Kategorija: Vijesti

 Sud BiH odredio je pritvor Mevlidu Jašareviću čije su izručenje zatražile Sjedinjene Države zbog optužbi za pokušaj ubistva američkih službenika i zaposlenih u Ambasadi u Sarajevu.

Jašareviću je danas, nakon održanog ročišta po prijedlogu Tužilaštva BiH, određen privremeni pritvor koji može trajati 18 dana, odnosno do 13. novembra ili do nove odluke Suda BiH.

Žalba protiv ovog rješenja ne odlaže njegovo izvršenje, saopšteno je iz Suda BiH.

Jašareviću danas ističe zatvorska kazna od 15 godina za terorizam na koju je osuđen jer je 28. oktobra 2011. godine iz automatske puške pucao na Ambasadu SAD u Sarajevu.

Advokat Alma Tabaković obaviještena je juče poslije podne da SAD traže da se Jašarević zadrži u pritvoru.

Sud BiH juče je prvostepeno oslobodio Jašarevića optužbe da je u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera u Vojkovićima prijetio osoblju i pokušao ga spriječiti u vršenju službenih radnji.

Studentima u Republici Srpskoj biće dodijeljeno 1.065 stipendija za akademsku 2026/2027. godinu, a mjesečni iznos stipendije iznosiće 300 KM. Konkurs je raspisalo Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske, a zainteresovani studenti prijave mogu podnijeti do 16. novembra.

Stipendije su namijenjene studentima prvog, drugog i trećeg ciklusa studija, a biće raspoređene u četiri kategorije, piše RTRS.

Najveći broj stipendija, njih 650, predviđen je za uspješne studente. Za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja namijenjeno je 65 stipendija, dok će 335 stipendija biti dodijeljeno ostalim studentima. Za studente sa invaliditetom predviđeno je 15 stipendija.

Isplata tokom deset mjeseci

Svaka stipendija iznosi 300 KM mjesečno, a isplata će se vršiti tokom deset mjeseci, koliko traje akademska godina. To znači da će studenti koji ostvare pravo na stipendiju ukupno dobiti po 3.000 KM.

Iz Ministarstva navode da se dodjelom stipendija nastoji pružiti finansijska podrška studentima, poboljšati uslovi za obrazovanje i doprinijeti daljem razvoju visokog obrazovanja u Republici Srpskoj.

Prijave otvorene do 16. novembra

Konkurs je otvoren do 16. novembra, a detaljni uslovi, potrebna dokumentacija i način prijavljivanja dostupni su na internet stranici Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.

Studentima se preporučuje da provjere uslove za kategoriju u okviru koje podnose prijavu i da potrebnu dokumentaciju dostave u predviđenom roku.

Mevlid Jašarević, koji je danas trebalo da izađe na slobodu nakon 15 godina provedenih u zatvoru zbog terorizma, zaplakao je pred Sudom BiH i zatražio da mu se omogući da makar mjesec ili dva provede sa porodicom prije eventualnog izručenja Sjedinjenim Američkim Državama.

Na ročištu za određivanje ekstradicionog pritvora, održanom 27. oktobra, Jašarević se obratio sutkinji Jasmini Ćosić Dedović, moleći je da mu omogući da vrijeme provede sa 16-godišnjim sinom, pišu Nezavisne.

Jašarević je rekao da je svjestan da bi pokušaj bjekstva od američkih vlasti bio gotovo nemoguć, navodeći da bi za to bilo potrebno najmanje 10 miliona, a da on nema novca jer je 15 godina proveo u zatvoru.

Tokom obraćanja osvrnuo se i na svoju porodicu, posebno na suprugu koja ga je čekala svih 15 godina dok je bio iza rešetaka.

„Da sam bar znao da je pripremim za ovo“, rekao je Jašarević, žaleći što ranije nije obaviješten o mogućnosti novog postupka.

On je naveo i da tokom izdržavanja kazne nije pokušavao da radikalizuje druge zatvorenike, već da se bavio crtanjem i inovacijama, čime je, kako je istakao, želio da se bavi i nakon izlaska na slobodu.

SAD traže njegovo izručenje

Sjedinjene Američke Države zatražile su Jašarevićevo izručenje zbog optužnice podignute u Distriktu Kolumbija 2012. godine. Zahtjev se odnosi na isti događaj zbog kojeg je osuđen u BiH, ali obuhvata druga krivična djela.

