Za izgradnju i opremanje novog vrtića “Rastimo zajedno” u Brestovčini isplatili smo dva miliona KM, od ukupno četiri miliona koliko je Vlada Republike Srpske obezbijedila za ovaj projekat, istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik.
– Ime vrtića govori sve. Djeca ne rastu samo u porodici, već i u zajednici koja brine o njima, ulaže u njih i stvara uslove da imaju srećno i bezbrižno djetinjstvo. Zato su porodica i djeca u samom srcu politike Republike Srpske. Svaki novi vrtić, svaka nova učionica i svako novo dječije igralište ulaganje su u ono najvrednije što imamo i najjači zalog za budućnost Republike Srpske – dodaje Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.
За изградњу и опремање новог вртића “Растимо заједно” у Брестовчини исплатили смо два милиона КМ, од укупно четири милиона колико је Влада Републике Српске обезбиједила за овај пројекат.
Име вртића говори све. Дјеца не расту само у породици, већ и у заједници која брине о њима,…
Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, zajedno sa ministrom finansija Zorom Vidović, razgovarao je danas u Banjaluci sa delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda, u okviru redovnih, godišnjih konsultacija sa MMF-om.
Tokom sastanka, Minić je predstavio ključne fiskalne parametre i očekivanja ekonomskog rasta za ovu godinu, te naglasio da nas u ovoj godini očekuje snažan investicioni ciklus, uključujući i masovna ulaganja u projekte javne infrastrukture.
Предсједник Владе Републике Српске Саво Минић, заједно са министром финансија Зором Видовић, разговарао је данас у Бањој Луци са делегацијом Међународног монетарног фонда (ММФ), у оквиру редовних, годишњих консултација са ММФ-ом.
— Влада Републике Српске (@Vlada_Srpske) June 5, 2026
Kako je istaknuto, kroz javne projekte biće investirano 600 miliona KM, dok ukupan, očekivani iznos investicija u Republici Srpskoj dostiže 6,6 milijardi KM.
S druge strane, predstavnici MMF-a, na čelu sa šefom Misije Davidom Amalglobelijem, iznijeli su očekivane fiskalne pokazatelje za Republiku Srpsku, sa posebnim osvrtom na projektovane izglede u kontekstu globalnih izazova sa kojim se suočavamo, a posebno rastom cijena energenata.
Takođe, razgovarano je o reformskim mjerama koje će biti preduzete u narednom periodu, usmjerenim u pravcu jačanja konkurentnosti privrede i kreiranja povoljnog poslovnog okruženja.
Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.
Ovo je saopšteno iz Ambasade SAD u Sarajevu nakon što na sjednici PIC-a koja se održavala 3. i 4. juna nije postignut dogovor o imenovanju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
“Delegacija SAD nastojala je postići konsenzus oko zajednički prihvaćene vizije i visoko kvalifikovanog italijanskog kandidata, iskusnog diplomate ambasadora Antonija Zanardija Landija. Sekretar Rubio opisao je italijanskog kandidata pred Kongresom kao “gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji””, navodi se u objavi Ambasade SAD na društvenoj mreži X.
It was publicly and widely expected that at the June 3-4 meeting, the Peace Implementation Council (PIC) would select a new High Representative to provide stability for Bosnia and Hercegovina (BiH).
The U.S. delegation strove to achieve a consensus around a commonly shared…
— US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) June 4, 2026
U objavi se dalje ističe da SAD primaju k znanju evropski neuspjeh da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika.
Podsjećanja radi, u Bosni i Hercegovini već danima se govori o imenovanju visokog predstavnika nakon što je Kristijan Šmit, vjerovatno pod pritiskom SAD podnio ostavku na tu funkciju.
Nakon Šmitove ostavke, osim priče o imenovanju visokog predstavnika, otvorila se i priča o budućnosti OHR-a. Po svim tim pitanjima, evidentno je bilo razilaženje Evrope i SAD, a kulminacija tog razilaženja desila se na sjednici PIC-a na kojoj nije postignuta saglasnost o imenovanju visokog predstavnika.
U uži izbor za imenovanje ušli su italijanski diplomata Landi i francuski diplomata Rene Trokaz. Landija je predložila Italija uz podršku SAD, dok je Trokaza predložila Francuska uz podršku Njemačke i Velike Britanije.
