Time šaljemo poruke mira, kaže Dodik, i želimo da nastavimo da na našem ognjištu gradimo fabrike, auto-puteve, bolnice, hidroelektrane i termoelektrane.
– Da našem narodu obezbijedimo ekonomsku, energetsku i svaku drugu stabilnost. Zato je potrebno još više okupljanja oko Republike Srpske – poručio je Dodik.
Očekivana količina padavina je između 30 i 60 litara po metru kvadratnom, na jugu i jugozapadu do 80, a ponegdje u sjevernim područjima Hercegovine i do 100 litara po metru kvadratnom.
Do ponedjeljka, 5. januara, ujutru očekuje se od 10 do 30 centimetara snijega, a u brdsko-planinskim predjelima i do pola metra, saopštili su meteorolozi.
U brdsko-planinskim predjelima duvće jak vjetar koji će stvarati snježne nanose.
U ponedeljak će padavine biti slabije uz manji rast snježnog pokrivača, a nove jače padavine očekuju se u utorak, 6. janauara.
Vipotnik je istakao da su usvojeni strateški dokumenti u oblasti zaštite vazduha, te podsjetio da se u Srpskoj realizuju projekti energetske efikasnosti koji znatno doprinose smanjenju emisije štetnih gasova.
On je ukazao na to da je u Srpskoj proizvodnja električne energije primarno iz termoelektrana, zbog čega je neophodno da se sektor elektroprivrede maksimalno uključi u rješavanje ovih problema.
– Termoelektrane “Gacko” i “Ugljevik” su najveći zagađivači, a Termoelektrana “Stanari” se, zahvaljujući snažnim filterima i savremenim tehnologijama, kreće ispod dozvoljenih emisija – rekao je Vipotnik za Srnu.
On je podsjetio da je Ministarstvo u nekoliko navrata pokušavalo da u zakon unese odredbu “zagađivač plaća”, gdje bi dvije termoelektrane plaćale taksu, ali bi im se taj novac vraćao upravo za finansiranje mjera za smanjenje zagađenja – nabavku savremenih filtera i prečišćivača.
Kada je riječ o Banjaluci, Vipotnik je naveo da su osnovni problem saobraćaj, individualna ložišta i izgradnja stambenih i stambeno-poslovnih objekata po regulacionim planovima koji se donose u interesu kapitala, a ne humanog življenja.
Prema njegovim riječima, Banjaluka se nalazi u kotlini i prilikom izrade i donošenja planskih akata koji su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, neophodno je voditi računa o prostornim i klimatskim uslovima, što očigledno nije slučaj, te poštovati stav stručne javnosti, ali i povećati angažman inspekcijskih organa.
– Imamo čitave stambeno-poslovne komplekse koji presijecaju značajne pravce i ruže vjetrova, što sve štetne emisije zadržava u kotlini – objasnio je Vipotnik.
S druge strane, banjalučka toplana, kako kaže, ne može podnijeti veliku stambenu ekspanziju i većina zgrada ima svoje kotlovnice koje u nekoj mjeri doprinose zagađenju, bez obzira na energent.
– Tu treba dodati i problem individualnih ložišta kojih je, prema nekim procjenama, nešto više od 45.000 u samom gradu. Zbog skupih energenata, ljudi su prisiljeni da kupuju ugalj najlošijeg kvaliteta, sa velikim sadržajem sumpora – rekao je Vipotnik.
On kaže da je jedan od najvećih zagađivača u Banjaluci saobraćaj, jer je sistem javnog prevoza loš sa nedovoljnim brojem linija, nedovoljno polazaka, skupim kartama, zbog čega je na ulicama ogroman broj automobila.
Vipotnik je podsjetio da je Vlada Republike Srpske usvojila informaciju i zaključak o obavezi preduzimanja sektorskih mjera i aktivnosti radi zaštite i upravljanja kvalitetom vazduha u Srpskoj kojim su sve institucije zadužene da na dnevnom nivou prate situaciju i postupaju u skladu sa svojim nadležnostima.
– Prošlu godinu su definitivno obilježili medicinski transporti. Prošle godine smo imali ukupno 105 medicinskih transporta – rekao je u Јutarnjem programu RTRS načelnik Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske Boban Kusturić.
Istakao je da sada imaju dvije ekipe koje su na raspolaganju građanima 24 časa.
