Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarao je danas sa predstavnikom kompanije Kineske željeznice za prekookeansko poslovanje Li Hongom i generalnom direktoricom Kineske građevinske banke za Evropu Јiang Huijie.
Kako je navedeno na Tviter profilu Dodika, na sastanku je razgovarano o mogućem sprovođenju infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj.
Profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka Miloš Šolaja smatra da se može očekivati da Evropski savjet u decembru odluči da BiH da uslovni status kandidata za članstvo u EU.
“Ministri spoljnih poslova EU na sutrašnjem sastanku u Briselu na tom političkom nivou mogu samo da utvrde kakvo je stanje u BiH i da eventualno predlože kandidatski status kojeg ne daju oni, već Evropski savjet”, rekao je Šolaja Srni.
Šolaja je pojasnio da ministri spoljnih poslova EU na ovom sastanku mogu samo još jednom da naglase koje ciljeve žele da postignu i ko treba da ih uradi, dok je na zemalja zapadnog Balkana kako će to realizovati.
Komentarišući najavljeni ulazak Hrvatske u šengenski prostor od 1. januara iduće godine, Šolaja je rekao da će građani BiH ulaziti u Hrvatsku kao i u svaku drugu zemlju EU koja je u Šengenu.
“Šengen ima svoja pravila po kojima se morate ponašati i možda će biti malo teže ulaziti u Hrvatsku. Nije to do Hrvatske, već do EU”, zaključio je Šolaja.
Zapadni Balkan jedna je od tema sutrašnjeg sastanka ministara spoljnih poslova EU koji će posebnu pažnju posvetiti aktuelnim tenzijama između Beograda i Prištine, političkoj situaciji u Crnoj Gori i perspektivama za BiH, objavljeno je na sajtu EU.
Evropski poslanici podržali su nedavno ukidanje unutrašnjih graničnih kontrola između Šengenske zone i Hrvatske.
Bošnjački ratni zločinci i danas sjede u institucijama BiH jer njihovi ministri opstruišu sve što se odnosi na primjenu Revidirane strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina, ukazao je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Milorad Kojić.
Kojić je rekao da ti bošnjački ratni zločinci i danas sjede u policijskim, pravosudnim, vojnim i političkim strukturama BiH, te naglasio da je na sceni kontinuitet opstrukcija.
On je pojasnio da bošnjački ministri prvo nisu željeli da ta strategija bude usvojena, a sada nemaju namjeru da podrže uspostavljanje Nadzornog tijela za njeno praćenje, koje ima najbitniju ulogu u praćenju realizacije strateških ciljeva i mjera.
Kojić je napomenuo da je uloga Nadzornog tijela samom Revidiranom strategijom značajno ojačana na način da ne izdaje samo preporuke i smjernice s ciljem sprovođenja ove strategije, već ima mogućnost i ulogu da pokrene postupak u kažnjavanju onih koji ne sprovode strateške ciljeve i strateške mjere, što se na prvom mjestu odnosi na nosioce pravosudnih funkcija.
Kojić je ispred Ministarstva pravde Republike Srpske bio predložen za jednog od članova Nadzornog tijela, koje opstrukcijama bošnjačkih ministara u Savjetu ministara, u prvom redu Bisere Turković, nije formirano i moraće da sačeka, po svemu sudeći, novi saziv Savjeta ministara.
Ukazao je da su bošnjački ministri doveli stvari u poziciju da se ne može zadovoljiti pravda kao univerzalni princip i uspostaviti jednakost građana pred zakonom.
Kojić je ocijenio da je očigledno da je cilj tog odugovlačenja i da rokovi koji su propisani Revidiranom strategijom isteknu jer je, kako je pojasnio, predviđeno da do kraja 2023. godine bude procesuiran najveći broj najsloženijih predmeta ratnih zločina.
On smatra da sve te činjenice govore o namjeri bošnjačke politike da pokuša da održi lažnu tezu kako su jedni žrtve, a drugi zločinci, ali svi ti pokušaji ne mogu i neće biti jači od istine jer javnost zna šta se ovdje dešavalo i da su Srbi bili izloženi najstrašnijim oblicima torture, mučenja, ubijanja.
Komentarišući najavu iz Ministarstva pravde u Savjetu ministara da će, zbog činjenice da prema postojećoj Revidiranoj strategiji rokovi nisu ispoštovani, naredne godine pripremiti novu, Kojić kaže da je suludo praviti novu Revidiranu strategiju ako nije postojala mogućnost da se prati sprovođenje postojeće.
