VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Novi sistem imunizacije od jula u svim domovima zdravlja u Srpskoj

    Novi sistem imunizacije od jula u svim domovima zdravlja u Srpskoj

    Nema nikakvog razloga za sumnju u vakcinaciju, jer Republika Srpska i BiH imaju najmoderniji program imunizacije, izjavila je danas u Istočnom Sarajevu šef sekcije za zdravlje u Kancelariji Unicefa u BiH Jela Aćimović.

    Povodom obilježavanja Svjetske/Evropske sedmice imunizacije, Aćimovićeva je istakla da Srpska i BiH posjeduju najmoderniju opremu za čuvanje vakcina, što je značajno za njihovu sigurnost i efikasnost.

    Osim toga, kaže Aćimovićeva, postoji i odlaganje vakcinacije, odnosno djeci se ne daju vakcine na vrijeme.

    Ona je rekla da su vakcine, od svega što je postignuto u oblasti zdravlja i medicine, najviše doprinijele spasavanju života djece i tokom 50 godina proširenog programa imunizacije Svjetske zdravstvene organizacije spasile su više od 150 miliona života djece.

    “I danas zarazne bolesti značajno ugrožavaju zdravlje djece i odraslih. Zato ova sedmica imunizacije govori i o značaju vakcinacije ne samo za djecu, već u svim životnim dobima”, istakla je Aćimovićeva.

    Ona je rekla da Unicef mnogo radi sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske i resornim ministarstvom na jačanju programa imunizacije, da zdravstveni radnici budu edukovani i da dobro znaju posao vakcinacije.

    Direktor Instituta Bojan Đenić rekao je da ova institucija već dvije decenije sa kancelarijama Unicefa i Svjetske zdravstvene organizacije obilježava Svjetsku/Evropsku sedmicu imunizacije, te da je na današnjem stručnom skupu ukazano na važnost vakcinacije kao prevencije bolesti.

    On je naveo da je u Republici Srpskoj obuhvat MRP vakcinom, koja štiti od morbila, rubeole i zaušaka, oko 60 odsto, što je malo ako se zna da je potrebno 90 odsto za kolektivni imunitet.

    “Takođe 1. juna počinjemo sa primjenom sistema imunizacije u tri doma zdravlja, kao pilot projekat, a plan je da taj sistem od 1. jula zaživi u svim domovima zdravlja u Republici Srpskoj”, rekao je Đenić novinarima.

    Kako bi ukazali na značaj vakcinacije, dodao je on, Institut organizuje edukacije, te promociju vakcinacije, kao i obuke zdravstvenih radnika koji će stanovništvu bliže da objasne koliko je bitno vakcinisati se.

    “Imamo podatke koji govore da se pojedine bolesti uopšte ne pojavljuju zahvaljujući vakcinaciji”, naveo je Đenić.

    Predstavnik Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u BiH Stela Stojisavljević istakla je da su zahvaljujući vakcinaciji mnoge bolesti iskorijenjene.

    Podsjećajući na epidemiju morbila 2024. godine, ona je navela da je tada bilo više od 7.000 oboljele djece, sa dva smrtna slučaja, te da je ova epidemija pokazatelj da imunizacija u BiH nije na zadovoljavajućem nivou i da je obuhvat daleko ispod potrebnog za kolektivni imunitet.

    Ona je dodala da se mora jačati povjerenje u vakcinaciju, jer su vakcine u BiH bezbjedne, što govori podatak da u posljednje dvije decenije nije bilo ozbiljnih neželjenih efekata.

     

  • Đenić: Institut nabavio dovoljne količine serumа protiv ujeda zmije

    Đenić: Institut nabavio dovoljne količine serumа protiv ujeda zmije

    Institut za javno zdravstvo Republike Srpske nabavio je serum protiv ujeda zmije čija je količina dovoljna za dvije godine, izjavio je direktor Instituta Bojan Đenić.

    Đenić je rekao da je serum prošle sedmice stigao u Institut, a domovi zdravlja su već preuzeli određene količine.

    “Uspjeli smo da obezbijedimo količine ovu i narednu godinu”, rekao je Đenić u Istočnom Sarajevu.

  • BiH za godinu dana uništila 777 miliona KM

    BiH za godinu dana uništila 777 miliona KM

    Tokom prošle godine, prema podacima Centralne banke BiH, uništen je novac ukupne vrijednosti od gotovo 777 miliona KM, a riječ je o novčanicama i kovanicama nepodobnim za opticaj.

    Kako su pojasnili, u strukturi uništenog novca najviše su zastupljene pohabane i oštećene novčanice, kao i oštećeni kovani novac te novčanice KM starih izdanja koje su povučene iz opticaja.

    “U 2025. godini uništeno je 17.088.263 komada novčanica nepodobnih za opticaj, ukupne vrijednosti 776.900.260 KM i 10.673 komada kovanog novca nepodobnog za opticaj, ukupne vrijednosti 19.378,75 KM”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Centralne banke BiH.

    Šta pokazuju brojevi

    Broj uništenih novčanica u 2025. godini veći je za 4.400.382 komada u odnosu na 2024. godinu, kada je uništen ukupno 12.687.881 komad. Istovremeno, broj uništenih kovanica nepodobnih za opticaj manji je za 2.734 komada u odnosu na 2024. godinu, kada je uništeno 13.407 komada.

