Kategorija: Vijesti

Na snagu danas stupa novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH kojim su, između ostalog, znatno povećane kazne za korištenje mobilnog telefona prilikom vožnje i nevezanje pojasa.

Uvedene su znatne izmjene s ciljem unapređenja bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i smanjenja broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama, saopšteno je iz Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Kazne za korištenje mobilnog telefona, korištenje uređaja odnosno sredstava kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, kao i nekorištenje bezbjednosnog pojasa za vrijeme upravljanja vozilom, iznose u rasponu od 200 KM do 400 KM.

Uvodi se novi prekršaj – obijesna vožnja, koja podrazumijeva da vozač u razmaku od 20 minuta, dva ili više puta prođe svjetlosni saobraćajni znak kojim mu je zabranjen prolaz, vožnja u naselju brzinom većom od 40 kilometara na čas iznad najveće dozvoljene brzine, odnosno van naselja brzinom većom od 60 kilometara na čas.

Obijesna vožnja biće i u slučaju preticanja kolone vozila pri čemu svojim vozilom prelazi ili se kreće po punoj uzdužnoj liniji koja razdvaja saobraćajne trake puta, kao i vožnja pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od 1,50 promil u organizmu ili pod uticajem narkotika ili drugih psihoaktivnih supstanci.

Za ovaj prekršaj predviđene su kazne od 2.000 do 3.000 KM, zaštitna mjera zabrana upravljanja vozilom u trajanju od šest mjeseci i dva kaznena boda, kao i mogućnost trajnog oduzimanja vozila.

Iz MUP-a su naveli da će nastaviti sa pojačanim kontrolama učesnika u saobraćaju i sankcionisanjem svih uočenih i evidentiranih prekršaja.

Akcenat će biti na prekoračenju dozvoljene brzine kretanja, upravljanju vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, nekorištenju bezbjednosnog pojasa, nepropisnom korištenja mobilnog telefona tokom vožnje, kao i svim drugim prekršajima kojima se ugrožava bezbjednost saobraćaja.

Iz MUP-a apeluju da učesnici u saobraćaju poštuju zakonske propise i da odgovornim ponašanjem doprinesu većoj bezbjednosti na putevima Republike Srpske.

Muslimanski vernici širom svijeta danas obilježavaju prvi dan Kurban-bajrama, jednog od dva najvažnija islamska praznika. Prvi dan Kurban-bajrama počinje jutarnjom molitvom – bajram namazom prije kojeg se priprema prigodan vjerski program u džamijama.

Kurban-bajram, poznat i kao Hadži-bajram, jer u ovim danima blizu dva miliona muslimana ide na hodočašće u Meku i Medinu, muslimanska svijeta mjesta.

Na bajramsko jutro običaj je da članovi porodice rano ustanu i pripreme se za odlazak u džamiju. Prvi dan Kurban-bajrama počeo je jutarnjom molitvom – bajram namazom prije kojeg se priprema prigodan vjerski program u džamijama.

Nakon molitve, muslimani se međusobno posjećuju i čestitaju praznik.

Muslimani se svake godine danima unaprijed pripremaju za obilježavanje praznika. Biraju se najbolji kurbani, najčešće ovnovi, ali i druge žrtvene životinje.

Kurban-bajram traje četiri dana, a za muslimane će ovi dani biti neradni.

Administracija Donalda Trampa, predsjednika Amerike, prvi put je predstavila svoj pogled na zapadni Balkan i politiku prema našem regionu.

Prvo je važno reći da na početku Trampovog mandata Amerika nije imala jasno formulisanu poziciju prema BiH i Balkanu, što je dovelo do brojnih spekulacija među novinarima i analitičarima u tom periodu.

Velike promjene

Mnogi su se pitali da li će se američka politika voditi na autopilotu, ili će doći do velikih promjena.

Konkretan primjer nedefinisane politike prema BiH u tom trenutku je činjenica da Stejt department i Bijela kuća nisu bili na istom tonu o tome kako postupiti prema Miloradu Dodiku, predsjedniku SNSD-a.

Ljudi bliski Trampu

Stejt department, predvođen Rubiom, bio je bliži tome da se sankcije ne ukidaju, dok su ljudi bliski Trampu u Bijeloj kući bili za ukidanje sankcija.

Kada je u martu prošle godine Rubio održao pres-konferenciju, na pitanje novinara da li SAD razmatraju sankcije protiv Dodika, dao je jako zanimljiv odgovor:

“Mi ne želimo da vidimo da dođe do podjele. Zadnja stvar koja nam treba je još jedna kriza, i o tome smo već govorili. A o tome šta bismo mi eventualno mogli uraditi, razmatramo opcije. Ali potpuno je jasno da, bez obzira na interne razlike među nama, ne može doći do raspada zemlje i ne može doći do novog sukoba”, rekao je Rubio.

