Vlada Republike Srpske utvrdila je danas Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasu, kojim se, između ostalog, dodatno uređuje balansiranje transporta gasa.
Ovim izmjenama i dopunama uređena je i izgradnja i priključenje na gasovod, pregled opreme pod pritiskom, sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom, kao i ostala pitanja koja nisu bila definisana prethodnim Zakonom o gasu, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.
View this post on Instagram
BiH mora hitno da usaglasi zakonodavstvo sa evropskim standardima u upravljanju bespilotnim letjelicama (dronovima) kako bi zaštitila vazdušni prostor i kritičnu infrastrukturu.
Poručili su ovo iz Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA), a nakon što je Evropska komisija predstavila novi akcioni plan za suzbijanje prijetnji dronovima.
Ističu da je potrebno unaprijediti Zakon o BHANSA i završiti usvajanje zakona o vazduhoplovstvu BiH kako bi se precizno definisale nadležnosti, kapaciteti i obaveze operatera bespilotnih letjelica.
S tim u vezi, neophodno je, kako kažu, uspostaviti regulatorni okvir za sisteme detekcije i neutralizacije dronova u kritičnim zonama, uz poštovanje standarda zaštite podataka i ljudskih prava.
“Cilj ovih reformi je istovremeno jačanje nacionalne bezbjednosti i omogućavanje kontrolisanog razvoja civilnih primjena dronova u logistici, poljoprivredi, nadzoru infrastrukture i hitnim intervencijama”, naveo je Davorin Primorac, direktor BHANSA.
Iz Agenciju su istakli da podržavaju ambicije Evrospke unije u jačanju sposobnosti prevencije i odgovora na rizike koje predstavljaju bespilotne letjelice.
“Pravovremeno usaglašavanje zakonodavnog okvira ključno je da BiH očuva visok nivo bezbjednosti vazdušnog prostora i bude spremna za tehnološke izazove budućnosti”, kazao je Primorac.
Iz Konzorcijuma je upozoreno da je prije četiri dana postavljeno pitanje da li BiH ima pravo da njeni domaći drumski prevoznici ravnopravno učestvuju u lancima snabdijevanja EU i dat je rok za odgovor od 72 časa, koji ističe sutra.
– Sutra u 12.30 časova približavamo se tački razdvajanja – da li će se donijeti odluka ili će se potvrditi da nema političke volje. Vrijeme administracije je iscrpljeno, sada je vrijeme odgovornosti – navode iz Konzorcijuma.
Ako odgovor bude jasan i pozitivan, dodaju, znaće se da postoji politička volja da se zaštiti pravo na rad profesionalnih vozača i stabilnost lanaca snabdijevanja.
– Međutim, ako odgovor bude negativan ili neodređen, tada više ne govorimo o nerazumijevanju, već o svjesnoj odluci – ističu iz Kozorcijuma i upozoravaju da će posljedice po ekonomiju biti ogromne.
Iz Konzorcijuma podsjećaju da su regionalne vlade pokrenule komunikaciju prema Evropskoj komisiji, da su ministri usaglasili stavove, da postoji i formalna razmjena informacija, ali da nema jasnog, pravno utemeljenog odgovora, garancije prava na rad, niti operativnog rješenja za profesionalne vozače.
Ukazuju da drumski prevoz nije izolovan segment, već noseća struktura regionalnih i evropskih lanaca snabdijevanja.
– Ako se ograniči mobilnost profesionalnih vozača, a to se čini primjenom pravila 90/180 bez statusnog razlikovanja, ako se administrativno obeshrabruje rad, rezultat neće biti samo problem jednog sektora – zaključuje se u saopštenju Konzorcijuma.
Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske utvrdilo je danas da Zakonom o izmjeni Zakona o stvarnim pravima, izglasanim krajem prošle godine u Narodnoj skupštini, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.
Iz Ustavnog suda Republike Srpske saopšteno je da su predstavnici Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Srpske smatrali da se izmjenom odredaba ovog zakona stavljaju u neravnopravan položaj određene kategorije neratnih invalida, odnosno civilnih žrtava rata i žrtve ratne torture.
“Naše vijeće je utvrdilo da navodi iz obrazloženja zahtjeva ne ukazuju na povredu prava iz okvira zaštite vitalnog interesa bilo kojeg konstitutivnog naroda”, dodaje se u saopštenju.
Vijeće je ovaj stav zauzelo imajući u vidu sadržaj obrazloženja odluke o pokretanju postupka zaštite vitalnog interesa koje ne sadrži pravnu argumentaciju na koji način je osporenim zakonom narušen osjećaj identiteta bošnjačkog konstitutivnog naroda.
Takođe, nije pojašnjeno koja su to, u konkretnom slučaju, druga pitanja koja se mogu tretirati kao vitalni nacionalni interes ukoliko tako smatra dvije trećine Kluba konstitutivnog bošnjačkog naroda.