Nakon sjednice PIC-a, Šmit je rekao da će se konsultacije nastaviti i da se svi učesnici nadaju da će kandidati za poziciju biti izabrani konsenzusom u narednim danima sa ciljem primopredaje dužnosti do 30. juna.
Šmit je rekao i da je postignut konsenzus o važnosti OHR-a i da je ovo bila posljednja sjednica PIC-a kojom je predsjedavao.
Pitanje imovine u BiH je riješeno Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH i sasvim je jasno da ona pripada Republici Srpskoj i Federaciji BiH, istakao je srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.
– Nije sporno da i BiH ima određenu imovinu, ukoliko se Srpska i Federacija o tome dogovore. Dakle, jedini legalan i prihvatljiv način definisanja ovog pitanja jeste sporazum između Republike Srpske i Federacije BiH, a koji bi kasnije mogao biti potvrđen i u Parlamentarnoj skupštini BiH – poručio je Kovačević u objavi na društvenoj mreži Iks.
Питање имовине у БиХ је ријешено Дејтонским споразумом и Уставом БиХ и сасвим је јасно да она припада Републици Српској и Федерацији БиХ.
Није спорно да и БиХ има одређену имовину, уколико се Српска и Федерација о томе договоре.
Kristijan Šmit potvrdio je da će do kraja juna napustiti funkciju visokog predstavnika u BiH. Republika Srpska, podsjetimo, njega ne priznaje za visokog predstavnika.
Šmit je nakon sjednice PIC-a izjavio da se vode intenzivne konsultacije o njegovom nasljedniku.
Izrazio je očekivanje da će kandidat biti usaglašen narednih dana.
Šmit je istakao da je ovo posljedna sjednica PIC-a kojom predsjedava.
Obraćajući se novinarima nakon sjednice političkih direktora zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC), Šmit je rekao da je postignut širok konsenzus o značaju Kancelarije visokog predstavnika, ali da razgovori o njegovom nasljedniku još nisu okončani.
Cilj tranzicija do kraja juna
“Učesnici se raduju izboru kandidata oko kojeg će biti postignut konsenzus u narednim danima, s ciljem tranzicije do kraja juna”, rekao je Šmit, prenosi Mondo.
Prema njegovim riječima, kandidat koji bude izabran imaće zadatak da podrži sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i pomogne vlastima BiH u sprovođenju reformi, posebno kada je riječ o ispunjavanju uslova iz agende “pet plus dva”.
Odlazak ranije najavljen
Šmit je podsjetio da je ranije najavio odlazak sa funkcije do kraja juna, navodeći da se sada traži njegov nasljednik.
“Pozvao sam da se pronađe moj nasljednik do kraja juna”, rekao je on.
Teme na sjednici
Govoreći o sjednici PIC-a održanoj 3. i 4. juna u Sarajevu, Šmit je naveo da su teme bile pripreme za opšte izbore zakazane za oktobar 2026. godine, kao i reformski procesi usmjereni na jačanje funkcionalnosti institucija na nivou BiH.
Na kraju obraćanja zahvalio je članovima Upravnog odbora PIC-a na podršci tokom petogodišnjeg mandata.
“Ovo je posljednja sjednica PIC-a kojom predsjedavam”, poručio je Šmit, izrazivši nadu da će u narednim sedmicama uslijediti uspješna primopredaja dužnosti novoimenovanom visokom predstavniku.
Politički direktori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC) na dvodnevnoj sjednici u Sarajevu nisu uspjeli da dođu do konsenzusa kada je riječ o kandidatu za visokog predstavnika u BiH te su odluku o tome odgodili do kraja mjeseca.
Kako se saznaje, razlog za neuspjeh sjednice je to što nije došlo do pomirenja stavova između Sjedinjenih Američkih Država i zemalja EU oko imena ko bi mogao da bude novi visoki predstavnik.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je da je krah pregovora o izboru visokog predstavnika najbolji dokaz besmisla njegovog postojanja.
– Veliki se bore ko će progurati svoga kandidata. Bore se za svoje, a ne interese BiH, naroda ili entiteta. Hoće li Bošnjaci shvatiti, pa se dogovarati sa nama ili im je srbofobija svrha i cilj? – napisao je Stevandić na “Iksu”.
Крах преговора о избору високог представника најбољи је доказ бесмисла његовог постојања.
