Kategorija: Vijesti

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je Parlamentarni forum Srbija – Republika Srpska tokom protekle dvije godine ostvario najplodonosniju saradnju u istoriji odnosa Srbije i Republike Srpske, uz najveći broj projekata Srbije realizovanih u Srpskoj.

„To je i period kada je Srbija postala veliki geopolitički igrač sa stabilnim institucijama“, rekao je Stevandić obraćajući se na svečanoj sjednici Parlamentarnog foruma Srbija – Republika Srpska u Banjaluci.

Stevandić je istakao da je Parlamentarni forum prva zajednička institucija u istoriji Srbije i Republike Srpske, te izrazio očekivanje da će i budući sazivi dva parlamenta nastaviti značajne aktivnosti i projekte započete u okviru Foruma.

Podsjetio je da je Forum formiran 2024. godine i da su današnjoj sjednici prethodile četiri sjednice, po dvije održane u Banjaluci i Beogradu. Kako je naveo, rad Foruma od njegovog osnivanja bio je usmjeren na podsticanje realizacije zajedničkih projekata Srbije i Republike Srpske.

„Forum je, prije ove, održao četiri sjednice. Forum se bavio podsticanjem projekata koje želimo da završi idući saziv – da imamo auto-put od Novog Grada do Beograda, da završimo u dogledno vrijeme Memorijalni centar u Donjoj Gradini i Memorijalni centar u Zemunu, da uđemo u fazu kada raspravljamo isključivo o miru i projektima“, istakao je Stevandić.

On je naglasio da su od posebnog značaja i zajednička obilježavanja važnih datuma iz srpske istorije, kao i nastavak saradnje institucija Srbije i Republike Srpske.

„Forum se sastajao dva puta godišnje, a predsjednik Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić i ja od šest do osam puta godišnje. To znači da je to bila, u istoriji odnosa Srbije i Srpske, najplodonosnija saradnja sa najviše razumijevanja. Istovremeno je bilo najviše projekata Srbije u Srpskoj“, rekao je Stevandić.

On je ukazao da je zajednički rad sa Srbijom dao rezultate i kada je riječ o međunarodnoj saradnji.

„Imamo širu i jaču međunarodnu saradnju i na istoku i zapadu. Trudimo se da to popravimo i u EU. Siguran sam da ćemo doći u fazu da moraju da razgovaraju sa nama, a ne o nama“, naveo je Stevandić.

Stevandić je rekao da je Srbija u proteklom periodu dodatno učvrstila svoje institucije i poziciju na međunarodnom planu, ocijenivši da je bilo pokušaja da se takva stabilnost naruši finansiranjem sa strane, kao što je, prema njegovim riječima, bilo pokušaja i u Republici Srpskoj.

Istakao je da je važno da Parlamentarni forum nastavi da postoji i u narednim sazivima, kako bi se nastavila realizacija započetih projekata i dodatno jačale institucionalne veze Srbije i Republike Srpske.

Svečana sjednica Parlamentarnog foruma Srbija – Republika Srpska u Banjaluci posvećena je retrospektivi rada ovog foruma od njegovog osnivanja do danas.

Predsjednik Milorad Dodik rekao je danas da i za Republiku Srpsku i Srbiju predstoje važne odluke ali da će biti lakše ako ostanu zajedno i vjeruje da će politike koje su danas ostati domaninatne.
U obraćanju na sjednici Parlamentarnog foruma Srbija-Republika Srpska, Dodik je rekao da je ovaj forum dokaz da se nešto uspjelo, te je zahvalio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i istakao da su Srpska i Srbija djelovale kao jedan tim.

Istakao je kako se ide na to da se uruši ustavna pozicija Republike Srpske, navodeći da sada u Sarajevu postavljaju pitanje da li Narodna skupština može da donosi ocjenu odluka Predsjedništva BiH.

“To je zadnji čin ravlašćivanja Republike Srpske putem instruisanih sudova i ta borba se neće smanjiti”, rekao je Dodik.

