Kategorija: Vijesti

Pošte Srpske su u prvih šest mjeseci ove godine ostvarile 61,16 miliona KM prihoda i 1,31 milion KM neto dobiti, a snažan rast poslovanja iz inostranstva donijele su pošiljke sa platforme Temu. Ipak, finansijski izvještaji otkrivaju i drugu stranu poslovanja javnog preduzeća sa sjedištem u Banjaluci, od milionske subvencije do rasta dugoročnih obaveza i devet nekretnina pod hipotekom.

Prihodi od usluga na inostranom tržištu dostigli su 3,08 miliona KM, dok su u istom periodu prošle godine iznosili 623.407 KM. To predstavlja rast od gotovo 395 odsto za samo godinu dana.

U Poštama Srpske navode da je povećanje najvećim dijelom rezultat ugovora sa špediterskom kućom „Transfera“ iz Beograda, koji obuhvata transport i isporuku Temu pošiljaka.

Taj posao počeo je u junu prošle godine, a njegov efekat sada je jasno vidljiv u bilansu. Ukupni prihodi preduzeća povećani su za 5,77 miliona KM, odnosno sa 55,38 na 61,16 miliona KM.

Milion iz budžeta, dobit 1,31 milion

Rast prihoda donio je i pozitivan završni rezultat. Pošte Srpske su polugodište završile sa neto dobiti od 1,31 milion KM, približno 100.000 KM većom nego u istom periodu prošle godine.

Međutim, u poslovnim knjigama evidentirana je i subvencija iz budžeta Republike Srpske od tačno milion KM.

Vlada Republike Srpske i Narodna skupština krajem prošle godine prepoznale su, kako je navedeno u dokumentaciji, ulogu i značaj Pošta Srpske i odobrile ovu budžetsku podršku za 2026. godinu.

Iako se samo na osnovu objavljenih podataka ne može tvrditi da je subvencija direktno proizvela gotovo cijelu dobit, odnos dvije brojke pokazuje koliko je budžetska pomoć značajna za konačan rezultat preduzeća.

Još jedan signal dolazi iz tokova gotovine. Pošte Srpske su za šest mjeseci imale 97,91 milion KM priliva, dok su odlivi dostigli 99,78 miliona KM. Iz preduzeća je tako izašlo približno 1,87 miliona KM više nego što je ušlo.

Dug raste, devet nekretnina založeno

Dugoročne obaveze Pošta Srpske povećane su sa 5,63 na 7,94 miliona KM, odnosno za oko 41 odsto.

To se uglavnom odnosi na kredit od šest miliona KM, podignut krajem prošle godine kod Banke Poštanska štedionica. Novac je namijenjen rekonstrukciji, adaptaciji i opremanju poštansko-logističkog centra u Glamočanima, a kredit će se otplaćivati sedam godina.

Ukupno je pod hipotekom devet nekretnina, čija je knjigovodstvena vrijednost procijenjena na 8,92 miliona KM.

Pošte Srpske imaju 2.707 zaposlenih, dok su troškovi plata, naknada, toplog obroka, prevoza i ostalih primanja za samo šest mjeseci dostigli 41,04 miliona KM. Na zaposlene tako odlazi gotovo 69 odsto ukupnih rashoda preduzeća.

Žandarmerija Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske danas je u Centru za obuku MUP-a u Zalužanima obilježila sedam godina postojanja. Svečanosti su prisustvovali ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir, direktor Policije Republike Srpske Siniša Kostrešević i pripadnici Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir poručio je da će MUP nastaviti da ulaže u Žandarmeriju kako bi ova jedinica bila spremna da odgovori na savremene bezbjednosne izazove.

– Ulažemo u Žandarmeriju i radimo sve kako bi odgovorili na potrebe 21. vijeka. Nastavićemo sa opremanjem ove jedinice opremom koja odgovara njenim zadacima i potrebama. Žandarmerija svakodnevno pokazuje svoje sposobnosti i mogućnosti u održavanju javnog reda i mira, ali i u izvršavanju svih zadataka na koje redovni sastav policije ne može sam da odgovori – rekao je Budimir.

