Kategorija: Vijesti

  • Parastos u Banjaluci povodom obilježavanja Dana sjećanja na “Oluju”

    Parastos u Banjaluci povodom obilježavanja Dana sjećanja na “Oluju”

    U Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci služen je parastos povodom obilježavanja Dana sjećanja na ubijene i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj operaciji “Oluja”.

    Sveštenstvo banjalučke Eparhije služi parastos u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci za postrdale u pogromu Srba iz bivše Republike Srpske Krajine u avgustu 1995. godine.

    Parastosu prisustvuje predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, ministar boračke-invalidske zaštitite Republike Srpske Radan Ostojić, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Republike Srbije Milica  Đurđević Stamenkovski, generalni sekretar predsjednika Republike Srpske Marko Romić i direktor Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac.

    Nakon parastosa predviđeno je polaganje vijenaca kod Centralnog spomen-obilježja borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata od 1991. do 1995. godine na Trgu srpskih junaka.

    Podsjećamo, Republika Srpska i Srbija, u Mrkonjić Gradu, obilježavaju Dan sjećanja na ubijene i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj operaciji “Oluja”.

    Zločinačka akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, tokom koje je sa vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 krajiških Srba.

    Na ažuriranoj evidenciji “Veritasa” nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i poslije ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina.

    Među žrtvama je i desetoro djece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina – što predstavlja poseban “crni rekord” građanskog rata devedesetih na prostoru bivše Јugoslavije, ukazuju u “Veritasu”.

    Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

  • Cvijanović: Nikada ne zaboraviti žrtve zločinačke akcije “Oluja”

    Cvijanović: Nikada ne zaboraviti žrtve zločinačke akcije “Oluja”

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da Republika Srpska i Srbija danas obilježavaju Dan sjećanja na ubijene i prognane Srbe u zločinačkoj akciji “Oluja” i zajedno se sjećaju 2.000 nevino stradalih i više od 200.000 sunarodnika protjeranih sa vjekovnih ognjišta tokom najvećeg etničkog čišćenja u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

    – Neka je vječni pomen nedužnim žrtvama, a svima nama obaveza da ih nikada ne zaboravimo – istakla je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.

    U Mrkonjić Gradu večeras će biti centralno obilježavanje Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine. Obilježavanje organizuju odbori za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova vlada Republike Srpske i Srbije.

  • Minić: Dok pamtimo stradanje, svjedočimo i vaskrsenju našeg naroda

    Minić: Dok pamtimo stradanje, svjedočimo i vaskrsenju našeg naroda

    Premijer Republike Srpske Savo Minić poručio je da je obaveza čuvati ono što je odbranjeno životima najhrabrijih i naglasio da dok Srbi pamte stradanje, svjedoče i vaskrsenju srpskog naroda.

    – Svaki put kada čujem da su se u Kninu rodili Milica, Јelena ili Gavrilo, duh hrišćanstva mi ko zna koji put živom slikom potvrdi pobjedu života – napisao je Minić na društvenoj mreži Iks.

     

    On je istakao da se u kninskoj osnovnoj školi ponovo uči ćirilica, sačuvano je ono što su mnogi pokušali da izbrišu.

    – Dok pamtimo stradanje svjedočimo i vaskrsenju našeg naroda. Nama u Republici Srpskoj ostaje da čuvamo ono što smo krvlju i životima najhrabrijih odbranili – naglasio je Minić.

    U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 31 godine od stradanja Srba u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja” tokom koje je ubijeno više od 1.904 lica srpske nacionalnosti, a protjerano više od 220.000 sa područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

  • Vučić: Crna Gora učestvuje u hrvatskoj proslavi “Oluje”, a nije poslala nikog u Mrkonjić Grad

    Vučić: Crna Gora učestvuje u hrvatskoj proslavi “Oluje”, a nije poslala nikog u Mrkonjić Grad

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da Vlada Crne Gore učestvuje u hrvatskoj proslavi akcije “Oluja”, a da nikoga nije poslala na ceremoniju obilježavanja sjećanja na stradale Srbe u “Oluji”, koja će večeras biti održana u Mrkonjić Gradu.

