Kategorija: Vijesti

Zdravstveni sistem koji prevenira, a ne samo liječi — to je polazna tačka zdravstvene politike koju je Ujedinjena Srpska ugradila u strategiju „Pametna Srpska 2026–2030”, jednoglasno usvojenu 24. maja na 11. skupštini stranke u Banja Luci.

Stranka se zalaže za jačanje prevencije kao temeljnog načela zdravstvene zaštite. U fokusu su rano otkrivanje malignih bolesti kroz testiranje rizičnih grupa, kao i provedba inicijative predsjednika dr Nenada Stevandića o testiranju maloljetnika na narkotike, uz obaveznu saglasnost roditelja.

Jedan od inovativnijih prijedloga odnosi se na profesionalnu orijentaciju: Ujedinjena Srpska zalaže se za individualno testiranje učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola, a zdravstveni radnici bi aktivno obilazili škole kako bi promovisali medicinska zanimanja i podsticali upis u medicinske škole i fakultete.

Strategija predviđa i uvođenje plaćene ferijalne prakse u zdravstvenim ustanovama, kako bi mladi tokom raspusta stjecali iskustvo u svojoj struci, a ne u nesrodnim djelatnostima. Za djecu s razvojnim poremećajima, predviđeno je organizovanje posebnih manifestacija s ciljem socijalizacije i podrške roditeljima.

Zdravstvo koje ne čeka da se razboline, nego ulaže u ljude dok su zdravi — to je ambicija koju Ujedinjena Srpska sada ima i na papiru. Strategija „Pametna Srpska 2026–2030” pokazuje da ova stranka razumije ono što mnogi zaboravljaju: najskuplji pacijent je onaj kojeg sistem nije zaštitio na vrijeme.

Ono što je važno jeste jedinstvo vlasti i opozicionih stranaka, da jasno i racionalno donesemo odluke koje su od velikih nacionalnih i vitalnih interesa za Republiku Srpsku, rekao je gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, uoči glasanja o Deklaraciji o zatvaranju OHR-a.

– Ono što je važno, sa drugim strankama, jeste da možemo racionalno da razgovaramo o nacionalim vitalnim interesima. Treba da nađemo neki kompromis. Činjenica je da Kristijan Šmit nije otišao jer mu je mala plata ili mu se nije sviđalo ovdje, otišao je jer smo i mi zaslužni za to. Šmit je nesporno izabrao antisrpsku stranu – istakao je Stevandić.

Dodao je da se na kraju pokazalo, da je najveća prijetnja Srpskoj, bio upravo Šmit.

– Pokazali smo da bez naše odluke ne može da funkcioniše. Šmit odlazi mi ostajemo, a OHR-u nećemo dopustiti da se nastavi ponašati kao do sada – ističe Stevandić.

Kaže, da se i faktori u FBiH moraju opametiti.

– Shvatiće da im je važnije očuvati kakvu takvu zajednicu, nego pratiti Šmita. Moraće da pogledaju istini u oči, BiH može da opstane ako uvažava prava Republike Srpske. Mi ne tražimo otcjepljenje, ali to može biti naše pravo, to je posljedica ako neko želi da nas ukine – ističe Stevandić.

Kada je riječ o Deklaraciji, Stevandić ističe da je pred poslanicima još mnogo posla.

– Ipak sam ponosan da sa ljudima, sa kojima ne dijelimo političke stavove, sjednemo, dogovorimo se i imamo jedinstven stav u odbrani nacionalnog interesa Republike Srpske. Onaj ko to razumije glasaće za Deklaraciju, ko ne razumije neće – navodi Stevandić.

Kaže Stevandić, Srpska je tek počela da pobjeđuje, i neće odustati.

Tokom rasprave u Narodnoj skupštini, poslanici Srpske juče su postigli jedinstven stav o Deklaraciji, na prijedlog predsjednika parlamenta Nenada Stevandića. U konačan tekst uvršteni su i prijedlozi SDS-a i PDP-a. Deklaracijom se zahtijeva zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika, prestanak nametanja odluka i vraćanje nadležnosti domaćim institucijama u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

EU upravo priprema zakone koji će iz temelja promijeniti način na koji koristimo društvene mreže, a promjene koje će uvesti odraziće se direktno i na zapadni Balkan.

Nastavak postojećih politika

Nove mjere predstavljaju nastavak evropske digitalne strategije koju smo najavili prije nekoliko godina, a koje su već napravile velike promjene u tome šta korisnici interneta i društvenih mreža mogu ili ne mogu da vide dok koriste svoje računare i pametne telefone.

Ono što je posebno zanimljivo, nove evropske mjere u digitalnoj sferi imaju direktan uticaj na američku spoljnu politiku na zapadnom Balkanu, što je takođe vrijedno pažnje.

