Kategorija: Vijesti

Na auto-putevima u Srbiji i Republici Srpskoj od danas će biti omogućeno korištenje jednog TAG uređaja, saopšteno je iz preduzeća “Putevi Srbije”.

U ovom preduzeću ističu da je njihova saradnja sa “Autoputevima Republike Srpske” omogućila korisnicima da jednim TAG uređajem nesmetano koriste auto-puteve u Srbiji i Srpskoj, bez potrebe nabavke dodatnih uređaja ili zaustavljanja na naplatnim stanicama.

Novi sistem naplate putarina stupa na snagu u danas u 9.00 časova.

U “Putevima Srbije” naglašavaju da integrisani sistem elektronske naplate putarine “TOLL4ALL” sada obuhvata pet sistema koji čine Srbija, Republika Srpska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Hrvatska, čime se nastavlja proces regionalnog povezivanja i unapređenja mobilnosti građana i privrede.

Foto: Srna

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da za Republiku Srpsku nije presudno ko će biti novi visoki predstavnik u BiH, već da li će proces njegovog izbora biti u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i uz uvažavanje stavova domaćih aktera.

Govoreći o sjednici Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIK), na kojoj se raspravlja o nasljedniku Kristijana Šmita, Stevandić je ocijenio da je došlo do promjene u međunarodnom pristupu prema pitanju visokog predstavnika, navodeći da se danas više nego ranije vodi računa o stavovima Republike Srpske.

– Mi tražimo da se poštuje Aneks 10. Nije najvažnije ko će biti izabran, već da se poštuju procedure i da se uvažava stav ugovornih strana – rekao je Stevandić u emisiji Telering.

Stevandić je rekao da se među potencijalnim kandidatima za novog visokog predstavnika pominje više diplomata, ali da je, prema njegovim riječima, zvanično nominovan samo jedan kandidat – Italijan Antonio Zanardi Landi.

On je ponovio stav vlasti Republike Srpske da je cilj zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika i prenošenje fokusa na evropske integracije BiH, ističući da se politički sporovi u zemlji moraju rješavati dogovorom domaćih političkih predstavnika.

Stevandić je ocijenio da je pitanje državne imovine jedno od ključnih političkih pitanja u odnosima između Republike Srpske i međunarodne zajednice.

– Srpska neće prihvatiti rješenja koja bi umanjila njene ustavne nadležnosti. Rukovodstvo Republike Srpske neće prihvatiti rješenja koja bi dovela do prenosa imovine sa entitetskog na državni nivo – dodao je Stevandić.

Govoreći o odnosima sa političkim predstavnicima iz FBiH, Stevandić je rekao da će, uprkos postojećim nesuglasicama, dijalog između predstavnika tri konstitutivna naroda biti neizbježan.

– Dogovor je jedina budućnost ove zemlje. Mi ćemo i dalje insistirati na razgovoru sa Bošnjacima i Hrvatima o svim pitanjima koja su važna za mir i razvoj. Dogovor domaćih političkih faktora jedini je održiv put za budućnost BiH – poručio je Stevandić.

On je odbacio tvrdnje da su predstavnici Republike Srpske blokirali rad zajedničkih institucija BiH, navodeći da su njihovi potezi bili usmjereni na zaštitu interesa Republike Srpske.

Predsjednik Narodne skupštine govorio je i o radu entitetskog parlamenta, ističući da je Skupština tokom aktuelnog mandata usvojila ključne odluke i osigurala nesmetano funkcionisanje institucija Republike Srpske.

Osvrnuo se i na političku poziciju vladajuće koalicije uoči narednih izbora, naglašavajući da politička podrška zavisi od konkretnih rezultata, a ne od ranijih uspjeha.

Stevandić je govorio i o imenima kandidata za predstojeće izbore.

– Tu će se sigurno naći imena kao što su Savo Minić i Željka Cvijanović, a što se tiče opozicije, ona mora da gleda širu sliku. I ako to bude uradila, napraviće dobar rezultat. Opozicija koja gleda samu sebe i koja radi samo na pljuvanju i kritikovanju protivnika, bez nekog rezultata, nema nikakvih šansi na izborima – kaže Stevandić.

