Kategorija: Vijesti

Južna gasna interkonekcija je projekat o kojem se govori već nekoliko godina, ali tek dolaskom administracije Donalda Trampa, predsjednika Amerike, stvari su se pomjerile s mrtve tačke.

Podsjećanja radi, projekt je prvobitno trebalo da finansira EU, ali je zbog isteka roka za finansiranje energetskih projekata na fosilno gorivo odustala od toga. Kada su bliski Trampovi saradnici odlučili da finansiraju projekt iz vlastitih izvora, Ambasada SAD je izvršila pritisak na hrvatske i bošnjačke aktere i došlo je do usvajanja novog zakona u FBiH, koji je otvorio put za realizaciju.

Fokus EU na obnovljivu energiju

Međutim, ono o čemu su “Nezavisne” pisale već u februaru je da je EU podsjetila BiH na njene evropske obaveze koje proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Reformske agende i drugih dokumenata, a to je da je fokus EU na obnovljivoj energiji, a da gasni projekti u BiH, ako se sprovode, moraju da budu usklađeni s Trećim energetskim paketom.

Neki mediji u BiH su ovo podsjećanje EU protumačili kao upozorenje, a ide se čak i dotle da se tvrdi da bi Brisel i Vašington mogli ući u sukob zbog projekta čija vrijednost, čak i u najoptimističnijoj varijanti, ne prelazi vrijednost tri ili četiri američka borbena aviona najnovije generacije.

Drama puno manjeg obima nego što se prikazuje

Iza scene u neformalnim razgovorima koje smo proteklih sedmica vodili i s evropskim i s američkim diplomatama može se zaključiti da je drama puno manjeg obima nego što bi se mogao steći utisak u javnosti, ali je tačno da bi EU reagovala ako bi ovaj projekt kršio evropske standarde, koji prije svega predviđaju odvajanje operatera gasovoda od snabdjevača, garanciju pristupa trećoj strani na osnovu istih uslova za sve i prilagođavanje evropskoj Zelenoj agendi, na primjer kroz omogućavanje da gasovod sutra može prenositi i zeleni hidrogen.

Projekt usklađen s EU standardima

Prema informacijama koje imamo, Amerikanci namjeravaju da gasovod bude usklađen sa svim evropskim propisima. Kako nam je objašnjeno, smisao gasovoda dobiće puni značaj tek kada bude uklopljen u širu evropsku mrežu gasovoda, a to se može ostvariti jedino ako je gasovod kompatibilan s evropskim standardima. Eksplicitno nam je rečeno da “Energoinvest” ostaje primarni dobavljač gasa za FBiH i da se tu ništa neće promijeniti.

Problem bi bio i za investitora, odnosno pravnu sigurnost investicije u narednim decenijama, ako bi se otvorio potencijalni pravni spor s EU oko načina korištenja ovog objekta.

Odgovor EU

Iz zvaničnog odgovora Delegacije EU od februara jasno se vidi koje su intencije Brisela kada je u pitanju ovaj projekat. EU želi da što više energije proizvodi kod kuće kako bi bila manje ovisna o globalnim poremećajima, kao što je sada slučaj u vezi s Ormuskim moreuzom. To je osnovni razlog zašto EU ne želi da finansira ili učestvuje u izgradnji američkih gasnih projekata, s obzirom na to da je fokus na prelazak na obnovljive izvore energije.

“Energetska politika EU temelji se na prelasku na čistu energiju i ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Osim što je važan element procesa pristupanja EU, za Bosnu i Hercegovinu ovo takođe predstavlja značajnu priliku za modernizaciju energetskog sektora, privlačenje investicija i unapređenje dugoročne energetske sigurnosti”, naglasili su oni u odgovoru “Nezavisnim”.

Pojasnili su da postoji još jedan bitan razlog za odustajanje od izgradnje infrastrukture za fosilna goriva.

“Važnost prelaska na čistu energiju ogleda se i u Mehanizmu EU za prilagođavanje ugljenika na granicama (CBAM). Kako se CBAM bude postepeno uvodio, proizvodnja s visokim udjelom ugljenika suočiće se s dodatnim troškovima prilikom izvoza u EU. Da bi ekonomija Bosne i Hercegovine ostala konkurentna, zemlja će morati smanjiti emisije i ulagati u čistiju energiju”, pojasnili su nam.

