Kategorija: Vijesti

Izgradnja Centralnog spomen-obilježja borcima poginulim u ratu, koja je najavljena sa velikim očekivanjima, danas je opterećena brojnim pitanjima na koja javnost ne dobija odgovore.

Kada će spomenik biti završen, ostaje nepoznanica. Nije jasno zbog čega kasne radovi, niti da li su tačne priče da voda prolazi ispod temelja ili da je korozija zahvatila pojedine stubove.

Ono što je izvjesno jeste da je projekat, posvećen uspomeni na 24.000 stradalih boraca, zapao u ozbiljnu blokadu.

Još od samog početka 2023. godine, gradnju su pratile sumnje u zakonitost javnih nabavki i izvore finansiranja. Nakon revizorskog izvještaja, koji je utvrdio da je Grad Banjaluka trošio 5,4 miliona KM mimo propisanih procedura i bez obezbijeđenih sredstava, formiran je Odbor za praćenje realizacije projekta.

– Grad Banjaluka provodio je mimo zakonskih procedura javne nabavke vezano za izgradnje Centralnog spomen-obilježja u vrijednosti 5,4 miliona KM, a da za isto nisu bili obezbijeđeni izvori finansiranja – kaže za Srpskainfo Žana Grmuša, predsjednica Odbora.

Rok od 300 dana za završetak radova istekao je prošle godine, ali bez objašnjenja.

– Mi ne znamo, nemamo odgovor. I to je pitanje bilo upućeno gradonačelniku. U više navrata, zvaničnim aktom, pismenim putem obratili smo se gradonačelniku i odjeljenima Gradske uprave, pisali i urgenciju. Ne opstruišemo izgradnju, želimo da to bude na zakonit i transparentan način, da se ima kompletna dokumentacija, da znamo kada je krajnji rok, ko je nadzorni organ. Na toj lokaciji nema table o građenju, sa osnovnim informacijama. I kad pitamo gdje je, gradski menadžer kaže da je odnio vjetar – govori Grmuša.

Porodice poginulih boraca, jednako kao i javnost, ostaju bez odgovora. Mnoge majke ne znaju kako će biti ispisana imena njihove djece.

– Kako ću vidjeti ime mog sina, ako bude napisano na stubu od 20 metara – komentar je jedne majke.

Pored tehničkih pitanja, prisutna je i dilema da li je centralna lokacija u Banjaluci pravo rješenje za ovakvo zdanje.

– Spomenik je preglomazan za ovaj dio grada. Njegova forma u obliku krsta nije prepoznatljiva sa zemlje. Dijelim mišljenje da bi trebalo biti smješteno na Koridoru života, jer ima mnogo veći značaj, a ta lokacija bi omogućila veća okupljanja boraca i njihovih porodica – ističe odbornica u Skupštini grada Banjaluka Dijana Ješić.

Po njenim riječima, Centralno spomen-obilježje trebalo bi da bude dio šireg kompleksa, sa muzejima posvećenim VRS, MUP-u Srpske i Srpskoj vojsci Krajine.

– Jako je nezahvalno komentarisati nešto na šta borci čekaju već 30 godina. Pohvalno je to što je ova gradska administracija pokrenula to pitanje i što su počeli sa izgradnjom, ali je poražavajuće što se izgradnja pretvorila u političko prepucavanje – ističe Ješićeva i dodaje da je nejasno, ali veoma bitno, da se konačno kaže je li to gradsko ili republičko Centralno spomen-obilježje, kako bi svi znali kako da se postave prema tome.

– U razgovoru sa brojnim pripadnicima VRS i ratnim vojnim invalidima, saznala sam da je njima želja da Centralno spomen-obilježje bude negdje na Koridoru, zbog samog značaja Koridora života za Republiku Srpsku. Da to bude na mjestu gdje se mogu okupiti borci, njihove porodice, porodice poginulih boraca, ratni vojni invalidi i drugi građani na Dan Vojske Republike Srpske ili neki drugi važan dan. Mjesto gdje će se se nalaziti veliki muzej sa stalnim postavkama o svim jedinicama VRS i MUP-a Republike Srpske, te Srpske vojske Krajine, gdje bi bila zaposlena djeca poginulih boraca, te da se posjeta muzeju i spomeniku uvrste u školski program, pa da se organizuju jednodnevne posjete i obilasci kao što se obilaze Kozara i Jasenovac – objašnjava Ješićeva.