Naglasio je i kako je u ovom trenutku tuženo 73.000 građana Republike Srpske koji pominju generala Ratka Mladića u objavama na društvenim mrežama što govori o tome da Srbi nastavljaju da žive u gorim uslovima nego ranije.

On je istakao kako neće uspjeti da zadrže masu ljudi da se ne okupljaju na trgovima i ne odaju počast generalu Mladiću.

“Muslimani umjesto da prihvate ruku pomirenja nastoje da odigraju drugo poluvrijeme… Mi u Republici Srpskoj nismo srećni sa našim položajem, čekaju nas važne i teške odluke, izbori u Srbiji i Republici Srpskoj”, rekao je Dodik.

Naglasio je da srpski narod ne vidi svoju budućnost u BiH, gdje je proganjan i smatra da će se to vjerovatno nastaviti.

Prema njegovim riječima, uspjeli su da preko Suda u Hagu nametnu određenu priču o istinama dok činjenice ne prolaze jer ih niko ne želi da čuje.

On je istakao značaj Deklaracije sa Svesrpskog sabora, te ukazao kako se pokušalo zabraniti proslvljanje 9. januara, ali da to neće uspjeti i naveo je da se tako zove i auto-put u Srpkoj.

Takođe, navodeći da je dugo godina na političkoj sceni, Dodik je istakao da prostor za saradnju sa Srbijom nije bio otvoren kao za vrijeme Vučića, da su nesumnjivo bila otvorena ta vrata, bez nastojanja da se kaže “morate tako”.

“Želimo jaku Srbiju”, rekao je Dodik i istakao njenu snagu na međunarodnom planu, ali je naveo kako okupljanja koja se tamo dešavaju troše energiju.

Dodao je i da se vidi veći stepen intergracije u vremenu koje dolazi, te da ne misli da je ona na štetu bilo koga.

“Mislim da moramo odustati od nekih zabluda, nemamo poptrebu da se bilo kome pravdamo, već da ponovo stavimo istorijske teme na dnevni red”, kaže Dodik.

Dodik želi da vidi veći stepen saradnje i kao i zajedničke sjednice parlamenata na kojima će se odlučivati o razvojnim, infrastrukturnim, obrazovnim, kulturnim i svim drugim temama.

Predsjednik Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je Parlamentarni forum Srbija – Republika Srpska tokom svog rada posebnu pažnju posvetio očuvanju srpskog jezika, ćiriličkog pisma, kulture, tradicije i identiteta, jačanju kulture sjećanja, kao i povezivanju institucija, privrede i ljudi.

Obraćajući se na svečanoj sjednici Parlamentarnog foruma Srbija – Republika Srpska, Brnabićeva je podsjetila da je Forum osnovan kako bi specijalne i paralelne veze Srbije i Republike Srpske dobile snažniju parlamentarnu dimenziju.

Ona je istakla da je Deklaracija Svesrpskog sabora utvrdila okvir daljeg razvoja saradnje Srbije i Republike Srpske, navodeći kao jedan od konkretnih koraka uspostavljanje posebne programske linije u Ministarstvu kulture Srbije pod nazivom „Srpska u fokusu“, namijenjene finansiranju i sufinansiranju projekata podrške razvoju kulturnog sektora u Republici Srpskoj.

Brnabićeva je naglasila da Deklaracija nije ostala samo mrtvo slovo na papiru, kako su se, kako je rekla, neki nadali, već da je Srbija nastavila da pruža podršku projektima širom Republike Srpske.

Ukazala je i na značaj započetih projekata izgradnje memorijalnih centara u Gradini i Beogradu, naglasivši da je njihova realizacija zajednička obaveza prema srpskom narodu i žrtvama stradalim u Drugom svjetskom ratu.

„To je naš dug prema žrtvama Jasenovca, ali i prema svim žrtvama u NDH. Ako se to ne uradi, istorija će se prekrajati“, rekla je Brnabićeva.

