VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Mandić: Ujedinjena Srpska je dokaz snažnog srpskog zajedništva

    Mandić: Ujedinjena Srpska je dokaz snažnog srpskog zajedništva

    Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić obratio se danas na 11. sjednici Ujedinjene Srpske u Banjaluci, poručivši da saradnju srpskog naroda i njegovih političkih predstavnika „ne može spriječiti niko“, jer pripadaju istoj kulturi, crkvi i naciji.

    Mandić je rekao da mu predstavlja posebnu čast što se obraća na, kako je naveo, „veličanstvenom sabranju“ Ujedinjene Srpske, ističući da želi da njegovo obraćanje bude simbol snažne saradnje srpskog naroda na svim prostorima gdje živi.

    „Mi smo jedan živi organizam koji je izložen mnogobrojnim, često nedobronamjernim i suprotstavljenim uticajima na različitim djelovima našeg nacionalnog tijela“, rekao je Mandić.

    Govoreći o političkoj situaciji u Crnoj Gori, lider Nove srpske demokratije istakao je da se srpski narod više neće povlačiti pred pokušajima da bude sveden na građane drugog reda, naglašavajući da Srbi danas prvi put nakon Drugog svjetskog rata učestvuju u vlasti u Crnoj Gori kao dio demokratske i proevropske vlade.

    „Ne treba ni meni ni Srbima vlast da bi bili u foteljama, nego da se bolje i uticajnije čuje srpski glas, da se poštuje njihova riječ i ispune njihovi opravdani zahtjevi“, poručio je Mandić.

    On je naveo da je učešće srpskih predstavnika u vlasti donijelo konkretne rezultate, među kojima su rast plata i penzija, istorijski niska stopa nezaposlenosti i bolji položaj srpskog naroda u Crnoj Gori.

    Mandić je podsjetio i na političke i društvene borbe koje je, kako je rekao, srpski narod vodio prethodnih decenija, posebno izdvajajući litije i smjenu vlasti 2020. godine, kao i sudski proces za navodni „državni udar“, u kojem su on i njegove kolege pravosnažno oslobođeni.

    „Narod je na veličanstvenim litijama pripremio prvu demokratsku smjenu vlasti u istoriji Crne Gore“, rekao je Mandić.

    Posebnu zahvalnost uputio je predsjedniku Ujedinjene Srpske Nenadu Stevandiću i toj političkoj partiji, ističući da su uvijek bili uz Novu srpsku demokratiju i srpski narod u Crnoj Gori.

    „Hvala ti, brate Nenade, što ste tvoja stranka i ti uvijek rame uz rame uz našu Novu srpsku demokratiju i srpski narod u Crnoj Gori“, poručio je Mandić.

    Na kraju obraćanja, Mandić je poželio uspješan rad Skupštini Ujedinjene Srpske, uz poruke zajedništva i podrške Republici Srpskoj, Srbiji i srpskom narodu gdje god da živi.

  • Da li će u EU prije zemlje zapadnog Balkana ili Ukrajina?

    Da li će u EU prije zemlje zapadnog Balkana ili Ukrajina?

    Brisel bi u narednih nekoliko sedmica i mjeseci mogao praktično predstaviti model na koji će se nastaviti proces proširenja.

    Iako se ne mora nužno očekivati zvanično predstavljanje, sudeći prema pozicioniranju zemalja članica i prijedloga koji su se pojavili u proteklih nekoliko dana, EU se približava rješenju kako pomiriti različita gledanja i interese pojedinih zemalja članica kako ovaj proces privesti kraju.

    Različiti interesi u EU

    Problem koji odavno postoji u Briselu kada je u pitanju zapadni Balkan može se pojednostaviti na sljedeći način: Kad je u pitanju proširenje EU na zapadni Balkan, postoje četiri grupe zemalja u EU: Jedna, koja okuplja neformalnu grupu Prijatelja zapadnog Balkana, snažno se zalaže za što ranije primanje ovih zemalja. Drugu grupu čine zemlje koje se slažu, ali traže da se ispune svi uslovi u procesu proširenja prije nego što se može početi razmatrati prijem. Treću grupu čine zemlje koje podržavaju što skoriji prijem Ukrajine u EU, a zapadni Balkan vide kao dio šireg procesa, dok četvrtu grupu čine zemlje koje nemaju preferenciju i glasaće onako kako se većina dogovori.

