Kategorija: Vijesti

Pravobranilaštvo BiH postupiće po zaključku Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH kojim se traži da preduzme pravne radnje radi pokretanja upravnog spora u vezi sa kupovinom zgrade za smještaj Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Iako na adresu Pravobranilaštva BiH pomenuti zaključak nije bio dostavljen do juče popodne, iz ove institucije su nam potvrdili da će raditi ono što je od njih zatraženo iz parlamenta.

“Pravobranilaštvo BiH će u ovom slučaju reagovati, radićemo u skladu sa zakonom. Rokovi po kojima trebamo reagovati u ovom slučaju biće poznati kada dobijemo zaključke i vidimo na šta su nas obavezali iz PD PS BiH”, poručili su iz Pravobranilaštva BiH.

A uloga Pravobranilaštva BiH sada je ključna, jer kako navode sagovornici, ova institucija je jedina koje se pita da li će biti sklopljen posao između UIO BiH i “Grand Tradea”, vrijedan 99,5 miliona KM, koji se odnosi na kupovinu dva objekta za UIO u Banjaluci, a za šta je nedavno saglasnost dao Zoran Tegeltija, direktor UIO BiH.

Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH, pojašnjava da nijedan organ/institucija nema pravo da zaključi bilo kakav ugovor bez saglasnosti Pravobranilaštva BiH, jer oni nisu pravna lica.

“Pravobranilaštvo BiH po zakonu čuva imovinsko-pravne interese BiH, oni, dakle, zastupaju sve, od parlamenta do neke agencije. Ni Savjet ministara BiH niti bilo ko od njih nije pravno lice. Znači, ako bude kupovina te zgrade ili nešto drugo, ugovor bi trebalo da potpiše Pravobranilaštvo BiH, jer oni bez njega ne mogu zaključiti nikakav ugovor, ni kupiti bilo šta, čak ni čačkalicu ili kilogram luka. Jer, Pravobranilaštvo BiH je to koje daje mišljenje na svaki ugovor. Ako pravobranilac ospori nešto, neće da potpiše, onda od tog ugovora nema ništa”, poručuje Mandić.

Na koji način to funkcioniše, Mandić se prisjeća kroz jedan slučaj dok je on bio pravobranilac BiH.

“Radilo se o prodaji kasarne Jajce. Parlamentarna skupština, sjećam se, donijela je odluku da se to kupi, za jedan evro. Ja sam to odbio i nisu je kupili. Pravobranilaštvo je ovdje ključ, bez njega nema ništa”, dodao je Mandić za “Nezavisne novine“.

Sve nade u Pravobranilaštvo BiH polažu oni koji od početka osporavaju kupovinu objekata za potreba UIO BiH.

Jasmin Emrić, član Komisije za borbu protiv korupcije PD PS BiH, na čiji je prijedlog usvojen zaključak koji smo naveli na početku ovog teksta, očekuje da pravobranilac BiH u ovom slučaju postupi po Zakonu o upravnim sporovima BiH, te ospori odluku kojom se prihvata ponuda firme Mileta Radišića za prodaju dva objekta UIO BiH.

“Tim zakonom je propisano da se Pravobranilaštvo BiH može u skladu sa članom 2, stav 2, uključiti u smislu da se pokrene upravni spor protiv konačnih općih akata upravnih organizacija. Mi smo zato i predložili da Pravobranilaštvo, u skladu sa svojim nadležnostima, uloži pravna sredstva i preduzme konkretne pravne radnje, kako bi se pokrenuo spor i podnijela tužba pred upravnim odjeljenjem Suda BiH radi pobijanja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača u otvorenom postupku koji je završen za kupovinu, kako se to kolokvijalno naziva, kumove zgrade, a koju je potpisao Tegeltija, direktor UIO”, kaže Emrić.

Tužba, dakle, ima za cilj da se posao kupovine zgrade poništi, jer je, kako navodi Emrić, sve rađeno suprotno zaključcima PD PS BiH, a kojima je traženo od Savjeta ministara BiH, UIO BiH i UO UIO BiH, da se obustavi sporna javna nabavka.