On je istakao da je Žandarmerija jedan od ključnih oslonaca MUP-a Republike Srpske za izvršavanje posebnih zadataka.

– Ovo je sigurno najelitnija jedinica Republike Srpske i potrudićemo se da po kadrovima i opremi ne zaostaje ni za jednom jedinicom ovog tipa u svijetu – naglasio je Budimir.

Komandant Žandarmerije Slaviša Trifković rekao je da će ova jedinica i u budućnosti ostati pouzdan oslonac Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske.

– Spremni smo da u okviru svojih nadležnosti pružimo maksimalnu zaštitu svim građanima Republike Srpske. Danas smo u Centru za obuku MUP-a obilježili važan datum – Dan Žandarmerije, uz podsjećanje na put koji smo prošli i obavezu da nastavimo da unapređujemo naše sposobnosti – rekao je Trifković.

Žandarmerija MUP-a Republike Srpske formirana je 1. avgusta 2019. godine transformacijom postojećih jedinica za podršku, s ciljem efikasnijeg odgovora na složenije bezbjednosne izazove i izvršavanje najsloženijih policijskih zadataka radi zaštite građana i njihove imovine na području Republike Srpske.

Vozila na električni i hibridni pogon uskoro bi mogla dobiti nove tablice ukoliko prođe inicijativa za izmjene Pravilnika o registraciji vozila, a kojom bi se normativno uredilo uvođenje posebnih registarskih oznaka za njih.

Šta predviđa inicijativa za nove registarske oznake?

Inicijativu je ka Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine uputilo Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, a  posebne oznake bile bi osnova za jednostavnije prepoznavanje vozila s nultom ili niskom emisijom te eventualno uvođenje ciljanih saobraćajnih, administrativnih i drugih pogodnosti.

“Inicijativom je predloženo da se, u okviru postojećeg sistema registracije vozila, razmotre odgovarajuća tehnička i normativna rješenja koja bi bila finansijski opravdana, jednostavna za primjenu i usklađena s nadležnostima institucija uključenih u postupak registracije. Uvođenje posebnih oznaka ne bi bilo samo pitanje vizuelnog razlikovanja vozila”, navodi se u saopštenju.

Koje bi pogodnosti mogle donijeti posebne tablice?

Kako dodaju, takav sistem mogao bi predstavljati preduslov za učinkovito provođenje budućih mjera kojima bi se podsticala upotreba vozila s nultom ili niskom emisijom, uključujući moguće pogodnosti u području parkiranja, pristupa zonama ograničenog saobraćaja, korištenja određenih saobraćajnih površina te poreskih i drugih administrativnih olakšica.

Šta kaže Ministarstvo civilnih poslova BiH?

“Posebne registarske oznake omogućile bi jasno i jednoznačno prepoznavanje električnih i hibridnih vozila u prometu. Istodobno bi osigurale osnovu za primjenu mjera koje, u okviru svojih nadležnosti, mogu uvoditi različite razine vlasti. Stoga smo Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine predložili da ovo pitanje uredi izmjenama Pravilnika o registraciji vozila”, izjavila je Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Kako je ovo riješeno u evropskim državama?

Inače, slična rješenja već se primjenjuju u više evropskih država, uz različite modele označavanja.

“Njemačka, na primjer, koristi dodatnu oznaku ‘E’ na registarskoj pločici, dok su pojedine države uvele posebne boje slova, brojeva ili pozadine registarskih pločica. Zajednička svrha tih rješenja jest pouzdano prepoznavanje vozila koja ispunjavaju propisane okolišne i tehničke kriterije”, dodaju oni.

Ko odlučuje o uvođenju novih tablica u BiH?

U saopštenju se navodi da broj električnih i hibridnih vozila u Bosni i Hercegovini posljednjih godina raste, što zahtijeva postepeno prilagođavanje regulatornog i saobraćajnog sistema novim tehnologijama.

