Kategorija: Vijesti

Sedam dana nakon ponovnog otvaranja starog graničnog prelaza u Gradišci, trgovci, ugostitelji i drugi privrednici iz ovog dijela grada još ne bilježe oporavak prometa kakav su očekivali, dok su nešto bolje rezultate zasad ostvarile benzinske pumpe.

Zatvaranje starog mosta u maju ove godine značajno je uticalo na poslovanje brojnih objekata koji su godinama zavisili od putnika i stanovništva sa obje strane granice. Iako je saobraćaj ponovo uspostavljen, povratak nekadašnjih navika i kupaca očigledno će zahtijevati vrijeme.

Mještani ističu da su pojedine prodavnice, pekare i ugostiteljski objekti, koji su prestali sa radom nakon obustave saobraćaja, i dalje zatvoreni, dok je u okolini prelaza primjetan nešto veći broj automobila i prolaznika.

Kako pišu Nezavisne, vlasnici malih trgovina primjećuju određeno poboljšanje, ali je ono ispod njihovih očekivanja.

Sreten Vidović, vlasnik trgovine „Laki“, kaže da je promet bolji nego u periodu kada je prelaz bio zatvoren, ali da se kupci još nisu vratili u nekadašnjem broju.

On objašnjava da je petomjesečni prekid saobraćaja promijenio navike putnika, koji su u međuvremenu pronašli druga mjesta za kupovinu i druge načine zadovoljavanja svojih potreba.

Vidović se ipak nada da bi predstojeći praznici i veći broj putnika mogli donijeti značajniji oporavak poslovanja.

Mnogo manje optimizma ima u ugostiteljstvu. Nikola Verzmar, zaposlen u jednoj roštiljnici, kaže da se u prvoj sedmici nakon otvaranja prelaza gotovo ništa nije promijenilo.

Prema njegovim riječima, trenutno je loš period godine za ugostitelje, zbog čega ne očekuje značajniji rast prometa u kratkom roku.

S druge strane, na benzinskim pumpama bilježe konkretnije rezultate. Bojan Majdanac, poslovođa jedne benzinske pumpe u blizini prelaza, navodi da je promet već prvog dana nakon ponovnog uspostavljanja saobraćaja povećan za 20 odsto.

Među kupcima su, kako kaže, vozači iz Hrvatske, Slovenije i Austrije, a povećanje prometa primjetno je i narednih dana.

Za razliku od trgovaca i ugostitelja, putnici su zadovoljni ponovnim otvaranjem starog prelaza. Ističu da se granica sada prelazi brzo, bez ranijih gužvi i dugog čekanja.

Stari granični prelaz Gradiška ponovo je otvoren nakon višemjesečne obustave saobraćaja zbog oštećenja mosta preko Save. Preko njega je dozvoljen međunarodni promet putničkih vozila, autobusa i praznih teretnih vozila nosivosti do 20 tona, dok promet komercijalne robe nije dozvoljen.

Trgovci i drugi privrednici u ovom dijelu Gradiške sada se nadaju da će povratak većeg broja putnika postepeno oživjeti poslovanje i omogućiti povratak kupaca koji su tokom višemjesečne obustave saobraćaja promijenili svoje navike.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan čestitao je Boračkoj organizaciji Republike Srpske krsnu slavu – Svetog velikomučenika Dimitrija i istakao da Mitrovdan iznova podsjeća na neprolazne vrijednosti slobode, hrabrosti, časti i žrtve, koje su duboko utkane u temelje Republike Srpske.

“Sa neizmjernom zahvalnošću i poštovanjem prema svim borcima koji su odbranili Republiku Srpsku, danas se sa posebnim pijetetom prisjećamo junaka koji su svoje živote položili za dostojanstvo i opstanak srpskog naroda. NJihova žrtva trajno nas obavezuje da čuvamo mir, slobodu i Republiku Srpsku”, naveo je Karan u čestitki Boračkoj organizaciji Republike Srpske koju je uputio u svoje i u ime svih građana Srpske.

On je svim članovima Boračke organizacije poželio dobro zdravlje, mir i porodičnu sreću, a Boračkoj organizaciji Republike Srpske da istraje u svojoj misiji očuvanja dostojanstva boraca i njegovanja vrijednosti za koje su se borili.