Iz ove izjave je sasvim jasno da je Rubio priznao da u tom trenutku nije bilo saglasnosti unutar administracije o daljim koracima prema Dodiku, pa samim tim i prema BiH.

Stav Amerike se počeo kristalizirati

U međuvremenu, stav Amerike se počeo kristalizirati i on je, dijelom i kroz dokument koji je Stejt department prošle sedmice predstavio Kongresu o politici prema zapadnom Balkanu, dao jasan odgovor kakav je stav Bijele kuće i Stejt departmenta: Ne može se dozvoliti raspad BiH, a istovremeno ne mogu se realizovati nacionalni interesi SAD u BiH ako SAD nemaju dobre odnose s svim stranama i ako se mišljenje svih strana ne uvažava.

Prva rečenica u dokumentu na dobar način sažima tu poziciju SAD prema regionu:

“Promovisanje stabilnosti i unapređenje ekonomskih interesa SAD na zapadnom Balkanu čini SAD sigurnijim, snažnijim i prosperitetnijim. Administracija vodi politiku usmjerenu ka budućnosti u regionu, koja je fokusirana na proširenje partnerstava, suprotstavljanje prijetnjama koje utiču na SAD i regionalnu stabilnost, te povećanje ekonomske i trgovinske saradnje”, navedeno je, uz objašnjenje nešto kasnije u tekstu da Amerika ne može realizovati svoje poslovne interese u regionu u kojem nema stabilnosti.

Rusija i Kina

Administracija je u dokumentu jasno pozicionirala svoju politiku prema Rusiji i Kini, koje doživljava kao geostrateške rivale.

Zanimljiva je i formulacija “maligni uticaj” kada se opisuje djelovanje Rusije u regionu, što je formulacija bukvalno prenesena od prethodne administracije. Zanimljivo je takođe da se EU uopšte ne spominje, što takođe puno toga govori o američkoj politici prema Evropi.

Trampova administracija uvažava i poštuje individualne evropske zemlje koje smatra svojim kulturnim i civilizacijskim rođacima, ali nema poštovanja prema EU kao bloku, jer ga smatra kočnicom američkom interesu u regionu.

U nastavku je rečenica na koju su se fokusirali svi mediji na zapadnom Balkanu koji su prenosili ovaj dokument, o tome da se SAD više neće baviti izgradnjom nacija i promovisanjem demokratije i obnove, već partnerstvima zasnovanim na zajedničkim interesima.

I na saslušanju pred Odborom za spoljne poslove Senata Rubio je jasno rekao da će spoljnopolitičko angažovanje Amerike u svijetu biti mjereno na osnovu toga kakvu direktnu i konkretnu korist od toga ima Amerika, i Trampova administracija ovu politiku sprovodi prilično dosljedno.

SAD ostaju posvećene Dejtonskom mirovnom sporazumu

“U BiH, SAD ostaju posvećene Dejtonskom mirovnom sporazumu, kao i suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. Tokom 2025. godine, odlučna američka diplomatija pomogla je da se okonča najozbiljnija kriza u BiH od sukoba 1992-1995, uz očuvanje pravnog jedinstva i ustavnog poretka zemlje. Administracija nastoji učvrstiti ovu stabilnost i nastaviće da podstiče aktere u BiH da izbjegavaju destabilizujuće i podjelama sklone poteze, koji bi mogli narušiti mogućnosti za unapređenje zajedničke ekonomske agende”, navedeno je u dokumentu, a ovaj stav je toliko jasan da praktično nije potrebno bilo kakvo dodatno pojašnjenje.

Kao zaključak, jedino se može reći da se pokazalo da se američka politika vrlo rijetko mijenja, a Dejton je rijetko američko dostignuće nakon završetka hladnog rata, kojeg se nijedna administracija neće željeti lako odreći.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske obavještava građane da sutra, 27. maja stupa na snagu novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH kojim se uvode značajne izmjene sa ciljem unapređenja bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i smanjenja broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama.

Novim zakonskim rješenjima pooštrene su kaznene odredbe za određene vrste prekršaja, naročito za one koji direktno ugrožavaju bezbjednost saobraćaja.

Između ostalog, povećane su novčane kazne za korištenje mobilnog telefona, ili drugih uređaja za komunikaciju, ukoliko nema, odnosno ukoliko vozač ne koristi opremu koja omogućava komunikaciju bez angažovanja ruku za vrijeme vožnje, korištenje uređaja odnosno sredstava kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, kao i nekorištenje bezbjednosnog pojasa za vrijeme upravljanja vozilom.

Za navedene prekršaje propisane su novčane kazne u rasponu od 200 KM do 400 KM.