Postupajuća tužiteljka Nives Kanevčev navela je da je zahtjev za određivanje pritvora dostavljen putem međunarodne pravne pomoći, uz notu Ambasade SAD, kojom se traži privremeni pritvor radi postupka izručenja.

Sutkinja Jasmina Ćosić Dedović pojasnila je da je Ministarstvo pravde BiH zahtjev dostavilo 26. oktobra, dan prije nego što je Jašarević trebalo da završi izdržavanje kazne.

Prema navodima Tužilaštva, američka optužnica obuhvata pokušaj ubistva državljana SAD, napad opasnim oružjem, oštećenje objekta pod nadležnošću SAD i više krivičnih djela povezanih sa oružjem tokom napada.

Tužilaštvo je ukazalo i na mogućnost da Jašarević, ukoliko bude pušten na slobodu, ne bude dostupan pravosudnim organima. Navedeno je i da se djela za koja se tereti u SAD ne kažnjavaju smrću.

Odbrana osporava zahtjev

Jašarevićev branilac po službenoj dužnosti Alma Tabaković zatražila je da se postupak vodi po redovnoj proceduri, osporavajući obrazloženje Tužilaštva za određivanje pritvora.

Ona je ocijenila da nije dovoljno konkretno objašnjeno zbog čega postoji opasnost od bjekstva, ističući da pritvor ne bi trebalo automatski određivati samo zato što ga zahtijeva druga država.

Tabakovićeva je osporila i pozivanje na ugovor o izručenju iz 1901. godine, navodeći da taj sporazum nije obuhvatao krivična djela terorizma, dok djela iz američke optužnice, prema njenom tumačenju, imaju obilježja terorizma.

Odbrana je ukazala i na pitanje mogućeg ponovnog suđenja za isti događaj, bez obzira na drugačiju pravnu kvalifikaciju djela. Tabakovićeva je naglasila da je Jašarević već odslužio 15 godina zatvora, kao i da mu optužnica iz 2012. godine, prema njenim riječima, nikada nije bila dostavljena.

Dodatno je osporila navode da je pokušao da ubije državljanina SAD, ističući da su se u Ambasadi SAD nalazili i državljani BiH, dok je ranjen policijski službenik iz BiH. Odbrana je zatražila da prijedlog za pritvor bude odbijen kao neosnovan.

Termoelektrana Ugljevik trebalo bi da bude ponovo priključena na elektroenergetsku mrežu sutra uveče, 27. oktobra, čime bi prestala potreba za uvozom električne energije u Republiku Srpsku, najavio je direktor „Elektroprivrede Republike Srpske“ Luka Petrović.

On je potvrdio da su počele isporuke dodatnih količina uglja iz Prijedora, dok termoelektrana raspolaže i domaćim ugljem, prenose Nezavisne.

Prema Petrovićevim riječima, za nesmetan rad termoelektrane potrebno je obezbijediti približno 6.000 tona uglja dnevno, što podrazumijeva najmanje 150 kamionskih isporuka.

Posebno je naglasio značaj ponovnog pokretanja proizvodnje zbog visokih cijena električne energije na međunarodnom tržištu, koje trenutno premašuju 300 evra po megavat-času.

Petrović očekuje da će obezbijeđene količine uglja omogućiti kontinuitet proizvodnje najmanje do 25. decembra ove godine.

Govoreći o snabdijevanju električnom energijom, potvrdio je da je Republika Srpska prethodnih dana bila primorana da kupuje struju na inostranom tržištu.

Međutim, prema njegovim najavama, ponovnim pokretanjem Termoelektrane Ugljevik trebalo bi da prestane uvoz, a potrebe potrošača biće zadovoljavane isključivo iz domaćih proizvodnih kapaciteta.

Podsjećamo, Rudnik i Termoelektrana Ugljevik obustavili su proizvodnju električne energije 13. oktobra u ponoć.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić najavio je da će Vladi uskoro biti dostavljen izvještaj Savjeta za razvoj, koji sadrži preporuke za unapređenje privrede, poljoprivrede, turizma, tehnološkog razvoja i drugih važnih oblasti, a na osnovu kojeg bi trebalo da budu pripremljene konkretne razvojne mjere.

Dokument je izrađen nakon višemjesečnih konsultacija, tokom kojih je održano 16 okruglih stolova sa više od 400 učesnika iz akademske i poslovne zajednice, sindikata, lokalnih samouprava, udruženja, nevladinog sektora i organizacija mladih.