“Nadležne institucije nisu provele zaključke i tu se nalazi osnova da se odluka koju je potpisao Tegeltija pobije pred Upravnim odjeljenjem Suda BiH i da se traži poništenje toga, do konačnog općeg akta”, napominje Emrić.

Pored navedenog, oni traže i da Pravobranilaštvo BiH zatraži od UIO BiH da se odgodi izvršenje odluke koju je potpisao Tegeltija, do konačne sudske odluke.

“Izvršenje takve odluke nanijelo bi štetu BiH koja se ne bi mogla nadoknaditi. Ukoliko UIO ne odgodi izvršenje po zahtjevu Pravobranilaštva BiH, onda pravobranilac u skladu sa članom 18, Zakona o upravnim sporovima, u pisanom formi može tražiti od suda odgađanje izvršenja pobijane odluke protiv koje je podnesena tužba”, rekao je Emrić.

Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u PD PS BiH, kaže da se od ove teme pravi isključivo politički performans. Dodaje da, ukoliko postoji bilo šta sporno u kupovini zgrade za UIO BiH, postoje nadležne institucije koje na to moraju reagovati.

“Upravo iz tog razloga je to politički performans koji se kroz tu komisiju za borbu protiv korupcije pokušava predstaviti javnosti na način da se pribavljaju politički poeni u kojima neko želi da se bavi poslovima za koje apsolutno nema nadležnost. Takođe, sam proces javne nabavke nije nešto što Pravobranilaštvo BiH treba da kontroliše, prati ili bilo šta drugo radi. Ako je bilo spornih stvari, poput kršenja Zakona o javnim nabavkama, postoji Komisija za žalbe i sve institucije koje mogu da reaguju u vezi s tim pitanjem”, poručio je Kojić.

Od 12. oktobra Evropa mijenja pravila – klasični pečati u pasošu odlaze u istoriju.

Evropska komisija zvanično je potvrdila da tog datuma počinje postepeno uvođenje novog sistema ulaska i izlaska (EES) na granicama EU, koji će obavezivati i državljane Srbije i BiH, piše Blic.

Umjesto dosadašnjeg ručnog pečatiranja, uvodi se digitalna registracija svih putnika izvan EU koji u Šengensku zonu ulaze na kraći boravak do 90 dana. Ako planirate put već 13. oktobra, evo šta vas sve očekuje na granici.

Ako prvi put prelazite granicu od kada je EES počeo da se primjenjuje, kako se navodi na zvaničnom sajtu EES, moraćete da pružite svoje lične podatke. Službenici granične kontrole će skenirati vaše otiske prstiju i napraviti fotografiju vašeg lica.

Ove informacije će biti zabeležene u digitalni dosije. Vaš pasoš (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti pečatiran.

Šta ako više puta budete prelazili granicu evropskih zemalja koje koriste EES od početka njegove primjene?

Vaši otisci prstiju ili fotografija lica već će biti zabilježeni u EES sistemu. Službenici granične kontrole će samo provjeriti te podatke, što će trajati kraće.

U rijetkim slučajevima može biti potrebno da se vaši podaci ponovo prikupe i zabilježe.

Ako posjedujete biometrijski pasoš, moći ćete brže da uđete koristeći sistem za samouslugu (ako je dostupan na tom graničnom prelazu).

Ako je vaš digitalni dosije bez ikakvih prepreka za putovanje, najčešće nećete morati da idete kod službenika granične kontrole.

O uvođenju EES sistema i aplikaciji preko koje će se unositi podaci

Aleksandar Sjeničić, direktor JUTE, za Blic je izjavio da će se EES sistem uvoditi postepeno u odnosu na to koje zemlje budu najspremnije.

– Neophodna im je, ustavno rečeno, i ta tehnička podrška, odnosno ti skeneri za uzimanje otisaka prstiju i kamere za snimanje lica – pojasnio je Seničić.