– Јedna ekipa je sada na Јahorini i biće tamo narednih mjesec dana. Špic sezone je i moramo biti spremni ako bude povreda. Druga ekipa je u Banjaluci. Ekipu čine letački i medicinski tim – izjavio je Kusturić.
Istakao je da oni uvijek brzo reaguju.
Komentarisao je i značaj otvaranja nove bolnice u Trebinju.
– Otvaranje nove bolnice u Trebinju je jako značajno. Bolnica je odlično opremljena i imaće odličan kadar. Dobar dio pacijenata će tu biti zbrinut i to će i nama olakšati posao – istakao je Kusturić.
Naveo je da u ljetnom periodu planiraju da u Hercegovini u dežurstvu bude jedan helikopter.
– Prije svega zbog turista, ali i eventualnih požara. Svake godine smo sve spremniji i imamo odličnu saradnju sa svim institucijama – naglasio je Kusturić.
Narednih dana nas očekuje vremenski zaokret, ali nešto normalno za januar. Drastičan pad temperature donijeće i padavine, ali građane zabrinjava najavljeni minus.
Prvi dani nove godine obilježilo je sunčano i ugodno vrijeme. Nešto hladnije nego što smo navikli posljednjih nekoliko godina. Danas se prognozira čak 15 stepeni, nakon čega slijedi veliki preokret.
Krajem dana doći će do padavina koje će prerasti u kišu. Pad temperature biće sve izraženiji, zbog čega nas naredne sedmice očekuje maksimalna temperatura minus dva!
Od večeras, pa sve do četvrtka naredne sedmice očekuje nas snijeg. Zavisno od regije, snježni pokrivač biće vidljiv od večeras.
Ono što posebno brine građane je iznenadni minus. Za regiju Banjaluke je krajem naredne sedmice, odnosno polovinom januara, uz snijeg najavljen i jutarnji minus koji će iznositi čak 10 stepeni.
Iako je riječ o prognozama internet sajtova koje su promjenjive, nesporno je da sljedeće sedmice jutarnja i dnevna temperatura biti u minusu, ali se nadamo da prve procjene griješe oko minimalne temperature.
U prošloj godini u BiH je registrovano 205 slučajeva obolijevanja, gdje je hrana potvrđena kao uzrok, rečeno je Srni iz Agencije za bezbjednost hrane.
– Tokom prošle godine je, na osnovu trenutno obrađenih podataka o laboratorijskim analizama, uzeto 30.447 uzoraka hrane, od kojih je neodgovarajućih bilo 2.133 ili 6,93 odsto – navode iz Agencije.
Iz Agnecije ističu da potrošači u BiH mogu imati povjerenja u aktivnosti nadležnih organa u Republici Srpskoj, Federaciji BiH /FBiH/ i na nivou BiH, kada je u pitanju bezbjednost hrane.
Iz Agencije kažu da imaju dobru saradnju sa nadležnim inspekcijskim organima u Republici Srpskoj, FBiH i Brčko distriktu, kao i da preduzimaju sve neophodne mjere radi otklanjanja ili smanjivanja rizika koji potiču iz hrane, čak i kod sumnje da je moguća štetnost.
Putem EU RASFF-a zaprimljeno 28 obevještenja
Kao kontakt nadležna institucija BiH za EU Sistem brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje /EU RASFF/, Agencija je u protekloj godini zaprimila 28 obavještenja koja su se, između ostalog, odnosila na mikrobiološke opasnosti, prisustvo pesticida, kontaminanata, ostataka veterinarskih lijekova i stranog tijela, kao i nedopoštenu upotrebu aditiva.
– Nakon toga su preduzimane odgovarajuće mjere u saradnji sa nadležnim inspekcijskim organima, te je shodno procijenjenom riziku obavještavana javnost – navode iz Agencije, uz napomenu da ne raspolažu podacima o ukupnim količinama povučene hrane sa tržišta u BiH.
Agencija je u prošloj godini izradila 13 procjena rizika na prisustvo pesticida i drugih kontaminanata u hrani koje su bile namijenjene nadležnim inspekcijama radi preduzimanje odgovarajućih mjera.
Iz ovog tijela navode da je izrađeno i naučno mišljenje o uticaju na zdravlje ljudi arsena i olova porijeklom iz hrane.
