Hrvatska strana je imala želju da radioaktivni otpad, umjesto na Trgovskoj gori, na granici sa BiH, skladišti u Sloveniji, o čemu su pregovori prije par godina prekinuti, a Slovenci poručuju da, iako se opcija dogovora sa Hrvatima trenutno ne razmatra, ona i dalje nije u potpunosti isključena.
Zaključuje se to iz izvještaja o radu Koordinacionog tijela, Ekspertskog tima i Pravnog tima u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Čerkezovcu, na Trgovskoj gori, u hrvatskoj opštini Dvor, a čije bi odlaganje ugrozilo oko 250.000 žitelja u opštinama u slivu rijeke Une.
U ovom dokumentu naglašeno je da je u Beču, u sjedištu Međunarodne agencije za atomsku energiju, održan sastanak Zajedničke konvencije o bezbjednosti zbrinjavanja istrošenog goriva i bezbjednosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, te da je Nemanja Galić, član bh. Pravnog tima, prisustvovao prezentaciji Hrvatske.
Hrvatska delegacija je, kako se navodi, u svojoj prezentaciji vrlo površno predstavila planirano nuklearno odlagalište u Čerkezovcu.
“Nakon toga je uslijedila diskusija u kojoj je Galić imao priliku da postavi pitanja hrvatskoj delegaciji i istakne nedostatke u njihovom postupanju. Između ostalog, hrvatska delegacija je priznala da nije moguće da pravilno završe cjelokupni postupak koji se odnosi na izgradnju odlagališta do 2023. godine, kao što je predstavljeno u njihovoj prezentaciji, već da će morati da značajno prekorače rok. Tačnije, hrvatska delegacija je potvrdila da postupak nije moguće završiti prije 2025. godine”, navodi se u izvještaju, koji je u procesu konsultacija.
Međutim, zabrinjavajuće je to što je, kako se dodaje, hrvatska delegacija priznala da Trgovska gora nije suštinski “preferentna” već zapravo isključiva lokacija planiranog odlagališta i da se nijedna druga lokacija ne razmatra.
“Ukazano je i na činjenicu da BiH nije bila konsultovana prilikom izbora sporne lokacije. Galić je istakao da je takvim postupanjem prekršen član 13. Zajedničke konvencije. Potvrđeno je i da u slučaju da lokacija Čerkezovac ne dobije pozitivnu ocjenu studije uticaja na životnu sredinu – Hrvatska nema nijednu drugu spremnu alternativu i nema odgovor na pitanje šta bi tad učinila”, stoji u izvještaju.
Istaknuto je da je rezultat ove diskusije to da je predsjedavajući nacionalne grupe hrvatskoj delegaciji napomenuo da mora poštovati odredbe Zajedničke konvencije, te da moraju uključiti BiH u ovaj postupak, kao i da moraju ispuniti sve standarde predviđene ovom konvencijom, a naročito detaljnu procjenu uticaja na životnu sredinu. Napomenuto je i da bez ispunjavanja predmetnih obaveza i dobijanja pozitivnih studija izgradnja odlagališta ne smije biti odobrena.
“Takođe, bitno je napomenuti i to da je tokom neformalnog dijela razgovora nakon diskusije delegacija Hrvatske istakla da bi hrvatska strana svakako imala želju da otpad skladišti u Sloveniji (koja gradi sopstvene silose koji bi mogli da imaju i više nego dovoljno kapaciteta) umjesto u Čerkezovcu, ali da su pregovori o odlaganju tog otpada u Sloveniji prekinuti prije par godina”, navodi se u izvještaju.
Iz onog što se dalje navodi može se zaključiti da Slovenci definitivno nisu zatvorili vrata ovim pregovorima.
“Prema riječima delegacije Hrvatske, pregovori nisu bili uspješni zbog trivijalnih količina otpada iz skladišta u Zagrebu koje bi takođe trebalo skladištiti u Sloveniji. Nakon toga, tokom diskusije o nacionalnom izvještaju Slovenije, u odgovoru na pitanja Galića, Slovenija je istakla da, iako se opcija dogovora sa Hrvatskom trenutno ne razmatra, ona nije u potpunosti isključena”, ističe se u izvještaju.
Galić, u izjavi za “Nezavisne novine”, potvrđuje da bi odlaganje spornog otpada u Sloveniji bilo najidealnija opcija za sve strane.
“Hrvatska delegacija je rekla da bi ta opcija njima bila najlakša. Ne bi morali da prolaze kroz čitav ovaj proces, niti bi morali na svojoj teritoriji da skladište otpad, pa time ne bi ni svoje stanovništvo ugrožavali. Shvatio sam u razgovoru s njima da su ti pregovori propali iz nekog banalnog razloga, a nakon toga su intenzivirane aktivnosti u vezi s Trgovskom gorom. Potom sam razgovarao sa slovenačkom delegacijom, odakle su takođe jasno rekli da to nije zatvorena opcija i da postoji mogućnost za dogovor”, rekao je Galić za “Nezavisne novine”.
Inače, i akcioni plan BiH u borbi protiv odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori trebalo bi da bude usaglašen do kraja godine, kako bi se pokušalo zaštititi 250.000 stanovnika u slivu Une.
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, naveo je nedavno da ne odustaju od borbe za zdravlje naših građana u slivu Une.
Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Grin tim” iz Novog Grada, rekao je da se mora precizno znati ko i u kom vremenskom roku koje aktivnosti realizuje i šta je rezultat aktivnosti.
“Potrebno je stvoriti stabilan osnov za tužbu, kompletirati dokumentaciju i otvoriti prostor za građanski doprinos pravnoj borbi. Mnogo očekujem od akcionog plana, te uključivanje pravnika iz nevladinog sektora. Trgovska gora je tema koja se tiče građana i niko nema pravo da isključuje građane iz ovih procesa”, kaže Crnković za “Nezavisne novine”.