Na sadašnjoj lokaciji, smatra ona, teško je očekivati masovnija okupljanja.

– Takođe, nema nikakvih obilježja na osnovu kojih bi se moglo zaključiti kome je posvećen spomenik. Ali o stilu i ljepoti nečega se ne može raspravljati, jer je nekom vjerovatno lijepo ono što meni nije. Ono što ostavlja gorak ukus jeste činjenica da ni 30 godina nakon rata mi spomenik nemamo i što ga republičke vlasti dosad nisu napravile – naglašava ona.

Jasno je da spomenik ovog značaja treba biti dostojanstven i monumentalni simbol. Ali ono što se i dalje ne zna – jeste kada će on konačno biti završen.

Novi ugovor o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske, po svemu sudeći, neće uskoro biti potpisan jer je dio bh. članova zajedničke komisije, koja treba da usaglasi tekst ugovora, otišao u penziju, a novi članovi još nisu imenovani.

Ovo, praktično, znači da nijedan novi granični prelaz između dvije zemlje ne može biti otvoren, niti postojeći prekategorisan dok BiH ne popuni ovo tijelo, a to znači da će brza cesta kod Gradiške i most na Savi koji su zajedno izgradili BiH i Hrvatska, u šta je uloženo desetine miliona evra, ostati zatvoreni jer hrvatski granični prelaz neće moći biti otvoren, iako su radovi na samoj saobraćajnici, koje izvodi preduzeće “Integral inženjering”, praktično završeni.

Iako smo, godinama pišući o ovom projektu, strahovali da bi Hrvatska mogla biti glavni faktor opstrukcija, ispostavilo se da najviše problema postoji na bh. strani, jer je teško vjerovati da jedan ovako važan posao, kao što je definisanje graničnih prelaza između dva najvažnija susjeda, zastane zato što se niko nije na vrijeme sjetio da promijeni članove komisije koji se nalaze pred penzijom.

Kako nam je rekao sagovornik u Ministarstvu bezbjednosti, kada budu predloženi kandidati, sve mora ići na potvrdu u Savjetu ministara BiH, a tek onda bi sami pregovori mogli da počnu. Ipak, u Ministarstvu se nadaju da bi procedura mogla ići ubrzanim putem, jer ističu da su svi svjesni koliko je ovo važan problem.

“Ako institucije dostave prijedloge u kratkom roku, moguće je da se i procedura završi relativno brzo”, rekao nam je naš sagovornik.

Osim graničnog prelaza Gradiška, koji je važan za banjalučku regiju, postoji još nekoliko prelaza koji treba da se prekategorišu, a svaki dio BiH ima svoje lokalne prioritete. U januaru je na inicijativu poslanika Šemsudina Dedića, nakon usvajanja Zakona o graničnoj kontroli BiH, u Dom naroda BiH upućen prijedlog zaključka da se u roku od šest mjeseci usvoji novi ugovor s Hrvatskom o graničnim prelazima. Dedić je tražio izmjene koje se odnose na Šamac, Svilaj i Izačić, ali je ostavio i mogućnost da se u zaključak dodaju i drugi. Ilija Cvitanović, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, pokrenuo je inicijativu da se izvrši prekategorizacija graničnog prelaza Kamensko, koji je važan za Hrvate u zapadnoj Hercegovini.

Sve ovo će stajati dok se ne usaglasi nova komisija, koja tek onda treba da počne pregovore s Hrvatskom. Komisija će morati naći način da usaglasi različite interese između dvije države, ali i unutar same BiH, koju trenutno potresa institucionalna kriza.