Iz Agencije naglašavaju da odgovornost za stavljanje zdravstveno ispravne i hrane odgovarajućeg kvaliteta na tržište u BiH na subjektima koji posluju sa ovom vrstom namirnica.
Zakonodavstvo BiH u oblasti bezbjednosti hrane, kažu iz Agencije, bilo je u dobroj mjeri usklađeno sa onim u EU, ali je, u međuvremenu, došlo do kašnjenja na ažuriranju usljed zastoja u proceduri donošenja.
Iz Agencije ukazuju da prate novu legislativu EU i pripremaju ažurirane nacrte domaćih propisa kako bi bili spremni za razmatranje u organima u čijoj je to nadležnosti.
Budući da BiH nije članica EU i nema u potpunosti usklađen sistem bezbjednosti hrane i zakonodavstvo sa evropskim Agencija ne može vršiti adekvatno poređenje stanja bezbjednosti i kvaliteta hrane na tržištima zemalja članica EU i domaćem.
Iz Agencije napominju da u zemljama EU ima brojnih incidenta u vezi sa bezbjednošću hrane i slučajeva ozbiljnog obolijevanja ljudi iako postoji razvijen sistem bezbjednosti hrane i zakonodavstvo usmjereno ka zaštiti potrošača.
Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove planira uspostavljanje sistema masovne procjene vrijednosti nepokretnosti što omogućava vlasnicima da na pravilan i potpun način raspolažu svojom imovinom, izjavio je direktor ove uprave Dragan Stanković.
Stanković je istakao da je ove godine prioritet i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u postupku eksproprijacije nepokretnosti za potrebe izgradnje kapitalnih objekata od posebnog i opšteg interesa za Republiku Srpsku, kao i topografski premjer teritorije Srpske.
– Predviđen je postupak digitalizacije katastarskih planova čime se ostvaruju preduslovi za uspostavu katastra nepokretnosti i katastra vodova na republičkoj teritoriji – pojasnio je Stanković.
Iako je 2025. godina bila veoma izazovna i zahtjevna, kaže Stanković, RUGIPP je uspješno realizovao brojne aktivnosti, uključujući Drugi sabor geodeta Srbije i Srpske koji je okupio oko 700 učesnika i stručnjaka iz regiona.
– Osim toga, do sada smo osnovali katastar nepokretnosti u 718 katastarskih opština, u toku je izlaganje u 46 katastarskih opština i u pripremi za izlaganje su 24 katastarske opštine. Završili smo premjer u više opština širom Republike Srpske, što je od velikog značaja za osnivanje katastra nepokretnosti kao jedinstvene evidencije o nepokretnostima – rekao je Stanković.
Prema njegovim riječima, prikupljeni su podaci za kapitalni projekat izgradnje magistralnog gasovoda Šekovići-Milići, krak Vlasenica – Igrišta – Han Pijesak dužine oko 48 kilometara nakon čega je započet postupak eksproprijacije.
Za kapitalni projekat auto-put Banjaluka-Prijedor RUGIPP je završio eksproprijaciju u skladu sa planiranom dinamikom, dok je u završnoj fazi nacrt zakona o infrastrukturi geoprostornih podataka, koji je upućen na mišljenja nadležnim ministarstvima.
Osim toga, usvojen je Zakon o izmjeni Zakona o stvarnim pravima, kao i strateški dokument Program poslova premjera i osnivanja katastra nepokretnosti za period od 2026. godine do 2030. godine.
Stanković je ponovio da nepokretna imovina na teritoriji Republike Srpske pripada Republici prema njenom i Ustavu BiH, kao i prema materijalnim zakonskim propisima donesenim u Narodnoj skupštini.
– Ustavom BiH, aneks četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, propisano je da sve vladine funkcije i ovlašćenja koja nisu ovim Ustavom izričito data institucijama BiH pripada entitetima – poručio je Stanković za Srnu.
Jedan od izazova sa kojim se RUGIPP suočava, usljed smjene generacija, jeste nedostatak stručnog kadra geodetske i pravne struke u manjim opštinama i onim opštinama koje graniče sa Federacijom BiH.