„Nakon 16 okruglih stolova, uz učešće 400 predstavnika akademske i poslovne zajednice, udruženja, sindikata, lokalnih samouprava, mladih i nevladinog sektora došli smo do dokumenta koji će sa preporukama po oblastima biti upućen na sjednicu Vlade Republike Srpske“, izjavio je Minić, prenosi RTRS.

Na trećoj sjednici Savjeta za razvoj, održanoj u sjedištu Vlade Republike Srpske u Banjaluci, razmatrani su rezultati dosadašnjeg rada i prioriteti koji bi trebalo da budu pretočeni u sistemske mjere.

Posebna pažnja posvećena je modernizaciji privrede, digitalizaciji javne uprave, jačanju prehrambene industrije, unapređenju poljoprivredne proizvodnje i turizma, kao i većim ulaganjima u sport i kulturu.

Među važnim oblastima izdvojena je i podrška mladima, uključujući stvaranje povoljnijih uslova za njihovo osamostaljivanje.

Minić je naglasio da je prilikom izrade dokumenta insistirao na uključivanju stručnjaka iz različitih oblasti, kako bi predložene mjere bile zasnovane na iskustvu i stvarnim potrebama društva.

„Kod donošenja ovog dokumenta sam insistirao da budu uključeni ljudi koji znanjem, iskustvom i svakodnevnim radom mogu doprinijeti razvoju Srpske. Sad je naš zadatak da ove preporuke pretočimo u ostvarive projekte i konkretne rezultate za naše građane“, poručio je Minić na društvenoj mreži Iks.

U radu Savjeta učestvovali su stručnjaci iz 14 oblasti, među kojima su univerzitetski profesori, privrednici, poljoprivrednici, agronomi i sportski radnici, koji su tokom prethodnih mjeseci analizirali postojeće probleme i predlagali mogućnosti za njihovo rješavanje.

Savjet za razvoj osnovan je odlukom Vlade Republike Srpske u februaru ove godine, kao savjetodavno tijelo zaduženo za utvrđivanje razvojnih prioriteta i predlaganje načina za njihovo ostvarivanje.

Nakon dostavljanja izvještaja Vladi, slijedi razmatranje preporuka i mogućnosti njihove primjene kroz konkretne projekte i mjere u različitim oblastima društvenog i ekonomskog razvoja.

Završen je jedan od najvažnijih građevinskih poduhvata na Hidroelektrani „Dabar“, pošto je okončano betoniranje dovodnog tunela dugog 12.125 metara, čime je izgradnja ovog ključnog objekta hidroelektrane u okviru hidrosistema „Trebišnjica“ privedena kraju.

Završetak betoniranja zvanično je obilježen u prisustvu predstavnika izvođača radova, kompanije „Integral inženjering“, čiji su predstavnici izrazili zadovoljstvo realizacijom zahtjevnog projekta.

Direktor projekta dovodnog tunela Hidroelektrane „Dabar“ Ljubiša Pilipović istakao je da je kompanija ispunila obećanje dato prošle godine, kada je obilježen proboj tunela.

„Prezadovoljni smo i jako ponosni, kao što smo obećali prošle godine kada smo bili i obilježavali proboj ukupnog tunela“, rekao je Pilipović, prenosi RTRS.

On je naglasio da je ugradnjom posljednjih kubika betona završeno betoniranje tunelske obloge na ukupnoj dužini od 12.125 metara, što predstavlja važan korak u realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, radove su pratili brojni tehnički izazovi, zbog kojih je tokom izgradnje bilo neophodno prilagođavati način izvođenja pojedinih građevinskih zahvata.

„Morali smo preći na drugu tehnologiju iskopa tunela metodom otvorenog iskopa, odnosno izgradnjom umjetnog tunela, a onda izradom sekundarne, odnosno finalne obloge tunela“, objasnio je Pilipović.

Iako je betoniranje završeno, preostalo je još nekoliko završnih radova prije nego što objekat bude spreman za predaju investitoru.

Pilipović je naveo da će nakon njihovog okončanja tunel biti predat investitoru, a potom stavljen na raspolaganje Republici Srpskoj za buduću upotrebu.

Završetkom ovog dijela radova

Sjedinjene Američke Države zatražile su izručenje Mevlida Jašarevića iz Bosne i Hercegovine, kako bi mu se pred američkim pravosuđem sudilo zbog pokušaja ubistva američkog službenika ili zaposlenog lica, potvrđeno je za Detektor.

Zahtjev je stigao upravo u trenutku kada se očekivalo da Jašarević izađe iz zatvora nakon izdržane petnaestogodišnje kazne zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu.