    – Vlada Crne Gore, zvanična Crna Gora, učestvuje u radosti, u proslavi zločina počinjenih nad Srbima, slavi zajedno sa Hrvatima, a nikoga Vlada Crne Gore nije poslala na obilježavanje, komemorativno sećanje na stradale Srbe u Mrkonjić Gradu – rekao je Vučić za RTS komentarišući to što će otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Hrvatskoj prisustvovati sutra u Kninu obilježavanju 31. godišnjice operacije “Oluja”.

    On je dodao da je takva odluka crnogorske Vlade samo početak jer će u budućnosti biti još takvih odluka, kao i da su Srbi naivno povjerovali da su 2020. godine došle promjene koje će značiti drugačiji odnos prema Srbiji i srpskom narodu.

    – Ovo nije kraj, ovo je tek početak takvih odluka i oni će imati još mnogo takvih odluka u budućnosti i tu se stvari neće promijeniti. Srbi su naivno povjerovali da su 2020. donijeli promjene koje će značiti drugačiji odnos prema Srbiji i srpskom narodu. Stvari će biti sve gore i sve lošije i ne treba to da nas iznenađuje, ali time moramo još veće poštovanje da pokazujemo prema Republici Srpskoj, prema našem narodu kojem treba da pružimo podršku u Crnoj Gori, koji je očajan zbog toga – istakao je predsjednik Srbije.

    Vučić je naveo da je važno to što Srbija zna sve činjenice i što, zahvaljujući tome, može da bude pripremljenija za sve političke događaje koji dolaze u budućnosti.

    – I treba da budemo svjesni svih problema, svih podjela koje su nam nametnuli. O mnogima od tih stvari ću da govorim i večeras. Јedna od tih je i taj pristup, izmišljeni policentrizam, upravo da bi mogli ovakve odluke da donose – rekao je Vučić.

  • Darko Mladić: Zdravstveno stanje generala sve teže, tokom posljednje posjete nije mogao ni da govori

    Darko Mladić: Zdravstveno stanje generala sve teže, tokom posljednje posjete nije mogao ni da govori

    Zdravstveno stanje generala Ratka Mladića dodatno se pogoršalo u posljednjih nekoliko dana, potvrđeno je iz kruga njegove porodice.

    Kako navodi njegov sin Darko Mladić, general je izuzetno slab, a tokom posljednje posjete u petak, kada su ga obišli njegovi vojnici, nije bio u stanju uopšte da govori. Ostali parametri i opšte fizičko stanje ostaju izuzetno teški i bez pozitivnih pomaka.

    ​- U posljednjih nekoliko dana je još slabiji. Na posjeti u petak nije mogao da priča uopšte, dok je sve ostalo ostalo isto – prenio je za RTRS Darko Mladić najnovije informacije o stanju svog oca.

    ​Zdravstveni status bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske već duže vrijeme ocjenjuje se kao kritičan.

    Porodica i pravni tim iznova upozoravaju na neadekvatne uslove liječenja u pritvorskoj jedinici u Hagu i ponavljaju zahtjeve da mu se omogući hitno prebacivanje na adekvatno medicinsko zbrinjavanje.

  • Stevandić: Aktuelni saziv Narodne skupštine uspostavio najintenzivniju saradnju sa Ruskom Federacijom

    Stevandić: Aktuelni saziv Narodne skupštine uspostavio najintenzivniju saradnju sa Ruskom Federacijom

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić izjavio je danas u Banjaluci, tokom susreta sa ambasadorom Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Igorom Kalabuhovom, da je aktuelni saziv Narodne skupštine uspostavio do sada najintenzivniju parlamentarnu saradnju sa Ruskom Federacijom, uprkos brojnim međunarodnim pritiscima.