Prema njegovim riječima aplikacija preko koje će putnici unositi podatke još uvijek nije aktivna, ali bi trebalo da bude, i to vrlo brzo.

– Tada će putnici moći sami da unose sve svoje podatke, osim ovih biometrijskih. Iako je bilo priče da će sama aplikacija moći da omogući i uzimanje biometrijskih podataka, to još uvek ne znamo – kazao je on.

Tako će obaveza putnika, uključujući i one koji putuju već od 13. oktobra, ukoliko aplikacija tada bude dostupna, biti da se prijave, unesu sve neophodne podatke, a najvažnije od svega – navedu planirani datumi ulaska i izlaska iz EU, pored ličnih podataka.

– To se sve unosi u taj formular, na samoj granici će se to proveravati, naravno ukoliko bude odstupanje od najavljenog, to će se notirati kroz sam sistem na granicama – dodaje.

Seničić napominje da će se, dok aplikacija ne bude dostupna, putnici kao i do sada pojavljivati na graničnom prelazu, s tim što će službe u tom prelaznom periodu raditi ono što bi oni trebalo prijavljivanjem na aplikaciju.

– Odnosno oni će unositi u taj sistem sve podatke i uzeti biometrijske podatke. Za sada je instrukcija takva – pojašnjava.

Kada se putovanje završi sam sistem na izlasku iz zemlje, priča Seničić, u zavisnosti od datuma, će notirati kada je neko izašao.

– U njegovom portfoliju će stajati koliko je dana proveo u EU, sam sistem će voditi računa o tome da ne može da se provede više od 90 dana u šest meseci. Dakle, to je ono ograničenje koje inače postoji – objasnio je naš sagovornik.

Za ETIAS nema novih informacija

Predsednik JUTE naglašava i da je najveći razlog za uvođenje ovog sistema, EES, ogroman broj ljudi koji boravi u EU van navedenih ograničenja.

– Ima i veliki broj izbeglica i jako veliki broj ljudi koji koriste dokumenta koja nisu validna, odnosno falsifikovana dokumenta. Jedan od razloga da se to iskontroliše jeste upravo ovaj sistem koji to sve treba da objedini – ističe.

Što se tiče ETIAS -a, novih informacija još uvek nema, a ni sudbina EES -a nakon uvođenja ETIAS -a nije poznata.

– Najavljeno je da će od momenta uvođenja ovog EES -a ETIAS biti verovatno uveden nakon 6šest meseci, ali sad ovde vidimo u objavi da oni daju šest meseci za potpunu primenu ovog sistema, znači da sve zemlje u roku od šest meseci moraju biti pripremljene, oni će ga uvoditi postepeno i ne znamo šta to znači za ETIAS, niti znamo da li će ukinuti ovaj sistem onog trenutka kad se pusti ETIAS – zaključio je.

Šta je EES i šta putnici treba da znaju

EES – Sistem ulaska/izlaska (Entry/Exit System), je novi elektronski sistem koji uvodi Evropska unija kako bi unaprijedila kontrolu granica i pratila kretanje putnika državljana trećih zemalja koji ulaze u Šengenski prostor.

U kontekstu EES -a, “državljanin treće zemlje” znači putnik koji nema državljanstvo nijedne zemlje članice Evropske unije, niti državljanstvo Islanda, Lihtenštajna, Norveške ili Švajcarske.

Dakle, ovaj sistem je namijenjen svima koji putuju u Evropu na kraći boravak i koji nisu građani navedenih država, uključujući putnike iz zemalja poput Srbije, BiH, ali i SAD, Velike Britanije, Kanade, Australije…

“Kratki boravak” podrazumijeva boravak do 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana. Ovaj period se računa kao jedinstven za sve evropske zemlje koje koriste EES.

EES će zamijeniti ručno pečatiranje pasoša na granici i omogućiti preciznije praćenje ulazaka, izlazaka i eventualnih prekoračenja dozvoljenog boravka. Sistem se uvodi kako bi se povećala bezbjednost, smanjile gužve na granicama i spriječili nezakoniti boravci.

