Kategorija: Vijesti

Ekstremno vrela ljeta i duži period bez padavina oborili su vodostaje rijeka. U Sanskom Mostu Sana je prije nekoliko dana pala na tek 69 centimetara, što nije zabilježeno u posljednjih nekoliko decenija.

Prema podacima Agencije za vodno područje rijeke Save, Sana je posljednjih dana nastavila da pada, pa je za samo dva dana nivo smanjen za još dva centimetra.

Ništa bolje nije ni na slivu Bosne: u petak je u Žepču iznosila svega 35 centimetara. Slivovi Vrbasa u Gornjem Vakufu već danima su na izrazito niskom nivou, pišu Nezavisne.

Nataša Mazalica, sa programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu, kaže da su uzrok klimatske promjene i neravnomjerno raspoređene padavine.

„Dakle, imamo jako topla ljeta i duge sušne periode, a potom u jesen i proljeće imamo nenormalno obilne kiše koje se sruče u veoma kratkom vremenu na određenom području.“

Zbog globalnog zagrijavanja snijega je sve manje, posebno na nižim nadmorskim visinama. „Zatim, kada dođe proljeće za prihranu vodotoka i podzemnih voda, imamo samo kišu koja je nedovoljna da napuni rezerve podzemnih voda i tako održi balans, odnosno obezbijedi da nam rijeke ne presušuju. Kiša, i kada dođe u jesen, toliko je obilna i kratkotrajna, a zemlja tvrda, da je sve slabija mogućnost prodiranja u podzemne tokove, koji su najvažniji u pogledu izvora vode.“

Niske vode lakše se zagrijavaju i pogodne su za razvoj algi, što smanjuje kiseonik i najviše pogađa riblje vrste. „Svjedoci smo sve češćih pomora riba, pogotovo u manjim rijekama. S obzirom na to da će se ovaj trend nastaviti, imamo obavezu kao društvo da čuvamo svaku kap vode i dobro razmislimo koje projekte dopuštamo.“

Ističe invaziju potencijalnih rudarskih projekata, od Jezera i Kupresa do Ozrena i Majevice. „Rudnici su, s aspekta zaštite voda, izuzetno loš izbor, što vidimo i na slučajevima u okruženju (rudnici uglja poput Bukove Kose i rudnici mineralnih sirovina poput Vareša).“

Nagovještaji data centara, koji troše enormne količine vode, ne umanjuju brigu. „Nažalost, sve ovo je dokaz da vlasti nisu u stanju analizirati situaciju u realnom vremenu niti dugoročno planirati.“

Stručnjaci upozoravaju da je ovo tek početak, jer će ekstremno vrela ljeta i duge suše dol

Asocijacija „Stvaraoci Republike Srpske“ uputiće Narodnoj skupštini inicijativu za promjenu Ustava Republike Srpske, kako bi se Banjaluka definisala kao glavni grad, a Pale kao prijestonica.

Iz Asocijacije podsjećaju da su se na Palama od kraja 1991. do kraja 1996. odvijale ključne političke aktivnosti rukovodstva Srpske, Narodne skupštine i vojnog i policijskog vrha.

„Sve je to doprinijelo da se još prije početka tragičnog ratnog sukoba u BiH uspostave najvažnije demokratske institucije i organi vlasti i to po svim evropskim standardima za jednu samostalnu i slobodnu državu“, navodi se u saopštenju, piše BL Portal.

Pale su, ističu, de fakto i de jure funkcionisale kao ratna, a poslije Odbrambeno-otadžbinskog rata i mirnodopska prijestonica, sve dok se „kao rezultat unutrašnjeg političkog sukoba i razilaženja efektivna vlast krajem 90-ih nije i faktički preselila u Banjaluku“.

„S obzirom na to da je protokom vremena Banjaluka izrasla u administrativni i politički centar Republike Srpske sa svim karakteristikama glavnog grada, stekli su se, na drugoj strani, uslovi da se i Palama, kroz odgovarajuću izmjenu Ustava dodijeli naziv prijestonice Srpske.“

U Asocijaciji smatraju da će gradska opština Pale to opravdati izmjenama urbanističkog plana i ciljanom poslovnom i stambenom izgradnjom.