Podsjećanja radi, prošle sedmice dobili smo potvrdu iz Ministarstva spoljnih poslova Hrvatske da je sredinom jula Hrvatska dostavila BiH prijedlog teksta novog ugovora o graničnim prelazima.

“Očekujemo skori početak pregovora izaslanstava dviju država koji bi trebalo da dovedu do njegovog usaglašavanja i sklapanja. Vjerujemo da će novim ugovorom dvije strane prekategorizacijom nekih graničnih prelaza osnažiti načine prelaska zajedničke državne granice, pa i dogovoriti uspostavljanje nekih novih graničnih prelaza, između ostalih i onog u blizini Stare Gradiške, odnosno Gornje Varoši na novom saobraćajnom pravcu. Imajući na umu da je riječ o obostranom interesu, posebno privrede obiju država i stanovnika s obje strane granice, očekujemo posvećene pregovore i završetak postupka njegovog sklapanja u relativno kratkom vremenu”, odgovorili su nam.

Iako rok ističe 9. septembra, samo trećina sudija i tužilaca prijavila je imovinu, a koja, iako je bilo najavljeno, vjerovatno neće biti javno objavljena do odluke Ustavnog suda BiH.

Naime, udruženja sudija i tužilaca u BiH pokrenula su upravni spor pred Sudom BiH tražeći ispitivanje zakonitosti postupanja pri prikupljanju i obradi imovinskih kartona, a u tom postupku od Suda BiH je zatraženo da se taj spor prekine i da se obrati Ustavom sudu BiH za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o VSTS-u koje se odnose na izvještaje o imovini i interesima.

O svemu ovome bilo je riječi na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, a iz rasprave lako se može zaključiti da je većina sudija i tužilaca, pa i članova VSTS-a, protiv toga da njihovi imovinski kartoni budu javno objavljeni.

Međutim, problem je u tome što, s druge strane, izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u je definisano da ti kartoni moraju biti objavljeni i dostavljeni.

“Imamo najave da će ovaj rok biti ispoštovan. Neprijavljivanje imovine do tog roka predstavljalo bi disciplinski prekršaj. Na dnevnoj bazi se dostavlja preko sto izvještaja”, rekao je Sanin Bogunić, predsjednik VSTS-a.

Inače, proces prikupljanja imovinskih kartona trebalo je da započne još 2023. godine, međutim sve je prolongirano do ove godine zbog nemogućnosti VSTS-a da organizuje taj posao, odnosno nedostatka kapaciteta da se u taj posao uđe.

Za razliku od Bogunića, mnogi članovi VSTS-a kažu da je teško da sudije i tužioci ispoštuju rok koji je pred njih stavljen, a pojedinci su istakli i da ne žele da njihov imovinski karton bude objavljen.

Davor Martinović, advokat i član VSTS-a, rekao je da objava imovinskih kartona nije standard Evropske unije i da je analiza koju je napravio pokazala da se imovinski kartoni ne objavljuju u 17 država EU, te da u državama u kojima se objavljuju postoje ograničenja.

Naglasio je i da njegove kolege koje nisu sudije i tužioci, a koji su članovi VSTS-a, ne žele da se njihovi kartoni objavljuju.

Za razliku od Martinovića, Aleksandra Obradović, član VSTS-a, kaže da se izuzetak ne može napraviti jer se izmjene i dopune Zakona o VSTS-u odnose na sve članove Vijeća, dok je Obren Bužanin tokom sjednice rekao da većina članova VSTS-a i sudija i tužilaca misli da objavljivanje izvještaja nije dobro rješenje.

Na samoj sjednici bilo je i prijedloga da se prolongira rok za prijavu imovine, a moglo se čuti i da u slučaju podnošenja izvještaja o imovini sudija i tužilaca ti izvještaji u roku od mjesec dana neće biti objavljeni.

Podsjećanja radi, izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u koji je usvojen 2023. godine predviđeno je da su sudije i tužioci dužni dostaviti imovinski karton koji bi se provjeravao.