Kada je riječ o onom što je već sada drugačije, njuz portali i u BiH prisiljeni su da filtriraju sadržaj i ne objavljuju netačne i lažne vijesti, jer bi inače bili suočeni s kaznama i derangiranjem njihovih sajtova.

O svemu tome pisali smo još prije dvije godine, kada su te mjere tek bile u pripremi. Takođe, možda ste primijetili da na društvenim mrežama više ne možete vidjeti “vijesti” o tome da je Angela Merkel teško bolesna i da zbog lijeka iz Srbije mora mijenjati njemačku spoljnu politiku i slične nekredibilne i izmišljene sadržaje koji su ranijih godina preplavili platforme.

Šta donose novine?

Sljedeći korak, koji bi s primjenom trebalo da počne već početkom sljedeće godine, jeste da će biti manje skrolovanja, manje reklama, manje personalizovanog sadržaja dok listate Facebook ili Instagram, a vjerovatno će se rjeđe dešavati da, kada pričate nešto o nekom proizvodu, nakon toga na vašem FB nalogu dobijete preporuke za reklame da taj proizvod kupite.

Biće manje postova nekredibilnih sajtova, a ono što korisnici vide na društvenim mrežama moraće imati evropski pečat kredibilnosti.

Ovo će direktno uticati na našu percepciju javnosti, jer su targetirane lažne vijesti imale direktan uticaj na društveno djelovanje, što se, na primjer, pokazalo u Velikoj Britaniji tokom debate o tome treba li ta zemlja da napusti EU.

Najveća novina novih mjera biće da mlađi od 16 godina više neće moći koristiti društvene mreže.

EU već priprema digitalne alate koje će primjenjivati da identifikuje maloljetnike bez ugrožavanja njihovih privatnih podataka, tako da djeca više neće moći, kao do sada, napraviti nalog davanjem lažnog datuma rođenja ili korištenjem VPN usluga, odnosno fiktivnim mijenjanjem digitalne lokacije.

Za sprečavanje djece da priđu društvenim mrežama biće korišteni sofisticirani alati koje će s jedne strane primjenjivati nacionalni regulatori, poput RAK-a u BiH, a sa druge strane same platforme, kako bi izbjegle plaćanje astronomskih kazni.

Kao i u slučaju ranijih izmjena, i ovoga puta korisnici u BiH i na zapadnom Balkanu biće obuhvaćeni novim mjerama jednostavno zato što velike kompanije neće praviti odvojenu infrastrukturu za EU i za BiH, već će na sve primijeniti jednake kriterijume – one evropske.

Evropski uticaj i američke posljedice

Ove mjere američki tehnološki divovi vide kao egzistencijalnu prijetnju za njihov finansijski model, a posebno ih pogađa to što druge zemlje čekaju da vide evropske mjere, koje onda kopiraju u svojim sistemima, što ima globalne implikacije. Njihov argument je da se pod izgovorom uklanjanja raznih sadržaja s neta uvodi ograničenje slobode govora, i da se smanjuje prostor za iznošenje drugačijih stavova.

Zbog toga su kompanije iz Silicijumske doline u Kaliforniji, iako ranije u najvećoj mjeri simpatizeri Demokratske partije zbog liberalizma, multilateralizma i globalizma, uglavnom prešle na stranu Donalda Trampa, koji se žestoko protivi svemu što može ograničiti razvoj američke privrede, posebno ako mjere potencijalno mogu pomoći Kini u globalnom okršaju američke i kineske tehnološke sfere.

Posljedice za BiH

Upravo je ova regulativa glavni razlog što se američka spoljna politika u BiH okreće protiv EU – ne zato što to želi Stejt department, već zato što Bijela kuća forsira politiku koja bi oslabila Evropsku komisiju, koju vide kao glavno tijelo koje promoviše nove digitalne mjere.

Tokom ere Džoa Bajdena, američkog predsjednika, Amerika i Evropa pokušale su naći zajednički jezik kako regulisati digitalni prostor, ali ni u to vrijeme nije došlo do približavanja stavova, jer su čak i između američkih demokrata i Evropljana postojali različiti pogledi.

Treba dodati da ovo nije jedini aspekt američke spoljne politike koji ima uticaj na BiH. Na primjer, i energetske kompanije Amerike imaju problem s evropskim nastojanjem da se ograniče fosilna goriva, pa su u tom smislu na istoj strani kao i digitalne kompanije.