    Čini se da je tek dolazak Donalda Trampa na čelo Amerike pokrenuo proces jer je inicirao mirovne pregovore s Ukrajinom i Rusijom za završetak rata koji je Rusija počela u februaru 2022. godine. Nakon toga Ukrajina je od EU tražila jasnoću kada i kako može očekivati da postane članica EU. Kada su zemlje na istoku EU tražile hitan prijem Ukrajine, druga grupa zemalja je pitala šta je sa zemljama zapadnog Balkana, koje su u procesu praktično od Solunskog samita 2003. godine.

    Događaji koje sada gledamo kad je riječ o proširenju su finalizacija tog procesa: pravi se dogovor na nivou Evropskog savjeta kako će izgledati buduća strategija proširenja EU na Ukrajinu, Moldaviju i na zapadni Balkan.

    “Nezavisne” su već pisale o njemačkom modelu, koji je predstavio Fridrih Merc, njemački kancelar, koji podrazumijeva kasniji prijem, ali trenutno uključivanje ovih zemalja u neke od internih procesa EU, bez prava glasa.

    Novi prijedlozi

    Drugi prijedlog stigao je od Prijatelja zapadnog Balkana, grupe koju čine Austrija, Slovenija, Hrvatska, Italija, Češka, Slovačka i Grčka. Oni predlažu što skorije uključivanje zemalja u proces proširenja u Zajedničko tržište EU, kao prvi korak ka članstvu. Dio plana je da se tokom pregovora po poglavljima i klasterima zemlje kako zaključuju ključna mjerila postepeno uključuju u te aspekte EU. Takođe, ove zemlje predviđaju viši nivo saradnje u strateški važnim oblastima za EU poput energije i migracija.

    Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, nedavno je govorila o sličnom modelu, iz čega se može zaključiti da je to u stvari dio istog procesa, s obzirom na to da ona kao komesarka dolazi iz Slovenije.

    Države članice oprezne

    Faris Kočan, ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana i istraživač na Fakultetu za društvene nauke iz Ljubljane, za “Nezavisne” ukazuje na još jedan bitan segment rasprave o proširenju unutar EU: S jedne strane postoji potreba za proširenjem, a s druge strane oprez među državama članicama oko institucionalne spremnosti same EU.

    “Rat u Ukrajini potpuno je promijenio percepciju proširenja – ono nije pitanje tehničkog usklađivanja i reformi, nego pitanje sigurnosti, geopolitičkog utjecaja i strateške autonomije EU kroz procese deglobalizacije i reindustrijalizacije gdje je zapadni Balkan jako bitan. Zapadni Balkan se u toj debati nalazi u pomalo paradoksalnoj situaciji. Formalno, zemlje regiona su mnogo duže u procesu pristupanja i u nekim segmentima tehnički su daleko ispred Ukrajine. Međutim, proces je godinama bio usporen zbog zamora od proširenja, bilateralnih sporova i unutrašnjih problema u samim državama regiona. Ukrajina je, zahvaljujući ratu i geopolitičkom značaju, dobila politički momentum koji zapadni Balkan dugo nije imao”, ističe on.

    Kočan ukazuje na ono što je svakom stanovniku zapadnog Balkana odavno dio svakodnevice – želja za članstvom u EU koje se već godinama čini nedostižnim.

    “Zbog toga danas postoji određena frustracija u regionu: zemlje zapadnog Balkana smatraju da su godinama čekale uz stalne zahtjeve za reformama, dok je Ukrajina veoma brzo dobila status kandidata i otvorila novu dinamiku odnosa s EU”, naglasio je on.

    Dodao je da podrška koja postoji za Ukrajinu ne znači i brzo članstvo jer se zemlja nalazi u ratu i suočena je s potrebama brojnih reformi.

    “Najrealnije je očekivati da bi prve naredne članice mogle biti pojedinačne zemlje zapadnog Balkana koje su najdalje odmakle u pregovorima, prije svega Crna Gora, eventualno Albanija ako zadrži tempo reformi. Ukrajina vjerovatno neće ući preko reda u kratkom roku, ali će imati veoma snažnu političku podršku i vjerovatno ubrzan proces u odnosu na klasičnu logiku proširenja. Suštinski, EU danas pokušava balansirati između dva cilja: očuvanja kredibiliteta prema zapadnom Balkanu i strateške potrebe da dugoročno veže Ukrajinu za evropski prostor”, smatra on.