Te provjere radiće poseban odjel unutar VSTS-a, a prvobitno postavljeni rok za formiranje tog odjela je probijen.

Kasnije, Zakon o VSTS-u je ponovo izmijenjen i rok za formiranje tog odjela je prolongiran, međutim kako stvari sada stoje, pitanje je da li će se i posljednji postavljen rok za dostavu imovinskih kartona ispoštovati.

Izmjenama Zakona o VSTS-u predviđeno je i da se izvještaji o imovini sudija i tužilaca objave na internet stranici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.

U kojoj formi i da li će ti izvještaji uopšte biti objavljeni, još nije poznato, a vrlo vjerovatno, sve će zavisiti od odluke Ustavnog suda BiH i Suda BiH.

Na zgradi Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske u Banjaluci kroz projekat energetske efikasnosti obnovljena je fasada, rekonstruisan sistem grijanja i hlađenja, te zamijenjena stolarija, zahvaljujući saradnji sa kancelarijom Razvojnog programa UN /UNDP/ i nadležnim institucijama u Srpskoj.
Ukupna vrijednost radova iznosi 1.200.000 KM.

Direktor Instituta Bojan Đenić rekao je da će završetak ovih radova doprinijeti značajnoj uštedi energije, kvalitetnijim uslovima za rad, ali i vizuelnom izgledu zgrade.

“Imali smo velikih problema, pogotovo ljeti i zimi kada smo morali da radimo skraćeno jer elektroinstalacije nisu mogle da podnesu ogromne klima-uređaje koji su se nalazili na objektu Instituta i kvarili njegov izgled”, rekao je Đenić.

On je istakao da je na Institutu urađena kompletna fasada i postavljena stolarija zahvaljujući Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske, resornom ministru Bojanu Vipotniku, te partnerima iz UNDP-a.

Đenić je rekao da je uz finansijsku podršku Fonda za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti instalirana toplotna pumpa na Institutu, čime je riješen dugogodišnji problem.

On je napomenuo da je Institut kulturno-istorijski spomenik Republike Srpske, te zahvalio Zavodu za kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe što je prepoznao značaj ove ustanove.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da Institut posluje pozitivno već sedam godina i da je najuspješnija zdravstvena ustanova u BiH, a naročito u Republici Srpskoj.

Stevandić je izjavio da je Institut na vrijeme razvio međunarodne kontakte i više od bilo koje ustanove u BiH ima metode sa međunarodnim sertifikatima, zahvaljujući kojim mogu da se vrše ispitivanja u Banjaluci i Republici Srpskoj.

On je rekao da će se potruditi da značanjo doprinese da Institut izgradi i veliku republičku ili nacionalnu laboratoriju koja će moći u najbržem roku da vrši analize svih faktora koji bi mogli da budu štetni po život i zdravlje stanovništva i biodiverzitet.

Stevandić je izjavio da će se lično potruditi da dva velika grada Prijedor i Bijeljina dobiju radne jedinice Instituta koje trenutno postoje u Trebinju, Foči, Zvorniku, Istočnom Sarajevu, Doboju i Banjaluci, kako bi svi krajevi Srpske bili ravnopravno zastupljeni.

On je istakao da je ova ustanova institucionalni dio državnosti Republike Srpske, ističući da je nastao u Kraljevini Jugoslaviji.

“Bilo je državnosti i prije toge, ali je činjenica da se državnost i održivost jednog društva isključivo gradi stabilnim institucijama koje mogu da vrše i svoju ustavnu, nacionalnu i društvenu funkciju”, naveo je Stevandić.

Direktor Zavoda za zaštitu kultirno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske Jasna Milešević rekla je da je u ovom projektu Zavod bio partner u konzervaciji i restauraciji zgrade Instituta.

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske Denis Stevanović rekao je da je Fond na osnovu odluke Vlade Republike Srpske iz svojih redovnih sredstava izdvojio 190.000 KM za ugradnju toplotnih pumpi na objektu Instituta.

“To predstavlja saradnju institucija, Vlade Republike Srspke, Fonda i samog Instituta, a na zadovoljstvo svih u Institutu”, dodao je Stevanović.