    Sagovornici su razgovarali o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, kao i o nastavku i unapređenju međuparlamentarne saradnje Republike Srpske i Ruske Federacije.

    Stevandić je istakao da je ovakav model otvorene i partnerske saradnje ponuđen i drugim zainteresovanim stranama, kao i da će se istorijske, kulturne i tradicionalne veze između srpskog i ruskog naroda nastaviti njegovati.

    Ambasador Kalabuhov zahvalio je predsjedniku Stevandiću na prijemu i istakao spremnost za nastavak saradnje između Republike Srpske i Ruske Federacije, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Vučić i Dodik u Janjskim otokama: Srbija i Srpska nastavljaju zajedničke projekte i podršku povratnicima

    Vučić i Dodik u Janjskim otokama: Srbija i Srpska nastavljaju zajedničke projekte i podršku povratnicima

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravi danas u Republici Srpskoj, gdje je zajedno sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom posjetio Janjske otoke kod Šipova, odakle nastavlja obilazak srpskih povratničkih sredina u Federaciji BiH, uključujući Kuprešku visoravan, Janj i Bugojno.

    Tokom razgovora sa lokalnim stanovništvom i predstavnicima opštine, Vučić je istakao da je prioritet otvaranje novih radnih mjesta, navodeći primjer Drvara, gdje bi, kako je rekao, posao moglo dobiti između 50 i 60 žena.

    – Razmislite šta vam je važnije, to ili put do manastira – upitao je načelnika opštine, koji je odgovorio da je proizvodni pogon prioritet.

    Vučić je podsjetio da dio njegove porodice sa majčine strane vodi porijeklo iz Janja, naglašavajući posebnu emotivnu vezu sa ovim krajem.

    – Ovdje su sve Srbi. Poslije ćemo ići u Vodice, gdje se jedan čovjek vratio i gdje se prvi put poslije mnogo vremena rodilo dijete. Volio bih da novinari pokažu svima kakva je ljepota ovdje. Vidite zastave Srbije na svakom mjestu, ljudi su željeli da pokažu koliko vole Srbiju – rekao je Vučić.

    On je poručio da je tokom mandata obišao veliki broj mjesta u kojima raniji državni zvaničnici, kako je naveo, nikada nisu bili, te naglasio da je ekonomski razvoj ključ budućnosti.

    – Moramo da se posvetimo razvoju ekonomije. To je ono što nam donosi prednost i obezbjeđuje sigurnu budućnost – istakao je predsjednik Srbije.

    Govoreći o odnosima Srbije i Republike Srpske, Vučić je zahvalio Republici Srpskoj na podršci u ključnim nacionalnim pitanjima.

    – Republika Srpska nikada nije priznala takozvano Kosovo i uvijek je bila uz Srbiju. Srpski narod iz Republike Srpske mnogo je učinio za Srbiju i uvijek je bio uz nas na svakom mjestu u svijetu – rekao je Vučić.

    Naglasio je da su razgovor, međusobno razumijevanje i poštovanje temelj dobrih odnosa, poručivši da će Srbija nastaviti da bude uz Republiku Srpsku.

    Vučić se osvrnuo i na pitanje nacionalnog identiteta, poručivši da od svih traži samo poštovanje prema srpskom narodu.

    – Sve što tražimo jeste da nas nazivate Srbima. Ne vojvođanskim, ne istočnosrpskim, ne bosanskim, ne hrvatskim – svi smo Srbi. Nemamo problem što živimo u više država, već sa pokušajima da se umanji naš nacionalni identitet – rekao je Vučić.

    Dodao je da će večeras u porodičnoj kući u Čipuljiću ugostiti svoje komšije, među kojima će biti i Bošnjaci i Hrvati.