Ako je tačno ono što smo čuli od američkih izvora, problema neće biti jer će gasovod biti dostupan svim zainteresovanim stranama. Za BiH bi problem eventualno mogao jedino nastati ako bi se u potpunosti fokusirala na gas i zanemarila zelene izvore energije, umjesto da gas iz Južne interkonekcije tretira kao prelazno gorivo koje će se koristiti u narednih nekoliko decenija, dok se ne završi puna zelena tranzicija.

Vlada Srpske danas je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju po hitnom postupku, koji predviđa povećavanje broja dana tokom kojih roditelji mogu odustvovata sa posla u slučaju bolesti djeteta, rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Alen Šeranić.

– Kada govorimo o djetetu do 15 godina trenutnim zakonom je bilo definisano 15 dana mogućnosti odustva, a sada će to biti do 30 dana. Ako se radi o djetetu starijem od 15 godina, trenutno je sedam dana, a povećava se na 14 dana – istakao je Šeranić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade u Banjaluci.

On je dodao da je navedenim prijedlogom utvrđeno da će i neke dodatne kategorije biti oslobođene plaćanja participacije.

– Oslobođene su plaćanja osobe u komatoznom stanju, kao i osobe sa oštećenjem sluha i nemogućnosti govora. Kada je riječ o dobrovoljnim davaocima krvi, sada će biti oslobođe – rekao je Šeranić.

NA sjednici Vlade Republike Srpske usvojeni su i planovi i programi rada određenih zdravstvenih ustanova za ovu godinu.

– Istakao bih novu bolnicu u Trebinju. Direktor nas je obavijestio da su, nakon što su počeli raditi, već u martu imali oko 50.000 KM dodatnih prihoda od komercijalnih usluga pacijenata iz Crne Gore, Hrvatske, Federacije BiH – istakao je Šeranić.

On je dodao da će kroz mjesec do dva u okviru Zavoda za stomatologiju biti završen oralno-hirurški centar u Doboju, a juče je održan i prvi sastanak tima za rekonstrukciju i dogradnju bolnice u Prijedoru.

Vlada je izmijenila i odluku o utvrđivanju osnovice za utvrđivanje visine prava i visine cenzusa propisanih Zakonom o dječijoj zaštiti za 2026. godinu.

– Radi se o tome da bi u skladu sa postojećom odlukom, ukoliko bi je ostavili po pitanju određivanja cenzusa, oko 1.300 djece ostalo bi bez prava na dječiji dodatak. S obzirom na rast primanja, prosječne i minimalne plate, morali smo ići u izmjenu odluke kako bismo definisali cenzus u drugom nivou iznosa koji je potreban da bi se ostvarilo pravo u oblasti dječijeg dodatka – rekao je Šeranić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je danas u Banjaluci sa alumnistima sa Harvarda i Stanforda, koje je tom prilikom upoznao sa nadležnostima Narodne skupštine Republike Srpske, kao i sa aktuelnim političkim prilikama u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

U uvodnom obraćanju, predsjednik Stevandić zahvalio je alumnistima na interesovanju za rad institucija Republike Srpske, naglasivši da njihova posjeta predstavlja značajan most između vodećih svjetskih obrazovnih centara i Republike Srpske.

Tokom razgovora, predsjednik Stevandić odgovarao je na pitanja alumnista koja su se odnosila na zakonodavne procedure, izborni sistem, kao i na odnos Narodne skupštine sa međunarodnom zajednicom, ukazujući na značaj institucionalnog djelovanja u skladu sa ustavnim nadležnostima.

„Drago mi je da su alumnisti imali priliku da razumiju procese u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, kao i težnju Republike Srpske da sačuva mir, suverenitet i prava koja su srpskom narodu zagarantovana Dejtonskim mirovnim sporazumom i Poveljom Ujedinjenih nacija“, istakao je predsjednik Stevandić.

Aleksandar Jakovljević, alumnista Harvarda i jedan od organizatora programa posjete, rekao je da je posjeta Narodnoj skupštini bila značajna za učesnike programa.