“Stoga, Vijeće smatra da je ovakvo navođenje da osporeno zakonsko rješenje stavlja u `neravnopravan položaj određene kategorije neratnih invalida, civilnih žrtava rata i žrtava ratne torture` paušalno i da se, kao takvo, ne može dovesti u kontekst ustavnih garancija kojima se štite vitalni nacionalni interesi”, naveli su iz Ustavnog suda Srpske.
Vijeće, pored toga, smatra da se osporeni zakon kojim se proširuje krug lica koja mogu ostvariti pravo građenja bez naknade s ciljem rješavanja stambenih pitanja jednako odnosi na sve građane Srpske, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.
U banjalučkom Okružnom sudu danas, 26. februra počelo je novo suđenje Aleksandru Džombiću, bivšem premijeru Republike Srpske.
On je optužen zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja.
Vrhovni sud RS ukinuo oslobađajuću presudu
Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo je oslobađajuću presudu Džombiću, bivšem predsjedniku Vlade RS, za zloupotrebu službenog položaja pri dodjeli kredita Investiciono-razvojne banke RS (IRB RS) od 19,4 miliona maraka firmi “Energoliniji”.
Optužnicu protiv Džombića, Republičko tužilaštvo je podiglo 31. decembra 2021. godine, a ona je izmijenjena po okončanju dokaznog postupka.
Džombića optužnicom terete da je bio svjestan da sporni kredit od 19,4 miliona KM odobren “Energoliniji” neće moći biti vraćen zbog nesposobnosti firme.
Takođe i da je zvao tadašnjeg direktora IRB RS Milenka Pavlovića, kako bi ga ubijedio da treba da prihvati zahtjev za kredit “Energoliniji”.
Pavlović je to odbio i dao ostavku, a nakon toga je pomenuto preduzeće ponovo podnijela zahtjev za kredit od 19,4 miliona, a Džombić je 16. februara 2012. godine potpisao odluku o odobravanju kredita.
Proces počeo 2022, svjedoki bio i Milorad Dodik
Suđenje je počelo u banjalučkom Okružnom sudu 17. marta 2022. godine.
Među saslušanim svjedocima tokom ovog procesa u banjalučkom Okružnom sudu bili su tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, te ministar energetike i rudarstva RS i lider Socijalističke partije Petar Đokić.
Džombić je 2023. u banjalučkom Okružnom sudu bio oslobođen optužbe, međutim nakon odluke Vrhovnog suda RS danas je počelo novo suđenje.
Dragi moj druže, želim i znam da ćeš i ovaj put pobijediti, poručio je predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić, pruživši podršku ministru unutrašnjih poslova Srbije Ivici Dačiću.
– Voli te tvoj drug! Veoma sam potresen zbog trenutno teškog zdravstvenog stanja Ivice Dačića. On je za mene mnogo više od političkog kolege – dugogodišnji prijatelj. Vijest o njegovoj hospitalizaciji primio sam s velikom tugom. Moje misli i molitve su uz njega i njegovu porodicu – istakao je Đokić.
On je zamolio sve da u ovim trenucima poštuju njihovu privatnost.
– Zahvalan sam doktorima i medicinskom osoblju na predanom radu i brizi.Ivica je borac i vjerujem da će izdržati i ovu životnu nevolju, kao što je uvijek znao da se izbori s izazovima. Iskreno se nadam da ću ga u toku današnjeg dana uspjeti vidjeti i lično mu pružiti podršku – poručio je Đokić.
Foto: RTRS/Ustupljena fotografija
BHRT danas ne emituje svoj redovni program. Ovo je upozorenje na poslјedice izostanka sistemskog rješenja i moguće trajno gašenje javnog servisa, navode iz ove medijske kuće.
Blokada računa i prestanak osnovne funkcije
Bez hitne odluke nadležnih institucija, BHRT se suočava s blokadom računa i prestankom obavlјanja svoje osnovne funkcije javnog servisa u interesu građana, piše na portalu BHRT-a.
Ističu da će vijesti biti emitovane prema dnevnom rasporedu.
“Poštovani građani i pretplatnici, zbog izuzetno teške i dugotrajne krize u kojoj se nalazi BHRT, primorani smo da vam se obratimo na ovaj način. Okolnosti u kojima djelujemo već nekoliko godina su nepodnošlјive. Institucije Bosne i Hercegovine i entiteta, kao i Ured visokog predstavnika pokazali su izuzetnu nezainteresiranost za problem finansiranja javnog servisa BiH. Signal koji trenutno gledate, nažalost nije simbolika, već realnost. U danima koji su pred nama moglo bi doći do trajnog prekida emitiranja programa”, stoji u objavi na portalu BHRT-a.
Navode da odluku da se građanima i gledaocima obrate na ovaj način nisu donijeli lako.
