Kategorija: Vijesti

Vlada Republike Srpske namjerava da u hotel “Grand” u Šamcu, star 114 godina, uloži više od milion KM.

Na 11. sjednici, održanoj juče, u četvrtak, 21. maja 2026. godine u Banjaluci, Vlada je razmatrala informaciju o prioritetnom kapitalnom projektu “Rekonstrukcija starog hotela u opštini Šamac”.

Novac iz budžeta

Usvojila ju je sa zaključkom da se ovaj projekat podrži u skladu sa mogućnostima finansiranja iz budžeta Republike Srpske.

“Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 1.130.391,45 KM sa PDV-om”, naveli su iz Vlade Republike Srpske.

Hotel “Grand” je, kako su dodali, izgrađen 1912. godine i predstavlja jedan od ključnih objekata u procesu urbanog i društvenog razvoja grada početkom 20. vijeka.

U lošem stanju

“Usljed starosti objekta i posljedica poplava iz maja 2014. godine, objekat je pretrpio značajna oštećenja i danas se nalazi u izrazito lošem stanju”, istakli su iz Vlade Republike Srpske.

Predviđena buduća namjena objekta uključuje smještaj organizacija civilnog društva, omladinskih i drugih javnih organizacija na spratovima, dok bi prizemlje imalo kombinovanu javnu i komercijalnu funkciju.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan istakao je da se u maju 1992. godine u tišini banjalučkog porodilišta vodila najteža bitka, bitka novorođenčadi za svaki udah.

– Zbog nerazumijevanja i nehumanosti onih koji su u tom trenutku odlučivali o ljudskim sudbinama, tek rođenim bebama oduzeto je pravo na život. Bitku su izgubile bebe zbog surove političke odluke. Nečovječnost je nadjačala ljudskost i upravo zbog toga ovakva odluka nikada ne može biti zaboravljena i oproštena – izjavio je Karan za Srnu povodom obilježavanja 34 godine od smrti 12 banjalučkih beba u tadašnjem Kliničkom centru, koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Predsjednik Srpske je podsjetio da su odlukom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, tokom maja 1992. godine, zabranjeni međunarodni letovi, pa čak i humanitarni letovi koji su iz Beograda trebali da dopreme prijeko potrebni kiseonik za banjalučko porodilište.

– Neizmjerna i neopisiva bol i tuga koje je ova tragedija ostavila iza sebe jedan je od presudnih trenutaka koji je srpske borce podstakao na odlučujuću akciju proboja Koridora kroz Posavinu. Herojskom borbom otvoren je put života i spasa, kojim su Republika Srpska povezane sa maticom Srbijom, omogućavajući opstanak srpskog naroda na ovim prostorima – naglasio je Karan.

On je istakao da je dužnost Republike Srpske da čuva sjećanje na 12 banjalučkih beba i istinu o njihovom stradanju.

Smrt 12 banjalučkih beba je jedna od najtragičnijih i najpotresnijih rana srpskog naroda u Republici Srpskoj i posljedica neljudske blokade i sramnog ćutanja međunarodne zajednice koja je dozvolila da nevina djeca umiru bez kiseonika, bez mogućnosti da dišu, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Dok su moćnici svijeta raspravljali o procedurama i politikama, naveo je Dodik za Srnu, u banjalučkom porodilištu gasio se jedan po jedan život tek rođenih beba koje su odmah po rođenju jedino upoznale surovost i okrutnost svijeta koji im nije dozvolio da dišu.

– Iako su prebrzo napustili ovaj svijet, ostali su vječno da žive u kolektivnom pamćenju Republike Srpske i srpskog naroda – naglasio je Dodik.

Povodom obilježavanja 34 godine od smrti 12 banjalučkih beba u tadašnjem Kliničkom centru u Banjaluci, koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika, Dodik je rekao za Srnu da 12 banjalučkih beba nisu samo simbol tragedije, već i simbol nepravde koju je srpski narod preživio.

– Umrle su jer je dijelu međunarodne zajednice bila važnija politika, mržnja i nadmudrivanje od dječijeg života – istakao je Dodik.

On je ukazao da je svijet tada položio ispit iz okrutnosti, ali je srpski narod položio ispit iz dostojanstva, saosjećanja, prkosa i pamćenja.

– Dvanaest banjalučkih zvjezdica nisu ugašene, one su preseljene na nebo otadžbine da nam vječno svijetle i opominju nas šta znači život i sloboda – naglasio je Dodik.