Na inicijativu RUGIPP-a održan je sastanak sa predstavnicima Ministarstva prosvjete i kulture Srpske na kojem je inicirano osnivanje odjeljenja geodetske struke u srednjim školama po regijama u Republici Srpskoj.
Povodom obilježavanja Dana Republike Srpske, javnosti je predstavljen zvanični vizual ovogodišnje proslave, čija je centralna poruka sadržana u sloganu „Živjeće ognjište“.
Iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite poručuju da ovaj sloga, duboko ukorijenjen u identitetskom biću srpskog naroda, nosi poruku koja ne pripada samo vremenu u kojem živimo, već se oslanja na vijekove istorijskog iskustva, stradanja, opstanka i neprestane borbe da se sačuva dom.
– U srpskoj tradiciji, ognjište je mnogo više od dijela kuće. Ono je srce doma, mjesto gdje se okupljala porodica, gdje su se pamtili preci i dočekivali potomci, slavila krsna slava i prenosile vrijednosti koje su oblikovale narod. Oko ognjišta se učilo ko smo, odakle dolazimo i kome pripadamo. Zato je ognjište kroz istoriju postalo snažan simbol identiteta. Njegovo čuvanje značilo je čuvanje naroda, a njegovo gašenje često je značilo raseljavanje, gubitak i zaborav – navodi se u saopštenju.
Srpski narod je, poručuju iz ministarstva, kroz teška istorijska razdoblja, znao da bez svog ognjišta nema ni slobode, ni budućnosti.
– Sačuvati ognjište značilo je sačuvati pravo na postojanje. Republika Srpska danas predstavlja to zajedničko, savremeno ognjište srpskog naroda sa ove strane Drine. Ona je prostor u kojem se čuvaju identitet, jezik, kultura i vjera, ali i prostor u kojem se živi svakodnevni život, rađaju djeca, osnivaju porodice i planira budućnost – navodi se u saopštenju.
Poruka „Živjeće ognjište“, kako je poručeno, nije okrenuta samo prošlosti i sjećanju. Ona je, prije svega, zavjet budućnosti.
– Potvrda da Republika Srpska ima snagu da traje, da se razvija i da odgovorno čuva ono što je stvoreno – svjesna svoje istorije, ali okrenuta novim generacijama. „Živjeće ognjište“ snažno poručuje da Republika Srpska nije privremena tvorevina niti prolazna politička kategorija. Ona je izraz kolektivne volje da se ostane na svome, da se čuva ono što je stečeno i da se odgovorno prenese budućim generacijama. To je zavjet da se identitet ne zaboravi i da se gradi društvo mira, stabilnosti i razvoja – poručeno je iz Ministarstva rada i boračko – invalidske zaštite.
Republika Srpska će i ove godine, nizom manifestacija, obilježiti Dan Republike, a centralne svečanosti planirane su 5, 8, 9. i 10. januara. Tim povodom predviđeni su svečana akademija, kao i tradicionalni svečani defile.
-Republika Srpska nastala je 9. januara 1992. godine u Sarajevu kao Republika srpskog naroda u BiH odlukom tadašnje Skupštine srpskog naroda u BiH. Ovo je dan kada je izražena politička volja srpskog naroda u Bosni i Hercegovini da se organizuje u svoju Republiku, radi očuvanja prava na slobodu, ravnopravnost i opstanak stvarajući Republiku Srpsku kao odgovor na tadašnje istorijske okolnosti i duboke političke promjene, sa ciljem da se obezbijedi institucionalni okvir za zaštitu kolektivnih i individualnih prava. Od tada do danas, Republika Srpska ostaje trajna ustavna kategorija, zasnovana na Dejtonskom mirovnom sporazumu i posvećena miru, stabilnosti i razvoju – zaključeno je u saopštenju.
– Situacija je stabilna, ovo je urađeno iz preventivnih razloga. Svi žele da dođu u posjetu bližnjima, međutim to ugrožava njihovo zdravlje. Odlučili smo da tokom praznika u skladu sa epidemiološpkom situacijom, zabranimo posjete kako bi spriječili ekspanziju influence – izjavio je Šobot novinarima u Banjaluci.
On je naveo da se u posljednjih desetak dana broj oboljelih od influence povećavao, te da je to posebno prijetnja najuroženijim pacijentima, a to su stariji i pacijenti hospitalizovani zbog akutnog infarkta mioakarda.