“Donošenje i izmjene podzakonskih propisa kojima se uređuje registracija vozila u nadležnosti su Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine. Pravilnik o registraciji vozila donosi Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, dok bi priprema i provođenje predloženog rješenja zahtijevalo saradnju s IDDEEA-om i nadležnim tijelima za registrovanje vozila”, zaključili su oni.

Toplotni talas koji je pogodio Republiku Srpsku trajaće najmanje do 6. avgusta do kada će, prema najavama meteorologa Republičkog hidrometeorološkog zavoda, biti temperature do 41 stepen.

Kako su naveli u svojoj objavi o julskom toplotnom talasu, danas, 30. jula, očekuju se temperature od 34 do 39 stepeni, dok će od sutra, 31. jula temperature rasti i to sve do 6. avgusta i kretaće se između 35 i 41.

Prognoza po danima
Petak, 31. jul

Sunčano i vruće biće tokom dana.

“Vjetar će biti slab do umjeren istočni i sjeveroistočni, na jugu umjerena i pojačan bura. Maksimalna temperatura vazduha od 34 do 39, u višim predjelima od 29 stepeni”, dodali su oni.

Subota, 1. avgust

Vruće i sunčano biće i u subotu.

“Vjetar će biti slab do umjeren, u drugom dijelu dana povremeno na jugu i istoku pojačan istočnih smjerova. Minimalna temperatura vazduha od 14 do 18, na jugu do 23, u višim predjelima od 11 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 34 do 40, u višim predjelima od 30 stepeni”, stoji u prognozi.

Nedjelja, 2. avgust

I u nedjelju će biti sunčano i vruće.

“Minimalna temperatura vazduha od 15 do 22, u višim predjelima od 11. Maksimalna temperatura vazduha od 34 do 40, u višim predjelima od 30 stepeni”, navode meteorolozi.

Ponedjeljak, 3. avgust

Pretežno sunčano i vruće vrijeme biće i u ponedjeljak.

“Minimalna temperatura vazduha od 15 do 20, na jugu do 24, u višim predjelima od 11. Maksimalna temperatura vazduha od 34 do 40, u višim predjelima od 29 stepeni”, ističu oni.

Utorak, 4. avgust

Toplotni talas nastaviće se i u utorak.

“Minimalna temperatura vazduha od 16 do 20, na jugu do 24, u višim predjelima od 11. Maksimalna temperatura vazduha od 34 do 40, u višim predjelima od 29 stepeni”, stoji u prognozi.

Nedim Sladić, meteorolog, objasnio je razliku između ovog toplotnog talasa i onog koji je bio u junu, ističući da je u junu sve ličilo na “pretis lonac i saunu”, a sada na “rernu s ventilatorom”.

Zašto je sadašnji toplotni talas podnošljiviji nego krajem juna?

“Razlika, očekivano, jeste sadržaj relativne vlage u zraku te samim tim i izostanak osjećaja sparine, što doprinosi da se osjećamo lakše uprkos visokim temperaturama. Ovo možemo vidjeti na idućem primjeru iz Mostara: 29. juni 2026. – temperatura zraka u Mostaru 40.2°C, temperatura rosišta 23.3°C, uz subjektivni dojam od 50.4 °C, 29. juli 2026. – temperatura zraka u Mostaru 40.0°C, temperatura rosišta svega 8.7°C, uz subjektivni dojam od 40.7°C”, napisao je Sladić.

Kako je dodao, iako će trenutni toplotni talas biti dugotrajan, osjećaj sparine je znatno umanjeniji, pa je i vrućina tokom dana podnošljivija te se tijelo lakše hladi.

“Ipak, nije bezopasna te je ne smijemo potcijeniti”, napisao je on.

Godinama ulažemo napore da gradimo povjerenje među ljudima i podjednako brinemo o kulturnom nasljeđu svih naroda, ali posljednji događaji pokazuju da pojedinci pokušavaju da naruše takvu atmosferu. Najnoviji primjer, prema ocjeni Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, jeste skrnavljenje Zvorničke tvrđave, jednog od najznačajnijih srednjovjekovnih utvrđenja u BiH.

