Iako je prošle godine zabilježeno smanjenje broja migranata, ove godine iregularne migracije kroz zapadni Balkan povećane su za 27 odsto, navedeno je u najnovijem mjesečnom pregledu Međunarodne organizacije za migracije.
Kada je riječ o mjesečnom pregledu, broj migranata u regionu manji je za 17 odsto u odnosu na prethodni mjesec, a ukupan broj migranata registrovan u regionu prošlog mjeseca iznosio je oko 2.500 ljudi.
Ono što je zanimljivo, BiH je registrovana kao zemlja s najvećim brojem registrovanih migranata, na koju otpada gotovo polovina ukupnog broja.
Prema podacima IOM-a, u BiH je prošlog mjeseca registrovano 1.157 migranata, ali dobra vijest je da je ovaj broj manji za oko trećinu u odnosu na prethodni mjesec.
Iza BiH je Sjeverna Makedonija sa oko 500 migranata, pa Srbija sa oko 350, dok ostale zemlje imaju znatno manje brojeve.
U BiH najviše novoregistrovanih migranata
BiH “vodi” i po broju novopristiglih migranata koji su se registrovali, jer je gotovo polovina svih novoregistrovanih završila u toj zemlji.
Prema podacima, u BiH je najviše pristiglo Sudanaca, oko 16 odsto, a iza njih su Bangladešani i Egipćani.
Kada je riječ o migrantskim centrima, u BiH ih, prema podacima IOM-a, ima šest, dok ih je u Srbiji dvostruko više, iako je znatno manja popunjenost. U BiH ima kapaciteta za oko 5.000 migranata, dok 12 centara u Srbiji mogu zbrinuti oko 3.000 ljudi.
Prema objavljenoj mapi, iz godine u godinu ponavlja se slična situacija da je najmanje novopristiglih migranata u januaru i februaru, dok tokom proljeća brojevi počinju da rastu. Vrhunac novopridošlih obično se dešava u kasno ljeto i jesen, dok onda brojevi polako ponovo počinju da opadaju.
Sve zemlje u regionu imaju znatno veće kapacitete od trenutnog broja smještenih. Iako se to u izvještaju ne navodi, iz brojnih medijskih izvještavanja može se steći slika da većina migranata upravo iz BiH želi ući u Hrvatsku, pa se zato najveći broj njih može naći upravo u ovoj zemlji.
Granica BiH i Hrvatske pogodna za prelazak migranata
Na nedavno održanom seminaru za novinare predstavnici regionalnih sigurnosnih organizacija su objasnili da je bosanskohercegovačko-hrvatska granica pogodna za prelazak zbog šumovitog i brdovitog terena, posebno na sjeverozapadu zemlje u bihaćkoj enklavi, za razliku od srbijansko-mađarske granice, koja je uglavnom ravničarska i iz tog razloga nepogodna za prelazak.
Evropska komisija, kako nam je objašnjeno, pokušava se s ovim problemom suočiti na dva načina. Prvo, namjera je da se s tim ljudima postupa humano uz poštovanje svih međunarodnih standarda, a drugo, da se želi primijeniti sigurnosni koncept očuvanja granica i bezbjednosti.
U Evropskoj komisiji za “Nezavisne” kažu da je pitanje regulisanja migracija jedno od ključnih pitanja za sigurnost građana EU i okolnih zemalja.
“Naš krajnji cilj je da se migracije odvijaju na bezbjedan, uređen i zakonit način, uz sprečavanje gubitka ljudskih života, zaštitu ljudskih prava migranata i pružanje međunarodne zaštite onima kojima je ona potrebna. Konstruktivne i održive migracione politike u interesu su partnerskih zemalja, EU, kao i samih izbjeglica i migranata”, kažu oni.
Namjera politika u području migracija je, kako ističu, migracije usmjeriti na legalne tokove, dijelom zbog zaštite ustavnog poretka, a dijelom i zbog dobrobiti samih migranata.
“Migranti tokom opasnih putovanja rizikuju svoje živote i izloženi su eksploataciji i zlostavljanju. Mreže organizovanog kriminala ostvaruju korist olakšavajući neregularne migracije putem krijumčarenja i trgovine ljudima”, navode oni.
Pitanje migracija postalo je jedno od najvažnijih političkih pitanja i u samoj EU, ali i u zemljama u njenom okruženju. Pitanje smještaja migranata i zaštite granica postalo je i tema u izbornim kampanjama, a građani BiH to posebno osjećaju kroz nove politike prelaska granice kroz EES i ETIAS, čiji je cilj, između ostalog, i uvesti više reda u pitanje migracija.