Kojić smatra da je veoma bitno da što hitnije bude uspostavljeno Nadzorno tijelo s ciljem sprovođenja bar u narednih godinu dana postojeće Revidirane strategije.
Odgovarajući kako riješiti procesuiranje ratnih zločina jer su mnoga pitanja u vezi sa njima ostala pod velom tajne, Kojić kaže da je očigledno namjera Bošnjaka da se pitanje ratnih zločina, prije svega, nad Srbima ne riješi.
Kojić je pojasnio da oni to čine sistematično jer svaka godina donosi zatvaranje određenog broja predmeta zbog biološkog nestanka ili počinilaca krivičnih djela ratnog zločina ili samih svjedoka koji treba da potvrde sve ono što već postoji evidentirano u dokumentaciji kao ratni zločin.
BiH se nalazi pred velikom šansom da na decembarskom samitu EU dobije kandidaturu za članstvo u EU, ali uslov je da ispuni barem neke od uslova koji su navedeni u izvještaju Evropske komisije za BiH prošlog mjeseca i da pokrene postupak ratifikacije sporazuma potpisanih u Berlinu u sklopu Berlinskog procesa.
I Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, pozvao je vlasti da što prije ratifikuju tri sporazuma iz Berlina, koji se odnose na kretanje ljudi regionom samo s ličnim kartama i međusobno priznavanje nekih vrsta diploma.
“Sada je važno za Savjet ministara BiH i Predsjedništvo BiH da brzo započnu proces ratifikacije tri sporazuma”, napisao je on na Twitteru nakon razgovora s Tomasom Fičenom, njemačkim ambasadorom u BiH, i Majlindom Bregu, predsjednicom Regionalnog savjeta za saradnju o uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta u regionu.
Iako je Savjet ministara BiH na nedavnoj sjednici na dnevnom redu imao čak 279 tačaka, nijedna od njih se nije odnosila na potpisane sporazume u Berlinu. Uputili smo pitanje kada bi se evropske reforme mogle naći na dnevnom redu, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor.
U nezvaničnim razgovorima koje su “Nezavisne novine” proteklih dana imale s nekoliko diplomata iz zemalja članica EU rečeno nam je da nikada nije bila veća šansa da BiH dobije kandidaturu, ali da još postoji skepsa u više zemalja članica da li je BiH zaista posvećena reformama. Oni kažu da bi postupak ratifikacije ovih sporazuma i početak reformi na osam ključnih tačaka iz proteklog izvještaja Evropske komisije bili dovoljni da se ubijede skeptici. Oni, međutim, kažu da ako do toga ne dođe u decembru, pitanje je hoće li biti dovoljno dobre volje da se to uradi na narednom samitu u martu naredne godine.
Podsjećanja radi, Karoline Edštadler, austrijska ministarka za Evropu, nedavno je u intervjuu za “Nezavisne novine” izjavila da je optimista ako BiH krene u sprovođenje reformi.
Inače, u sklopu Berlinskog samita usvojena je i deklaracija o energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji, a kao što smo pisali, BiH je nije potpisala jer je kasno dobila tekst, a izbori su odgodili raspravu unutar BiH. Deklaracija je usklađena s namjerom Evropske komisije da regionu dodijeli milijardu evra s ciljem suzbijanja posljedica energetske krize.
Nikola Špirić, delegat u Domu naroda BiH ispred SNSD-a, kaže za “Nezavisne novine” da postoji mogućnost da se taj posao uradi do decembra s obzirom na to da će, kako procjenjuje, Predstavnički dom biti formiran u mjesec dana, a Dom naroda moguće već u decembru.
“Ako bude političke volje i konsenzusa, to se može uraditi. Hoće li biti – vidjećemo”, kaže on.
U Evropskoj komisiji kažu da su spremni pomoći BiH i zemljama regiona da se suoče s energetskom krizom te da bi sredstva mogla biti dostupna već od početka sljedeće godine u sklopu Ekonomskog i investicionog okvira za zapadni Balkan.
“Dosad su pokrenuta 24 velika projekta u oblastima održivi transport, zelena energija, ljudski kapital i uklanjanje otpada ukupne vrijednosti 1,2 milijarde evra grantova u sklopu Okvira. Očekuje se da će ovi projekti privući dodatnih 3,4 milijarde evra investicija u saradnji s međunarodnim finansijskim institucijama”, kažu oni.
Vidi se to iz činjenice da partije sa sjedištem u Republici Srpskoj nisu osvojile nijedan mandat u Predstavničkom domu federalnog parlamenta. Uspjeli su ući jedino u skupštintu Kantona 10, gdje su Srbi većina u Drvaru, Grahovu i Glamoču.