Na zidinama tvrđave Đurđev grad iscrtani su grafiti sa ratnim obilježjima i uvredljivim porukama, a policija je identifikovala dvije osobe iz Francuske koje se dovode u vezu sa ovim incidentom. Iz Zavoda poručuju da će oštećenja biti sanirana u saradnji sa Gradskom upravom Zvornik, uz primjenu svih konzervatorskih mjera kako bi se spriječila dodatna degradacija spomenika.

Direktorica Zavoda Jasna Milešević upozorila je da je riječ o ozbiljnoj provokaciji koja može dodatno pogoršati međunacionalne odnose.

Ona ističe da posljednjih godina primjećuje zabrinjavajući porast incidenata motivisanih nacionalnom netrpeljivošću, od sukoba među mladima na sportskim terenima do napada na kulturno-istorijske spomenike.

Mileševićeva naglašava da Zavod kojem rukovodi jednako štiti kulturna dobra svih konstitutivnih naroda, podsjećajući da je ova ustanova u više navrata učestvovala u obnovi objekata od značaja za različite vjerske i nacionalne zajednice.

Kao primjer navodi obnovu Sahat-kule u Banjaluci, za koju je Zavod izradio kompletnu projektnu dokumentaciju vrijednu oko 100.000 KM, kao i stručni nadzor i učešće u obnovi kuće Zehre Bajraktarević, u kojoj danas djeluje Muftijstvo.

– Nisam vidjela niti jedan napis o tome, niti je neko pohvalio taj naš čin. Učestvovali smo i pružili stručnu pomoć i nadzor za vjerske objekte Islamske zajednice kako bi se svi osjećali dobrodošlo i znali da je ovo i njihov grad. U Srpskoj nemamo nacionalnu netrpeljivost niti dijelimo poslove u struci po nacionalnom ključu. Ne znam da je iko u Republici Srpskoj ikada napadnut niti da smo skrnavili nečije spomenike – rekla je Mileševićeva za „Glas Srpske“.

Dodala je da građani ne bi trebalo da podliježu provokacijama pojedinaca koji, kako kaže, žele da društvo vraćaju unazad, ocijenivši da je ovakva atmosfera posljedica snažne nacionalne retorike koja dolazi iz političkog Sarajeva.

Govoreći o sanaciji oštećenja na tvrđavi, objasnila je da je prvi korak da Gradska uprava Zvornik uputi zvaničan zahtjev Republičkom zavodu, nakon čega će biti propisane mjere zaštite i način uklanjanja grafita.

– Gradska uprava ima pravo angažovati specijalizovanu firmu za uklanjanje spornih grafita, ali isključivo uz preporuke i propisane mjere Zavoda, koji definiše i koje se hemikalije smiju koristiti kako ne bi došlo do erozije i dodatnog oštećenja samog objekta – navela je Mileševićeva.

Ukoliko stručnjaci utvrde da je oštećen i kamen, restauratori Zavoda će procijeniti obim štete i odrediti način sanacije.

Direktorica Zavoda naglasila je da je riječ o ozbiljnom napadu na kulturno dobro, podsjećajući da važeći propisi predviđaju i prekršajnu i krivičnu odgovornost.

– Prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara predviđena je prekršajna kazna, odnosno novčana kazna u zavisnosti od visine pričinjene štete. Takođe, prema Krivičnom zakoniku Republike Srpske propisana je kazna od jedne do tri godine za lica koja trajno ili privremeno urušavaju spomenike, koriste nedozvoljene simbole ili vrše intervencije bez saglasnosti Zavoda – naglasila je Mileševićeva.

Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Republike Srpske Anđelina Ošap Gaćanović podsjetila je da Zvornička tvrđava od 2005. godine ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.

Ona očekuje da će nadležni organi, nakon utvrđivanja svih okolnosti, ispitati motive i eventualnu odgovornost osoba koje su oštetile ovo kulturno dobro.