Poziv Parlamentarnoj skupštini, Savjetu ministara i OHR-u
“Smatramo da javnost ima pravo i treba znati istinu o stanju u kojem se nalazimo. Ova situacija nije rezultat naše volјe, niti profesionalnog opredjelјenja lјudi koji rade u BHRT-u, već poslјedica dugogodišnjeg nepoštivanja zakona ove zemlјe. BHRT je javni servis svih građana Bosne i Hercegovine. Nјegov eventualni prestanak rada značio bi gubitak zajedničkog medijskog prostora. Za nastavak rada BHRT-a potrebna je hitna reakcija Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara BiH i OHR-a. Hvala vam na povjerenju koje nam godinama ukazujete”, navode iz BHRT-a.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić obratiće se na 12. Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Јugoistočne Evrope, koja će biti održana u naredna dva dana u Budimpešti.
Stevandić je juče razgovarao sa predstavnicima Samouprave Srba u Mađarskoj.
Dogovorena je skora posjeta delegacije Srba iz Mađarske Banjaluci.
Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH, najavio je da će na prvoj narednoj sjednici Predstavničkog doma uputiti zvaničnu inicijativu kojom će tražiti da se Savjet ministara BiH obaveže da otpočne pregovore sa Republikom Hrvatskom za izgradnju mosta na Savi između opština Srbac i Davor.
Petković je već razgovarao sa načelnicima ovih opština u Republici Srpskoj odnosno Hrvatskoj jer je most interes obe strane, kao i otvaranje graničnog prelaza.
„Ovdje nikada nije postojao most, ali su se ljudi vijekovima susretali. Trgovali su, vjenčavali se sa obe strane rijeke, radili, sarađivali. Susretali se i na ovoj, i na onoj obali. Danas ih razdvajaju dvije države, ali ne smiju ih razdvajati kilometri, birokratija i loša infrastruktura“, rekao je Petković.
Njegova je poruka – želimo da se izgradi, ne samo most od betona, nego most prilika za brži razvoj, za nova radna mjesta, za mlade koji ne samo da žele da odu, nego i za mlade koji ovdje žele da ostanu.
„Ako su naši preci mogli sarađivati bez mosta, mi danas nemamo izgovor da ga ne izgradimo. Vrijeme je da spojimo obale i ljude“, kaže Petković.
Petković sve to ilustruje dužinom svog putovanja od Srpca do Davora. Bila su mu potrebna puna dva sata sa prelaskom granice u Gradiški i prelazak 80 kilometara. Da postoji most za to bi bilo potrebno manje od pet minuta jer je razdaljina oko 500 metara.
„Toliko bi nam bilo značajno da igradimo ovaj most“, zaključuje Petković.
Gradonačelnik Doboja Boris Јerinić poručio je da su dijalog i kompromis osnova za mir i bezbjednost i da je zadovoljan što je ovaj grad danas domaćin ambasadorima Norveške i Španije, te predstavnicima diplomatskog kora Velike Britanije i Crne Gore akreditovanih u BiH.
Јerinić je rekao novinarima da je u Gradskoj upravi razgovarao sa diplomatama o važnim temama koje se tiču i ove lokalne zajednice i da je zadovoljan njihovom podrškom.
On je naveo da će nakon prijema u hotelu “Park” biti prikazan film “Suočavanje sa ratom”, u organizaciji Političkog odjeljenja NATO-a u BiH i Ambasade Norveške u BiH.
Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović pojašnjava da film govori o posljednjoj godinu mandata bivšeg glavnog sekretara NATO-a Јensa Stoltenberga, o teškoćama da se unutar ovog vojnog saveza dođe do kompromisa, te o potrebi dijaloga za konstruktivna rješenja.
Prema njegovim riječima, taj kompromis i kultura političkog dijaloga mogu poslužiti kao recept i za BiH, što je i utkano u Dejtonski mirovni sporazum – da za sve odluke treba dogovor dva entiteta i tri naroda.
On je naveo da se radi o jednoj u nizu posjeta diplomatskog kora lokalnim zajednicama, koji su prilika za razgovor i unapređenje kulturne, obrazovne, te ekonomske saradnje.
Ambasador Norveške Katerin Biring, kao kontakt Ambasada NATO u BiH, ukazala je na važnost razgovora i odgovornog liderstva u donošenju odluka u izazovnim vremenima i podsjetila da su i prošle godine u Doboju razgovarali sa studentima o bezbjednosnim pitanjima.
Direktor Političkog odjeljenja NATO-a, ambasador Vladimir Vučinić ukazao je na prednosti dijaloga i partnerstva u savremenom bezbjednosnom okruženju.
Ambasador Španije u BiH Marija Molina zadovoljna je što su u prilici da razgovaraju sa studentima i građanima i odgovaraju na pitanja o putu BiH u evroatlantske integracije.
Molina, kojoj je ovo prva posjeta Doboju, najavila je da će i službeno posjetiti ovaj grad.
Večerašnjoj projekciji prisustvovala je i potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nina Bukejlović, te zamjenik predsjedavajućeg Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Nato Obren Petrović.
Foto: Srna