Ona je dodala da se taj dug ne vraća mržnjom, već sjećanjem, te istakla da Parlamentarni forum mora da prati i doprinese realizaciji ovih važnih projekata.

Brnabićeva je naglasila da će u fokusu rada Parlamentarnog foruma Srbija – Republika Srpska u narednom periodu biti i projekti koji povezuju mlade.

„Zadatak nam je da generacijama koje dolaze ostavimo snažne institucije, sigurnost da slobodno čuvaju svoj identitet, te mogućnost da svoj život grade ovdje“, poručila je Brnabićeva.

U tom pogledu, dodala je, Republika Srpska uvijek može da računa na Srbiju.

Ona je istakla da Parlamentarni forum mora da nastavi da postoji i djeluje na neposrednom povezivanju parlamentarnih odbora, institucija, univerziteta i privrede, naglašavajući da je najvažniji kontinuitet saradnje institucija, bez obzira na to ko se nalazi na njihovom čelu.

„Deklaracija prvog Svesrpskog sabora predstavlja politički i institucionalni okvir našeg rada i utvrđuje pravce daljeg djelovanja i povezivanja Srbije i Srpske“, poručila je Brnabićeva.

Svečana sjednica Parlamentarnog foruma Srbija – Republika Srpska posvećena je retrospektivi rada ovog foruma od njegovog osnivanja do danas.

Na preporuku predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenada Stevandića, Arhiv Vojvodine poklonio je oko 300 knjiga najvećoj osnovnoj školi u Republici Srpskoj – Osnovnoj školi „Branko Radičević“.

Direktor Arhiva Vojvodine Nebojša Kuzmanović uručio je direktoru škole Siniši Rendiću vrijedan knjižni fond, koji će biti dostupan učenicima i nastavnicima ove škole.

Kuzmanović je istakao da je riječ o nastavku saradnje i povezivanja institucija i ustanova Republike Srpske i Srbije, posebno na polju kulture, obrazovanja i očuvanja zajedničkog istorijskog i kulturnog nasljeđa.

„Jutros smo, na preporuku predsjednika Skupštine Republike Srpske dr Nenada Stevandića, poklonili knjige Arhiva Vojvodine najvećoj osnovnoj školi u Republici Srpskoj. Direktoru škole ‘Branko Radičević’ Siniši Rendiću poklonili smo oko 300 knjiga Arhiva Vojvodine“, naveo je Kuzmanović.

Donacija predstavlja vrijedan doprinos obogaćivanju školske biblioteke i podsticanju učenika da se više upoznaju sa istorijom, kulturom i nasljeđem srpskog naroda.

Knjige Arhiva Vojvodine tako će biti dostupne novim generacijama učenika, kojima će poslužiti kao dodatni izvor znanja i podsjetnik na značaj očuvanja kulturnog i istorijskog nasljeđa.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da Zakon o privremenom izdržavanju djece nije samo pitanje socijalne politike, već odgovornosti republičkih institucija prema djeci, čime se jasno pokazalo da se neće dozvoliti da nijedno dijete bude žrtva neodgovornosti odraslih.

“Kada roditelj ne izvršava svoju zakonsku obavezu, Vlada i Republika ne žele biti nijemi posmatrači. Teret neplaćanja alimentacije prečesto pada na roditelja koji brine o djetetu, a posljedice toga osjeti i dijete. To nije pitanje komfora, već hrane, odjeće, školovanja, liječenja i dostojanstvenog života”, istakao je premijer Minić za Srnu, povodom kampanje “Srpska te voli” u okviru koje Kabinet predsjednika Republike predstavlja prava i mjere koje danas čine sistem podrške porodici u Republici Srpskoj.

Minić je naglasio da je Zakon o privremenom izdržavanju djece izuzetno važan, jer uvodi princip da institucije Republike Srpske stoje uz dijete onda kada briga roditelja izostaje.