Njegov advokat Alma Tabaković potvrdila je da je u poslijepodnevnim časovima 26. oktobra obaviještena o zahtjevu američkih vlasti da Jašarević ostane u pritvoru radi pokretanja postupka izručenja.

„Traži se da mu se sudi u Sjedinjenim Američkim Državama zbog pokušaja ubistva službenika ili zaposlenika SAD-a“, izjavila je Tabakovićeva, prenose Nezavisne.

Ona je navela da bi odgovarajuća dokumentacija američkih vlasti trebalo da bude dostavljena u narednom periodu.

Ovaj zahtjev uslijedio je istog dana kada je Sud Bosne i Hercegovine donio prvostepenu oslobađajuću presudu Jašareviću u odvojenom postupku, koji se odnosio na njegovo ponašanje tokom izdržavanja zatvorske kazne u Vojkovićima.

Jašarević je bio optužen da je tokom novembra i decembra 2024. godine u dva navrata pokušao spriječiti zaposlene u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera u obavljanju službenih dužnosti.

Prema optužnici, on je tom prilikom navodno koristio silu, prijetio njenom upotrebom i pokušao fizički nasrnuti na osoblje ustanove.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zahtijevalo je osuđujuću presudu, smatrajući da je dokazalo navode optužnice, dok je odbrana insistirala na oslobađanju.

Sud je na kraju donio prvostepenu presudu u korist Jašarevića.

Podsjećamo, Jašarević je ranije osuđen na 15 godina zatvora zbog terorističkog napada na američku ambasadu u Sarajevu, a nakon izdržane kazne očekivalo se njegovo puštanje na slobodu, uz određene mjere zabrane.

Međutim, zahtjev Sjedinjenih Američkih Država za njegovo zadržavanje i izručenje otvorio je novo pravno pitanje, a konačna odluka o daljem postupanju nadležnih institucija Bosne i Hercegovine još nije saopštena.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da budućnost Banjaluke i Republike Srpske pripada mladim generacijama, ističući da je njihova odlučnost da postavljaju veće ciljeve i zahtijevaju napredak snaga na kojoj počiva razvoj srpskog naroda.

Dodik je u objavi na društvenoj mreži Iks ukazao na promjene kroz koje je Banjaluka prošla tokom prethodne tri decenije, naglašavajući da se razvoj grada može prepoznati u izgradnji, uređenju naselja i ljudima koji su odlučili da u njemu ostanu ili se vrate.

„Banjaluka je danas drugačiji grad nego što je bila prije 30 godina. To se vidi u svakoj novoj zgradi, u svakom uređenom naselju, u ljudima koji su ostali, koji su došli i u onima koji su se vratili“, naveo je Dodik.

Govoreći o razlikama između generacija, istakao je da on dosadašnji napredak posmatra kroz poređenje nekadašnjeg i sadašnjeg stanja, dok mladi imaju drugačija očekivanja i mjerila uspjeha.

Posebno je pomenuo svog sina Igora i njegovu generaciju, za koju je rekao da razvoj Banjaluke i Republike Srpske ne procjenjuje samo na osnovu onoga što je ranije izgrađeno, već i prema mogućnostima koje postoje u savremenom svijetu.

Takav pristup, prema Dodikovim riječima, ne predstavlja odbacivanje prošlosti, nego prirodnu težnju novih generacija da nastave razvoj i ostvare više od svojih prethodnika, prenose Nezavisne.

„Banjaluka i Republika Srpska nisu pravljene samo za nas. Sve što je iza nas samo je temelj. Ono što je pred nama njihova je budućnost“, poručio je Dodik.

On je naglasio da sa povjerenjem posmatra mlade koji istovremeno poštuju ono što je ostvareno u prošlosti i nastoje da izgrade drugačiju i uspješniju budućnost.

„Mladost koja zna šta hoće i ne plaši se da to traži, uvijek nađe način da pobijedi“, zaključio je Dodik, ocijenivši da upravo u tome leži snaga Banjaluke, Republike Srpske i srpskog naroda.

Izgradnja solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu koje je namijenjeno proizvodnji hrane ne smije biti dozvoljena, poručio je ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić, naglašavajući da razvoj energetskog sektora ne može ići na štetu poljoprivrede.

Đokić je istakao da svi energetski projekti moraju biti realizovani u skladu sa zakonskim propisima, uz obaveznu zaštitu obradivih površina.

Govoreći o procedurama za izgradnju solarnih elektrana, objasnio je da nadležnost zavisi od instalisane snage postrojenja, odnosno da li ona prelazi 250 kilovata.