Napominju da su prije dvije godine narodni poslanici s Pala pokrenuli sličnu inicijativu o prijestonici, ali da je zbog nedostatka dobre volje i upornosti ostala nerealizovana.

Pozvali su sve narodne poslanike sadašnjeg i budućeg saziva da podrže inicijativu i da se kroz skupštinska tijela ili posredstvom Vlade Republike Srpske pokrene izmjena Ustava.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić izjavio je da je zadivljen radom vatrogasaca Teritorijalno-vatrogasne jedinice Trebinje u spasavanju ljudi i imovine, ocijenivši da taj rad nije dovoljno predstavljen u javnosti niti dovoljno nagrađen od strane društva.

Predsjednik Stevandić posjetio je danas Teritorijalno-vatrogasnu jedinicu Trebinje i tim putem uručio donaciju protivpožarne opreme u vidu naprtnjača, vatrogasnih crijeva i mlaznica za gašenje požara. On je naglasio da Vatrogasna brigada Trebinje svake godine daje ogroman doprinos u sprječavanju katastrofa, spasavajući imovinu i stanovništvo.

„Uočena je potreba i dogovoreno da se podrže u nabavci opreme za više manjih transportnih jedinica koje mogu efikasnije i brže da reaguju, a za velike transportne jedinice i velike kamione, možda je potreba za jednim. Ali, manje su hitna potreba zbog brzine reakcije. Odlučio sam se i lično da dam podršku da se to riješi što prije“, rekao je Stevandić.

Predsjednik Milorad Dodik rekao je da politika Republike Srpske ostaje jasna i da je ne interesuje BiH, kao i da će možda samo zadržati pažnju na onoj BiH kakva je ustanovljena Dejtonskim sporazumom.

Dodik je ocijenio da se to Bošnjacima možda neće dopasti, iako, kako kaže, ne razumije kako ne shvataju da je i za njih bolje da upravljaju teritorijom koju objektivno posjeduju, jer je bolje na jednom dijelu imati sve nego ništa na cijeloj BiH.

On je istakao da su u Sarajevu, gledano istorijski, uvijek kada su imali priliku ispoljili neprijateljstvo prema Srbima.

“Devedesetih su istjerali Srbe iz Sarajeva, a već 30 godina pričaju kako smo mi loši. Oni ne razumiju da u Republici Srpskoj ne postoji nijedan čovjek koji ne gleda sa gnušanjem te licemjerne podvale o tobožnjoj ljepoti suživota, u kojem oni nastoje da budu većina”, rekao je Dodik za beogradsku “Politiku”.

On je najavio da će pokušati da se napravi dogovor s opozicijom da na nivou BiH nastupe zajedno, što podrazumijeva zahtjev za ukidanje Suda i Tužilaštva BiH, ali i značajano revidiranje i ograničenje samo na pitanja odnosa na nivou BiH, kao i da se ne dozvoli da te institucije budu inkvizicija za Republiku Srpsku.

Dodik je istakao da neće proći bošnjačka zamisao da sada, kada nema visokog predstavnika, preko pravosuđa nastave politiku centralizacije i obračuna.

“Sve nametnute reforme i rješenja moraju da budu odbačeni kako bismo se na nivou BiH dogovorili o onome što je moguće. Republika Srpska ne smije da dozvoli da ono što je nastalo nasiljem ostane stalno. Prije dvije godine smo bili proganjani, spremali su kazamate za nas, a za to izgubljeno vrijeme mogli smo da napravimo neki dogovor”, rekao je Dodik.

On je naglasio da je Republici Srpskoj najvažniji stalni dijalog sa Srbijom i da razgovara sa Rusijom i novom administracijom SAD, dodajući da će saradnja, ukoliko dođe neka nova adminstracija poput Bajdenove, istog trenutka biti prekinuta, iako misli da je vrijeme kvazi liberala prošlost.