– U skladu sa zakonom vjerovatno će biti moguće utvrditi i potencijalnu krivičnu odgovornost osoba koje su na ovaj način oštetile kulturno istorijsko dobro od izuzetnog značaja – kazala je „Glasu“ Ošap Gaćanović.

Dodala je da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nema izvršna ovlašćenja kada je riječ o zaštiti spomenika na terenu, već su za sprovođenje konkretnih mjera nadležni entiteti.

Prema informacijama Policijske uprave Zvornik, prijavljeno je da su na zidinama tvrđave iscrtani simboli ratne zastave BiH iz perioda 1992–1998. godine, kao i natpisi „ACAB“, „Anti Srbi“ i „Horde zla“. U okviru istrage identifikovana su lica čiji su inicijali A.S. i M.S., oba iz Francuske, koja se dovode u vezu sa ovim slučajem. Pojedini mediji navode da je riječ o Bošnjacima porijeklom iz Zvornika koji danas žive u Francuskoj.

Gradonačelnik Zvornika Bojan Ivanović ocijenio je da je incident uznemirio građane i narušio atmosferu po kojoj je ovaj grad bio prepoznatljiv.

– Događaj je podigao tenzije, ali to nama u ovom trenutku ne treba. Kada su u pitanju povratak i suživot, Zvornik je bio primjer svima, ali ovakvi ekscesi uvijek izazivaju velike tenzije. Pozivam sve građane Zvornika da ne nasjedaju ni na kakve provokacije – naglasio je Ivanović.

(Glas Srpske)

Ako je vjerovati “Hrvatskim cestama”, u septembru će biti završen projekat koji traje više od 20 godina, povezivanje Banjaluke sa Zagrebom preko mosta na Savi kod Gradiške i brzom cestom do auto-puta Zagreb – Beograd.

Naime, kako nam je juče potvrđeno iz ove kompanije, treća faza brze ceste, koja vodi od petlje kod Novog Varoša do auto-puta, trebalo bi da bude završena u septembru.

“Radovi se privode kraju u skladu s dinamičkim planom te se očekuje da će isti biti završeni u septembru ove godine”, navedeno nam je iz HC-a.

Iako završetak radova ne znači i otvaranje, što pokazuje primjer ranijih dionica koje su otvarane na ovom području, ovo bi ipak bio značajan događaj koji bi priveo kraju jedan veliki projekat.

Projekat u više faza
Podsjećanja radi, projekat izvodi banjalučka firma “Integral inženjering”, a ista firma je izgradila prvi dio brze ceste, kao i most na Savi kod Gradiške. Zbog teškog i zahtjevnog terena prvi dio ceste je zahtijevao velike napore da se završi. Na primjer, jedan nadvožnjak na toj dionici duži je i od mosta na Savi, koji je sam predstavljao veliki građevinski izazov.

Inače, most na Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku, koštao je 19 miliona evra i platile su ga Hrvatska i BiH, odnosno Republika Srpska, popola. Radovi na ovom objektu počeli su u oktobru 2019, a završeni u junu 2022.

Prvi dio brze ceste od mosta do Novog Varoša dug je četiri kilometara, a cijena iznosi oko 40 miliona evra. Radovi su počeli u februaru 2022, a cesta je čekala otvaranje graničnog prelaza koji je, nakon mnogo zavrzlama i opstrukcija, otvoren u maju ove godine.

Cijena radova na posljednjoj dionici iznosi oko 14 miliona evra, a prvobitno je bilo planirano da cesta bude završena u junu ove godine, ali je zbog izazova na terenu rok pomjeren za novembar.

Ako cesta zaista bude otvorena u septembru, to će predstavljati kraj posla dugog dvije decenije, otkad su vlade u Banjaluci i Zagrebu dogovorile izgradnju mosta i brze ceste.