Велики се боре ко ће прогурати свога кандидата.Боре се за своје а не интересе БиХ, народа или ентитета.
Хоће ли Бошњаци схватити, па се договарати са нама или им је србофобија сврха и циљ?
Politički direktori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira na dvodnevnoj sjednici u Sarajevu nisu uspjeli da dođu do konsenzusa kada je riječ o kandidatu za visokog predstavnika, iako to nije u njihovoj nadležnosti, te su odluku o tome odgodili do kraja mjeseca.
Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović konstatovao je da zbog nedostatka kvoruma nema uslova za nastavak današnje sjednice.
– Nakon pauze uskraćen nam je kvorum i prekidam zasjedanje u skladu sa Poslovnikom prekidam zasjedanje – rekao je Ademović.
Prekid je uslijedio nakon pauze koju je zatražio predsjedavajući Kluba srpskog naroda u Domu naroda delegat Sredoje Nović da se, kako je rekao, ohlade glave.
Rasprava o dnevnom redu sjednice se pretvorila u raspravu o ravnopravnom predstavljanju u insiticijama BiH.
Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević izjavio je danas da je Ustav BiH, na prvom mjestu, omogućio uticaj po tri delegata klubova naroda u ovom domu na postojanje kvoruma.
Na drugom mjestu, dodao je Kovačević, narod je glasanjem omogućio taj uticaj na kvorum delegatima u Domu naroda.
– U ovom trenutku za samo dvije političke stranke, na osnovu kapaciteta koji im je dao narod, omogućeno je da procijene kada treba da zaštite ustavnu poziciju svog naroda – istakao je Kovačević.
On je poručio delegatima iz opozicionih stranaka da će o mehanizmu postojanja kvoruma moći da govore kada budu imali ovakvu mogućnost.
Kovačević je tokom rasprave o dnevnom redu današnje sjednice, koja traje skoro dva sata, naveo da su delegati koji dolaze iz SNSD-a došli sa voljom da se urade bitne stvari, a da za dva sata nije usvojen ni dnevni red.
– Jadni su oni koji od nas nešto očekuju – naveo je on.
Govoreći o Zakonu o povratu PDV-a na prvu kupovinu nekretnine, o kojem je govoreno na današnjoj sjednici, on je podsjetio da je ovaj zakon predložio predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, zakon izradio ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić iz SNSD-a, te da je on usvojen zajedno sa predstavnicima klubova u Predstavničkom domu.
– Samo da se zna ko stoji iza tog zakona i kako je usvojen – naglasio je Kovačević.
Odgovarajući na navode delegata Zlatka Miletića da je uvreda za Željka Komšića reći da je bošnjački član, Kovačević je istakao da je to ono što Sarajevo želi.
– Prvo vam otmu nešto što je vaše, a onda kada to nazovete pravim imenom i kažete da vam je oteto nešto što vam po Ustavu pripada, onda vas optuže da ih vrijeđate. Mi to nećemo dozvoliti i zaštitićemo srpski narod i Republiku Srpsku – poručio je Kovačević.
Centralna izborna komisija je još u fazi provjera koji od prijavljenih političkih subjekata ispunjavaju uslove za učešće na ovogodišnjim izborima, ali su već upozoreni ko ne može da bude na listi kandidata.
Za očekivati je da će u trku za glasove ući nekoliko hiljada kandidata, kao što je bio slučaj i u ranijim izbornim ciklusima, a CIK BiH je objavio obrazac izjave o prihvatanju kandidature.
Ko nema pravo na kandidaturu?
Ono što piše na tom dokumentu potvrđuje pravila koja govore o tome ko ne može da bude kandidat na izborima u BiH.
Prema pravilima CIK-a i Izbornom zakonu BiH, kandidat ne može biti lice koje obavlja neku od sljedećih funkcija:
sudija redovnog ili ustavnog suda
tužilac ili zamjenik tužioca
pravobranilac ili zamjenik pravobranioca
ombudsmen ili zamjenik ombudsmena
član institucija za zaštitu ljudskih prava
notar
policijski službenik
državni službenik
generalni revizor i zamjenik generalnog revizora
guverner i viceguverner Centralne banke BiH
pripadnik Oružanih snaga BiH
pripadnik Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH
diplomatski i konzularni predstavnici BiH sa diplomatskim statusom
Na obrascu izjave stoji da kandidat izjavljuje da nije na nekoj od tih funkcija.