  • Macut i Minić u Trebinju: Gasovod i aerodrom među ključnim prioritetima

    Macut i Minić u Trebinju: Gasovod i aerodrom među ključnim prioritetima

    Gasna konekcija između Srbije i Republike Srpske, kao i projekat Aerodroma Trebinje, predstavljaju prioritete u saradnji dvije vlade, poručeno je nakon sastanka premijera Srbije Đura Macuta i premijera Republike Srpske Save Minića u Trebinju.

    Macut je istakao da je povezivanje gasnog sistema Srbije i Republike Srpske od izuzetnog značaja za dalji ekonomski razvoj i energetsku stabilnost regiona. Naveo je da očekuje da će početkom juna u Tuzli biti definisani konkretni koraci za realizaciju novog pravca gasovoda od Batajnice prema granici sa Republikom Srpskom, u dužini od oko 60 kilometara.

    – To bi omogućilo da novi gasovod, uz dvije kompresorske stanice, značajno poveća mogućnost dopremanja gasa prema Republici Srpskoj, što je od velikog značaja za dalji ekonomski razvoj – rekao je Macut.

    Naglasio je da je riječ o jednom od ključnih prioriteta u narednom periodu, te izrazio očekivanje da će dodatni pomaci biti potvrđeni na zajedničkoj sjednici dvije vlade u Banjaluci 23. juna.

    Premijer Srbije osvrnuo se i na projekat Aerodroma Trebinje, ocijenivši da će on predstavljati osnov razvoja istočnog dijela Republike Srpske, ali i dodatno unaprijediti povezanost sa Srbijom i otvoriti nove turističke potencijale.

    – Glavni vodni projekat je završen, dok će glavni projekat biti gotov za tri mjeseca. Završene su i analize koje prethode studiji uticaja na životnu sredinu i očekujemo dozvole u narednom periodu – naveo je Macut.

    Premijer Republike Srpske Savo Minić rekao je da je završena studija uticaja na životnu sredinu i da bi ekološka dozvola trebalo da bude izdata u roku od 45 dana od podnošenja zahtjeva. Istakao je da je projekat Aerodroma Trebinje godinama bio usporen administrativnim procedurama, ali da su sada obezbijeđene saglasnosti Hrvatske i Crne Gore.

    – Mislim da je za Srbiju i Srpsku velika stvar što smo konačno uspjeli da prođemo kroz značajne faze realizacije ovog projekta – rekao je Minić.

    On je naveo da je eksproprijacija zemljišta već prešla 20 odsto realizacije, dok glavni vodni projekat podrazumijeva kompletnu odvodnju i hidrotehničku infrastrukturu neophodnu za funkcionisanje aerodroma.

    Govoreći o gasovodnim kapacitetima, Minić je istakao da je Republici Srpskoj neophodno dodatno jačanje sistema snabdijevanja gasom, te da je Srbija dala podršku projektu novog gasovoda od Batajnice prema Republici Srpskoj.

    – Smatramo veoma bitnim sastanak početkom juna u Tuzli, gdje očekujemo da predstavnici Srbije, Republike Srpske i Federacije BiH naprave novi iskorak kada je riječ o ovom projektu – rekao je Minić.

    Tokom sastanka potvrđena je i opredijeljenost za nastavak zajedničkih infrastrukturnih i razvojnih projekata, među kojima su autoput Banjaluka–Beograd, uskotračna pruga Mokra Gora–Višegrad, kao i saradnja u oblastima obrazovanja, nauke, turizma i ekonomije.

    U okviru posjete, ministri pravde Republike Srpske i Srbije, Goran Selak i Nenad Vujić, potpisali su izjave o namjerama koje se odnose na međusobno priznavanje pravosudnih ispita i jačanje institucionalne saradnje u oblasti pravosuđa.