Stevandić je najavio i nastavak rada na projektima u oblasti zdravstva, uključujući razvoj zdravstvenih kartona i plansko usmjeravanje specijalizacija i zdravstvenih resursa na osnovu potreba stanovništva.

Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas na Palama da su studenti najveći potencijal Srpske i da zato Vlada nastoji da im obezbijedi najbolje uslove za školovanje, jer se od njih očekuje da vode Republiku Srpsku u budućnosti.

Minić je uoči predavanja o temi “Republika Srpska – juče, danas, sutra”, koje će održati na Ekonomskom fakultetu u Palama, rekao novinarima da će večeras razgovarati sa studentima i rektorom Univerziteta u Istočnom Sarajevu o studentskom standardu i svemu onome što je bitno za visokoškolsko obrazovanje.

On je istakao da svi oni koji obavljaju javne funkcije moraju biti transparentni i da ne trebaju čuvati informacije samo za sebe.

– Nakon ovog predavanja razgovaraću sa studentima o projektim koji su u toku, ali i o budućim. Želium sa njima da podijelim i neke stvari kada je u pitanju Republika Srpska, njene institucije i budućnost – naveo je Minić.

Minić je potvrdio da će sutra na Palama biti održana sjednica Vlade Republike Srpske.

– Sutra ćemo i ovdje donositi neke odluke. Republika Srpska je svaki naš grad – rekao je Minić.

Zajedno sa nastankom Republike Srpske razvijale su se i institucije koje danas okupljaju mlade ljude, kao što je Univerzitet u Istočnom Sarajevu, rekao je rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Milan Kulić

– Danas smo na Palama dočekali predsjednika Vlade Republike Srpske Savu Minića. Smatram da nema boljeg i svetijeg mjesta za razgovor o Republici Srpskoj od Pala, jer je upravo ovdje nastala Republika Srpska – izjavio je Kulić.

Kulić je dodao da je Univerzitet ponosan na tu činjenicu i dodao da mu je posebno drago što su današnje predavanje organizovali Unija studenata Republike Srpske i Studentski parlament Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

– To govori o nacionalnoj svijesti i odgovornosti naših studenata, ali i svih nas koji radimo na Univerzitetu – istakao je Kulić.

On je naglasio da mladi ljudi pokazuju interesovanje za teme od značaja za Republiku Srpsku, njenu prošlost, sadašnjost i budućnost.

Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Milan Savić rekao je da je ovaj parlament zajedno sa Unijom studenata Republike Srpske u prethodnom periodu pokrenuo nekoliko inicijativa koje je Vlada Srpske rado prihvatila i izrazio uvjerenje da će tako biti i u budućnosti.

Predsjednik Milorad Dodik izjavio je da je 4. jun 1992. godine, kada je mučki ubijeno 45 srpskih boraca u klancu, u Žepi, u zasjedi koju su im, uprkos prethodnom dogovoru, postavili muslimanski zločinci, crni datum za Pale i sarajevsko-romanijsku regiju.

​- Naši hrabri borci krenuli su ka Žepi u plemenitu i humanu misiju da dostave hranu, vodu i sanitetski materijal svojim saborcima, njih 13, koji su obezbjeđivali radio-relejni objekat na Zlovrhu.

Uprkos prethodnom dogovoru o mirnom prolasku kolone, mučki napad muslimanskih vojnika iz zasjede pokazao je surovost i bestijalnost onih koji nikada nisu marili za data obećanja, datu riječ, dogovor, a još manje za živote ljudi – istakao je Dodik za Srnu povodom 34 godine od stradanja 45 srpskih vojnika u Žepi.

Dodik je podsjetio da su tog 4. juna 1992. godine Pale bile zavijeno u crno, jer skoro da nije bilo kuće koja nije izgubila svog najbližeg.