Za elektrane veće snage koncesije dodjeljuje Vlada Republike Srpske, posredstvom Ministarstva energetike i rudarstva, a prethodno se moraju pribaviti pozitivna mišljenja svih nadležnih institucija.

Među njima su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i lokalne zajednice na čijoj teritoriji je planirana izgradnja.

Đokić je naglasio da negativno mišljenje samo jedne institucije predstavlja prepreku za nastavak postupka i dodjelu koncesije.

Kada je riječ o solarnim elektranama snage do 250 kilovata, odgovornost je na opštinama i gradovima, koji samostalno odlučuju o izdavanju potrebnih dozvola.

Lokalne vlasti, kako je pojasnio, procjenjuju kvalitet i namjenu zemljišta, odlučuju o eventualnoj prenamjeni poljoprivrednih površina i izdaju građevinske dozvole, bez obaveze pribavljanja saglasnosti resornog ministarstva.

Ministar nije isključio mogućnost da su pojedine lokalne zajednice prilikom odobravanja izgradnje solarnih elektrana zanemarile poljoprivrednu vrijednost zemljišta.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo energetike i rudarstva nije bilo upoznato sa svim takvim odlukama, niti je učestvovalo u njihovom donošenju.

Resorno ministarstvo, dodao je, raspolaže evidencijom izgrađenih solarnih elektrana, ali nema precizne podatke o tome koliko ih je podignuto na poljoprivrednim površinama, prenosi RTRS.

Ovo pitanje ranije je otvorio i Milorad Dodik, koji je ocijenio da je neprihvatljivo korišćenje plodnog i obradivog zemljišta za postavljanje solarnih panela.

Dodik je tada zatražio da Vlada Republike Srpske hitno pristupi donošenju zakonskih i podzakonskih rješenja kojima bi ova oblast bila preciznije uređena.

Ekspert za bezbjednost Dževad Galijašević rekao je da je iz ugla Sjedinjenih Država Mevlid Jašarević i dalje bezbjednosna prijetnja s obzirom na to da je napadom na američku Ambasadu u Sarajevu poslao poruku koju američke vlasti smatraju neprijateljskim činom.

Prema Galijaševićevim riječima, za Amerikance nijedna kazna nije dovoljno oštra za napad na njihove objekte i državu.

Komentarišući presudu Suda BiH kojom je Jašarević oslobođen optužbe za sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje i da bi nakon odslužene kazne zbog krivičnog djela terorizma ove sedmice mogao da bude pušten na slobodu, Galijašević je naveo da prevashodno treba pogledati šta Sjedinjene Države misle o tome.

Za SAD, ukazao je Galijašević, napad na institucije, diplomatska središta, ambasade i ljude predstavlja neprijateljski čin koji će se uvijek, na određen način, pripisivati BiH.

Galijašević je ukazao i da se kada je riječ o Jašareviću pokušava izmanipulisati priča da on i nije državljanin BiH, nego da je došao iz Srbije i da je njihov državljanin.

Galijašević je upitao i zašto se vodilo suđenje protiv Jašarevića za ometanje službenih lica u vršenju službene radnje ako će biti na kraju biti oslobođen.

“Onda je bolje da nije ni pokrenuto, to je logika koja dolazi iz SAD”, rekao je Galijašević i ocijenio da je suđenje moralo da ima smisla.

On je ukazao da se uopšte nije došlo na političku pozadinu – koja je organizacija stajala iza Jašarevića, ko ga je naoružao i ko ga je dovezao u Sarajevo u vozilu iz Maoče.

Galijašević je napomenuo da terorizam ne postoji kao individualni čin i da to nije afektivno, nego organizovano djelo, brutalno politički motivisano nasilje, ali da su predmeti terorizma uvijek istraživani sa stanovništa uloge pojedinca, a ne organizacije koja je stajala iza njih.

Sud BiH izrekao je danas prvostepenu presudu Mevlidu Jašareviću koga je oslobodio optužbe da je u zatvoru u Vojkovićima prijetio osoblju i pokušao ga spriječiti u vršenju službenih radnji.

Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je 20. novembra 2013. godine Jašarevića na 15 godina zatvora zbog krivičnog djela terorizma jer je 28. oktobra, 2011. godine iz automatske puške pucao na Ambasadu SAD u Sarajevu. Jašareviću sutra ističe 15-godišnja zatvorska kazna, zbog čega bi ove sedmice mogao da bude pušten na slobodu.