Njihov jedini grijeh bio je, kaže Dodik, to što su rođeni ovdje, u vihoru nepravde koja je svijetu zatvorila oči, a njima uskratila udah kiseonika.

– Zato danas možemo slobodno reći da tamo gdje prestaje ljudska humanost, počinje vječna straža naših dvanaest anđela. Banjalučke bebe, uskraćene za pravo disanja, a samim tim i za pravom na život, ostale su najčistija i najtužnija suza naše istorije. Otadžbina Republika Srpska ih ne zaboravlja, jer narod koji pamti takvu žrtvu, nikada ne može biti pobijeđen – istakao je Dodik.

On je ukazao da 12 malih anđela nikada nisu dočekali svoje prve korake, ali su zauvijek ugrađeni u temelje našeg i opstanka Republike Srpske, dodavši da je njihova prva kolijevka satkana u srcima svakog Srbina gdje ih čuvamo od zaborava.

Prema njegovim riječima, svaka godišnjica nije samo dan tuge, već i dan zavjeta da se takav zločin nad nevinošću nikada više ne ponovi i da istina ostane jača od pokušaja zaborava.

– Njihova smrt nas opominje da nikada ne smijemo da zaboravimo kroz kakvu smo nepravdu prolazili i koliko je visoka cijena slobode i prava na život. Njihovi neproživljeni životi naša su trajna obaveza da čuvamo i volimo ovu zemlju, kako se takav sumrak i sunovrat više nikada i nikome ne bi ponovio. Neka im je vječna slava – poručio je Dodik.

Fridrih Merc, njemački kancelar, liderima EU iznio je prijedlog kako bi se mogla pomiriti potreba proširenja EU, uz istovremeno insistiranje da sve zemlje kandidati sprovedu pune reforme kako bi bile spremne kada budu postale članice.

Šta predviđa Mercov prijedlog za Zapadni Balkan

• Privilegovan pristup tržištu EU
• Bližu saradnju sa evropskim institucijama
• Status posmatrača u pojedinim institucijama EU
• Zajedničke sjednice sa predstavnicima EU
• Postepenu integraciju kroz reformske procese
• Veću uključenost regiona u donošenje odluka

Postepena integracija prije punopravnog članstva

Za zemlje zapadnog Balkana i Moldaviju Merc je u pismu Antoniju Kosti, predsjedniku Evropskog savjeta, i Ursuli fon der Lajen, predsjednici Evropske komisije, predložio privilegovan pristup zajedničkom tržištu EU uz tješnje veze s evropskim institucijama.

“Mogli bismo predvidjeti i za ove zemlje značajne korake na njihovom putu ka članstvu, na primjer, privilegovan pristup unutrašnjem tržištu i tješnje veze sa evropskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, poput dodjeljivanja statusa posmatrača zemljama zapadnog Balkana u svim relevantnim institucijama EU, kao i održavanja zajedničkih sjednica Evropske komisije ili Evropskog parlamenta sa predstavnicima zemalja zapadnog Balkana o pitanjima koja se direktno odnose na region”, naveo je Merc u pismu koje je u posjedu “Nezavisnih”.

Merc smatra da bi postepena integracija mogla biti uspostavljena kroz formiranje blokova koji bi mogli predstavljati osnovu za punu primjenu odgovarajućih oblasti politika, a zatim bi bila praćena povećanom podrškom u procesu sprovođenja reformi u sklopu pravne tekovine EU.

Prevedeno na obični jezik, Merc predlaže da EU i zemlje regiona zajedno rade na odlukama koje će se odnositi na oba partnera i da ih uklope u obaveze koje bi zemlje regiona svakako morale ispuniti na putu ka članstvu. Time bi se, po svemu sudeći, zemlje regiona uvele u funkcionisanje EU dok istovremeno ispunjavaju obaveze ka članstvu.

“EU mora ispuniti obećanje”

Merc je naglasio da ove prijedloge iznosi kako bi EU ispunila svoje obaveze prema zemljama kandidatima.

“Predlažem da ostanemo čvrsti u našem obećanju da zemlje zapadnog Balkana i Moldavija mogu pristupiti EU, kako je utvrđeno Kopenhaškim kriterijumima i predviđeno Solunskom agendom iz 2003. godine. Naš cilj se nije promijenio: dovršetak EU kroz uključivanje svih zemalja kandidata”, naveo je Merc.