– To je dan tuge, bola i sjećanja, ali i dan kada se sa posebnim poštovanjem poklanjamo žrtvi ljudi koji su svoje živote položili da bi pomogli saborcima. Svako od tih 45 imena predstavlja jednu ugašenu mladost, jednu porodicu koja je ostala bez sina, oca, brata ili supruga. Njihova žrtva ne smije biti svedena na broj, niti prepuštena zaboravu. Ona je trajni zavjet našem narodu da čuvamo istinu o stradanju Srba i da njegujemo kulturu pamćenja kao temelj nacionalnog dostojanstva i ponosa – naglasio je Dodik.

On je naveo da četiri dana nakon njihovog stradanja, na dan sahrane 8. juna 1992. godine, dok jauci ožalošćenih majki i rodbine odjekuju ulicama Pala, muslimanski zločinci ponovo pokazuju da im ništa nije sveto, već kukavički, kako oni samo i mogu i znaju, napadaju i pokušavaju da izvrše proboj na Trebević, znajući da su linije oslabljene jer je većina boraca bila na posljednjem ispraćaju svojih saboraca stradalih u klancu, u Žepi.

– Muslimanski vojnici iskoristili su ovu privremenu ranjivost i tugu srpskih boraca, kao i oslabljenu brojnost u rovovima na Trebeviću i krenuli u siloviti pješadijski napad na području Vidikovca i okolnih kota, s ciljem da probiju liniju, ovladaju ključnim visovima i prodru dublje ka teritoriji Pala – podsjetio je Dodik.

On je naveo da je vijest o ovoj još jednoj mučkoj, ali žestokoj akciji muslimana, koji su nahrlili prema Trebeviću, srpske borce zatekla u vrijeme sahrane, te su svi odmah reagovali i direktno sa groblja prebačeni na trebevićke položaje da bi zaustavili njihov prodor.

– Da nije bilo njihove brze i pravovremene reakcije, pitanje je šta bi tada bilo sa cijelim ovim područjem Trebevića, Pala i dalje ka Romaniji. Iako su pretrpjeli gubitke, srpske snage su uspjele da se konsoliduju i potisnu neprijatelja na početne položaje, čime je spriječen planirani proboj ka Palama čije bi posljedice bile nesagledive – naglasio je Dodik.

On je istakao da je ova bitka bila jedna od najkrvavijih na ovom području u prvim mjesecima rata.

– Tog dana, 8. juna 1992, na dan sahrane 45 vojnika, poginulo je još 14 boraca na Trebeviću. Stradanje 59 srpskih boraca u samo četiri dana i to u prvim mjesecima Odbrambeno-otadžbinskog rata bio je ogroman udarac i ogroman gubitak za Pale, kao i okolna mjesta. Danas, 34 godine kasnije, kada se prisjećamo stradalih boraca u Žepi i na Trebeviću, odajemo poštu njihovoj hrabrosti i odlučnosti da brane svoj narod i svoja ognjišta u teškim i sudbonosnim vremenima – istakao je Dodik.

On je naglasio da je njihova žrtva ugrađena u temelje Republike Srpske i obavezuje da čuvamo njene institucije i jedinstvo, jer zahvaljujući njima danas živimo slobodu koju su oni izvojevali, u svojoj Republici Srpskoj, koja je vječni garant našeg i opstanka budućih generacija.

– Neka je vječna slava i vječno hvala 45-orici srpskih junaka stradalih u Žepi i njih 14 poginulih na Trebeviću koji su tada odbranili ne samo Pale, već i Republiku Srpsku. Da tada nisu bili organizovani, hrabri, brzi i odani svom narodu i svojoj domovini, vjerujem da je pitanje da li bi danas imali Republiku Srpsku. Njihova imena i njihova žrtva žive i živjeće u sjećanju srpskog naroda. Oni ostaju trajni podsjetnik da sloboda nikada nije bila darovana, već skupo plaćena životima i dijelovima tijela najboljih među nama – poručio je Dodik.

Vlada Republike Srpske postigla je dogovor sa roditeljima njegovateljima o proširenju njihovih prava, za šta će biti obezbijeđen dodatni 41 milion KM, a izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti već sutra će se naći pred Vladom, izjavio je premijer Srpske Savo Minić.