Predsjednik Milorad Dodik istakao je da su Mitrovdanske bitke, vođene 1992. i 1994. godine na nevesinjskom ratištu, jedne od najsvjetlijih, ali i najbolnijih trenutaka u istoriji Republike Srpske i Hercegovačkog korpusa Vojske Republike Srpske, jer to nisu bile samo vojne operacije, već simboli odbrane hercegovačkog ognjišta i borbe za nacionalni opstanak.

“U vrijeme kada je cijeli taj prostor bio suočen sa opasnošću potpunog biološkog nestanka srpskog naroda pred najezdom udruženih muslimansko-hrvatskih snaga s ciljem zauzimanja Nevesinja i prodora u dubinu teritorije Hercegovine, srpski borci, malobrojniji i slabije naoružani, našli su se pred nevjerovatnim izazovom. Ipak, to ih nije pokolebalo i krenuli su na sve ili ništa, znajući da brane svoje porodice, kućni prag i otadžbinu.

Tih presudnih dana novembra 1992. i 1994. godine kada su zlikovci htjeli da nas izbrišu iz sopstvenog zavičaja, da zatru naše sjeme, srpski borci nisu ustuknuli, već su stajali kao stijene – postojani, odvažni i nesalomivi. Nisu otišli u rat iz mržnje prema drugima, već iz ljubavi prema svojima. NJihov cilj nije bio tuđe, već odbrana svoga – rodne grude, kuća, majki, očeva, djece”, izjavio je Dodik za Srnu povodom obilježavanja Mitrovdanskim bitaka 1992. i 1994. godine.

U tim teškim i neizvjesnim danima, istakao je Dodik, oni su postali više od vojske – postali su štit ne samo Nevesinja, već cijele Hercegovine i Republike Srpske.

On je rekao da je cijena odbrane tokom prve mitrovdanske ofanzive od 8. do 14. novembra 1992. godine bila visoka, te da je tada poginuo 41 pripadnik Vojske Republike Srpske i jedan civil, a ranjeno više od 100 boraca i pet civila.

Prema njegovim riječima, zahvaljujući najhrabrijim srpskim sinovima Nevesinje je odbranilo svoj opstanak, ali i opstanak Hercegovine i Srpske.

On je podsjetio da su dvije godine kasnije, 1994, zlikovci ponovo pokušali za napad da iskoriste pravoslavni praznik i krsnu slavu mnogih porodica ovog kraja – Svetog Dimitrija, računajući na faktor iznenađenja i malobrojnosti ljudi na srpskim linijama odbrane.

“Krenula je masovna ofanziva sa jasnom namjerom da se ‘riješi pitanje’ srpske Hercegovine jednom zauvijek i zatre svaki trag srpskog postojanja na ovom prostoru.
Međutim, Mitrovdanska ofanziva iz 1994. godine pokazala je snagu, jedinstvo, hrabrost i organizovanost pripadnika Vojske Republike Srpske. Iako su borbe bile izuzetno surove, gubici teški, srpska linija fronta ostala je neosvojiva. Herojstvo srpskog borca i ovoga puta je prevagnulo nad silom neprijatelja”, naglasio je Dodik.

On je naveo da je i u drugoj mitrovdanskoj bitki, koja je završena porazom snaga takozvane Armije BiH, poginulo 26 boraca, ranjeno 68, od čega 42 teže, dok su ubijena četiri civila.

Dodik je rekao da svake godine na Mitrovdan, Nevesinje i cijela Republika Srpska sa pijetetom odaju počast svima koji su položili svoje živote za slobodu, čuvajući ime svakog poginulog od zaborava.

“Stradanje u ovim bitkama nije bilo uzaludno, ono je postalo temelj slobode koju uživaju generacije danas i u buduće. Svaki spomenik i svako ime na njemu u Nevesinju podsećaju nas da su srpski borci zaustavili agresiju na jedan častan, hrabar i nesebičan način darujući slobodu svima nama, a posebno svojim potomcima i svim budućim pokoljenjima”, konstatovao je Dodik.