Radi stavljanja stvari u kontekst, Merc je ovo pismo napisao prevashodno zbog pitanja Ukrajine, koje EU vidi kao svoj egzistencijalni bezbjednosni problem. EU je sve više ovisna o Ukrajini kad je u pitanju ulaganje u odbrambene kapacitete i ono čime Ukrajina može doprinijeti kad je u pitanju evropska bezbjednosti. Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, i vlada njegove zemlje, pokušali su objediniti ova dva pitanja na način da Ukrajina uđe u EU možda već naredne godine i da na taj način EU dobije značajnu vojnu formaciju kao dio svoje bezbjednosne strategije. Dio zemalja EU, posebno one prema istoku, prihvatile su ovaj prijedlog, dok je dio zemalja u grupi “Prijatelji zapadnog Balkana” insistirao da se ne može dati Ukrajini takav model bez toga da se slično ponudi i zemljama našeg regiona.

Čini se da je Mercovo pismo pokušaj da se pomire ova dva stava, jer on u svom pismu govori i o modelu za Ukrajinu koji bi ponudio nešto više u početnoj fazi, ali bi i naš region i Ukrajina na kraju imali isti status kao punopravne članice EU.

Ćerimagić: Dosta simbolike bez konkretnih koraka

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, takođe smatra da je ovo pismo u kontekstu rješavanja dileme oko nastavka proširenja i odnosa EU prema Ukrajini i zapadnom Balkanu.

Ćerimagić ističe da je osnovna poruka pisma da članstvo nijedna zemlja ne može dobiti brzo, a da se taj prelazni period iskoristi za postepenu integraciju.

“Međutim, inicijativa trenutno otvara više političkih, pravnih i praktičnih pitanja nego što daje odgovora. Čini se da i sam kancelar Merc to prepoznaje, a ta pitanja će vjerovatno postati dio širih rasprava među evropskim liderima u narednim mjesecima, iako tema još formalno nije na dnevnom redu Evropskog vijeća. Konkretno za zapadni Balkan, prijedlog sadrži ohrabrujući jezik o tome da puno članstvo ostaje cilj i da proces proširenja treba ubrzati. Ali u stvarnosti, riječ je više o simboličnoj nadogradnji postojećeg pristupa nego o velikom strateškom zaokretu. Ne postoje konkretne obaveze kada je riječ o Crnoj Gori ili drugim državama regiona, niti postoji jasna naznaka da bi zemlje koje brzo provode reforme mogle brže napredovati”, ocjenjuje Ćerimagić.

Kako ističe, Mercov prijedlog to ne isključuje eksplicitno, ali upada u oči da se i ne spominje.

“Sveukupno gledano, ovo više izgleda kao pokušaj upravljanja očekivanjima i blagog prilagođavanja postojećeg okvira nego kao dramatična pozitivna promjena u ponudi Berlina u odnosu na proširenje EU”, ocjenjuje on za “Nezavisne”.

Centralna banka BiH donijela je odluku o obilježjima i dizajnu novčanica konvertibilne marke apoena 10, 20, 50, 100 i 200 KM. Vidljive su promjene u bojama dosadašnjih novčanica.

Na naličju novčanice od deset KM, u verziji za FBiH, biće motiv stećka Križevići. Po odluci iz 2011. godine, motiv je bio stećak Radimlja. U verziji za Republiku Srpsku ostaje motiv vekne hljeba. I dalje će preovladavati nijanse narandžaste i plave boje. U verziji za FBiH ostaje portret Mehmedalije Maka Dizdara, a za Srpsku portret Alekse Šantića.

Na licu i naličju novčanice apoena 20 KM preovladavaće različite nijanse sivosmeđe i zelene boje. Po ranijoj odluci, preovladava siva boja i smeđa boja u različitim nijansama. Ostaju portreti Antuna Branka Šimića (za FBiH) i Filipa Višnjića (za Republiku Srpsku), kao i motivi stećka Radimlja, odnosno gusli.

Na licu i naličju novčanice apoena 50 KM preovladavaće različite nijanse narandžaste i plave boje. Dosad su preovladavale crvena i roza u različitim nijansama. Ostaju portreti Muse Ćazima Ćatića i Jovana Dučića, kao i stećka Zgošća (FBiH) i ilustracija knjige, naočala i olovke (Republika Srpska) na naličju.