    – Svi su dobrodošli. Ja pokazujem poštovanje i očekujem da ga pokažu i drugi. Ako neko ne želi ni da izgovori Republika Srpska, koja je dejtonska i ustavna kategorija, teško je očekivati međusobno povjerenje i poštovanje – rekao je Vučić.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zahvalio je Vučiću na posjeti, ističući da je Srbija za vrijeme njegovog mandata pružila najveću podršku Republici Srpskoj.

    – Drago mi je što smo danas u Šipovu i što ćemo zajedno posjetiti naše ljude u Federaciji BiH. Ovo je način da se pomogne našem narodu, a Srbija je za vrijeme predsjednika Aleksandra Vučića učinila najviše za Republiku Srpsku – rekao je Dodik.

    On je podsjetio da su, kako je naveo, ranije odnosi između Srbije i Republike Srpske bili znatno drugačiji.

    – Nekada smo imali samo bratske zagrljaje i lijepe riječi, ali malo konkretne pomoći. Danas je potpuno drugačije. Naši građani više nemaju status stranaca kada se liječe ili studiraju u Srbiji. Kada je predsjednik Vučić saznao za te probleme, oni su riješeni i danas naši ljudi imaju ista prava kao građani Srbije – rekao je Dodik.

    Govoreći o regionalnim odnosima, Dodik je ocijenio da pojedini politički krugovi u Sarajevu Srbiju doživljavaju kao problem upravo zbog njenog ekonomskog i političkog jačanja.

    – Vučić nije razvijao Srbiju da bi bilo kome prijetio, već da bi bila snažna i uspješna država. Nažalost, postoje oni kojima upravo takva Srbija smeta – zaključio je Dodik.

    Prije dolaska u Šipovo, Vučić je objavio video-snimak sa jezera Balkana, poručivši da su očuvanje regionalne stabilnosti i snažan privredni rast jedina garancija uspjeha i budućeg razvoja Srbije.

  • Dodik: Srbija za vrijeme Vučića, najviše čini za Srpsku

    Dodik: Srbija za vrijeme Vučića, najviše čini za Srpsku

    Srbija za vrijeme predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, najviše čini za Republiku Srpsku, rekao je predsjednik Milorad Dodik danas u Јanjskim otokama.

    – Zahvaljujem mu se za posjetu. Drago mi je da smo ovdje u Šipovu, u Republici Srpskoj, drago mi je što ćemo posjetiti dio Federacije gdje žive naši ljudi – rekao je Dodik.

    A ovo je način, dodaje on, na koji jeste važno da se materijalno pomogne, i Srbija je tu i za vrijeme Vučića učinila najviše za Republiku Srpsku.

    – Do tada smo imali samo bratske zagrljaje i poljupce ponekad, ali veoma malo. Bili smo poniženi kada su mnogi funkcioneri Srbije da bi došli u Banjaluku prvo morali da odu u Sarajevo i da se tamo poklone nekim institucijama, a tek onda dođu u Banjaluku. Danas je to drugačije i sasvim normalno. To prije nije bilo normalno, sada je sasvim normalno – rekao je Dodik.

    Podsjetio je da su ranije građani Srpske, kada odu na liječenje u Srbiju imali status stranaca, studenti su imali status stranaca.

    – Kad je Vučić to saznao, on je to ukinuo. Danas naši ljudi imaju iste privilegije kao domaćini. Odnosno svi smo mi Srbi, nema ni bosanski ni ovi ni oni – rekao je Dodik.

  • Košarac: “Oluja” najveće etničko čišćenje u Evropi nakon Drugog svjetskog rata

    Košarac: “Oluja” najveće etničko čišćenje u Evropi nakon Drugog svjetskog rata

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministra Staša Košarac izjavio je da zločinačka akcija “Oluja” ostaje jedan od najtragičnijih događaja u novijoj srpskoj istoriji i najveće etničko čišćenje u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

    Košarac je naveo da su u tom zvjerstvu i bezumlju ubijani nedužni ljudi samo zato što su bili Srbi.