Dodik je dodao da Srpska ima jako dobru saradnju sa prijateljima u Evropi, od kojih su neki na vlasti, a neki nisu, kao i da mu je žao što je prijatelj Srpske Viktor Orban izgubio izbore.

“Nedavno sam bio u Izraelu i sastao se sa premijerom /Benjaminom/ Netanjahuom. Krajem mjeseca idem u Rusiju, a /srpski član Predsjedništva/ Željka Cvijanović će tada boraviti u Americi. U politici je kontinuitet jako bitan”, rekao je Dodik.

On je dodao da već dugo ima kontakt sa predstavnicima Alternative za NJemačku /AFD/, koju predstavljaju na različite načine, ali je za rukovodstvo Republike Srpske najvažnije da oni nisu protiv Srba i da smatraju da su Srbi žrtve nepravde.

Dodik je upitao zašto bi Srpska i Srbi imali nešto protiv ljudi koji podržavaju srpske nacionalne interese i zar bi trebao da podržavaju kancelara Fridriha Merca koji je bjelodano protiv Srba.

“Ja želim da se Britanija raspadne, baš onako kako to i Donald Tramp vidi. Ako je NJemačka ostvarila politiku `jedan narod – jedna država`, zašto to ne može, recimo, Irska”, rekao je Dodik.

On je podsjetio da je Kristijan Šmit došao u BiH da oduzme imovinu Republici Srpskoj i da nigdje u svijetu nije zabilježeno da neizabrani stranac smjenjuje legalno izabranog predsjednika.

“Nijemci sada nastoje da se ta priča skrajne, ali ja to ne želim i bićemo veoma agilni. Moraju da znaju da mi znamo šta rade i kakvi su bili 25 godina”, naglasio je Dodik.

Dodik je istakao da je poruka Republike Srpske da BiH ne treba tutor, te da se izbori prvi put održavaju bez visokog predstavnika.

“To se nije desilo slučajno i dio je mnogih ranijih dogovora”, rekao je Dodik.

Dodik je napomenuo da su u Sarajevu, trčeći za neustavnim rješenjima, propustili priliku da razgovaraju o mogućem.

U pripremi je zahtjev Venecijanskoj komisiji u vezi s problemom Trgovske gore, izjavila je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.

„To je u pripremi po preporuci određenih stručnjaka. Želimo da dobijemo i tu vrstu mišljenja“, rekla je Cvijanovićeva, komentarišući plan Hrvatske da na Trgovskoj gori gradi skladište nuklearnog otpada, prenosi RTRS.

Naglasila je da je riječ o gorućem pitanju koje traje već dugo i da razumije zabrinutost stanovništva.

„Trgovska gora jedno od gorućih problema koji dugo traje. Angažovani smo na tom pitanju. Razumijem brigu naših ljudi, ali isto tako moraju da znaju da nećemo odustati od onoga što je zdrav život Republike Srpske. Institucije i dalje djeluju“, poručila je.

Predsjedništvo BiH se ovom temom bavilo više puta. „Tražili od Pravobranilaštva da prouči ovaj slučaj i kaže na koji način treba da podnesemo prijavu i da li treba ići sa tužbom protiv Hrvatske“, rekla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, u ime Narodne skupštine i u svoje lično ime, uputio je telegram saučešća porodici i prijateljima povodom smrti Dragoljuba Mićića, poslanika prvog saziva Narodne skupštine Republike Srpske.

Stevandić je naglasio da je Mićić dao veliki doprinos stvaranju Republike Srpske.

“Pripadao je generaciji srpskih političara koji su u najtežem trenutku donosili sudbonosne odluke za srpski narod u BiH, od proglašenja Republike Srpske do stvaranja njenih institucija”, naveo je Stevandić.

Na račune tri kupca prve nekretnine danas je, u petak 18. septembra, leglo ukupno 53.053,02 KM po osnovu povrata PDV-a. To su prve isplate otkako Uprava za indirektno oporezivanje rješava ove zahtjeve, pišu Nezavisne novine.

Novac su dobili oni kojima su rješenja uručena u regionalnim centrima u Banjaluci i Tuzli.