On je naglasio da je bol porodica za svojim najmilijim koji su dali živote za Nevesinje, Hercegovinu i Republiku Srpsku bila i ostala dio kolektivne tuge srpskog naroda, ali ponos koji danas svi osjećamo dok se pominju njihova herojska imena neka bude utjeha i putokaz da njihovo žrtvovanje nije bilo uzaludno.

“Zavjetovali smo se da sjećanje na njih ne smije da blijedi. Dok je nas i naših potomaka, Mitrovdan će u Nevesinju imati poseban osjećaj slave, ali i ogromne težine i vječne opomene. Neka je vječna slava i hvala svim poginulim junacima Mitrovdanskih bitaka. Hvala im za našu slobodu i da nas uvijek štiti Sveti Dimitrije!”, pporučio je Dodik.

U Nevesinju se danas obilježava dan sjećanja na mitrovdanske bitke vođene 1992. i 1994. godine, koje predstavljaju simbol otpora i slobode srpskog naroda u Hercegovini.

Rudnik i Termoelektrana Ugljevik ponovo su priključeni na elektroenergetsku mrežu nakon otklanjanja kvara na kotlovskom postrojenju, zbog kojeg je proizvodnja električne energije bila obustavljena od 5. novembra.

Do zastoja je došlo nakon pucanja cijevi na međupregrijaču pare, a kvar je saniran angažovanjem radnika termoelektrane.

Prema ranijim najavama rukovodstva, očekivalo se da postrojenje ponovo bude u pogonu do kraja 7. novembra.

Izvršni direktor za tehničke poslove u „Elektroprivredi Republike Srpske“ Ivan Koprivica ranije je pojasnio da je riječ o tehničkom kvaru, te da termoelektrana godišnje u prosjeku ima između 15 i 20 ispada zbog različitih problema.

Kako je ranije objavio ATV, ponovni rad RiTE Ugljevik posebno je značajan za elektroenergetski sistem Republike Srpske, s obzirom na to da zbog suše hidroelektrane imaju veoma malu proizvodnju, dok se značajan dio potrebne električne energije obezbjeđuje uvozom.

Koprivica je naveo da „Elektroprivreda Republike Srpske“ trenutno uvozi između 50 i 60 odsto potrebnih količina električne energije, po tržišnim cijenama koje se kreću od 350 do 400 evra po megavat-času.

Dodatni izazov predstavlja obezbjeđivanje dovoljnih količina uglja za kontinuiran rad termoelektrane. Ugalj iz Prijedora miješa se sa ugljem iz Ugljevika u odnosu jedan prema jedan, a dobavljač „Drvoeksport“ do tada je isporučio 27.000 tona.

Uprkos ponovnom pokretanju, energetski sistem Republike Srpske i dalje se suočava sa značajnim finansijskim opterećenjem zbog skupog uvoza električne energije.

Univerzitet u Banjoj Luci obilježava 51 godinu postojanja i rada, a u narednom periodu planirana su nova ulaganja od oko 40 miliona KM, koja bi trebalo da doprinesu unapređenju infrastrukture, razvoju studijskih programa i poboljšanju studentskog standarda.

Na svečanoj akademiji održanoj u Koncertnoj dvorani Banskog dvora, vršilac dužnosti rektora Univerziteta Ranko Škrbić istakao je da se ova visokoškolska ustanova nalazi u periodu značajnih infrastrukturnih radova, uz podršku Vlade Republike Srpske.

„Nastojimo da fakultete maksimalno unaprijedimo i da svojim programima dostignu standarde koji su neophodni da bi bili uporedivi sa sličnim univerzitetima u Evropi i svijetu“, rekao je Škrbić.

On je naveo da Univerzitet trenutno pohađa oko 15.000 studenata, dok je ove godine upisano više od 2.300 novih studenata.

Govoreći o budućem razvoju, Škrbić je istakao da je jedan od ciljeva jačanje međunarodne prepoznatljivosti i bolja pozicija na svjetskim rang-listama univerziteta.

Kako prenose Nezavisne, premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je Vlada u prethodnom četvorogodišnjem mandatu u razvoj Univerziteta, studente i studentske programe uložila više od 19,5 miliona KM, dok je za naredni period planirano dodatnih 40 miliona KM.