On je naveo da će Fond da nastavi sa redovnim aktivnostima i realizovati niz projekata koji se odnose na sufinansiranje projekata u javnom sektoru, ali i u realnom ili privatnom.

Vipotnik je podsjetio da je kroz kompletan projekat utrošeno više od 900.000 KM, te dodao da je jedno od strateških opredjeljenja Vlade Republike Srpske ulaganje u mjere energetske efikasnosti.

On je rekao da trenutno, osim objekta Narodne skupštine, kroz projekat energetske efikasnosti prolazi još pet objekata u Srpskoj ukupne vrijednosti većoj od 20 miliona KM, dok je u toku tender za osnovnu školu u Rudom i vrtić u Višegradu.

Prisutnima je prikazan kratki film o istoriji Instituta za javno zdravstvo, a mogli su i da obiđu ovaj objekat.

Veliko povećanje broja letova sa Aerodroma Banjaluka najavljeno je za ovu zimsku sezonu, pa će tako sedmično ovaj aerodrom imati 32 leta umjesto 21 koliko je zabilježeno prošle zimske sezone.

To je potvrdila Valentina Kecman, direktorica banjalučkog aerodroma, ističući da je riječ o drastičnom povećanju kapaciteta.

“Što se tiče Rayanaira izvjesno je da će kapaciteti biti podignuti i u zimskoj sezoni u poređenju sa prethodnom zimskom sezonom. Na osnovu preliminarnog rasporeda kojeg imamo za zimsku sezonu koja zvanično počinje krajem oktobra mjeseca, jasno je da ćemo imati drastično povećane kapacitete na svim destinacijama osim na destinaciji prema Briselu koja neće saobraćati kao i svake zimske sezone. To nije ništa novo. Svake zimske sezone Brisel ne radi i počinje tek od proljeća, odnosno kraja aprila”, rekla je ona.

Kecmanova je gostujući u jutarnjem programu javnog servisa Republike Srpske najavila i povećanje kapaciteta Wizz Aira.

“Što se tiče Wizz Aira, umjesto da imamo smanjenje što je trend tokom zimske sezone, Wizz Air će povećati broj letova za Bazel, tako da će putnici sa banjalučkog aerodroma imati priliku da ove zime lete svaki dan za Bazel što je drastična promjena u poređenju na prošlu zimu kada se letjelo samo dva puta nedjeljno”, istakla je ona.

Glavni koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH” Velibor Peulić rekao je Srni da su prevoznici prekinuli štrajk jer su ispunjeni svi zahtjevi.

Peulić je rekao da su nakon 35 časova obustave, svi lanci snabdijevanja odblokirani i zahvalio svim učesnicima u pregovorima koji su doveli do rješenja problema.

“Zahvaljujemo predstavnicima institucija BiH koji su s nama radili na rješavanju određenih pitanja. Zahvaljujemo svim prevoznicima u BiH na jedinstvu i odlučnosti”, rekao je Peulić i dodao da prevoznici nastavljaju rad.

On je poručio da su prevoznici krov privrede u BiH, te da je u toku i rješavanje pitanja povrata PDV-a.

“Sa ministrom finansija i trezora u Savjetu ministara Srđanom Amidžićem rješavamo pitanje povrata PDV, ali i to smo usaglasili”, rekao je Peulić i dodao da se nastavlja raditi sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH na smanjenju vremena zadržavanja prevoznika na carinskim terminalima.

Peulić je poručio da “Konzorcijum” nastavlja predano arditi na približavanju evropskim standardima i izrazio uvjerenje da će “Konzorcijum” postati lider transportne industrije u regionu.

Prevoznici širom BiH štrajk su obustavom prevoza započeli juče, a njihovi zahtjevi bili su eliminacija diskriminacije vozača u EU, izmjene pravilnika, finansijsko rasterećenje prevoznika – povrat 50 odsto akcize, 50 odsto popusta na putarine i status izvoznika usluga, te ubrzanje rada graničnih prelaza, inspekcijskih i carinskih procedura.