  • Most u Gradišci pod hitnom sanacijom

    Most u Gradišci pod hitnom sanacijom

    Saobraćaj preko starog mosta na rijeci Savi u Gradišci i dalje je potpuno obustavljen nakon što se prije nekoliko dana urušio dio pješačke staze i zaštitne ograde na nadvožnjaku koji vodi prema graničnom prelazu.

    Dok traju intenzivni radovi i detaljna ispitivanja konstrukcije, iz Puteva Republike Srpske poručuju da sama konstrukcija mosta preko Save nije ugrožena, te da je problem nastao na dijelu nadvožnjaka izgrađenom još 1962. godine.

     

     

    Direktor Puteva Republike Srpske Miroslav Janković za BL portal kaže da je urušeni dio decenijama bio izložen ogromnom saobraćajnom opterećenju, a da se sumnja kako je dodatni pritisak izazvalo teretno vozilo koje je prešlo preko same pješačke zone.

    „Oporci na samom mostu su iz 1930. godine, dakle stari su nepunih 100 godina. Sami nadvožnjaci su rađeni znatno kasnije. Jedan je građen 1962. godine i to je upravo ovaj na kome se desila destrukcija, dok je drugi nadvožnjak, koji se nalazi neposredno prije graničnog prelaza iz pravca Hrvatske, građen 1974. godine. Sam most preko rijeke uopšte nije upitan, ovdje se otkinuo dio pješačke staze i dio ograde preko nadvožnjaka koji ide prema mostu“, rekao je Janković.

  • Novi prelazi prve kategorije u najboljem slučaju biće funkcionalni tek sljedeće godine

    Novi prelazi prve kategorije u najboljem slučaju biće funkcionalni tek sljedeće godine

    Slike gužvi u Gradišci, kakve smo gledali zbog politikanstva, govore više od riječi. Stoga vijest da je Savjet ministara usvojio izvještaj za novi sporazum o granicama sa Hrvatskom, kojim BiH umjesto dva dobija šest BIP prelaza, pozdravljaju i privrednici i logističari.

    Ipak, da bi se spriječili svakodnevni milionski gubici, administracija mora biti brža od propadanja domaće privrede, jer su za privredu u BiH samo dva specijalizovana prelaza ka Evropskoj uniji odavno tijesna. To se neće desiti preko noći, a iz Uprave za indirektno oporezivanje kažu da će, u najboljem slučaju, tek dogodine.

    Domaća privreda grčevito se bori za konkurentnost na evropskom tržištu, jer je godinama usmjerena u samo dvije geografske tačke. Na sjeveru Gradiška, na jugu Bijača – dva prelaza na kojima su se ukrštale sve muke naših vozača i izvoznika. Da li je bio potreban kolaps zbog urušavanja mosta u Gradišci da novi granični prelaz tek onda bude otvoren, pa da Savjet ministara usvoji i ka Predsjedništvu uputi informaciju o toku pregovora sa Hrvatskom o budućem sporazumu i novim BIP prelazima?

    – Važno je da se i ova procedura što je moguće prije ubrza, jer ovaj sporazum stupa na snagu potpisivanjem, a onda naravno slijedi njegova ratifikacija – kaže predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

    Do impozantnog broja od šest graničnih prelaza sa inspekcijskim nadzorom u odnosu na dva postojeća nije dovoljna samo ratifikacija sporazuma. Prelazi će biti otvoreni tek kada se obezvjede tehnički uslovi.

    – Ni na jednom predviđenom za novi BIP nema tehničkih uslova ni sa Hrvatske ni sa naše strane da bi bili otvoreni. Ide ratifikacija, pa tek onda izgradnja. Po meni nije realno da će se to desiti prije 2027. godine – ističe direktor UIO Zoran Tegeltija.

    Dakle odličan, ali tek prvi korak koji otvara vrata bržem transportu, konkurentnosti domaće privrede, jer i privrednicima i prevoznicima čaša žuči odavno se izlila.

    – Oduvjek su mostovi bili simboli koji spajaju ljude, regione, države. Samo kod nas su simbol nekog nejedinstva, razdvajanja, problema. Pozivam sve da radimo na tome da se veći broj graničnih prelaza otvori – kaže predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić.

    Glavni koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH” Velibor Peulić podsjetio je na troškove za privredu.