Minić je podsjetio da je Univerzitet od osnivanja 1975. godine, kada je imao pet fakulteta i tri više škole, izrastao u ustanovu koja danas obuhvata 16 fakulteta i više od 150 studijskih programa.

Prema njegovim riječima, među prioritetima su otvaranje novih studijskih programa, jačanje međunarodne saradnje i stvaranje kvalitetnijih uslova za obrazovanje.

„Naš nastavno-naučni kadar može da obezbijedi da studenti sa stečenim diplomama mogu da ih nostrifikuju i da one budu priznate širom svijeta“, naglasio je Minić.

Na svečanoj akademiji uručena su i priznanja najboljim studentima. Zlatnu značku dobila je Kristina Marić, student generacije Filološkog fakulteta, koja je studije završila sa prosječnom ocjenom 10.

Ona je istakla da joj priznanje predstavlja potvrdu uloženog truda, ali i podstrek za nastavak profesionalnog i akademskog usavršavanja.

Predsjednik Milorad Dodik istakao je da je posjetu Sjedinjenim Američkim Državama /SAD/ završio uvjeren da je napravljen važan korak u jačanju razumijevanja i otvaranju novih mogućnosti za Republiku Srpsku.

Dodik je naveo da je u Mar-a-Lagu na konferenciji MAGA pokreta razgovarao sa senatorima, biznismenima i uticajnim ljudima iz američke administracije.

“Govorio sam im o stvarnoj situaciji u Srpskoj, našim stavovima i razvojnim potencijalima. NJihovo interesovanje i pitanja potvrđuju koliko je važno da se naš glas čuje neposredno”, napisao je Dodik na Iksu.

On je dodao da su se učesnicima konferencije obratili i predsjednik SAD Donald Tramp i državni sekretar Marko Rubio, kao i novopostavljeni šef Kabineta predsjednika Trampa, Stiven Miler, što je ovom skupu dalo poseban značaj.

Milja Zečević, koja je tokom zločina u Sijekovcu 1992. godine ostala bez supruga i trojice sinova, preminula je jutros u 95. godini.

Zečevićeva je preminula u dvorištu porodične kuće, na istom mjestu gdje su joj pripadnici HVO-a, Hrvatske vojske i paravojnih formacija ubili najmilije, potvrdio je za Srnu načelnik opštine Brod Milan Zečević.

On je naveo da je sa velikom tugom primio vijest o smrti žene čija je životna sudbina ostavila dubok trag u Brodu.

„U strašnom zločinu u Sijekovcu izgubila je svoje najmilije i podnijela žrtvu koju ljudski um teško može da pojmi. Decenijama je svoj bol nosila tiho i dostojanstveno, postajući simbol majčinske tuge i stradanja našeg naroda“, poručio je Zečević.

Saučešće porodici uputio je u svoje i u ime opštine Brod, uz poruku da Milja Zečević počiva u miru, ponovo zagrljena sa svojim najmilijima.

Opijelo će biti služeno u ponedjeljak, 9. novembra, u 11.00 časova na gradskom groblju u Brodu, dok je sahrana predviđena za 13.00 časova u Gornjim Smrtićima kod Prnjavora, gdje su sahranjeni njen suprug i sinovi. Na istom mjestu počiva i njen četvrti sin, koji je preživio masakr u Sijekovcu.

U svjedočenju za Memorijalni centar Republike Srpske, Milja Zečević ranije je ispričala da je grupa muškaraca sa čarapama preko lica upala u njihovo dvorište 26. marta 1992. godine, o čemu je izvijestio i RTRS.

Tom prilikom su njenog supruga i trojicu sinova tukli, a potom ubili.

Svjedočila je da je gledala kako joj je najstariji sin ubijen kod česme, srednji na kapiji, a najmlađi u dvorištu. Vjerovala je da su napadači njihove komšije, jer su imali čarape preko lica.

„Tukli su jednog po jednog, ispitivali pa ponovo tukli. Ja sam bila tu. Kada su ih pobili, onda su me otjerali putem, nakon čega sam otišla čak u Smrtiće“, ispričala je Zečevićeva.