„Veliko nam je zadovoljstvo što nas je primio predsjednik Narodne skupštine, gdje su i naši učesnici imali priliku da razgovaraju sa njim. Moram da priznam da su postavljena dosta teška pitanja, ali da su dobili odlične odgovore i da bolje razumiju kako funkcionišu institucije Republike Srpske, kako funkcioniše ovo zakonodavno tijelo i kako politički život funkcioniše“, rekao je Jakovljević.

On je dodao da su učesnici programa tek u procesu upoznavanja sa funkcionisanjem entiteta, te da im je ova posjeta bila od posebnog značaja.

„Veoma im je značila ova posjeta i prilika da u najvišem zakonodavnom tijelu razgovaraju o procesu donošenja odluka, o razvoju demokratije i razvoju društva Republike Srpske u cjelini“, naglasio je Jakovljević.

Harut Manugijan, alumnista Harvarda, istakao je da je posjeta Narodnoj skupštini predstavljala značajno iskustvo u razumijevanju političkih i institucionalnih procesa.

„Nakon što sam diplomirao na Harvardu, tri godine sam živio u Jermeniji radeći na reformi izbornog sistema u tamošnjem parlamentu. Zato mi je bilo veoma zanimljivo da posjetim parlament ovdje u Banjaluci i razumijem oblasti nadležnosti, saradnje i neka područja gdje bi moglo doći do potencijalnih rješenja“, rekao je Manugijan.

On je istakao da ga posebno interesuje dinamika demokratskih procesa i njihova uloga u očuvanju stabilnosti.

Centralna izborna komsiija BiH saopštila je da u potpunosti stoji iza odluka donesenih u predmetu nabavke sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.

CIK poziva institucije da ispitaju navode

“Iznesene su opasne i potpuno neistinite tvrdnje o uzimanju ili očekivanju mita u postupku predmetne javne nabavke od strane članova Centralne izborne komisije BiH, kao i o pritiscima predstavnika međunarodne zajednice na članove CIK BiH pri odlučivanju o izboru najpovoljnijeg kvalifikovanog ponuđača. Zato javno pozivamo nadležne institucije da sve navode ispitaju, a Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine im apsolutno stoji na raspolaganju”, saopšteno je iz Centralne izborne komisije BiH.

Dalje navode da su takvi navodi pritisak na Kancelariju za razmatranje žalbi i da se iznošenjem “netačnih tvrdi” želi kompromitovati i zaustaviti najveći pokušaj jačanja integriteta izbornog procesa u BiH u istoriji održavanja demokratskih izbora.

Za CIK tvrdnje Planet Softa netačne

“Paušalne tvrdnje i neistine izrečene u medijima najbolje dokazuju i potpuno netačne tvrdnje o broju članova Komisije koja je provodila postupak nabavke te o omjerima u pojedinim fazama glasanja unutar Komisije za nabavku. Kada je riječ o načinu glasanja navedene Komisije, ni sama Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nema taj podatak i ovaj put izražava čuđenje kako njime može raspolagati neko izvan, a posebno predstavnici nekog od ponuđača koji su učestvovali u javnoj nabavci”, naveo je CIK u saopštenju.

Inače, ovo saopštenje CIK-a uslijedilo je nakon što je Vedran Jarić, vlasnik kompanije Planet Soft rekao da mu je nuđeno dva miliona KM da odustane od tendera te da je CIK taj posao vrijedan 74,5 miliona KM dodijelio Smatramticu pod pritiskom Kristijana Šmita i međunarodne zajednice.

CIK je posao Smatramticu dodijelio iako je ponuda Planet Softa bila niža za 17 miliona KM.

U Planet Softu, na određen način optužili su i CIK da je od prvog trenutka pogodovao firmi Smartmatic. Tada su naveli da je CIK formirao komisiju od 11 članova te da je prva njihova odluka bila da je “Planet Soft” najpovoljniji i da je rezultat glasanja bio 9:2 u korist “Planet Softa”.