On je naglasio da je veoma ponosan što ovaj zakon već daje prve pozitivne efekte u praksi kao dio napora da se pomogne roditeljima i djeci koji se suočavaju sa problemom neplaćanja alimentacije.

Ovim zakonom, dodao je, koji je stupio na snagu prije dva mjeseca, uvedene su suštinske promjene u sistem izmirivanja alimentacija, u namjeri da se zaštite prava djece.

“Veoma brzo smo došli u fazu da novi zakon, kao potpuno novo pravo koje uvodimo u praksu, već daje vidljive rezultate. Kako sam informisan, širom Republike već imamo 95 riješenih zahtjeva da se alimentacija isplaćuje preko republičkog Fonda za dječiju zaštitu”, naglasio je Minić i pojasnio da je zakonom definisano da se novac doznači roditeljima iz ovog fonda, a Fond naplaćuje sredstva od onih koji izbjegavaju svoju roditeljsku obavezu.

On je pojasnio da svi moraju biti svjesni da donošenje zakona samo po sebi nije dovoljno, jer zakon vrijedi onoliko koliko se efikasno i pravedno primjenjuje.

“Naša obaveza je da obezbijedimo da pomoć do djece zaista stigne na vrijeme, bez nepotrebnog čekanja i administrativnih prepreka. Ovo nije pomoć roditelju, već zaštita prava djeteta i tu ne smije biti političkih podjela, jer kad je riječ o djeci tu moramo imati konsenzus.

Ako želimo društvo koje je pravedno, onda moramo pokazati da smo spremni zaštititi one koji to sami ne mogu. Država koja brine o djeci ne daje milostinju, već ispunjava svoju osnovnu društvenu i moralnu obavezu”, poručio je Minić.

Na kraju, naglasio je predsjednik Vlade Srpske, iza svakog zakona stoje stvarni ljudi i stvarni životi i zato će se uspjeh ovog zakona mjeriti ne brojem članova i stavova, već brojem djece kojoj je omogućeno da odrastaju sigurnije, dostojanstvenije i bez tereta koji nikada nije trebalo ni da nose zbog neogovornog odnosa jednog od roditelja.

“Naš zadatak je da njihova prava budu zaštićena u potpunosti i da nikada više ne razmišljaju o tome hoće li uspjeti da ostvare svoje pravo, da li će danas imati šta da jedu, kupe igračku, knjigu, školsku torbu, jer ništa od toga ne može čekati na neodgovornog roditelja”, istakao je Minić.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je da je najveća zabluda predstavljati Republiku Srpsku kao problem BiH, naglasivši da je ona jedini ustavobranitelj dejtonske BiH iako mnogima to nije jasno ili odlučuju da to ignorišu.

BiH, kaže on, mora da prihvati ono što jeste, umjesto da stalno pokušava da postane nešto drugo, navodeći da nije ni unitarna ni jednonacionalna država, već složena državna zajednica sastavljena od dva entiteta i tri ravnopravna naroda, sviđalo se to nekome ili ne.

“Uspješne složene države ne počivaju na nametanju političke vizije jednih nad drugima, nego na sposobnosti da se međusobno uvažavaju i da ono o čemu se ne slažu rješavaju dogovorom. Zato stalno ističem paritet, konsenzus i podjelu nadležnosti kao osnovne principe funkcionalne BiH kao federalne države”, naglasio je Karan.

On je rekao da problem BiH nije njena složenost, nego nastojanja političkog Sarajeva i dijela međunarodne zajednice da se ta složenost poništi.

Karan je ukazao da su političke krize i nastale zbog posmatranja konstitutivnosti naroda, entitetske nadležnosti i njihovih mehanizama zaštite kao smetnje koju treba ukloniti.

“Od nas zavisi u kojoj ćemo grupi biti. Formula postoji i zapisana je u Dejtonskom sporazumu. Potrebna je politička zrelost da svi prihvate paritet, konsenzus i podjelu nadležnosti kao činjenicu, te da BiH može funkcionisati samo kao zajednica u kojoj niko ne pokušava da dominira nad drugim”, rekao je Karan za Glas Srpske.