Obostrani interes
RS je imala interes da Banjaluku poveže sa Zagrebom i Beogradom mnogo lakšom i bržom vezom od postojeće stare ceste i neadekvatnog graničnog prelaza. Most kod tog prelaza zatvoren je nakon obrušavanja u maju, a zanimljivo je da novi granični prelaz ne bi mogao ni biti otvoren da nije došlo do ove havarije. Naime, formalno gledano, novi prelaz još nije otvoren, već se pravno vodi kao stari prelaz privremeno izmješten na novu lokaciju.

Ni otvaranje mosta nije prošlo bez međudržavnih komplikacija, ali i unutardržavnih svađa u BiH između Banjaluke i Sarajeva. Cijeli problem mogao je biti riješen tek kada su u paketu dogovoreni svi prelazi i sve lokacije između BiH i Hrvatske za koji su pojedini dijelovi BiH imali interes. Tako je tek nedavno potpisan novi međudržavni ugovor o granicama između BiH i Hrvatske u kojem su sva ta pitanja definisana.

Prema prethodnom ugovoru iz 2013, samo su Bijača i Gradiška imale najviše standarde inspekcijskog nadzora, što je privrednicima otežavalo prevoz određenih vrsta robe preko granice. Novim ugovorom ovaj status dobili su još i prelazi Svilaj, Kamensko i Izačić, čime su zadovoljeni ekonomski interesi svih dijelova BiH.

Time se praktično pokazalo da je u BiH bez blokada moguće raditi samo ako se napravi sporazum koji zadovoljava sve ekonomske interese različitih dijelova BiH i interesnih grupa.

Strategija Hrvatske
Inače, u BiH se malo govori o hrvatskoj strategiji da preko ove saobraćajnice, dolinom Srednje Bosne, poveže sjever Hrvatske s jugom kroz BiH. Cilj je jug Hrvatske najkraćim putem preko Travnika i Banjaluke povezati s centralnom Evropom, što govori i podatak iz strategije “Hrvatskih cesta” za razvoj cestovnih saobraćajnica.

“Trasa državne ceste D5 nalazi se i na trasi prometnog pravca E661 koji predstavlja jednu od transverzalnih prometnih veza između srednje Evrope i Jadrana. Postojeća trasa državne ceste D5 ima probleme i ograničenja kao gotovo sve trase značajnijih cesta na području Republike Hrvatske. Planirani zahvat značajan je i za prometno povezivanje šireg okruženja, posebno za prostor sjevernog dijela BiH. Upravo iz gorenavedenih razloga u okviru ove studije posmatrana je dionica: čvor Okučani (auto-cesta A3) granica BiH u sklopu brze ceste: Granica Mađarske – Virovitica – Okučani – granica BiH te zahvat na području BiH”, objašnjeno je u ovom dokumentu.

Na Salašu Popa Teše u Kaocima kod Srpca održano je Druženje & DJ Party, koje su organizovali Milan Petković i Aktiv mladih Ujedinjene Srpske Srbac, a događaj je okupio veliki broj članova, simpatizera i građana u prijatnoj i opuštenoj atmosferi.

Uz muziku, druženje i razgovor, okupljeni su imali priliku da provedu veče u duhu zajedništva i prijateljstva, a domaćini su za goste pripremili srdačan doček. Salaš je bio ispunjen do posljednjeg mjesta, a među prisutnima je vladao vedar duh i pozitivna atmosfera.

Prisutnima se obratio predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, koji je zahvalio domaćinima na gostoprimstvu i posebno pozdravio porodicu Petković, ističući značaj porodičnih vrijednosti i očuvanja tradicije.

Stevandić je naglasio da Ujedinjena Srpska svoju snagu gradi upravo na ljudima, porodici i međusobnom povjerenju, navodeći da organizacija danas okuplja više od 600 porodica koje, kako je rekao, njeguju istoriju, krsnu slavu, poštovanje prema komšijama i ugled u svojim sredinama.

Govoreći o daljem razvoju stranke, istakao je da Ujedinjena Srpska iz godine u godinu raste, širi mrežu prijateljstava i ostaje jedinstvena organizacija od svog osnivanja.