Takođe, uvodi se novi prekršaj “obijesna vožnja”, a istom se smatra radnja kada vozač u razmaku od 20 minuta, dva ili više puta prođe svjetlosni saobraćajni znak kojim mu je zabranjen prolaz, vožnja u naselju brzinom većom od 40 kilometara na čas iznad najveće dozvoljene brzine, odnosno van naselja brzinom većom od 60 kilometara na čas, radnja preticanja kolone vozila pri čemu svojim vozilom prelazi ili se kreće po punoj uzdužnoj liniji koja razdvaja saobraćajne trake puta, kao i vožnja pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od 1,50 grama kroz kilogram u organizmu ili pod uticajem narkotika ili drugih psihoaktivnih supstanci.

Za navedeni prekršaj predviđene su novčane kazne od 2.000 KM do 3.000 KM, zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju od šest mjeseci i dva kaznena boda, kao i mogućnost trajnog oduzimanja vozila.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske će i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim kontrolama učesnika u saobraćaju i sankcionisanjem svih uočenih i evidentiranih prekršaja, sa posebnim akcentom na prekoračenje dozvoljene brzine kretanja, upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, nekorištenja bezbjednosnog pojasa, nepropisnog korištenja mobilnog telefona tokom vožnje, kao i svim drugim prekršajima kojima se ugrožava bezbjednost saobraćaja.

Apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju zakonske propise i da odgovornim ponašanjem doprinesu većoj bezbjednosti na putevima Republike Srpske.

Lider SNSD-a Milorad Dodik doputovao je u Moskvu gdje će učestvovati na Međunarodnom forumu o bezbjednosti.

– Ovdje sam bio i prije dvije sedmice. Očekuje nas važan sastanak – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

Podsjećamo, u Moskvi će od danas do četvrtka biti organizovan prvi Međunarodni forum o bezbjednosti koji će okupiti strane delegacije i ključne ruske zainteresovane strane, a na skupu bi trebalo da učestvuje i Dodik, objavio je ruski Savjet bezbjednosti.

Na Forumu, čiji je glavni organizator sekretar Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Sergej Šojgu, učestvovaće više od 180 delegacija iz stranih država i međunarodnih organizacija.

Овдје сам био и прије двије седмице. Очекује нас важан састанак. pic.twitter.com/KywrsfWIPO

— Милорад Додик (@MiloradDodik) May 26, 2026

Predsjednik Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH Srđan Amidžić rekao je da činjenica da današnjoj sjednici ovog tijela nisu prisustvovali članovi iz Federacije BiH /FBiH/ najbolje prikazuje njihov negativan odnos prema rješavanju bitnih pitanja za sve građane BiH, te istakao da se pokazalo da je BiH na Republiku Srpsku.

– Kada bi Republika Srpska odlučivala sama o sebi, ali i o FBiH svi bismo u BiH bolje živjeli. Ne mogu razumjeti da oni koji danas nisu prisustvovali sjednici ne sgvataju koliko su za građane bitna pitanja, poput povrata znatnog dijela PDV-a na prvu nekretninu što su očekivali mongi. Danas smo, nažalost, svjedoci da kolege iz FBiH ne žele da pomognu ne samo ljudima iz Srpske već i ljudima iz FBiH – rekao je Amidžić.

On je dodao da su ljudi iz Republike Srpske svojim prisustvom i primjerom željeli pomoći svim građanima i omogućiti olakšice pri kupovine prve nekretnine.

– A to što ovdje nisu bili članovi iz FBiH jeste još jedan dokaz da je BiH ekonomski neodrživa i da bismo sa entitetskog aspekta bolje funkcionisali da imamo samostalnost kada je riječ o ekonomskom odlučivanju – rekao je Amidžić novinarima osvrćući se na dnevni red sjednice Upravnog odbora na čijem dnevnom redu je bio prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, koji se odnosi na granični prelaz u Gradišci, dopuna Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u koja se odnosi na olakšice prilikom kupovine prve nekretnine, kao i odluka o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu prihoda i poravnanjima između korisnika.

Amidžić je rekao da bi odluka u vezi sa kupovinom prve nekretnine značila da svaki građanin na tom planu vrati oko 25.000 KM PDV-a.-

– To nisu željeli ljudi iz FBiH, ali poručujem im – kako smo otvorili most u Gradišci nećemo odustati ni od svih stvari bitnih za ljude iz Srpske – rekao je Amidžić.

Zdravstveno stanje generala Ratka Mladića i dalje je veoma teško – nepokretan je, ne može da govori, zatvorski uslovi mu otežavaju oporavak, što haški Mehanizam ignoriše i odbija da ga pusti na adekvatno liječenje, rekao je generalov sin Darko Mladić.

On je naveo da Hag razlog za ovo odbijanje pronalazi u činjenici “da se ne može pouzdano predvidjeti koliko bi dugo general Mladić još mogao da živi”.