– Nema potrebe da im ugrožavamo zdravlje mogućim prenosom influence koja, moram priznati, ima dosta težak klinički oblik – naveo je Šobot.
Zbog povećanog broja respiratornih infekcija, od danas su zabranjene posjete pacijentima u svim klinikama Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.
Povratak sa proslave božićnih i novogodišnjih praznika za dijasporu može se pretvoriti u pravi finansijski košmar ako se u prtljažniku nalaze domaće delikatese.
EU primjenjuje rigorozna pravila o uvozu namirnica životinjskog porijekla, pa omiljeni bakin sir, djedina slanina i pršuta ili domaća rakija često završe u kanti za smeće uz paprene novčane kazne.
Tokom praznika i putovanja u inostranstvo često se postavlja pitanje šta je legalno, a šta nije dozvoljeno prenijeti preko granice – koliko kutija cigareta može biti u autu, hoće li vam “zalijepiti” kaznu ako u prtljažniku imaju dva koluta sira i “tablu” slanine, da li je dozvoljeno unijeti istu količinu piva i vina, šta je sa žestokim alkoholnim pićima.
Upravo zbog svih tih pravila, koja su toliko brojna da ih ponekad nije lako zapamtiti ni samim carinicima, Večernji list donosi spisak svega što se smije, odnosno ne smije unijeti u Evropsku uniju.
Ako unosite robu iz trećih zemalja (kao što je Srbija, BiH…), limit za uvoz po osobi ne smije preći 430 evra u pomorskom i vazdušnom saobraćaju i 300 evra u svim ostalim vrstama transporta, odnosno 150 evra za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira kojim prevoznim sredstvom putuju.
Putnici u vazdušnom saobraćaju mogu unijeti nešto više duvanskih proizvoda nego oni koji putuju drugim prevozom.
Putnici u vazduhu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje. Putnici drumskim ili željezničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje.
Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijane duvanske proizvodnje, 10 mililitara e-tečnosti i 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda.
Što se tiče alkoholnih pića, ista pravila važe za putovanja kopnom, vazduhom i morem – svima je dozvoljeno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina i 2 litre alkoholnih pića sa manje od 22 odsto alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića.
Ako želite da plaćate trošarine, uz uslov da ste stariji od 17 godina, moguće je unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, kilogram duvana, 10 litara žestokog alkohola, 90 litara vina, 110 litara piva i 100 mililitara e-tečnosti.
Sve preko toga nije dozvoljeno ni uz plaćanje. Uopšte nije dozvoljeno unositi meso i mlijeko, kao ni proizvode od mesa i mlijeka.
Dozvoljeno je po osobi unijeti 20 kg svježe, sušene, kuvane, posoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Za druge proizvode životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih nogu, dozvoljeno je do 2 kg po osobi.
Kada putujete iz Srbije ili Bosne u Hrvatsku, možete nositi određene količine voća i povrća, ali uz značajna ograničenja i posebne uslove.
EU generalno dozvoljava unos svježeg voća i povrća, osim krompira, do 5 kg po osobi. Međutim, većina voća i povrća, poput jabuka, krušaka, paradajza, mrkve, cvekle, celera, rotkvica, kupusa, karfiola, kelja, zelene salate, radiča, endivije, đumbira, šafrana i kurkume, zahtjeva fitosanitarni sertifikat izdat od nadležnog fitosanitarnog tijela zemlje porijekla.
Fitosanitarnu kontrolu obavljaju inspektori na graničnim kontrolnim punktovima. Izuzeci od fitosanitarnih propisa, za koje sertifikat nije potreban, su određene vrste tropskog voća: ananas, svjež ili suv kokos, banane i rume. Ove namirnice se mogu unijeti bez ograničenja, u razumnim količinama za ličnu upotrebu.
Ako se ipak odlučite rizikovati, znajte da vas može zadesiti kazna koja može iznositi i do 13.300 evra. Visina kazne zavisi od vrste i količine robe koju ste pokušali da unesete ili iznesete.
Za neprijavljivanje robe propisana je novčana kazna od 265 do 6.600 evra, dok za pokušaj krijumčarenja ili neprijavljivanja komercijalne robe ili robe sa zabranama/ograničenjima propisana kazna može biti od 400 do 13.300 evra, prenosi b92.