“Finalizovaćemo zakonsko rješenje već sutra na sjednici Vlade, a potom tražiti podršku na prvoj narednoj sjednici Narodne skupštine”, istakao je on danas, 3. juna, na konferenciji za novinare nakon održanog sastanka sa predstavnicima organizacija i udruženja koja okupljaju roditelje djece sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom.

“Obezbjedili smo dodatnih 41 milion KM za proširenje prava više od 1.600 korisnika socijalnih prava iz kategorije roditelja – njegovatelja djece za smetnjama u razvoju”, kazao je Minić.

On je precizirao da su na današnjim konsultacijama sa predstavnicima udruženja koje okupljaju ove kategorije usaglašene dopune Zakona o socijalnoj zaštiti, koje će, po hitnom postupku, sutra naći na sjednici Vlade Republike Srpske, i nakon toga, u parlamentarnoj proceduri.

“Srećan sam što smo uspjeli napraviti značajan pomak kad su u pitanju prava ovih kategorija, koji su, za mene lično, bili jedan od prioriteta otkako sam stupio na ovu funkciju. Ovi ljudi su tihi borci koji su 24 časa dnevno vezani za brigu oko djece i naša briga o njima ne može i ne treba biti završena samo sa ovim izmjenama zakona”, naglasio je Minić.

Kako je rekao, na današnjem sastanku razgovarano je i o nizu, drugih otvorenih pitanja u vezi ovih kategorija, te je dogovoreno da se ponovo sastanu poslije usvajanja zakonskih izmjena.

“Ne samo Vlada, nego cijelo društvo mora ovim ljudima biti na usluzi 24 časa dnevno i zato ćemo učiniti sve što je u našoj moći da im izađemo u susret”, rekao je Minić.

Foto: Vlada Republike Srpske

Centralna izborna komisija BiH (CIK) usvojila je Odluku o realizaciji edukacije i informisanja birača izvan Bosne i Hercegovine, po kojoj će u narednih mjesec dana članovi CIK-a obilaziti svijet i edukovati birače.

Edukacija će se vršiti od 7. juna do 8. jula, a Odluka podrazumijeva da tu edukaciju sprovode četiri tima.

Prvi tim, na čijem čelu je Vlado Rogić, član CIK-a, sprovest će edukaciju birača u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, dok će drugi tim, na čijem čelu je Ahmet Šantić, takođe član CIK-a, “obići” birače u Velikoj Britaniji.

Treći tim, kojim će rukovoditi Sead Arnautović, vršit će edukaciju birača u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, dok će na čelu četvrtog tima ponovo biti Rogić, koji će sprovesti edukaciju birača u Sloveniji i Hrvatskoj.

Ovu odluku nisu podržali svi članovi CIK-a. Protiv je bila Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, koja je rekla da članovi CIK-a znaju razloge zbog kojih neće glasati, ali ih nije saopštila javno.

“Ako je ovo Odluka o realizaciji edukacije i informiranja birača izvan BiH, a u fokusu su nam države sa značajnim brojem državljana, odnosno izbjeglica i osoba koje privremeno borave izvan BiH, smatram da je u najmanje jednom članu trebala biti obuhvaćena i planirana online edukacija po državama”, rekla je Hadžiabdić.

Ovaj njezin zahtjev na kraju je i prihvaćen, a Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, rekao je da se “za sve ostale države u koje se ne ide organizuju online prezentacije i da se naprave timovi koji će održati te edukacije”.

Na predloženu Odluku primjedbu je imao i Arnautović, tražeći da se timu kojim rukovodi doda i grad Freilasing pokraj Salzburga, jer je, kako je rekao, “jutros stigao zahtjev za to”.

Dragan Čović, predsjednk HDZ-a BiH rekao je da OHR kroz instituciju visokog predstavnika BiH ništa dobro nije donio BiH.

– Ne samo jedan visoki predstavnik, nego svih osam koji su bili u BiH. Hiljadu odluka koje su donosili bile su hirovite, bez realnog sagledavanja stanja. Napravili su jednu puzajuću promjenu onog što se zove Aneks 4. Danas mogu sa pravom da kažem da visoki predstavnik ništa dobro nije uradio za hrvatski narod u BiH, a mogao je – kaže Ćović gostujući sinoć na HRT.