Višestruko vraćanje odluke

“Tad CIK saziva sjednicu i vraćaju odluku na komisiju. Komisija ponovo odlučuje da je ‘Planet Soft’ najpovoljniji, glasanje 7:4. Nakon toga CIK konstatuje da je neprirodno niska cijena. Treći put glasovima 5:4 komisija bira ‘Planet Soft’. CIK vraća i treću i onda ide ‘Smartmaticu'”, rekao je tada Jarić.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, kazao je da je upitna najavljena posjeta Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) zbog lošeg zdravstvenog stanja njegove majke.

“U mojoj porodici se ovog trenutka dešava teška situacija, moja majka je hospitalizovana u Univerzitetskom kliničkom centru. U komi je. Ako ne preživi, neću ni ići u SAD”, rekao je Dodik.

Dodik je istakao da se radovao odlasku u SAD, gdje bi na univerzitetu u Čikagu trebalo da dobije priznanje, te da je nevjerovatno da su predstavnici Bošnjaka tražili da im se zbog toga dozvoli protest ispred te ustanove.

Dodik je dodao da bi volio da ode u Čikago, te da bi onima koji protestuju zbog njegove posjete prvo pokazao tri prsta.

Podsjetimo, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik boraviće početkom maja u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, gdje bi 1. maja trebalo da posjeti Crkvu Svetog Save u Milvokiju.

Naime, kako je objavljeno na profilu ove crkve na društvenoj mreži Instagram, Dodik će 1. maja posjetiti ovu parohiju u 18 časova.

“Predsjednik Milorad Dodik će posetiti našu parohiju u petak, 1. maja 2026. godine u 18 časova”, navodi se u objavi.

Vlada Srpske danas je donijela zaključak kojim je preuzela obavezu da će do kraja godine zaposliti 500 djece poginulih boraca koja su se prijavila na javni poziv za izražavanje interesa za zapošljavanje, rekla je pomoćnica ministra za zdravlje i zapošljavanje, Andrea Milinčić, na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade Srpske.

– Poziv je raspisalo Ministartvo rada i boračko-invalidske zaštite. Analizom pristiglih prijava utvrđena je kvalifikaciona struktura prijavljenih. Možemo konstatovati da preovladava srednja stručna sprema. Teritorijalno, prijavljena su lica iz 51 opštine Srpske – rekla je Milinčić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je sadašnja generacija političara Srpske uspjela iskoristiti nove svjetske okolnosti, pragmatizam SAD, te napraviti veliki balans i povratak u međunarodnoj saradnji.

Stevandić je istakao da najveće svjetske sile – Kina, Rusija i SAD, apsolutno razumiju ono što Srpska radi.

– Ostao nam je taj evropski dio, kome geografski i istorijski pripadamo, da i njega ubijedimo da moraju da razgovaraju sa nama, a ne o nama. Da ne mogu da zauzimaju strane u BiH nego da poštuju sve strane jednako. Za to poštovanje izborili smo se na svjetskom mapi i izborićemo se i na evropskoj – rekao je Stevandić novinarima.

Prema njegovim riječima, velika je stvar da upravo taj dio vode najobrazovaniji ljudi.

Stevandić u Banjaluci prisustvuje naučnoj raspravi “Republika Srpska i saradnja sa Rusijom, SAD i EU”, u kojoj učestvuju akademici i profesori iz Srbije i Republike Srpske.

Uvodno izlaganje na skupu imao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske u više mandata.

U Banjaluci je u toku naučna rasprava “Republika Srpska i saradnja sa Rusijom, SAD i EU”.

Uvodno izlaganje imao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i predsjednik Republike Srpske u više mandata.

Dodik je poručio da svijet kakav je postojao prije nekoliko godina više ne postoji, te da je današnji poredak obilježen haosom i odnosima koji se ne zasnivaju na međunarodnom pravu, već na sili i manifestaciji moći.

Govoreći o spoljnoj politici u BiH, Dodik je ocijenio da diplomatija BiH ne postoji, a da je i ranije bila usmjerena na negativno predstavljanje Srba.

Istakao je da je Republika Srpska, uprkos svemu, ostvarila značajne diplomatske kontakte sa Mađarskom, Rusijom, Kinom, a u novije vrijeme i sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Naučnoj raspravi prisustvuju predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske DŽerard Selman.