Koje države će zahtijevati EES

EES će primjenjivati 29 evropskih država:

25 članica EU (sve osim Kipra i Irske): Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska.

4 zemlje izvan EU koje su dio Šengenskog prostora: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska.

Kada počinje sistem EES

Sistem za evidenciju ulazaka i izlazaka (EES) trenutno nije u funkciji.

Evropska komisija objavila je da novi sistem ulaska/izlaska (EES) počinje sa radom 12. oktobra 2025. Evropske zemlje koje koriste EES će postepeno uvoditi sistem na svojim spoljnim granicama. To znači da će prikupljanje podataka biti postepeno uvedeno na graničnim prelazima, uz punu primjenu do 10. aprila 2026. godine.

Koje podatke i informacije EES prikuplja
EES automatski bilježi:

Podatke iz pasoša (ime, broj pasoša, datum rođenja, itd.).

Biometrijske podatke: otiske prstiju i fotografiju lica.

Datum i mjesto ulaska i izlaska iz Šengenskog prostora.

Informacije o tome da li je putnik prekoračio dozvoljeni boravak kao i da li je putniku ranije odbijan ulazak.

Šta se dešava ako odbijete skeniranje otisaka prstiju ili fotografisanje lica

Ako odbijete da date svoje biometrijske podatke, biće vam uskraćen ulazak na teritoriju evropskih zemalja koje koriste EES.

Na koga se ne primenjuje sistem EES

EES (Sistem ulaska i izlaska) se ne primjenjuje na:

Državljane evropskih zemalja koje koriste EES, kao i Kipra i Irske.

Državljane van EU koji posjeduju boravišnu kartu i u bliskom su srodstvu sa državljaninom EU.

Državljane van EU koji posjeduju boravišnu kartu ili boravišnu dozvolu i u bliskom su srodstvu sa državljaninom van EU koji može putovati Evropom poput državljanina EU.

Državljane van EU koji putuju u Evropu u okviru međukompanijskog transfera ili u svrhe istraživanja, studija, obuke, dobrovoljnog rada, programa razmene učenika, obrazovnih projekata ili rada kao au pair.

Nosioce boravišnih dozvola i dugoročnih viza.

Državljane Andore, Monaka i San Marina, kao i nosioce pasoša izdatih od strane Vatikan Grada ili Svete Stolice.

Osobe oslobođene graničnih provjera ili kojima su dodijeljene određene privilegije u vezi sa graničnim provjerama (npr. šefovi država, prekogranični radnici, itd.).

Osobe koje nisu obavezne da prelaze spoljne granice isključivo na graničnim prelazima i tokom fiksnih radnih sati.

Osobe koje posjeduju važeću dozvolu za lokalni granični saobraćaj.

Članove posade putničkih i teretnih vozova na međunarodnim povezujućim putovanjima.

Osobe koje posjeduju važeći Dokument za olakšani željezničkim tranzit ili važeći Dokument za olakšani tranzit, pod uslovom da putuju vozom i ne izlaze iz voza na teritoriji države članice EU.

Savjeti za putnike

Provjerite pasoš: Uvjerite se da je vaš pasoš važeći. Napomena: Vaš pasoš treba da bude važeći najmanje tri mjeseca nakon datuma kada planirate da napustite EU i mora biti izdat u posljednjih 10 godina.

Planirajte vrijeme: Prilikom prvog ulaska, računajte na nekoliko minuta više za registraciju biometrijskih podataka.

Pratite ažuriranja: Informacije o EES -u mogu se mijenjati. Redovno provjeravajte zvanični sajt EU.

Budite spremni da provjerite informacije od strane prevoznika sa kojim putujete: Avio-kompanije ili drugi prevoznici mogu zahtijevati dodatne informacije prije ukrcavanja.