On je naveo da će buduća vlast imati obavezu prema narodu Republike Srpske da očuva institucionalni kapacitet i njenu političku stabilnost, te da nastavi rad na njenom ekonomskom jačanju i međunarodnom pozicioniranju.

Karan je rekao da institucije i Dejtonski sporazum nisu samo osnov stabilnosti Republike Srpske nego i jedini održiv osnov stabilnosti cijele BiH.

“Iza nas je period velikih političkih i institucionalnih pritisaka i upravo se u takvim okolnostima pokazalo koliko je važno da Republika Srpska ima stabilne institucije koje redovno izvršavaju svoje ustavne nadležnosti”, istakao je Karan.

On je dodao da su takve institucije najbolja garancija da Srpska može da štiti svoje interese bez obzira na to odakle izazovi dolaze.

Istakao je da izazovi neće nestati, jer je suštinski politički spor u BiH spor između dva koncepta, federalnog, na kojem je zasnovan Dejtonski sporazum, i unitarnog, koji teži koncentraciji moći i odlučivanja u Sarajevu.

“Naš odgovor je politika odgovornosti, odbrane ustava i Dejtona, jer znamo šta su naši interesi, šta su naše dejtonske nadležnosti i gdje su ustavne granice preko kojih se ne može ići”, rekao je Karan.

Podsjetio je da je Dejton uspostavio sistem u kojem niko ne može da bude preglasan i u kojem je dogovor preduslov funkcionisanja, da njegova suština počiva na tri principa funkcionalne federalne države, paritetu, konsenzusu i jasnoj podjeli nadležnosti.

“Na takav akt su pristala sva tri konstitutivna naroda i njime su uspostavljeni mehanizmi zaštite i naroda i entiteta. Dejton nema alternativu ako želimo stabilnu i održivu BiH. Pitanje je postoji li spremnost svih aktera da ga zaista primjenjuju, a ne da iz njega uzimaju samo ono što im politički odgovara”, rekao je Karan.

Prema njegovim riječima, kada Republika Srpska brani svoje nadležnosti, traži poštovanje pravila na koja su svi pristali i koja su donijela mir.

“Do nas je da na tome istrajemo, ali je i do drugih u BiH, kao i međunarodnih aktera, da prihvate da se trajna stabilnost ne može graditi na nametanju, već samo na dogovoru”, naveo je Karan.

Odgovarajući na pitanje o intervencionizmu od strane visokih predstavnika koji je mahom vodio ka unitarizaciji BiH i poništavanju odluka stranaca koje su nastala kao posljedica primjene tzv. bonskih ovlašćenja, Karan je naveo da poništavanje tih akata treba biti institucionalan, pravno utemeljen i odgovoran proces.

On je naveo da su takozvana bonska ovlašćenja korišćena za nametanje zakona, smjene izabranih funkcionera i suštinsku prekompoziciju ustavom utvrđenih nadležnosti, pa se došlo u situaciju da je ustavna struktura BiH značajno mijenjana bez formalne promjene Ustava.

“Naš stav je da Aneks 10 Dejtonskog sporazuma ne daje visokom predstavniku zakonodavna ovlašćenja, a Ustav BiH jasno određuje ko donosi zakone. Suverenitet u BiH pripada narodu i entitetima, a ne stranom činiocu koji se postavlja iznad ustavnog poretka”, pojasnio je Karan.

Na pitanje da li Srpska ide u pravom smjeru na spoljnopolitičkom planu, Karan je ocijenio na ona danas vodi vrlo aktivnu i prepoznatljivu politiku međunarodnog pozicioniranja kroz razgovor na osnovu Ustava i Dejtonskog sporazuma.

On je istakao da Republika Srpska razgovara i gradi partnerstva gdje postoji zajednički interes, dok istovremeno jasno i argumentovano štititi svoju ustavnu poziciju i pravo na svoj glas.