    – Sa dubokim pijetetom sjećamo se svih nevino stradalih i prognanih Srba iz Republike Srpske Krajine – rekao je Košarac povodom obilježavanja 31 godine od hrvatske vojno-policijske akcije “Oluja”.

    On je podsjetio da je sa svojih vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 naših sunarodnika, dok su kolone izbjeglica, u kojima su bili starci, majke sa djecom i nemoćni, postale simbol jednog od najvećih stradanja srpskog naroda u novijoj istoriji.

    – Iza njih ostali su spaljeni domovi, razrušene svetinje, oskrnavljena groblja i ugašeni životi. Posebno boli činjenica da za ovaj monstruozni zločin ni danas nema pravde – naglasio je Košarac.

    On je istakao da ne smije biti dozvoljeno da srpske žrtve budu zaboravljene, niti da istina o njihovom stradanju bude relativizovana.

    – Od nemjerljivog je značaja što Republika Srpska i Srbija, zahvaljujući politici predsjednika Milorada Dodika i Aleksandra Vučića, zajedno obilježavaju Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u `Oluji`. To nije samo izraz poštovanja prema našim žrtvama, već snažna poruka da srpski narod jedinstveno čuva svoju istoriju, dostojanstvo i slobodu – naveo je Košarac.

    On je poručio da srpski narod danas više nego ikada mora da bude saboran i jedinstven.

    – Čuvajmo Srpsku, jer je ona najveća tekovina našeg naroda zapadno od Drine i najsigurniji garant našeg opstanka, slobode i prava da budemo svoji na svome – poručio je Košarac na “Instagramu”.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by Staša Košarac (@stasa.kosarac)

    Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine biće obilježen sutra u Banjaluci i Mrkonjić Gradu.

  • Lidl traži više od 1.125 radnika u BiH

    Lidl traži više od 1.125 radnika u BiH

    Lidl Bosna i Hercegovina pokrenuo je najveći talas zapošljavanja do sada, u kojem traži više od 1.125 radnika u logistici i prodaji. Konkursi obuhvataju 21 grad i opštinu, među kojima su Banjaluka, Laktaši i Gradiška, a iskustvo u trgovini nije obavezno.

    Prijave za 125 skladišnih radnika u logističkom centru u Lepenici otvorene su od 1. avgusta do 6. septembra. Drugi konkurs, za više od 1.000 prodavača, trajaće od 15. avgusta do 30. septembra.

    Posao u 21 gradu i opštini

    Radnici u prodaji biće traženi u Banjaluci, Laktašima, Gradišci, Doboju, Modriči, Bijeljini, Brčkom, Sarajevu, Mostaru, Zenici, Bihaću i još deset gradova i opština.

    Početak rada zavisiće od dinamike otvaranja prodavnica, a novozaposleni će prethodno proći obuku. Lidl još nije objavio kada će prve prodavnice u BiH početi da rade.

    „Pokrenuli smo naš najveći, ali ne i posljednji talas zapošljavanja“, rekao je Faruk Kovač, rukovodilac sektora korporativnih poslova Lidla BiH.

    Kompanija trenutno ima oko 400 zaposlenih, a novim konkursima planira da tim proširi za više od hiljadu ljudi.

    Iskustvo nije obavezno

    Zaposleni u prodavnicama obavljaće različite poslove, od rada na kasi i u pekari do slaganja robe i usluživanja kupaca. Potrebne su završena srednja škola, motivacija i spremnost za učenje.

    Iz kompanije navode da radnicima nude dva slobodna dana sedmično, plaćen prekovremeni rad i platu iznad tržišnog prosjeka, ali konkretni iznosi nisu objavljeni.

    Prijave se podnose putem Lidlove stranice za zapošljavanje, dok će datum početka rada prodavnica biti saopšten naknadno.