Moći ćete da provjerite broj dana tokom kojih vam je još uvijek dozvoljen boravak na teritoriji evropskih zemalja koje koriste EES, i to :

na zvaničnom sajtu (provjera trenutno nije dostupna)

koristeći opremu postavljenu na nekim spoljnim granicama

Kada koristite EES onlajn provjeru, dobićete informacije o tome da li vam je ulazak dozvoljen (“OK” ili “nije OK”), kao i podatak o broju dana koje još uvijek smete da provedete na teritoriji evropskih zemalja koje koriste EES.

Takođe, ove informacije možete zatražiti od službenika granične kontrole na spoljnim granicama.

Skupština grada Istočno Sarajevo zaključila je na današnjoj sjednici da je u ovom dijelu Republike Srpske potrebno formirati odjeljenje Specijalne antiterorističke jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Gradonačelnik Ljubiša Ćosić je napomenuo da u pravilniku MUP-a navedeno da je sjedište u Banjaluci, a da će se svi rukovodeći organi grada uključiti da u razgovoru s resornim ministrom i eventualno predsjednikom Vlade, ukažu na potrebu tog odjeljenja u Istočnom Sarajevu.

On je naglasio da je stanje bezbjednosti u gradu ocjenjeno kao jako dobro, te da je procenat najtežih krivičnih dijela u padu.

Govoreći o budžetu, Ćosić je naveo da je grad Istočno Sarajevo imao finansijski deficit od 420.000 KM u prošloj godini, ali je ispunio očekivanja u pogledu prihoda.

On je istakao da će se na narednoj sjednici razmatrati izvještaj o izvršenju budžeta za prvu polovinu 2025. godine, kada će, prema posljednjih podacima, grad imati suficit od 925.000 KM.

Ćosić je naveo da su na sjednici usvojeni izvještaji o radu turističke organizacije, gradonačelnika, kao i program rada gradonačelnika za 2025. godinu, te najavio nabavku novih vozila za Gradsku upravu.

“Opredijelili smo se za finansijski lizing, gdje će naše prvobitno učešće biti 16.500 KM, a rate će, na četiri godine, biti između 1.500 i 2.000 KM”, naveo je Ćosić, prenosi Srna.

Gradonačelnik je istakao da su ovogodišnja priznanja grada Istočnog Sarajeva dobili istaknuti pojedinci i institucije, među kojima posthumno profesor Vojislav Maksimović, prvi predsjednik Skupštine Srpskog Sarajeva, ministar finansija Zora Vidović, te Ustavni sud Republike Srpske i njegov predsjednik Džerard Salman.

Predsjednik Skupštine grada Istočnog Sarajeva Boško Jugović istakao je da su na sjednici razmatrani i važni aspekti putne infrastrukture i drugih prioriteta.

“Kroz finansijsku stabilnost budžeta, očekujemo mogućnost ulaganja u sve opštine na području grada”, rekao je Jugović.

Šef kluba odbornika SDS-a u Skupštini grada Miroslav Lučić izrazio je podršku stranke svim odlukama čiji je cilj razvoj grada, ali i rezerve u pogledu izvještaja o izvršenju budžeta za prethodnu godinu zbog deficita.

Lučić je ukazao na česte tragedije na putevima, posebno na dionci magistralnog puta od Pala do Istočnog Novog Sarajeva, navodeći da je potrebno više pažnje posvetiti bezbjednosti.

“U protekloj godini, građani Istočnog Sarajeva su uplatili oko četiri miliona KM na osnovu registracije motornih vozila i naknada za korišćenje istih i ova sredstva treba koristiti za poboljšanje saobraćajne infrastrukture”, naveo je Lučić.

On je dodao da je taj novac dovoljan da se ubrza realizacija projekata koji se čekaju decenijama, kao što su treća traka preko Romanije ili četiri trake kroz opštinu Istočno Novo Sarajevo.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da je ambicija da u Šumama Srpske do kraja godine bude pokriven gubitak iz vlastite akumulacije.

Naglasio je i da se uštede mogu napraviti kada se riješi problem sa zaposlenima koji putem lažnih ljekarskih uvjerenja rade kod privatnika, a ne u preduzeću.