Na licu i naličju novčanice apoena 100 KM preovladavaće različite nijanse smeđe i ljubičaste boje. Sada preovladava smeđa boja u različitim nijansama uz prisutnost oker boje. Ostaju portreti Nikole Šopa i Petra Kočića, kao i na naličju fragmet stećka Zgošća, odnosno motiv knjige, naočala i olovke.

Na licu i naličju novčanice apoena 200 KM preovladavaće različite nijanse plave i žute boje. Dosad je preovladavala plava boja sa prisutnom žutom i zelenom bojom. Ostaje portret Ive Andrića i most na Drini na naličju. Ova novčanica se nastavlja štampati u jednoj verziji.

U odluci je naznačeno da novčanice koje su u opticaju ostaju zakonsko sredstvo plaćanja, a Centralna banka BiH će donijeti posebne odluke o štampanju i puštanju u opticaj novih novčanica.

Novosti i u Evropi – Redizajn novčanica i ukidanje one od 500 evra!

Evropska centralna banka u završnoj je fazi projekta redizajna novčanica evra, koji je pokrenut krajem 2021. godine.

Nova serija donijeće značajne promjene u izgledu, ali i u strukturi apoena, među kojima je i ukidanje novčanice od 500 evra.

ECB je u julu prošle godine raspisala konkurs za evropske grafičke dizajnere kako bi prikupila vizuelne prijedloge za novu seriju novčanica.

Dizajneri koji su prošli selekciju imaju rok do kraja ovog mjeseca da dostave svoja konačna rješenja. Nakon toga, prijedlozi će biti proslijeđeni stručnom žiriju, a zatim i Upravnom savjetu ECB na konačno razmatranje.

ECB je potvrdila da će u novoj seriji novčanica biti ukinut apoen od 500 evra, što je ranije već bilo najavljeno. Ova odluka donijeta je sa ciljem smanjenja rizika od pranja novca i lakšeg praćenja finansijskih tokova. Ipak, to ne znači da postojeće novčanice od 500 evra prestaju važiti.

One će i dalje ostati zakonito sredstvo plaćanja i moći će da se koristiti bez vremenskog ograničenja, iako nove više neće biti štampane.

Redizajn novčanica eura predstavlja jednu od najvećih promjena u evrozoni u posljednje dvije decenije, a njegov završetak i uvođenje nove serije očekuju se nakon što ECB finalizira izbor dizajna i tehničkih rješenja.

 (Banjaluka.net)

Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak prisustvovao je u Bijeljini IX savjetovanju iz prekršajnopravne oblasti pod nazivom “Aktuelne teme prekršajnog zakonodavstva u BiH”, koje je okupilo predstavnike pravosudnih institucija, sudije, tužioce, advokate, predstavnike akademske zajednice i stručnjake iz oblasti prava iz Republike Srpske i Federacije BiH.

Obraćajući se učesnicima skupa, Selak je poručio da prekršajnopravna oblast predstavlja važan segment pravnog sistema svake uređene države, te da efikasno, pravično i dosljedno postupanje u ovoj oblasti direktno utiče na pravnu sigurnost građana i povjerenje u institucije.

– Ovakva savjetovanja imaju poseban značaj jer omogućavaju razmjenu znanja i iskustava, analizu izazova iz prakse i traženje najboljih rješenja za unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira – poručio je Selak.

Ministar je istakao da u savremenom društvu postoje brojni izazovi, od potrebe usklađivanja propisa sa novim društvenim okolnostima do zahtjeva za efikasnijim i transparentnijim radom institucija, naglasivši da stručna javnost ima nezamjenjivu ulogu u tom procesu.

Selak je poručio da Ministarstvo pravde Republike Srpske ostaje opredijeljeno da, u saradnji sa svim relevantnim institucijama i stručnom zajednicom, radi na jačanju pravne sigurnosti, efikasnosti postupaka i zaštiti prava građana.

– Samo kroz saradnju, otvoren dijalog i kontinuiranu edukaciju možemo graditi moderniji i pravedniji pravni sistem – istakao je Selak.

Tokom dvodnevnog savjetovanja biće razmatrane aktuelne teme iz oblasti prekršajnog zakonodavstva, sudske prakse i izazova u primjeni prava, a očekuje se usvajanje zaključaka i preporuka koje će doprinijeti daljem unapređenju prekršajnopravne prakse u BiH.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je danas da želi da u BiH ne dođe više nijedan visoki predstavnik iz bilo koje zemlje.