– Naša energija je snažnija, brža i kvalitetnija od svih koji žele da nam budu konkurencija. Ujedinjena Srpska je od prvog dana nepodijeljena organizacija koja je uspjela da jača, raste i svakog dana bude veća, uspješnija i složnija. Za naše prijatelje želimo da budemo najbolji mogući izbor, a vjerujem da to svojim radom svakodnevno i potvrđujemo – poručio je Stevandić.

Дружење са сјајним, успјешним и позитивним људима на имању нашег Милана Петковића у Каоцима у Српцу. Ми смо организација која је уједињена од првог дана. За оног који окрене против нас – најопаснија, а за пријатеље – најбољи избор. pic.twitter.com/np9Y7ZpavI

— Уједињена Српска (@ujedinjenaSR) July 30, 2026

Na kraju obraćanja poželio je svim prisutnima dobro zdravlje, sreću i nastavak druženja, uz riječi zahvalnosti domaćinu Milanu Petkoviću na organizaciji događaja.

Veče na Salašu Popa Teše završeno je u odličnoj atmosferi, uz muziku, razgovor i druženje koje je, kako su istakli organizatori, još jednom pokazalo zajedništvo i dobru energiju članova i prijatelja Ujedinjene Srpske u Srpcu.

Na predstojećim opštim izborima u Bosni i Hercegovini glasački listić biće nevažeći ukoliko se ne glasa za političku partiju, što je, po ocjeni mnogih, uvod u potpuno zatvaranje kandidatskih lista.

U BiH sistem poluotvorenih lista

Naime, u Bosni i Hercegovini koristi se sistem poluotvorenih lista. Razlika između zatvorenih i poluotvorenih je u tome što kod zatvorenih lista birač može glasati samo za političku partiju. Recimo, neka politička partija kandiduje svoju listu sa imenima kandidata, ali birač može glasati samo za političku partiju i nema mogućnost glasati za pojedinačne kandidate. Kod ovih zatvorenih lista mandat se dodjeljuje na način da, ako stranka na osnovu ukupnog broja glasova osvoji tri mandata u parlamentu, u njega ulaze isključivo prva tri kandidata sa liste.

Kada je riječ o poluotvorenim listama, kakve su još uvijek u Bosni i Hercegovini, birač može glasati samo za stranku, ali može i samo za kandidata ili i za stranku i kandidata. Jedan birač može glasati za maksimalno tri kandidata sa iste izborne liste i to su preferencijalni glasovi. Oni omogućuju da kandidat sa, recimo, desetog mjesta dobije mandat, a da onaj na prvom mjestu ne dobije. Uslov je naravno da taj kandidat sa desetog mjesta ima veći broj glasova od onoga ko je na prvom mjestu.

Uslov za pomjeranje na listi 20 posto glasova

Izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, da bi kandidati mogli da se pomjeraju na listi, uslov je da osvoje najmanje 20 posto glasova od ukupnog broja glasova koje je ta stranka dobila.

S obzirom na to da će na predstojećim izborima birači iz Bosne i Hercegovine biti u obavezi da glasaju za političku partiju jer će njihov glas u suprotnom biti nevažeći, postavlja se pitanje da li je i BiH na “mala vrata” zatvorila liste. Tačnije, u slučaju BiH, birači će pored standardne liste na kojoj se nalaze političke partije sa svim kandidatima biti u mogućnosti glasati i za kandidate, ali na način da pored imena političke partije oboje i brojeve pod kojim su kandidati kojima žele dati preferencije. U suštini, s obzirom na novi glasački listi, birači u Bosni i Hercegovini neće moći glasati pojedinačno za kandidata, već će morati isključivo glasati za političku partiju da bi njihov glas bio važeći.