Sa druge strane, odbrambeni sektor i industrija, koji su jako integrisani s evropskim dobavljačima i tržištima, imaju drugačije interese i žele tješnje odnose s Evropom i ne podržavaju put ka konfrontaciji Vašingtona i Brisela. Zbog toga je teško američku politiku staviti u isti koš, ali digitalne i energetske kompanije u ovom trenutku imaju veći uticaj u Bijeloj kući.

Ono što je već sada izvjesno jeste da je evropski model digitalne regulacije postao globalni model i ta inercija više se ne može zaustaviti, ali se još ne zna kako će ovaj trend uticati dugoročno na evropsko-američke odnose. Zemlje poput BiH, koja je američko ustavno čedo pod evropskom jurisdikcijom, mogle bi postati najveće žrtve ako se odnosi trajno pogoršaju, ili u suprotnom, najveći dobitnici ako se poprave.

Lider SNSD Milorad Dodik razgovarao je danas sa Goranom Kneževićem, predsjednikom Mjesnog odbora Gornja Piskavica, koji ga je informisao o problemima u ovoj banjalučkoj mjesnoj zajednici.

– Ovo je jedan od naših najboljih mjesnih odbora u Banjaluci i u budućem periodu ćemo raditi na unapređenju kvaliteta života mještana Gornje Piskavice – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

Данас сам разговарао са Гораном Кнежевићем, предсједником Мјесног одбора Горња Пискавица, који ме је информисао о проблемима у овој бањалучкој мјесној заједници.

Ово је један од наших најбољих мјесних одбора у Бањалуци и у будућем периоду ћемо радити на унапређењу квалитета…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) May 25, 2026

Iz Republike Srpske treba poslati jedinstvenu poruku, a to je da je neophodno zatvoriti Kancelariju visokog predstavnika u BiH, poručio je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić na sjednici Narodne skupštine tokom rasprave o Deklaraciji o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u BiH.

– Protektorata kao što je BiH nema nigdje u svijetu. Nedopustivo je nametanje zakona i ostalih akata što su radili visoki predstavnici. Upotrebom bonskih ovlašćenja je urušen pravni sistem. Pozivam sve poslanike da zajednički kažemo da smo protiv visokog predstavnika i ovlašćenja koja ima – rekao je Minić.

Dodao je da ni svaki naredni visoki predstavnik u BiH neće biti bolji od prethodnika.

Maja 1992. godine u Bradini je ugašen život, a sa njim i životi desetina nevine djece, žena, muškaraca koje su mučki ubili pripadnici muslimanskih i hrvatskih formacija samo zbog srpskog imena i krsne slave, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

– Godine prolaze, a tišina koja se prije 34 godine nadvila nad Bradinom i danas odjekuje istom jačinom i bolom. Bradina je jedan u nizu simbola spaljenih srpskih ognjišta, ugašenih slavskih svijeća, oskrnavljenog mjesnog hrama, mučki prekinutih života – rekao je Dodik povodom obilježavanja 34 godine od brutalnog ubistva 48 mještana ovog srpskog sela, dok je njih nekoliko stotina odvedeno u logore i zlostavljano.

Dodik je naveo da su zločinci okupljeni oko tadašnjih muslimanskih vođa, kreatora i inicijatora rata u BiH, izvršili napad na vjekovna srpska ognjišta i imanja u Bradini, poubijali i zatvorili u logore na sve što su naišli, a što se zove srpskim imenom.

– Njih 3.000 naoružanih pripadnika paravojnih muslimanskih i hrvatskih formacija, dojučerašnjih komšija, ustrijemilo se na nedužne mještane srpske nacionalnosti, i mlado i staro, u Bradini i ubijali ih na najbrutalnije načine na kućnom pragu. Za samo dva dana, od 25. do 27. maja 1992. godine, ubijeno je 48 civila, dok je u logorima Čelebići i Musala bilo zatočeno 330 civila koji su na najsvirepiji način mučeni, a njih 22 logoraša je umrlo u najstrašnijim mukama – istakao je Dodik.

On je naveo da svega nekoliko desetina slabo naoružanih muškaraca nije moglo da pruži otpor i odbrani Bradinu u ovom brutalnom napadu, pa je selo u potpunosti spaljeno i uništeno, a Crkva Vaznesenja Gospodnjeg, sagrađena 1938. godine, zapaljena i srušena.

– O brutalnosti zločina u Bradini i svireposti njegovih izvršilaca govori i podatak da su zločinci platili Rome koji su vezali noge ubijenih Srba konopcima, a zatim njihova tijela konjima vukli do iskopane jame u porti porušenog hrama i tu ih bacali. Za tri dana u tu jamu bačeno je 26 tijela nedužnih Srba. Takođe, postoje i svjedočenja koja govore o okrutnom i nečovječnom ponašanju zlikovaca prema srpskim kćerkama, sestrama i majkama koje su bile podvrgnute višestrukim silovanjima i brutalnim iživljavanjima – naglasio je Dodik.