Čović je Kristijanu Šmitu poželio dobro zdravlje, kako kaže, kao personi, osobi.

– Imali smo korektnu komunikaciju, ali što prije završi OHR sa svojim mandatom i visoki predstavnici sa mandatom u BiH, mislim da ćemo mi konačno morati preuzeti odgovornost za BiH – rekao je Čović.

Istakao je da je BiH kao endemska stara mitska maslina, ali ko god prođe pored, nastoji nešto obrezati.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić poslala je krnjem Ustavnom sudu BiH dopunska poslanička pitanja, nakon što je dobila odgovore na ona koje ni nije postavila, a koje je potpisao sekretar te pravosudne institucije.

Vulićeva je izjavila Srni da od krnjeg Ustavnog suda BiH na pitanja koja je postavila nije dobila konkretan odgovor – već je dostavljeno izjašnjenje koje se najvećim dijelom bavi pitanjem parlamentarnog nadzora iako takvo pitanje uopšte nije bilo predmet njenog obraćanja, što je ocijenila skandaloznim.

– Svoje poslaničko pitanje uputila sam predsjedniku /krnjeg/ Ustavnog suda BiH /Mirsadu Ćemanu/, a ne Sekretarijatu Ustavnog suda BiH – ukazala je Vulićeva.

Ona je u dopunskom poslaničkom pitanju upitala na osnovu kojeg pravnog akta, propisa ili ovlaštenja sekretar krnjeg Ustavnog suda BiH odgovara na poslanička pitanja koja su upućena predsjedniku te pravosudne institucije?

– Da li je predsjednik /krnjeg/ Ustavnog suda BiH bio upoznat sa sadržajem mog poslaničkog pitanja i da li je odobrio sadržaj dostavljenog odgovora? Da li smatrate da /krnji/ Ustavni sud BiH u trenutnom sastavu i ovakvim odgovorom, demokratski izabranom poslaniku na transparentnim i verifikovanim izborima podržava Ustav, što mu je Ustavom propisana uloga? – upitala je Vulićeva

Vulićeva je posebno naglasila da ovim poslaničkim pitanjem nije vršila, niti pokušala da vrši parlamentarni nadzor nad krnjim Ustavnim sudom BiH.

– Imajući u vidu sadržaj dostavljenog odgovora ostaje nejasno zbog čega se izbjegava odgovor na konkretna pitanja od javnog i političkog interesa koja se odnose na primjenu Ustava BiH – istakla je Vulićeva.

Ona je ocijenila da takav pristup otvara ozbiljno pitanje odnosa prema pravima i dužnostima poslanika, utvrđenim Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i prema obavezama koje proizilaze iz ustavnog poretka BiH.

– Stoga očekujem da predsjednik /krnjeg/ Ustavnog suda BiH dostavi odgovor na postavljena pitanja i izjasni se o njihovoj suštini – poručila je Vulićeva.

Vulićeva je podsjetila da član 10 Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH propisuje da poslanik ima pravo na slobodu djelovanja i izražavanja i da je dužan da se bavi pitanjima od političkog i javnog interesa.

– Dakle, kao poslanik Predstavničkog doma imam, ne samo pravo, već i obavezu da se bavim pitanjima od političkog i javnog interesa, uključujući pitanja koja se odnose na ustavni poredak BiH i primjenu Ustava BiH – naglasila je Vulićeva.

Ona je ranije uputila poslaničko pitanje krnjem Ustavnom sudu BiH koje se odnosi na prihvatanje i primjenu akata koji nisu usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH kao što je bio slučaj sa izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

Vulićeva je u poslaničkom pitanju dostavila i akt Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH iz kojeg proizilazi da izmjene Krivičnog zakona BiH, na osnovu kojih je vođen postupak protiv tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, nisu ni razmatarane, ni usvojene, ni u Predstavničkom domu, ni u Domu naroda.

– Kako /krnji/ Sud opravdava primjenu takvih akata u odnosu na princip zakonitosti i Ustavom zagarantovana prava građana da biraju i budu birani? Kako pojašnjavate postupanje po odlukama kojima se proglašava zakon lica koje se predstavlja kao “visoki predstavnik” i da li je to u skladu sa članovima I/2 i IV/3 c) i h) Ustava? – upitala je Vulićeva.

