujemo da ih ima oko 10.000. Međutim, do sada se prijavilo oko 3.000, tako da vidimo da ili ljudi nisu obaviješteni ili gradska i opštinska administracija nije dovoljno dobro informisala građane”, naveo je Gagić.

Najviše korisnika očekuju u Semberiji i Lijevče polju

Prema procjenama BORS-a, najveći broj potencijalnih korisnika nalazi se u Semberiji, Lijevče polju, Gradišci i drugim dijelovima Republike Srpske u kojima je poljoprivreda bila dominantna djelatnost.

Riječ je uglavnom o ljudima koji tokom radnog vijeka nisu bili zaposleni u državnim preduzećima i zbog toga nisu ostvarili pravo na penziju.

Gagić je pojasnio da dupli borački dodatak nije jednokratna pomoć, već trajno mjesečno pravo koje se ostvaruje kontinuirano, pod istim principom kao i redovni borački dodatak.

“To je pravo koje će biti isto kao borački dodatak koji imaju svi borci, samo što ne dobijaju jedan, nego dupli borački dodatak”, istakao je on.

Za svaki mjesec u zoni borbenih dejstava 10 KM

Prema važećem obračunu, osnovica boračkog dodatka od 1. jula ove godine iznosi pet KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava. To znači da korisnici koji ostvare pravo na dupli dodatak dobijaju 10 KM za svaki mjesec borbenog staža.

Tako bi borac sa 30 mjeseci provedenih u zoni borbenih dejstava mogao ostvariti mjesečnu naknadu od 300 KM.

Osnovica je tokom ove godine mijenjana u dva navrata. Do kraja januara iznosila je 3,5 KM, od 1. februara povećana je na četiri KM, a od 1. jula utvrđena je na pet KM.

Mjesečni borački dodatak za sve demobilisane borce uveden je u septembru 2023. godine, kada je osnovica iznosila 2,20 KM.

Gagić je ponovo apelovao na borce koji ispunjavaju uslove da što prije predaju zahtjeve, podsjećajući da su za ovu namjenu planirana sredstva u budžetu.

“Što se prije prijave, prije će ostvariti pravo. To su ljudi stariji od 65 godina, među njima ima i onih starijih od 70, kojima je svaka marka dobrodošla”, poručio je Gagić.

Upozorio je i da bi, ukoliko se ne prijavi očekivani broj korisnika, prilikom rebalansa budžeta moglo biti otvoreno pitanje raspoređivanja već planiranih sredstava.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je saučešće porodicama italijanskih pripadnika EUFOR-a koji su stradali u helikopterskoj nesreći kod Brčkog, ističući da postoji posebna istorijska veza između Italijana i Srba iz Republike Srpske.

Dodik je naveo da je sa tugom primio vijest o stradanju vojnika, porodicama poginulih izrazio najiskrenije saučešće, a povrijeđenima poželio što brži oporavak.

„Postoji posebna veza između Italijana i Srba iz Republike Srpske koja seže mnogo dalje nego što većina ljudi zna“, istakao je Dodik, prenosi RTRS.

Podsjetio je da je tokom Hercegovačkog ustanka 1875. godine italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi poslao svoje borce, poznate kao garibaldinci, da se pridruže ustanicima u Hercegovini.

„Došli su u Hercegovinu, uz ustanike, uz vojvodu Miću Ljubibratića, i svojim prisustvom dali nešto što se ne zaboravlja – živote za slobodu u borbi u kojoj su bili uz srpske mladiće“, naveo je Dodik.

On je poručio da je Republika Srpska svim srcem uz porodice poginulih i povrijeđenih pripadnika EUFOR-a.