– Želim da ga nema u BiH, ni iz Rusije, ni Mađarske, ni SAD, jer ako ne možemo da funkcionišemo samostalno onda se postavlja pitanje kakva je BiH zemlja – izjavio je Amidžić novinarima.

Odgovarajući na pitanje o tome zašto BiH još nije povukla tranšu iz Plana rasta, Amidžić je rekao da mu je dosta priče da će BiH izgubiti milijardu evra evropskog novca, ističući da BiH neće izgubiti milijardu evra novca, već kredita.

– Niko nama ne poklanja milijardu evra već nam daje kredit. Tu imamo 280 miliona granta, a ostalo je kredit – rekao je Amidžić.

On je pojasnio da EU kaže za koje projekte se može koristiti novac, te da postoji ograničenje u koje stvari se novac može ulagati.

Ministar finansija i trezora je naveo primjer Crne Gore koja je podnijela zahtjev za predfinansiranje, povukla dvije tranše sredstava i nije potrošila nijedan evro kredita, te dodao da ne znaju ni koja im je kamatna stopa na povučena sredstva, niti znaju visinu naknada.

– Niko nikome ništa ne daje besplatno. EU nama ništa ne daje besplatno već daje kredite – naglasio je Amidžić.

On je rekao da se predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto zalaže za uspostavljanje i poštovanje evropskih standarda u različitim oblastima, navodeći da su mnogo veći benefiti toga od 200 miliona evra kredita.

– Novac nije problem i ima ga viška. Kada niste visoko zaduženi onda nemate problem da obezbijedite finansiranje i to ste imali priliku da vidite kada je u pitanju Vlada Republike Srpske, a i Vlada FBiH je izašla na Londonski berzu – zaključio je Amidžić.

Savjet ministara usvojio je danas izvještaj o pregovorima za zaključivanje ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima, koji će ojačati saradnju dvije zemlje, te obezbijediti uslove za lakši prelazak granice i za efikasan sistem kontrole.

Predloženim ugovorom definisano je šest graničnih prelaza za međunarodni putni promet putnika i robe koja, u skladu sa mjerodavnim zakonodavstvima ugovornih stranaka, podliježe inspekcijskim kontrolama i nadzoru, te 17 graničnih prelaza za međunarodni putni promet putnika i robe.

Definisano je i pet graničnih prelaza za međunarodni željeznički promet putnika i robe, te 20 graničnih prelaza za međunarodni putni promet putnika i 10 stalnih graničnih prelaza za pogranični promet, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Usvojeni dokument Ministarstvo bezbjednosti dostaviće Predsjedništvu BiH u dalju proceduru odlučivanja, uz prijedlog da se za potpisnicu odredi predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

Ugovor između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima previđa njegovu privremenu primjena od datuma potpisivanja.

Iz Savjeta ministara podsjećaju da su pregovori za zaključivanje ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima započeli krajem 2025. godine, a pozitivno su okončani krajem februara ove godine.

Lider SNSD-a Milorad Dodik čestitao je Dan grada Zvornika gradonačelniku Bojanu Ivanoviću, odbornicima i građanima, ističući da je Zvornik, zahvaljujući posvećenom radu i vidljivim rezultatima, izrastao u istinski ponos Republike Srpske i postao prepoznatljiv model sveobuhvatnog i dinamičnog napretka uspješne lokalne zajednice.

– Svaki realizovani projekat na ovom prostoru predstavlja trajno svjedočanstvo o odgovornoj politici, koja kontinuirano pokreće ubrzani rast i donosi suštinsko unapređenje životnog standarda stanovništva Zvornika – naveo je Dodik u čestitiki.

Prema njegovim riječima, kao jedan od ključnih centara i primjer lokalne zajednice koja neprekidno napreduje, Zvornik će u institucijama Republike Srpske uvijek imati sigurnog partnera u zajedničkoj izgradnji sigurne budućnosti.

– Sa željom da Zvornik odlučno nastavi putem uspjeha, stabilnosti i ekonomskog napretka, srdačno vas pozdravljam, uvjeren da svaki novi uspjeh grada predstavlja veliki i direktan doprinos jačanju i stabilnosti Republike Srpske – istrakao je Dodik.

Naziv Zvo/r/nik prvi put se pojavljuje u spisima dubrovačkog arhiva 21. maja 1410. godine, pa je taj datum Zvornik uzeo za obilježavanje Dana grada.