„Riječ je o korisnicima kojima su rješenja uručena u nadležnim regionalnim centrima UIO u Banjaluci i Tuzli“, rekli su iz UIO BiH.

Od 8. jula, kad je predaja krenula, do srijede 16. septembra Uprava je zaprimila 1.453 zahtjeva.

Koliko brzo će novac stići ostalima zavisi od toga kako preuzmu rješenje. Ko ga lično podigne u regionalnom centru, uplatu dobija već sutradan. Ko čeka poštu, isplata ide tek kad Uprava primi povratnicu kao dokaz da je rješenje uručeno.

„Građanima koji rješenje lično preuzmu u nadležnom regionalnom centru UIO, sredstva se uplaćuju već narednog dana. S druge strane, u slučajevima kada se rješenje dostavlja putem pošte, isplata se vrši nakon što UIO zaprimi povratnicu, koja predstavlja zakonski dokaz o izvršenom uručenju rješenja“, rekli su iz UIO BiH.

Zato oni sa dostavom poštom mogu računati na uplatu tek nekoliko dana poslije uručenja, a ne odmah.

Uprava poručuje da današnja tri slučaja nisu kraj posla i da će zahtjeve i dalje rješavati što brže.

„Današnja isplata prva tri korisnika predstavlja konkretan korak u realizaciji prava građana na povrat PDV-a pri kupovini prve nekretnine, a Uprava za indirektno oporezivanje nastavlja sa obradom i rješavanjem pristiglih zahtjeva, uz nastojanje da se sredstva građanima isplate u najkraćem mogućem roku“, rekli su iz UIO BiH.

Od 23. septembra profesionalni vozači iz Bosne i Hercegovine smiju predati zahtjev za dugotrajnu vizu D u Hrvatskoj. Time se prvi put otvara konkretan kanal da se izbjegne kažnjavanje zbog pravila 90 dana u 180, ali u startu sistem prima samo 15 predmeta dnevno po lokaciji, a odluka može stići i poslije 45 dana.

Hrvatsko Ministarstvo inostranih i evropskih poslova objavilo je da tog dana počinje zaprimanje zahtjeva za vozače autobusa i teretnih vozila iz trećih država kojima za ulazak u Hrvatsku viza nije potrebna. Procedura ide u dva koraka: prvo onlajn obrazac na https://crovisa.mvep.hr/ i rezervacija termina, pa fizička predaja u Ambasadi Hrvatske u Sarajevu ili u generalnom konzulatu, odnosno konzulatu u BiH, prema konzularnoj nadležnosti.

Zahtjev se predaje najranije dva mjeseca, a najkasnije 30 dana prije planiranog početka prevoza robe ili putnika. Dok se sistem ne uhodа, dnevni kapacitet je 15 predmeta po mjestu predaje, pa će se broj kasnije dizati.

Nikola Brković iz Konzorcijuma „Logistika BiH“ za Nezavisne novine kaže da bez toga prevoznici ne mogu normalno raditi.

„Ovo nam je jedini spas i mogućnost normalnog nastavka rada, jer u sadašnjim uslovima vraćaju kamione sa granica“, rekao je Brković.

Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto ocjenjuje da je riječ o prvom stvarnom pomaku poslije mjeseci upozorenja da vozače ne treba tretirati kao turiste.

„Ovo je prvi konkretan korak koji našim vozačima može olakšati rad. Od početka govorimo da ljudi koji svoj posao obavljaju na putevima širom Evrope ne mogu biti tretirani kao migranti ili turisti. Očekujemo da primjer Hrvatske slijede i druge države Evropske unije, jer nam treba rješenje koje će našim vozačima omogućiti da nesmetano rade svoj posao“, kazao je Forto.

Šengensko ograničenje 90/180 dana vozačima iz trećih zemalja pretvara svakodnevni prelaz granice u rizik od vraćanja kamiona, kazni i prekida tura. Ministarstvo u Sarajevu mjesecima je partnerima u regionu i EU ukazivalo da to udara i na izvoz, trgovinu i lance snabdijevanja, ne samo na prevoznike.

Forto ponavlja da BiH sama ne može dirati šengenska pravila i da treba rješenje na nivou Unije.