Među učesnicima naučne rasprave su akademici Nenad Kecmanović, Darko Tanasković, te profesori Željko Budimir, Aleksandar Vranješ, Aleksandar Pavić.

Prethodno je sprovedena onauguracija inostranog člana ANURS-a Nenada Kecmanovića.

Stanje generala Ratka Mladića je sve lošije, rekao je u Јutarnjem program RTRS-a sin generala Darko Mladić.

– Vratio sam se sinoć iz posjeta. Posjeta je trajala tri sata, ali on je samo pola sata mogao ostati budan. I rekao je samo par riječi. Uspio me prepoznati. U posjeti je bila i moja majka – istakao je Darko Mladić.

Rekao je da su bili i ljekari iz Srbije.

– Zajedno sa ljekarima sam se i vratio. Oni će sad pisati izvještaj i to će biti sastavni dio našeg podneska. U toku dana izvještaj će biti preveden. Tražićemo da general bude pušten u Srbiju – istakao je Darko Mladić.

Naveo je da nema više smisla da general prolazi ovo mučenje.

– Terapija je promijenjena neposredno prije dolaska naših ljekara. Naši ljekari su rekli da se još nešto mora promijeniti. Ali ne smijem o tome govoriti, jer je povjerljivo i biće dio našeg podneska – naveo je Darko Mladić.

Rekao je da je pitanje da li će se generalu moći pomoći i u Srbiji, jer je šteta već načinjena.

– Kada su prije odbili naš zahtjev za privremenim puštanjem, rekli su da ga mogu pustiti ako bude akutno i terminalno bolestan. Evo, sada je ta faza. Ako ga ne puste sada, to znači da su se oprijedijelili da izvrše smrtnu presudu. Ipak se nadam da će ga pustiti – jasan je Darko Mladić.

Nakon što je Savjet ministara BiH utvrdio Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između BiH i Hrvatske o gasovodu Južna interkonekcija BiH – Hrvatska, on će biti dostavljen Predsjedništvu BiH, a pitanje je da li će se uz ovaj prijedlog razmatrati i pitanje Istočne interkonekcije, koja se takođe nalazi u proceduri u Predsjedništvu BiH.

Sporazum o Južnoj interkonekciji

Sporazumom o Južnoj interkonekciji utvrđuje se saradnja i zajednička izgradnja interkonekcije na pravcu Zagvozd (HR) – Posušje (BiH) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu sa odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.

Ovaj projekat u Bosni i Hercegovini sprovešće kompanija AAFS registrovana u Sarajevu, a iza koje stoji američki kapital. Ova kompanija uvrštena je i u Zakon o gasovodu Južna interkonekcija, koji je usvojen u Federaciji BiH, a sporazum sa Hrvatskom trebalo bi da bude potpisan u Dubrovniku već krajem ovog mjeseca.

Istočna interkonekcija

Kada je riječ o gasovodu Istočna interkonekcija, o tom projektu u Republici Srpskoj i BiH se govori već godinama. On podrazumijeva izgradnju gasovoda između Srbije i Republike Srpske. Taj krak bi išao trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad. Ovom trasom bi plin bio dopreman preko Turskog toka, a riječ je o gasu iz Rusije.

Još ranije gotovo svi zvaničnici Republike Srpske tvrdili su da bez Istočne interkonekcije neće biti ni Južne interkonekcije, međutim u posljednje vrijeme ublažili su stavove i sada “očekuju” da se o Istočnoj konekciji razgovara.

Sastanak delegacija SNSD-a i HDZ-a

Nakon sastanka delegacija SNSD-a i HDZ-a, koji je održan u utorak u Banjaluci, istaknuto je da je Vlada Republike Srpske dala saglasnost na Južnu interkonekciju i da je pokazala opredijeljenost da ne zaustavlja nijedan projekat u FBiH.

“U skladu sa našim opredjeljenjem ne zaustavljamo važne projekte, kao što očekujemo da ni oni to ne čine”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, nakon sastanka sa delegacijom HDZ-a, podsjećajući da je Savjet ministara BiH dao saglasnost za Istočnu interkonekciju prije nekoliko godina.