Mogu li se ipak kandidovati?
Da, ali samo pod određenim uslovima. Lica koja obavljaju neku od navedenih funkcija mogu se kandidovati isključivo ako:
podnesu ostavku na funkciju koju obavljaju, ili
postupe u skladu sa posebnim zakonom koji reguliše njihov status.
Uz kandidaturu su dužni da CIK-u dostave odgovarajuće dokaze kojima potvrđuju da su riješili svoj status u skladu sa zakonom.
„Ukoliko kandidat obavlja neku od navedenih dužnosti, obavezan je CIK-u dostaviti dokaz na osnovu kojeg će se moći utvrditi da je podnio ostavku na taj položaj, odnosno postupio u skladu sa zakonima koji regulišu njegov status i dužni su dostaviti dokaz da su riješili svoj status“, piše na obrascu CIK-a, uz pozivanje na odredbe Izbornog zakona.
Ko je trajno isključen iz izborne trke?
Izborni zakon predviđa i kategorije lica koja ne mogu biti kandidati na izborima:
lica osuđena pred domaćim ili međunarodnim sudovima za genocid
lica osuđena za zločine protiv čovječnosti
lica osuđena za ratne zločine
lica koja se nalaze na izdržavanju zatvorske kazne
Važni rokovi za izbore 2026.
CIK je već utvrdio ključne rokove izbornog procesa:
jun – početak podnošenja kandidatskih lista
jul – istek roka za predaju lista
nakon ovjere lista slijedi podnošenje lista za kompenzacijske mandate
do 20. avgusta – objavljivanje konačnih kandidatskih lista
oktobar – dan održavanja opštih izbora
Šta se bira na izborima?
Građani BiH će direktno birati:
3 člana Predsjedništva BiH
predsjednika Republike Srpske
2 potpredsjednika Republike Srpske
83 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske
42 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH
98 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH
289 poslanika u deset kantonalnih skupština
Ukupno će na oktobarskim izborima biti birano više od 500 nosilaca javnih funkcija na nivou BiH, Republike Srpske, Federacije BiH i kantona, piše Glas Srpske.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić izjavio je danas da način na koji se traže dopune dnevnog reda današnje sjednice Doma naroda – navode na razmišljanje da će se ponoviti prethodne sjednice ovog doma.
Špirić je tokom rasprave o dnevnom redu sjednice, na kojoj je predloženo nekoliko izmjena dnevnog reda, istakao da većina u Klubu delegata srpskog naroda ima problem sa pojedinim tačkama, ali da nisu spremni da ugroze ono oko čega su saglasni.
– Dosta truda je uloženo u razgovorima u okviru Kolegijuma da se dođe do prihvatljivog dnevnog reda sa 69 tačaka, sa podtačkama, i poslovnički nije moguće mijenjati redoslijed tačaka – naveo je Špirić.
Prema njegovim riječima, opasno je u predizborno vrijeme pristupati čestim korekcijama zakona o platama, pitajući šta lažna obećanja znače ljudima na koje se odnose te izmjene?
– Šta znače lažna obećanja ljudima koji čekaju te korekcije, a finansijski iznos, iako nije izračunat, je nekoliko desetina KM i niko ne kaže kako će ta srestva biti namaknuta u budžet – rekao je Špirić.
Špirić je naveo da će delegati koji dolaze iz SNSD-a podržati izvještaj o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, koji je, kako je rekao, težak više od 100 miliona KM.
Govoreći o dopunama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH koje predviđaju povećanje koeficijenta vojnicima i policijskim službenicima, a koje su na dnevnom redu današnje sjednice, Špirić je istakao da su sindikati rekli da ovakvo predlaganje koeficijenata čini destrukciju unutar sistemskog zakona.
– Imate prigovor sindikata da vojnik ima platu visine visoke stručne spreme u institucijama BiH. Nemojte da to radimo, ne zato što vojniku ne treba povećati platu, nego dajte da Savjet ministara ponudi novi zakon jer ovaj je doveden do destrukcije. Mi nećemo biti dio te priče – naglasio je Špirić.
On je pozvao delegate koji su predložili izmjene i dopune dnevnog reda da ih povuku, kako bi bile usvojene one tačke oko kojih postoji saglasnost.