Porazno je što će Klub Srba federalnog parlamenta većinski popuniti bošnjačke i hrvatske stranke sa podobnim Srbima.
U tri od deset kantona srpske stranke nisu učestvovale na izborima jer Srba u tim dijelovima Federacije nema ni u tragovima. U preostalih sedam kantona osvojile su tek 7.574 glasa.
U poređenju sa 550.000 Srba koliko ih je do rata živjelo na prostoru sadašnje Federacije, vide se razmjere nestanka srpskog naroda. 2013. godine po popisu ih je bilo je 56.000, a deceniju kasnije manje ih od 40.000.
Situacija je posebno alartmantna u Kantonu Sarajevu u čijim opštinama je do rata živjelo više od 100.000 Srba. Na posljednjim izborima za kantonalnu skupštinu SNSD, SP i SD osvojile su nešto više od 650 glasova, nedovoljno za mandat
Predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Sarajevo Drago Kovač pita ko će predstavljati Srbe u organima ovog kantona i Federacije BiH.
Srbi kao cjelina još opstaju u Drvaru, Grahovu i Glamoču, gdje su i do rata bili većina. Srpske stranke u tim opštinama osvojile su blizu 5.000 glasova, dovoljno za četiri poslanička mandata u skupštini Kantona 10 i izbor pet delegata u Klubu Srba federalnog parlamenta.
Odlukom Kristijana Šmita Klubovi naroda povećani su sa 17 na 23 i izvjesno je da će srpske delegate predložiti bošnjačke i hrvatske stranke.
Biranjem Srba u kantonalne i federalne institucije bošnjačke stranke daju privid multietničnosti tog entiteta i maskiraju poraznu činjenicu da je Srba manje od tri odsto, za razliku od Republike Srpske, gdje su partije sa sjedištem u Sarajevu izabrale potpredsjednike Srpske i pet poslanika u Narodnoj skupštini.
Advokat Goran Petronijević ocijenio je za Srnu da Ministarstvo pravde Velike Britanije i tamošnje zatvorske vlasti tretiraju Radovana Karadžića kao zarobljenika, a ne kao zatvorenika.
Petronijević je ukazao da se oni ponašaju tako kao da ne mogu da shvate da je Karadžić zatvorenik UN, a ne Velike Britanije koja je sa UN sklopila ugovor o njegovom preuzimanju iz Haga, ne mareći za obaveze iz tog ugovora.
Kako objašnjava, takav odnos provijava i iz odgovora Ambasade Velike Britanije u Sarajevu na pismo grupe inteletualaca iz Srbije koji su se žalili na zatvorske uslove i tražili da se Karadžić premjesti iz zatvora u Velikoj Britaniji.
Komentarišući tvrdnju britanske Ambasade da Karadžić nema lošije uslove od drugih zatvorenika i da će mu pristup medijima biti kontrolisan zbog štete koju može da nanese žrtvama, Petronijević je ocijenio da je taj dopis takav kao da ga je pisao bivši šef britanske diplomatije Dominik Rab.
Podsjetivši da je Rab bio ministar u vrijeme kada je Karadžić prebačen u britanski zatvor na ostrvu Vajt i da je prije toga bio jedan o pomoćnika u tužilaštvu u Hagu, Petronijević je ocijenio da teze britanske ambasade u Sarajevu nemaju “blage veze sa mozgom”.
On smatra da su objašnjenja britanske Ambasade u Sarajevu nemušta odbrana, napominjući da je dobro da su oni počeli da se brane, jer su do sada ignorisali sve što se odnosi na Karadžićev položaj u njihovom zatvoru.
“Ovo nisu mogli da ignorišu zato što je ozbiljan broj intelektualaca, od kojih je jedan broj i svetski poznat, digao glas i to ne može da se ignoriše”, rekao je Petronijević.
Nekadašnji član Karadžićevog tima odbrane u Hagu ukazao je da je strana štampa počela da se interesuje o tome, prvenstveno mediji iz Italije, Rusije i Njemačke, što je Britancima očigledno stvorilo neprijatnost, pa se refleksno brane, tvrdeći da žalbe nisu osnovane i da Karadžić ima odlične uslove u zatvoru.
Petronijević smatra da bi Britanci trebalo da navedu te “odlične uslove”, ako ih ima, ističući da su se kroz ugovor sa UN obavezali na to zajedno sa još 16 evropskih zemalja u vrijeme dok su još bili članica EU.