„Hrvatska je pokazala da postoji način da se napravi iskorak. Nastavićemo insistirati da se pronađe održivo rješenje i u drugim državama EU. Naši prevoznici moraju imati mogućnost da rade, a vozači ne smiju biti kažnjeni zato što obavljaju posao koji ih svakodnevno vodi preko evropskih granica“, poručio je Forto.

Važno ograničenje: viza D važi samo za ulazak u Hrvatsku radi prevoza robe i putnika. Ne daje slobodan ulazak u ostale šengenske države. Ako vozač ide dalje u Šengen ili samo tranzitira Hrvatsku, hrvatska Granična policija ga upisuje u EES. Time se otvara dosije i broje se dani boravka po pravilu 90 u 180, isto kao i za privatni boravak.

Spisak papira koje treba ponijeti na predaju biće objavljen početkom sljedeće sedmice na sajtovima hrvatskog ministarstva spoljnih i evropskih poslova i Ambasade Hrvatske u Sarajevu.

Američke kompanije pokazale su interesovanje za jedan od najvećih planiranih infrastrukturnih projekata u ovom dijelu Evrope – Jadransko-jonski autoput, čija bi trasa trebalo da prolazi i kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Amerikanci pokazuju interesovanje za gradnju kroz obje države, piše BiznisInfo.ba.

Ako projekti budu realizovani po sadašnjim planovima, nastao bi novi pravac od hrvatskog juga preko Hercegovine i Crne Gore prema Albaniji i dalje prema Grčkoj.

Najnoviji konkretan korak napravljen je u Crnoj Gori, gdje se traži partner za razvoj cijelog Jadransko-jonskog koridora kroz tu državu, a ne samo jedne dionice. Riječ je o približno 127 kilometara autoputa, procijenjene vrijednosti 2,8 milijardi evra. Američke kompanije već su iskazale interesovanje, potvrđeno je za Vijesti iz Ambasade SAD. Imena zasad nisu objavljena.

Javni poziv raspisan je na osnovu sporazuma o strateškim projektima koji su Crna Gora i SAD potpisale 24. jula. Rok za prijave istekao je 7. septembra. Iz crnogorskog Ministarstva javnih radova naglasili su da poziv obuhvata cijeli projekat kroz Crnu Goru, uključujući tehničku dokumentaciju i izvođenje radova. Faze i dinamika biće određeni naknadno. Razmatra se model u kojem bi američka strana mogla da učestvuje i u finansiranju.

Prosječna cijena kilometra, po sadašnjoj gruboj procjeni, iznosila bi oko 22 miliona evra, zbog zahtjevnog terena i složenih objekata. U koncept je uključena i crnogorska dionica Jonsko-jadranskog gasovoda (IAP) od oko 94 kilometra, te telekomunikaciona infrastruktura. Održavanje, putarina i trajanje angažmana partnera zavisiće od ugovora.

Na sjeverozapadu Crne Gore trasa se nadovezuje na planiranih približno 103 kilometra kroz BiH: od Počitelja, gdje se odvaja od Koridora 5C, preko Stoca i Trebinja do granice. Zajedno BiH i Crna Gora trebalo bi da dobiju oko 230 kilometara.

Najdalje u pripremi bh. dijela otišlo se na dionici Počitelj – Stolac, oko 23 kilometra. Vlada FBiH utvrdila je javni interes, a Autoputevi FBiH početkom godine pokrenuli su sporazumno pribavljanje nekretnina. Interesovanje je ranije iskazao i američki Bechtel.

Krajem maja predstavnici Vlade Republike Srpske potpisali su memorandum o razumijevanju s američkim kompanijama, a jedan od glavnih projekata bio je pravac Stolac – Trebinje. Ministar saobraćaja i veza RS Zoran Stevanović rekao je da je cilj pokrenuti realizaciju i tražiti modele zajedničkog finansiranja.

To još ne znači da će jedna američka kompanija dobiti svih približno 230 kilometara, ali potezi tokom ove godine pokazuju da američke građevinske i finansijske kompanije žele značajnu ulogu, prenosi B92.