Prema njegovim riječima, generala će danas će u pritvoru posjetiti izaslanik Ministarstva za ljudska i manjinska prava Srbije koji bi trebao da sačini odgovarajući izvještaj.

“Ministarstvo za ljudska prava se bavi baš tom tematikom i sigurno će nam /poseta/ koristiti u smislu uvida u realno stanje”, rekao je Darko Mladić za Srnu.

Problem sa logopedom koji ne govori srpski jezik

Darko Mladić ističe da je jedna od stvari gdje Hag simulira da pruža pomoć njegovom ocu, to što je njemu potreban logoped koji govori srpski jezik da bi vratio moć govora nakon moždanog udara, a dodijelili su mu Holanđanina.

“Kako će logoped Holanđanin da radi sa Ratkom koji govori samo srpski jezik, to je meni misterija. To je još jedna stvar gde oni simuliraju da mu pružaju pomoć, a u stvari to nije prava pomoć”, kaže Darko Mladić.

On ističe da nisu dovoljne samo povremene posjete članova porodice.

Darko Mladić ukazuje da nijedan haški osuđenik do sada nije bio u ovakvom stanju – da je vezan za krevet i nesposoban da komunicira.

Predsjednik haškog Mehanizma Grasijela Gati Santana, navodi Darko, puštala je srpske osuđenike oboljele od kancera kada je bilo jasno da će ubrzo umrijeti.

On kaže da se postavlja pitanje da li ih je osuđivala na smrt, jer da su pušteni ranije, bili bi adekvatno liječeni i možda bi imali mogućnost da im se produži život.

“Ratko srećom nema rak, ali kombinacija njegovih bolesti plus nepokretnost znači da on može i sutra da umre. Čovek je nepokretan, nekomunikativan, zatvoren i uslovi mu otežavaju da se oporavi, ali oni to sve ignorišu”, naveo je Darko Mladić.

Porodica traži reakciju UN komisija

On je rekao da su pisma poslata komisijama UN za zaštitu ljudskih prava, a posebno prava zatvorenika, u kojima porodica i advokati traže zaštitu njegovih prava prema konvenciji UN, stigla na adresu, ali da se ne zna kada će i biti odgovoreno na njih.

Zdravstveno stanje dodatno pogoršano

General Mladić je 10. aprila ponovo imao moždani udar, a 2. maja još jedan, nakon čega mu se zdravstveno stanje dodatno pogoršalo zbog ozbiljnih neuroloških, kardiovaskularnih, kao i problema sa bubrezima.

On se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu više puta je odbio zahtjev da general Mladić bude pušten na privremenu slobodu radi liječenja u Srbiji.

Sjednica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje neće biti održana danas zbog nedostatka kvoruma.

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH trebalo je danas da razmatra prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u Upravi, koji se odnosi na granični prelaz u Gradišci.

Članovi Upravnog odbora trebali su razmatrati i dopune Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, koje se odnose na kupovinu prve nekretnine, kao i odluke o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu prihoda i poravnanjima između korisnika.

Foto: RTRS

Zdravstveni sistem koji prevenira, a ne samo liječi — to je polazna tačka zdravstvene politike koju je Ujedinjena Srpska ugradila u strategiju „Pametna Srpska 2026–2030”, jednoglasno usvojenu 24. maja na 11. skupštini stranke u Banja Luci.

Stranka se zalaže za jačanje prevencije kao temeljnog načela zdravstvene zaštite. U fokusu su rano otkrivanje malignih bolesti kroz testiranje rizičnih grupa, kao i provedba inicijative predsjednika dr Nenada Stevandića o testiranju maloljetnika na narkotike, uz obaveznu saglasnost roditelja.

Jedan od inovativnijih prijedloga odnosi se na profesionalnu orijentaciju: Ujedinjena Srpska zalaže se za individualno testiranje učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola, a zdravstveni radnici bi aktivno obilazili škole kako bi promovisali medicinska zanimanja i podsticali upis u medicinske škole i fakultete.

Strategija predviđa i uvođenje plaćene ferijalne prakse u zdravstvenim ustanovama, kako bi mladi tokom raspusta stjecali iskustvo u svojoj struci, a ne u nesrodnim djelatnostima. Za djecu s razvojnim poremećajima, predviđeno je organizovanje posebnih manifestacija s ciljem socijalizacije i podrške roditeljima.

Zdravstvo koje ne čeka da se razboline, nego ulaže u ljude dok su zdravi — to je ambicija koju Ujedinjena Srpska sada ima i na papiru. Strategija „Pametna Srpska 2026–2030” pokazuje da ova stranka razumije ono što mnogi zaboravljaju: najskuplji pacijent je onaj kojeg sistem nije zaštitio na vrijeme.