On objašnjava da bi Velika Britanija, ako misli da više nije članica EU i da za nju uslovi iz ugovora sa UN ne važe, trebalo da kaže da neće ispunjavati ugovorne obaveze.
“U tom slučaju postoji drugo rješenje, a to je prebacivanje Karadžića na drugo mjesto, o čemu intelektualci iz Srbije u svom pismu i govore”, naglasio je Petronijević.
Podsjetivši da uslovi iz ugovora sa UN predviđaju da Karadžić mora da ima najmanje onakav smještaj kakav je imao u Sheveningenu i da je zatvorski tretman uvijek blaži od pritvorskog, on je istakao da to govori da oni Karadžića ne mogu da tretiraju kao osuđenika Velike Britanije.
Ukazujući da su zatvorski uslovi i zatvorski tretman prema Karadžiću gori od onoga što je imao u Sheveningenu, Petronijević je objasnio da iz toga proizilazi i drugi problem, a to je uskraćivanje prava i disciplinskog kažnjavanja, zabrana komunikacije sa porodicom i advokatima, kao i zabrana priliva novca na njegov račun, čime mu uskraćuje i pravo na osnovne potrebe.
Prema njegovoj ocjeni, sporno je i to što se Britanci, koji se ponašaju kao da su iznad UN, hvale da je Engleska učestvovala na suprotnoj strani u ratovima devedesetih godina prošlog vijeka i da su učinili ogroman napor da se Karadžić pronađe i uhapsi, ali i da se obezbijede dokazi.
“To dokazuje oni nisu neutralna strana. Ni po tom kriterijumu oni ne bi imali mogućnosti da ispune uslov da Karadžić izdržava kaznu u njihovoj zemlji, jer se uvek u tom pravcu jedna vrsta osvete očekuje od onoga ko je bio protivnik u ratu prema onom ko je pobeđen ili zarobljen”, ističe Petronijević.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio je nedavno od predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Grasiele Gati Santana da u okviru svojih nadležnosti interveniše kod Vlade Velike Britanije da odmah preduzmu potrebne mjere da se zaustavi “zatvorski teror nad Karadžićem”, koji izdržava kaznu doživotnog zatvora na britanskom ostrvu Vajt.
Grupa intelektualaca iz Srbije i Republike Srpske uputila je generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu otvoreno pismo zbog nehumanog postupanja prema Karadžiću u kojem traže da se ukine odluka o izdržavanju kazne u Engleskoj.
Generalni konzul Srbije u Banjaluci Miloš Vujić položio je danas vijenac na banjalučkom groblju Sveti Pantelija povodom obilježavanja Dana primirja u Prvom svjetskom ratu, kao znak sjećanja i pijeteta prema stradalim sunarodnicima.
Istakao je da su Srbija i srpski narod dali nemjerljiv doprinos u Prvom svjetskom ratu u kojem su imali ogromne ljudske gubitke.
Predsjednik banjalučkog Udruženja potomaka i poštovalaca oslobodilačkih ratova 1912-1918. godine Nebojša Kuštrinović rekao je novinarima da je ponosan na činjenicu da se dvije decenije u Banjaluci obilježava ovaj dan.
Šef Konzularne kancelarije u Trebinju Generalnog konzulata Srbije Miroslav Marković i gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić položili su vijenac na Spomenik oslobodiocima Trebinja 1914-1918. godine na Trgu slobode.
Marković je rekao da srpski narod uvijek treba da se drži zajedno, pa i prilikom obilježavanja ovakvih značajnih datuma, kada je slavna srpska vojska faktički izbacila neprijatelja probojem Solunskog fronta.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić istakao je da se ovaj datum prvi put obilježava u Trebinju, ističući da je neophodno da srpski narod bude jedinstven, te da se sjeća onih koji su dali živote za slobodu.
Dan primirja u Prvom svjetskom ratu obilježava se kao znak sjećanja na 11. novembar 1918. godine kada je u francuskom gradu Kompjenu potpisano primirje, čime je okončan Prvi svjetski rat.
Ovaj datum u Srbiji se obilježava kao državni praznik od 2011. godine.
Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je saučešće porodici preminule Joke Milovanović, majke tri poginula borca Vojske Republike Srpske, naglasivši da je njenom smrću Srpska izgubila majku heroja.