Na konstataciju da je Šumama Srpske minus 4,9 miliona KM, Dodik je rekao da je to manje nego što je bilo i da će biti smanjeno.

– Treba nova organizacija, novi pristup. mislim da je značajno smanjenje gubitka. On nije pokrivan iz eksternih izvora nego iz internih i tako će biti do kraja, guraćemo dok to ne uradimo – izjavio je Dodik.

Predsjednik Srpske je dodao i da 450 radnika koji su zaposleni u Šumama putem lažnih ljekarskih uvjerenja ne radi u tom preduzeću već kod privatnika, a plate primaju na oba mjesta.

Naveo je da se uvodi i kompletan informativni sistem tako da će se znati svako stablo koje je posječeno i znaće se kuda kreće.

Nakon što je juče u nesreći na magistralnom putu ka Foči, u mjestu Sijeračke stijene kod Miljevine, poginula doktorica S.A. (33), zaposlena u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, iz “Puteva Republike Srpske” najavljuju vanredne provjere.

Nesrećna žena, podsjetimo, bila je u vozilu sa ocem kada se ogromna stijena obrušila na automobil opel, potpuno ga uništivši, te je ona  preminula na licu mjesta, dok je njen otac povrijeđen.

Sve smo bliže tome da Republika Srpska dobije pomoćni sastav policije. Naime, ni na sjednici Zajedničke komisije Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda Republike Srpske koja je održana danas, nije postignuta saglasnost da je u Zakonu o policiji i unutrašnjim poslovima RS, a kojim se, pored ostalog, uspostavlja pomoćni sastav policije u Srpskoj, povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

U vezi sa ovom temom tokom sjednice Vijeća naroda RS koja je održana u srijedu, 30. jula, bilo je veoma burno.

Podsjetimo, delegati Kluba bošnjačkog naroda u odluci kojom su tražili pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, napisali su na više mjesta riječ Srpska, u imenu Republike, malim slovom.

Dok su se pravdali da je riječ o klasičnoj štamparskoj grešci koja se omakla onome ko je odluku kucao, delegati iz srpskog Kluba poručili su da je ovo namjerna provokacija.

Srebrenka Golić, predsjedavajuća Vijeća naroda RS priznala je za “Nezavisne novine”, da je riječ o velikom propustu, ne samo njene službe, već i službe Kluba Bošnjaka, te je navela da je od podnosioca zahtjeva tražila da se sve to ispravi do sjednice Zajedničke komisije.

S obzirom na to da je sjednica održana, reklo bi se da su pravopisne greške ispravljene.

Odluku o tome da li je došlo do povrede veta, Ustavni sud RS treba da donese u narednim danima.

Kako se navodi u saopštenju nakon održane sjednice, o mehanizmu veto sada će odlučivati Ustavni sud Republike Srpske – Vijeće za zaštitu vitalnog interesa.

Ako i Vijeće odluči da nije došlo do povrede veta, pomenuti Zakon ide na potpis predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku, a stupiće na snagu nakon objave u Službenom glasniku Republike Srpske.

Ako bi Vijeće pri Ustavnom sudu Srpske odlučilo da je u pitanju povreda vitalnog interesa bošnjačkog naroda, zakon se vraća predlagaču na doradu a eventualno nakon toga ponovo u Narodnu skupštinu Republike Srpske

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine suočava se s rastućim brojem sudskih postupaka koje protiv njega pokreću sopstveni zaposleni, ukazujući na neregularnosti u obračunu plata, selektivnu primjenu zakona i sistemsku diskriminaciju.

Revizorski izvještaj za 2024. godinu, koji je sačinila Kancelarija za reviziju institucija BiH, otkriva ozbiljna kršenja propisa u samom vrhu pravosudnog sistema, bacajući sjenku na kredibilitet institucije čiji zadatak je da se stara o zakonitosti u zemlji.

Godinama neriješeni problemi, poput ignorisanja odluka Ustavnog suda i različitog postupanja prema zaposlenima na istim pozicijama, ponovo su istaknuti kao ključni uzroci brojnih tužbi protiv Tužilaštva BiH.