Naravno, dodao je, za ovaj stravični zločin u Bradini, kao i za mnoge druge zločine nad Srbima još niko nije odgovarao, jer se pred Sudom BiH uvijek vode maratonski procesi koji nemaju kraja kada je riječ o srpskim žrtvama, čekajući da počinioci i svjedoci “biološki nestanu”.

– Dok se sa tugom i dubokim poštovanjem sjećamo svih nevino stradalih mještana Bradine, naša dužnost nije samo da tugujemo, već i da pamtimo, da njihova imena otimamo od zaborava, o njihovoj žrtvi govorimo glasno i dostojanstveno i da nikada ne dozvolimo da zub vremena izjede istinu o njihovom stradanju. Mnogo je Srba stradalo, mnogo je srpskih ognjišta ugašeno, mnogo kuća i hramova porušeno u proteklom građanskom ratu u BiH da bi tako lako dozvolili da zaborav prekrije istinu o našem stradanju. Republika Srpska i sloboda koju danas imamo skupo su plaćene i ne smijemo sebi da dozvolimo zaborava. Dok je nas i našeg sjećanja i oni će živjeti, jer zaborav je ponovni zločin nad vlastitim žrtvama – poručio je Dodik.

Iako pompezno najavljen kao sistem koji će ubrzati i olakšati prelaz granice, EES, sistem za registraciju ulaska i izlaska na granicama Šengena funkcioniše teže nego što je planirano.

Zašto EES sistem ne funkcioniše kako je planirano?

Iako je realno očekivati da će se stvari popraviti kada se sistem uhoda, većina putnika bude već ranije registrovana u sistemu, problem je ponovo stara boljka EU – decentralizacija i autonomija svake pojedinačne članice u tome na koji način će zajedničke odluke na nivou EU biti implementirane.

Građane BiH najviše brine režim primjene ovog sistema u Hrvatskoj, s obzirom na to da najveći dio građana upravo preko te zemlje ulazi u EU.

Kakvi problemi su se pojavili u Hrvatskoj?

Iako je Hrvatska vrlo ambiciozno krenula u implementaciju EES-a, pojavili su se problemi koji su izazvali ogromne gužve na kopnenim graničnim prelazima.

Sagovornik upućen u problematiku implementacije ovog sistema, a koji nije mogao govoriti javno jer nije imao ovlaštenje, objasnio nam je da su hrvatski zvaničnici uvjeravali Brisel da će biti primjer dobrog funkcionisanja ovog sistema i da su krenuli s tom namjerom, ali da je, nakon što su se pojavili problemi, početni entuzijazam znatno splasnuo.

Naš sagovornik tvrdi da problem u najvećoj mjeri nije u Hrvatskoj i da se MUP istinski potrudio da sistem funkcioniše, ali da je problem u uvezivanju podataka i načinu na koji je zamišljen način prikupljanja podataka.

Koliko traje obrada putnika na granici?

Prema računicama Evropske komisije, graničnim službenicima zemalja članica je trebalo biti potrebno ispod jednog minuta da procesuiraju putnike, ali da se u praksi pokazalo da je to nemoguće i da je potrebno i više od tri minuta po putniku, što je ne samo dovelo do velikih gužvi, nego i dovelo u pitanje ljetnu turističku sezonu zemalja EU koje žive od sezonskog turizma, poput Hrvatske.

Šta kaže Evropska komisija o EES sistemu?

U Direkciji za migracije i unutrašnje poslove Evropske komisije, pak, tvrde da je EES sistem doveo do bolje zaštite evropskih granice, navodeći da je došlo do znatnog pada broja ilegalnog prelaska granice.

“U prvih šest mjeseci rada, države članice registrovale su više od 66 miliona ulazaka i izlazaka, a 32.000 osoba kojima nije bilo dozvoljeno da uđu u EU dobilo je zabranu ulaska”, kažu oni.

Ipak, indirektno se priznaje da problemi postoje, jer je napomenuto da će u strategiji za narednih godinu dana biti uloženi napori na “konsolidaciji postignutog, rješavanju preostalih poteškoća i jačanju pripravnosti da bi se riješili trenutni i budući izazovi”.

Šta EU planira dalje da mijenja?

Kada je riječ o EES sistemu, naglašeno je da će poseban akcent biti dodatna digitalizacija.

“Komisija će takođe 2026. godine predstaviti zakonodavni prijedlog o digitalizaciji procesa povratka, s ciljem razvoja digitalnih sistema za upravljanje predmetima u ovoj oblasti i smanjenja administrativnog opterećenja nacionalnih vlasti”, kažu oni.