Milja Zečević bila je nosilac Ordena Miloša Obilića.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je 51 godinu postojanja i rada Univerziteta u Banjaluci i istakao da je velika odgovornost obrazovanje generacija.

“Obrazovanje generacija koje preuzimaju brigu za našu budućnost, velika je odgovornost i svetinja. Imate podršku”, napisao je Stevandić na Iksu.

On je čestitku u svoje i u ime Narodne skupštine uputio v.d. rektora Ranku Škrbiću, profesorima i studentima banjalučkog Univerziteta.

Univerzitet u Banjaluci osnovan je 7. novembra 1975. godine i od tada je izrastao u najznačajniju visokoškolsku i naučnoistraživačku ustanovu u Republici Srpskoj.

Od početnih pet fakulteta i tri više škole, danas ga čini 16 fakulteta, Akademija umjetnosti i Institut za genetičke resurse, a na oko 150 studijskih programa sva tri ciklusa studija obrazuje se gotovo 15.000 studenata.

Predsjedik Vlade Republike Savo Minić rekao je da je siguran da će se sa socijalnim partnerima uspjeti postići dogovor o najnižoj plati i najavio da o tome slijede sastanci naredne sedmice.

“Sljedeće sedmice imamo zakazane sastanke, ponedjeljak, utorak, srijeda, želimo da tu temu ponovo vratimo na dogovor, ne želimo da Vlada presijeca”, rekao je Minić novinarima u Banjaluci.

On je dodao da smatra da to neće ići baš tako lako, ali je siguran da će napraviti dogovor.

Premijer je naglasio da postoje određene ideje i neke načelne saglasnosti ali je ukazao na važnost da i predstavnici sindikata i poslodavci iznesu realne činjenice koje su bitne.

“Vlada ovdje najmanje gleda budžet i obaveze koje se odnose na punjenje budžeta”, rekao je Minić.

Napomenuo je da su posljednji prijedlozi sindikata bili da se u okviru privredne djelatnosti pokušaju napraviti određene digresije, u smislu onih privrednih djelatnosti koje su ugrožene, kao što je prerađivačka, pa da se vidi kako bi tu određivali najnižu platu.

“Uglavnom radi se na tome, biće blagovremeno ili postignut dogovor čemu se nadam ili će Vlada presjeći”, zaključio je Minić.

Politikolog Nenad Kecmanović ocijenio je da se iz stava SAD, Kine i Rusije kao najvećih svjetskih sila nameće zaključak da je ukidanje Kancelarije visokog predstavnika /OHR/ neminovno.

Kecmanović je u autorskom tekstu za “Politiku” ukazao da Amerikanci, za razliku od Rusa i Kineza koji traže da se OHR ukine hitno i bezuslovno, pružaju podršku trenutnom vođstvu OHR-a dok ga vodi njihov Luis Krišok.

Međutim, kako je istakao, i njihov stav je da budućnost BiH mora biti u rukama njenih naroda i izabranih predstavnika i da domaći lideri preuzmu punu odgovornost za samostalno donošenje političkih odluka.

Kecmanović smatra da o sudbini OHR-a dovoljno govori i to što Krišok nije ni došao da brani svoj izvještaj na posljednjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN o stanju u BiH.

“Krišoku su dali instrukciju da se ne miješa u svoj posao, nego da kao v.d. u tehničkom mandatu samo čuva nepopunjeno mjesto u zgradi OHR-a da se ne bi opet bespravno uselio neki Nijemac poput /Kristijana/ Šmita”, naveo je Kecmanović.

Prema njegovoj ocjeni, po opštoj atmosferi reklo bi se da je, i spolja i iznutra, Bosna zrela za razlaz, jer to praktično znači međunarodno priznanje faktičkog stanja.

“Do toga vjerovatno neće doći uskoro, bar ne do završetka rata u Ukrajini i Iranu, iako nikoga ne brine kako bi to prošlo u samoj BiH, nego kako će se odraziti na stanje u okruženju, koje je u previranju”, naveo je Kecmanović.

On smatra da će ukidanje OHR-a, oko čega su, i prema zapadnim analitičarima, tri supersile sasvim približile stavova, za Srpsku biti korak od sedam milja.