“Sa velikom tugom primio sam vijest o smrti bake Joke koja je za Republiku Srpsku dala ono što je najdraže i najvažnije za svakog roditelja – tri sina, tri srpska borca Miodraga, Tripuna i Đoju, a nakon Odbrambeno-otadžbinskog rata sahranila je i četvrtog sina. Njeno srce više nije izdržalo svu patnju i majčinski bol”, naglasio je Dodik.
On je naveo da je obaveza svih u Republici Srpskoj da nikad ne bude zaboravljena baka Joka, žena velikog i hrabrog srca koja je uprkos svim tragedijama i žrtvi koju je podnijela imala snage da živi, da se bori i svima pruži toplu ruku dobrodošlice.
“Primite izraze mog dubokog saosjećanja u vašoj boli, jer odlazak bake Joke je gubitak i za sve nas koji smo je poznavali, kao i sve iskrene i dobronamjerne ljude”, poručio je Dodik u telegramu saučešća.
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović uputila je saučešće porodici preminule Joke Milovanović, te poručila da Srpska nikada neće zaboraviti majku herojinu i njena tri sina, srpske rodoljube koji su živote položili u temelje Srpske.
Cvijanovićeva je navela da je sa žalošću i neizmjernom tugom primila vijest o smrti Joke Milovanović, majke tri poginula borca Vojske Republike Srpske – Miodraga, Tripuna i Đoje.
“Sa posebnim pijetetom i dubokim poštovanjem, u ime građana Republike Srpske i u svoje ime, porodici Milovanović upućujem izraze saučešća”, navodi se u telegramu Cvijanovićeve.
U Loparama je jutros u 90. godini preminula Joka Milovanović, majka tri poginula borca Vojske Republike Srpske – Miodraga, Tripuna i Đoje.
Baka Joka biće sahranjena sutra u 13.00 časova na porodičnom groblju u Mirosavcima u opštini Lopare.
Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik čestitao je Dan primirja – dan kada je Njemačka potpisala kapitulaciju u Prvom svjetskom ratu, istakavši da srpski narod treba da bude ponosan na svoje pretke koji su izvojevali veliku pobjedu i ispisali slavne stranice istorije.
Srpski narod je uvijek težio i borio se za slobodu, ponosno stajao na strani pravde, slobode i antifašizma. Sa ponosom i posebnim pijetetom treba da čuvamo uspomenu na sve naše žrtve, civile i ratnike, koji su junački stradali od 1914. do 1918. godine, a njihove hrabre podvige moramo da prenosimo budućim generacijama, kao i da su mir i sloboda jedini pravi put ka boljoj budućnosti – poručio je Dodik.
Dodik je podsjetio da je srpska vojska izvela odsudnu bitku Prvog svjetskog rata i položila velike žrtve.
Prema njegovim riječima, Prvi svjetski rat ili Veliki rat za naše pretke nije bio rat za moć ili dominaciju, već veliki herojski čin pravedne borbe za oslobođenje i ujedinjenje svih Srba.
On je dodao da malobrojni srpski narod sa tako velikim brojem žrtava i grobova rasutih po cijelom svijetu zaslužuje duboko poštovanje i naklon.
Dan primirja u Prvom svjetskom ratu obilježava se u znak sjećanja na 11. novembar 1918. godine kada je u francuskom gradu Kompjenu potpisano primirje, čime je okončan Prvi svjetski rat.
Simbol ovog praznika je cvijet Natalijine ramonde koja simboliše put od poraza do pobjede i vaskrs srpske vojske i države 1918. godine.
Ovaj cvijet poznat je i kao cvijet feniks, a osim njega na amblemu je i motiv trake Albanske spomenice, koja se nalazi iznad cvijeta u znak sjećanja na vojnike koji su prošli albansku golgotu.
U Banjaluci je sastanak predstavnika parlamentarnih stranaka u Narodnoj skupštini Republike Srpske radi pripreme prve konstitutivne sjednice Narodne skupštine novog saziva.
Sastanak je sazvao predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, a između ostalog, trebalo da bude utvrđen termin održavanja i prijedlog dnevnog reda, te sastav radnog predsjedništva prve sjednice Narodne skupštine Republike Srpske 11. saziva.
Pored Čubrilovića prisustvuju predstavnici stranaka vlasti i opozicije – SNSD-a Igor Žunić, PDP-a Igor Crnadak, SDS-a Nedeljko Glamočak, SP-a Srđan Todorović, SPS-a Goran Selak, DEMOS-a Spomenka Stevanović, Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić i drugi.
Sastanku u prostorijama Narodne skupštine prisustvuju i generalni sekretar Vlade Srpske Siniša Karan, te ministar pravde Anton Kasipović.