Prema nalazima revizora, pred sudovima širom BiH vodi se čak 197 postupaka u kojima je Tužilaštvo navedeno kao tužena strana, a zabrinjavajuće je što se većina ovih slučajeva odnosi na radna prava sadašnjih i bivših zaposlenih.

U 2024. godini podneseno je dodatnih 28 novih tužbi, što ukazuje da problemi ne jenjavaju, već se dalje produbljuju.

Jedan od korijena problema nalazi se u neujednačenoj primjeni dva različita zakona koji regulišu isplate plata zaposlenima – jedan primjenjiv za pravosudne institucije, a drugi za državne institucije. Ovakva situacija rezultirala je time da osobe na jednakim ili sličnim pozicijama imaju različite iznose plata i naknada, što revizori nazivaju oblikom institucionalne diskriminacije.

Tužbeni zahtjevi u velikoj mjeri proizlaze upravo iz ovakvih zakonskih nesklada i selektivne primjene propisa.

Dodatni apsurd predstavlja činjenica da su tužbe podnijeli i pripadnici administrativno-tehničkog osoblja, koji zahtijevaju priznavanje statusa stručnih radnika, što Tužilaštvo odbacuje, iako su njihovi zahtjevi utemeljeni na Zakonu o platama u pravosudnim institucijama.

Prema navodima iz izvještaja, plate i naknade zaposlenih obračunavaju se po različitim zakonima – visokoobrazovani kadar i tužioci prema jednom, a osoblje sa srednjom stručnom spremom prema drugom, što stvara pravni osnov za brojne sporove.

Uprkos presudi Ustavnog suda BiH iz 2024. godine kojom je utvrđeno da pojedine odredbe Zakona o platama nisu u skladu sa Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, Tužilaštvo BiH još uvijek nije preduzelo neophodne korake za usklađivanje sa ovom odlukom.

Presudom je utvrđeno da postoji diskriminacija u isplati otpremnina između zaposlenih na državnom nivou i onih u entitetima, ali institucija koju vodi glavni tužilac Milanko Kajganić i dalje ignoriše ove nalaze.

Takvo ponašanje dodatno otvara vrata novim tužbama i povećava finansijsko opterećenje po budžet države kroz isplatu dugovanja, kamata i troškova postupaka.

Revizori su istakli da su izmjene zakona tokom 2024. djelimično sprovedene, ali da nove zakonske odredbe otvaraju prostor za dodatne pravne zahtjeve i presude u korist zaposlenih.

Još jedan problem koji opterećuje rad Tužilaštva jeste Pravilnik o razvrstavanju radnih mjesta, usvojen još 2021. godine. Prema navodima revizije, ovaj dokument nije u skladu sa relevantnim zakonima i omogućava postojanje pozicija koje zakon ne prepoznaje – poput pravnih ili stručnih savjetnika.

Radna grupa za izmjene pravilnika osnovana je još 2023. godine, ali do konkretnih izmjena nije došlo. Umjesto da preventivno djeluje, Tužilaštvo čeka ishod sudskih postupaka, ignorišući revizorske preporuke.

Revizori su upozorili i na ozbiljne slabosti u sistemu internih kontrola. Tokom 2024. godine uočene su nepravilnosti u blagajničkom poslovanju – zabilježen je manjak novca u specijalnoj blagajni iz koje se isplaćuju troškovi svjedoka.

Zbog toga je protiv odgovornog službenika pokrenut disciplinski i krivični postupak, a Tužilaštvo je krajem godine donijelo nove procedure u vezi s blagajničkim poslovanjem. Takođe su preduzeti koraci na usklađivanju internog protokolisanja akata sa važećim propisima.

Revizorski izvještaj za 2024. godinu još jednom je razotkrio duboke probleme u Tužilaštvu BiH, koje, uprkos upozorenjima i sudskim presudama, nastavlja da krši zakon i izaziva nove sporove. Institucija koja bi trebala da bude garant pravde, suočava se s vlastitim institucionalnim nepravdama.