Odluka odgovara političkim partijama

“Ova novina jeste krupna izmjena, koja nije ništa drugo nego povratak u zatvorene liste. Obaveza da se glasa za politički subjekat i da će listić biti nevažeći ukoliko se to ne uradi, jeste sužavanje prostora za slobodno odlučivanje pojedinca i ‘primoravanje’ da se opredijeli za stranku. Sama činjenica da glasamo za brojeve, ne imena i slova, odluku vuče na mlin političkim partijama. Malo ko će koristiti dopunske listiće i baviti se imenima. Ali zašto bi to i radili ako izbor lične preferencije ništa ne znači bez križanja stranke. Građani neće trošiti vrijeme na izbornom mjestu uzalud. I tako, stranke koje su zagovarale zatvorene liste dobiše svojih pet minuta”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Partije ranije zagovarale zatvorene izborne liste

Inače, kada je riječ o političkim partijama iz Republike Srpske, još prije više od pet godina stranke i vlasti i opozicije bile su za to da se zatvore izborne liste i to na način da mandat pripada političkoj partiji, a ne pojedincu.

U to vrijeme bila je aktuelna priča o izmjenama Izbornog zakona BiH i radna grupa opozicionih stranaka bila je za zatvaranje lista i to “zbog masovne pojave prodaje poslanika”. Tada su naglasili da je potrebno vratiti mandate političkim partijama i dozvoliti da i u budućnosti upravljaju oni koji su na vlast došli “političkom trgovinom i grubim izigravanjem volje građana”.

I Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, tada je govorio da je jedini način da se u BiH uspostavi “zdrava demokratska politička borba” taj da mandati pripadaju partijama.

“Onda ne bismo imali razna bježanja, pobjege, već bismo imali institucije demokratskog karaktera i demokratski sistem, i ja bih to podržao”, rekao je tada Dodik, dodajući da su “otvorene liste temelj političke korupcije, jer se u pojedinim opštinama tačno zna cijena prelaska određenog odbornika iz jedne u drugu političku opciju”.

Kod otvorenih lista problem kupovina mandata

Kod otvorenih lista, problem za političke partije je i u tome što podstiču “rat unutar stranaka”, jer kandidati, umjesto za stranku, često rade sami za sebe i lobiraju da se glasa upravo za njih. Do sada te otvorene liste na određeni način bile su i okidač korupcije s obzirom na to da je javna tajna bila da su nakon zatvaranja biračkih mjesta u pojedinim biračkim odborima određenim kandidatima dopisivani glasovi kako bi izbili u prvi plan i dobili mandat. Na predstojećim izborima, koji se održavaju u oktobru 2026. godine, to neće biti moguće jer će glasove brojati i skener odmah nakon što birač glasa.

Na spisku za glasanje iz inostranstva 48.074 birača

Centralna izborna komisija BiH donijela je Odluku o utvrđivanju i objavljivanju broja birača upisanih u izvod Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH i na njemu se nalazi ukupno 48.074 birača.

Donesena je i odluka kojom se odbija upis u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine za 5.263 podnosioca prijava za glasanje izvan Bosne i Hercegovine sa statusom privremeni boravak.

Takođe, CIK je donio odluku kojom se odbija upis u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine za 285 podnosioca prijava za glasanje izvan Bosne i Hercegovine sa statusom izbjeglog lica.

Ističe rok za podnošenje kompenzacionih lista

U skladu sa Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti rok za podnošenje kandidatskih lista za kompenzacione mandate ističe 5. avgusta, saopšteno je iz Centralne izborne komisije BiH.

“Kandidatska lista za kompenzacione mandate sadrži samo imena kandidata koji se već nalaze na redovnim kandidatskim listama koje je podnijela politička stranka ili koalicija za jednu ili više višečlanih izbornih jedinica. Kandidati koji se nalaze na kandidatskoj listi za kompenzacione mandate mogu biti s liste bilo koje višečlane izborne jedinice jednog entiteta i za isti izborni nivo”, saopšteno je iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

U saopštenju se navodi da će nakon izvršenih provjera i ovjera Centralna izborna komisija BiH ovjerene kandidatske liste do 20. avgusta objaviti u dnevnoj štampi, službenim novinama, kao i na internet stranici.