Ukazao je na važnost kontakata koje predsjednik Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić ostvaruju sa međunarodnim partnerima.

“Kada se razgovor oslobodi predrasuda, otvara se prostor da se čuju i argumenti koji su godinama bili potiskivani”, zaključio je Karan.

U “Službenom glasniku Republike Srpske” objavljena je Odluka o izgledu, sadržaju, svojstvima i karakteristikama glasačkog listića za sve nivoe neposrednih izbora u Bosni i Hercegovini na opštim izborima 2026. godine, i ništa ne bi bilo sporno da na glasačkim listićima nema ozbiljnih pravopisnih grešaka.

Recimo, u naslovu glasačkog listića piše “kandidatska листа”, što znači da su pomiješane latinica i ćirilica.

“To nije do nas. To je do Centralne izborne komisije. Oni su nam preko Sekretarijata poslali materijal i mi na njega ne smijemo imati intervencije. Grešku sam vidio, ali nismo smjeli intervenisati”, rekao je za “Nezavisne novine” Miloš Lukić, v.d. direktora “Službenog glasnika Republike Srpske”.

Kako će se glasati za Predsjedništvo BiH i parlamente

Kada je riječ o samoj odluci koja je objavljena u “Službenom glasniku”, u njoj se detaljno navode i objašnjavaju izgled glasačkog listića i kako glasati. Recimo, za člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske treba popuniti kružić ispred samo jednog kandidata.

“Možete glasati za bošnjačkog ili hrvatskog kandidata, ali ne za oba”, navodi se u napomeni uz glasački listić za člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH.

Kod glasanja za parlamente, odnosno Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i kantonalnu skupštinu birači će moći glasati samo za jednu političku partiju, koaliciju ili nezavisnog kandidata, s tim da će moći dati do maksimalno tri preferencijalna glasa i kandidatima. To znači ako neko glasa za X političku partiju u drugoj koloni će moći obojiti do tri kružića ispred brojeva, s tim da ti brojevi označavaju poziciju na kandidatskoj listi koja će doći uz glasački listić.

Objavljeno i uputstvo za skeniranje glasačkih listića

U uputstvu koje je objavljeno navedeno je i kako se skenira glasački listić. Nakon što se glasa, odnosno oboje kružići na glasačkim listićima, potrebno je “zaštititi” taj listić na način da se okrene prema dolje da se ne vide imena kandidata, zatim se svaki glasački listić ubacuje pojedinačno u prednji okvir skenera i nakon toga se prate uputstva na ekranu skenera.

Šta donose nove tehnologije na izborima 2026.

Podsjećanja radi, na ovim izborima prvi put glasaće se uz pomoć novih tehnologija. To podrazumijeva da će se na biračkim mjestima koristiti uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i skeneri koji će skenirati glasačke listiće, odnosno koji će na kraju služiti kao glasačka kutija.

Postupak glasanja takođe će biti znatno drugačiji nego ranije. Prilikom dolaska na biračko mjesto birač će se identifikovati otiskom prsta, a nakon što uređaj za biometriju očita podatke izbaciće slip koji će taj birač morati potpisati. Ranije potpisivanje biračkih spiskova nakon identifikacije odlazi u prošlost.

Poslije toga birač će dobiti birački materijal, odnosno kandidatske liste i dva ili tri dodatna listića (u zavisnosti od toga da li glasa u Federaciji BiH ili Republici Srpskoj), na kojima će glasati za parlamente.

To u praksi znači da će glasač u Republici Srpskoj dobiti šest listića, na jednom će glasati za srpskog člana Predsjedništva BiH, na drugom za predsjednika Republike Srpske, a na druga dva će glasati za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske, s tim da će uz ta dva listića za glasanje za parlamente doći i kandidatske liste koje će praktično biti samo informativne. U Federaciji BiH birači će dobiti sedam listića jer oni biraju tri parlamenta i člana Predsjedništva BiH.