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je Srni da je važno obezbijediti mir i naglasio da Republika Srpska nema namjeru da na bilo koji način problematizuje situaciju u BiH ili da je dovede do bilo kakvog sukoba.

– Namjeravamo da se politički borimo za svoja prava i od toga nećemo odustati. BiH nema šanse da preživi u globalnim nestabilnostima ukoliko se ne nađe unutrašnji konsenzus bez nametanja rješenja od međunarodnog faktora – poručio je Dodik.

Dodik je istakao da u BiH takva rješenja neće proći, jer su i sami međunarodni zvaničnici koji nam ih nameću, na globalnom nivou takmaci za sfere uticaja.

– Ako prihvatimo stranu okupaciju, odnosno nametnuta rješenja, onda smo prihvatili da se ponašamo po diktatu tih kvazi centara. Evropske zemlje nisu relevantan faktor, pa čak ni EU koja je izgubila bitke na svim poljima – vojnom ili bilo kom drugom – naglasio je Dodik.

On smatra da danas EU, koja je predviđena kao političko-ekonomska zajednica, postaje vojni savez i da treba i o tome razmišljati.

– Ako idemo ka tom putu moramo da razmišljamo o tome jer nije isključeno da mobilišu naše ljude za svoje sukobe i ratove. To su sve dileme koje moramo da imamo na umu – istakao je Dodik.

Govoreći o geopolitičkoj situaciji u svijetu, u kojem još traju krize i čije se rješavanje najavljuje, Dodik je rekao da se više radi o tome da će biti onih koji će otvoriti nove probleme u Evropi i svijetu, nego da bi situacija mogla da se smiri na bilo koji način.

Kako je naglasio, ovdje živimo posljedice sukoba velikih, koji su svjesni činjenice da je propao unipolarni svijet, da se formira multipolarni i sada se postavljaju neki elementi.

– To dugo neće biti završeno i biće potrebna još decenija da se postave jasne konture multipolarnog svijeta. Već vidimo početne konture tog svijeta u kome postoji nekoliko centara globalne moći koji na različitim nivoima, političkom, kulturnom, bezbjednosnom, pa i vojnom pokušavaju etablirati i postaviti pozicije svojih zemalja na pravi način – pojasnio je Dodik.

To je nešto, kako je naglasio, što vidimo u posljednje vrijeme na globalnom nivou.

Dodik je istakao da su problem u svijetu sirovine, nafta, energenti koji su pri kraju, a novi energetni nisu pronađeni.

– Imaćemo još dosta problema koji nas čekaju u pogledu otvaranja novih sukoba. Јedino relevantno pitanje na kojem treba da radimo jeste kako ćemo mi kroz sve to proći – istakao je Dodik.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić sastao se danas sa predsjednikom Udruženja “Prva oklopna brigada Vojske Republike Srpske” Nebojšom Keserom, sa kojim je dogovorio zajedničke aktivnosti.

– Pod ovim grbom smo bili zajedno od Zapadne Slavonije do Donjeg Žabara – napisao je Stevandić na Iksu uz fotografiju sa Keserom.

Данас ме је у Народној скупштини посјетио Небојша Кесер, предсједник Удружења 1. оклопне бригаде Војске Републике Српске.
Договорене заједничке активности.
Под овим грбом смо били заједно од Западне Славоније до Доњег Жабара. pic.twitter.com/sah6vtiqsG

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) June 3, 2026

Prva oklopna brigada Vojske Republike Srpske formirana je 31. marta 1991. godine. Po ulasku u rat imala je oko 4.500 vojnika, od kojih je poginulo 180, a 835 je ranjeno. Pet boraca ove jedinice je i danas na spisku nestalih.

Prva oklopna brigada, koja baštini tradiciju 329. oklopne brigade ЈNA,

1993. godine je odlikovana Ordenom Nemanjića, dok je 1997. godine proglašena najboljom u Vojsci Republike Srpske.