    – Problem koji smo imali sa Gradiškom značio bi 350.000 dnevno više troškova za privredu, 100 dana sa 350.000 evra, mi faktički gubimo bilo kakvu konkurentnost – kaže Peulić.

    Novi BIP prelazi jesu spas za privredu, ali samo ako se sa riječi hitno pređe na djela. U suprotnom, izvoznici iz Republike Srpske i Federacije platiće cijenu, koju domaća ekonomija teško može podnijeti.

  • Predsjednik Stevandić posjetio Dugu njivu i položio vijenac na bistu generala Simića u Modriči

    Predsjednik Stevandić posjetio Dugu njivu i položio vijenac na bistu generala Simića u Modriči

     

    Predsjednik Narodne skupštine dr Nenad Stevandić posjetio je danas Dugi njivu kod Modriče, komandno mjesto proboja Koridora života, te položio vijenac kod biste general-majora Vojske Republike Srpske Novice Simića u Modriči.

    Stevandić je naglasio da se ovom posjetom, nakon današnjeg obilježavanja Dana stradanja 12 beba, slijedi veza i klanjamo se onima koji su omogućili da se to više nikad ne ponovi.

    “Klanjamo se onima koji su probili Koridor života i zato smo položili cvijeće braniocima i oslobodiocima i podsjetili se kako je to bilo, posjetili i krušku pod kojom su bili generali Talić i Kelečević, kasnije general Simić, kod čije biste smo takođe položili cvijeće. Puno emocija, ali i puno obaveza. Ove godine se približava Vidovdan da obilježimo 34 godine, ali svaki dan treba da se sjetimo onih koji su omogućili da preživimo i da nas ne sasijeku, da Republika Srpska bude iz jednog dijela. Slava im”, rekao je Stevandić.

  • Kadeti MUP Srpske položili zakletvu; Budimir: Novi policijski kadrovi su čuvari otadžbine

    Kadeti MUP Srpske položili zakletvu; Budimir: Novi policijski kadrovi su čuvari otadžbine

    Na svečanosti u Centru za obuku u Zalužanima kod Banjaluke zakletvu je danas položilo 138 kadeta školovanih za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i 43 kadeta za Policiju Brčko distrikta.

    – Dobili smo 138 novih pripadnika. Čestitam kadetima na uspješno završenom školovanju, te im želim da budu na ponos svojim roditeljima i Srpskoj. Јer oni su čuvari otadžbine za koju su živote dali heroji u najtežim vremenima njenog stvaranja – rekao je resorni ministar, Željko Budimir.

    Novi kadrovi omogućavaju da se bezbolnije prođe aktuelna smjena generacija u MUP-u jer treba imati nultu toleranciju prema kriminalu.

    – U julu ćemo upisati narednu klasu i u policijski sistem ulaze mladi ljudi koji su patriote i stručnjaci u oblastima u kojima će raditi. Poručujem im svima da nastave školovanje i da se usavršavaju, jer je to potrebno Srpskoj – rekao je Budimir.

    Načelnik Uprave MUP-a Srpske za policijsko obrazovanje, Mile Šikman, podsjetio je da su kadeti, uspješno završivši desetomjesečnu obuku, osposobljeni za samostalno obavljanje policijskog posla.

    – Nakon ovoga završiće šestomjesečni pripravnički staž i pristupiti polaganju stručnog ispita. To je uslov da budu primljeni u puni radni odnos kao policijski službenici – rekao je Šikman.

    Valentina Škorić iz Banjaluke, danas nagrađena od rukovodstva republičke Policije kao najbolji kadet 28. klade Policijske akademije, rekla je da će svoj posao obavljati profesionalno, te se i dalje školovati i usavršavati.

    – Sve ovo mi je podsticaj da što bolje radim na očuvanju bezbjednosti, imovine, mira i slobode svih građana Srpske – rekla je ona.

    Nagrade za najupješnije kadete su nakon zakletve dobili i Strahinja Kokan i Ozren Grujičić.

    Događaju su prisustvovali direktor Policije Srpske Siniša Kostrešević i brojna rodbina kadeta 28. klase Policijske akademije.