Glavni koordinator Konzorcijuma Logistika BiH Velibor Peulić je nakon sastanka s predstavnicima kluba SDA u Parlamentu BiH, kazao da se Konzorcijuma objavio svim političkim strankama, komisijama i da od Komisije za saobraćaj nijednom nisu dobili odgovor.

Peulić je kazao da su se nadali da neće doći do ovog dana i blokade.

“Naša četiri osnovna zahtjeva su: Prvi i osnovni je ‘Prestanite nas hapsiti u Evropskoj uniji’. Vozač je uredno zaposlen, ima ugovor o radu, plaća doprinose i nadamo se da sporazum koji je najstariji sporazum između EU i BiH. To je ART sporazum. Ako je vozač zaposlen u Bosni i Hercegovini, on radi u našoj transportnoj kompaniji, a ART sporazum, najstariji između EU podrazumijeva da daje pravo BiH da može obavljati transportne zadatke na teritoriji Evropske unije. Mi smo imali sastanak s predstavnicima Evropske komisije”, kazao je Peulić i naglasio da je Savezni sud države Austrije potvrdio da je vozač iz BiH u pravu i da je boravak samo kad je vozač na tlu Evropske unije.

On je poručio da ukoliko se ne riješi problem u ART sporazumu, taj sporazum pruža 2.160 sati i da nemaju ništa protiv biometrijskih otisaka, ali da tri odlazak iz Mostara u Ploče u toku jednog dana, ne mogu računati kao tri dana boravka.

“Naš drugi zahtjev je da ne ostanemo posljednja zemlja u Evropi u kojoj se ne može vratiti 50 posto trošarine. Dva entitetska premijera su nam dala svoja saglasnost. Pozivamo komisiju za ekonomska pitanja da radi na tome”, poručio je Peulić.

Rekao je da je od nove godine 48 mladih ljudi provelo po 48 sati u zatvoru, samo zato jer su radili svoj posao u transportnim kompanijama iz BiH. Najavio je da će danas razgovarati i sa ministrom spoljnih poslova Elmedinom Konakovićem.

Zatražio je da se smanji zadržavanje na carinama i upozorio da su prevoznici iz drugih država favorizovani na granicama BiH u odnosu na domaće prevoznike.

“Tražili smo da se poveća bezbjednost drumskog saobraćaja tako što ćemo koristiti autoceste i da se može koristiti jedan tag”, kazao je Peulić.

Poručio je da su prevoznici imali desetine sastanka s državnim ministrom saobraćaja Edinom Fortom i da jedini danas nije zvao nijednog od prevoznika.

“Gospodine ministre ovdje ste izjavili ‘pravilnik je u mojoj ingerenciji’. Rekli ste ‘ja ću da popravim sve u pravilniku’, 12. maja. Dvadeset riječi smo tražili. Kada se vozač iz EU vraća u svoju državu da radi nosi kod 95 iz Austrije i Slovenije. On po ovom pravilniku ne može početi raditi. U ovom pravilniku ministar je definisao koliko mora biti televizora, koliko sijalica. Koliko znamo na državnom nivou nemamo ministarstvo obrazovanja. Šta smo kazali da je preskočeno iz Povelje kvaliteta. Tamo fino piše IRU certifikat s QR kodom, nema falsifikata, nema ničeg. Ministar to nije ugradio. Praktička nastava 240 sati, da osoba mora obaviti nastavu. Taj pravilnik će nama uzeti 10 miliona KM, budžet BiH će biti nula KM. Naša ruka državnom ministru je uvijek ispružena. Zar vam nije čudno da ministar koji je zakazao pres konferenciju u 13:00 nema vremena za 47.000 ljudi koji su u 6 sati zaustavili transportne jedinice”, kazao je Peulić.

Peulić je kazao da od Forte očekuje da popravi pravilnik koji je samo u njegovoj nadležnosti i da doda 20 riječi, za što mu ne treba nikakva saglasnost.