    Foto: RTRS/Ustupljena fotografija

  • Stevandić: Onemogućavanje transporta kiseonika – surov i licjemeran zločin

    Stevandić: Onemogućavanje transporta kiseonika – surov i licjemeran zločin

    Onemogućavanje transporta kiseonika za Banjaluku 1992. godine, zbog čega je u Kliničkom centru umrlo 12 beba, surov je i licemjeran zločin, zbog kojeg se niko nije pokajao, rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić u Banjaluci na obilježavanju 34 godine od smrti 12 beba.

    – Zato nećemo da opraštamo ovakve stvari i bezdušnost da se zabrani da djeca dobiju kiseonik – poručio je Stevandić.

    Stevandić je dodao da bi se o ovom zločinu tiho pričalo da nije samosvijesti i samopoštovanja srpskog naroda.

    – Republika Srpska nam je omogućila da složno pokažemo svoje dostojanstvo, jer smo i nakon ovog podmuklog zločina liječili neprijateljske vojnike i danas se u Univerzitetskom kliničkom centru Srpske liječe djeca svih nacionalnosti. Ne dijelimo ih kao što su Republiku Srpsku odijelili od onih koji treba da imaju kiseonik i prežive – istakao je Stevandić.

    Podsjećamo, na spomen-obilježje “Život” u centru Banjaluke danas su položeni vijenci i cvijeće povodom obilježavanja 34 godine od smrti 12 banjalučkih beba u tadašnjem Kliničkom centru koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

    Prethodno je kod spomenika 12 beba na banjalučkom Novog groblju služen parastos, kojem su, osim porodica banjalučkih beba, prisustvovali i ministar prosvjete i kulture Borivoje Golubović i ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Draga Mastilović.

  • Stevandić pozvao na spektakl u nedjelju: Očekuje se dosad najveća Skupština Ujedinjene Srpske

    Stevandić pozvao na spektakl u nedjelju: Očekuje se dosad najveća Skupština Ujedinjene Srpske

    Skupština Ujedinjene Srpske biće održana u nedjelju, u 13 časova, u banjalučkoj sportskoj dvorani „Borik“.

    Sudeći prema informacijama iz stranke, ovo će biti dosad najveća Skupština koja treba da potvrdi rast, snagu i organizaciji Ujedinjene Srpske – jedne od ključnih partija vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.

    Kako saznajemo, biće predstavljen strateški dokument US koji nosi simboličan naziv „Pametna Srpska“ u kome su pobrojane i detaljno razrađene mjere za poboljšanje života i ambijenta u svim oblastima u Republici Srpskoj.

    Predsjednik stranke i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić na društvenim mrežama je najavio Skupštinu, uz stranačku himnu u kojoj su riječi: „Ujedinjena Srpska zna, kad god zatreba, da je nesalomljiva.

    „Vidimo se u nedjelju na najvećoj Skupštini Ujedinjene Srpske u sportskoj dvorani Borik u Banjaluci!“, napisao je Stevandić na mrežama.

  • Vlada Srpske ulaže više od milion KM u hotel star 114 godina

    Vlada Srpske ulaže više od milion KM u hotel star 114 godina

    Vlada Republike Srpske namjerava da u hotel “Grand” u Šamcu, star 114 godina, uloži više od milion KM.

    Na 11. sjednici, održanoj juče, u četvrtak, 21. maja 2026. godine u Banjaluci, Vlada je razmatrala informaciju o prioritetnom kapitalnom projektu “Rekonstrukcija starog hotela u opštini Šamac”.

    Novac iz budžeta

    Usvojila ju je sa zaključkom da se ovaj projekat podrži u skladu sa mogućnostima finansiranja iz budžeta Republike Srpske.

    “Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 1.130.391,45 KM sa PDV-om”, naveli su iz Vlade Republike Srpske.

    Hotel “Grand” je, kako su dodali, izgrađen 1912. godine i predstavlja jedan od ključnih objekata u procesu urbanog i društvenog razvoja grada početkom 20. vijeka.

    U lošem stanju

    “Usljed starosti objekta i posljedica poplava iz maja 2014. godine, objekat je pretrpio značajna oštećenja i danas se nalazi u izrazito lošem stanju”, istakli su iz Vlade Republike Srpske.

    Predviđena buduća namjena objekta uključuje smještaj organizacija civilnog društva, omladinskih i drugih javnih organizacija na spratovima, dok bi prizemlje imalo kombinovanu javnu i komercijalnu funkciju.