    “Postupak uništavanja novca nepodobnog za opticaj Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) sprovodi isključivo za konvertibilnu marku, za čije izdavanje, puštanje u opticaj, povlačenje iz opticaja i kvalitet odgovara u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Novčanice drugih valuta nisu predmet postupka uništavanja u CB BiH”, pojasnili su iz CB BiH.

    Smanjen kvalitet

    Pohabane novčanice su novčanice koje su usljed upotrebe dotrajale te im je znatno smanjen kvalitet papira i boja, odnosno svojim izgledom nisu podobne za dalji opticaj.

    “Oštećene novčanice su novčanice sa različitim vidovima oštećenja kao na primjer novčanice pocijepane na dva ili više dijelova zalijepljene ljepilom, novčanice kojima nedostaje jedan ili više dijelova, iscrtane novčanice, novčanice oštećene masnoćom, bojom ili novčanice koju su nagorjele, progorjele, nagrižene i slično. Oštećeni kovani novac je novac koji je iskrivljen, okrnjen, nagrižen, odnosno koji je izgubio autentični oblik”, istakli su iz CB BiH.

    Kakva su pravila

    Pojasnili su i kako se nadomješta uništeni novac.

    “Uništeni novac konvertibilne marke nadomješta se novcem podobnim za opticaj, u skladu sa pravilima valutnog odbora prema kojima svaka novčanica i kovanica puštena u opticaj mora imati pokriće u evru”, naveli su iz CB BiH.

    Građani s kojima smo razgovarali kažu da nisu sigurni gdje završava novac koji je, primjera radi, bez manjeg dijela, odnosno pocijepan.

    “Da, dešavalo se da dobijem u trgovini novčanicu od 10 ili 20 maraka bez ćoška. I te pare neće kasnije niko da primi. Iskreno, nisam znala šta raditi s tim novcem”, priča jedna Banjalučanka.

    Ona dodaje da ju je koleginica savjetovala da taj novac odnese u banku, što je i uradila.

    “U banci je procedura i više nego jednostavna. Posljednji put je bilo riječ o 20 maraka. Ja sam im dala oštećenih 20 maraka, a oni meni drugu, neoštećenu novčanicu. To sve trajalo je 10 sekundi. Šta su kasnije uradili s tom oštećenom novčanicom, nemam pojma”, rekla je ova Banjalučanka za “Nezavisne novine”.

  • Stevandić: U Evropu stiže istina

    Stevandić: U Evropu stiže istina

    Delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, koju imam čast da predvodim, na putu za Strazbur na otvaranje izložbe “Јasenovac – sjećanje i opomena”, napisao je predsjednik NSRS Nenad Stevandić.

    – U Evropu stiže istina – napisao je Stevandić na Iks-u.

    Podsjećamo, u Evropskom parlamentu u Strazburu u ponedjeljak, 27. aprila, prvi put će biti otvorena izložba “Јasenovac, sjećanje i opomena” na kojoj će biti predstavljeni autentični dokumenti iz istorijskih arhiva, fotografije i svjedočenja preživjelih iz ovog ustaškog koncentracionog logora.

    Izložbu organizuje poslanik Evropskog parlamenta iz francuske stranke Nacionalno okupljanje Aleksandar Nikolić, u saradnji sa Federacijom mladih Srba Evrope.

    Ovo je prvi put da se ovakva izložba organizuje u Evropskom parlamentu, a inicijatori objašnjavaju da je cilj podsjećanje evroposlanika na važnost istorijskog sjećanja na stradanja tokom Drugog svjetskog rata, prenosi RTS.

  • Republici Srpskoj dospijeva dug od 300 miliona evra

    Republici Srpskoj dospijeva dug od 300 miliona evra

    Republici Srpskoj sutra (27. april 2026. godine) na naplatu dolazi 300 miliona evra ili nešto manje od 600 miliona KM.

    Otplata kredita

    Radi se o otplati kredita, odnosno isplati glavnice na obveznice koje su emitovane još 2021. godine.

    Te obveznice emitovane su po kamatnoj stopi od 4,75 odsto, i Republika Srpska tu kamatu je isplaćivala u redovnim, ranije dogovorenim intervalima.

    Glavnica tog duga se vraća jednokratno po dospijeću, i to je upravo danas.

    Kako bi vratila ovaj dug, Republika Srpska emitovala je nove obveznice na berzi u Londonu, i to u iznosu od 500 miliona evra.

    Cilj emitovanja novih obveznica bio je da se isplati dug od 300 miliona evra, a iz Vlade Republike Srpske u nekoliko navrata rečeno je da to nije bio osnovni cilj te da je Republika Srpska u Londonu mogla prodati i više od milijardu evra obveznica, što govori o njenoj stabilnosti i tome kako strani investitori vide situaciju u Republici Srpskoj.

    U Vladi su se pohvalili da je ostvarena najveća potražnja u istoriji zaduživanja Republike Srpske, gotovo tri puta veća u odnosu na prvo izdanje evroobveznica iz 2021. godine.

    Novo zaduženje

    Novo zaduženje realizovano je po stopi od 6,25 odsto, što je značajno više nego što je bilo ranije, a na tu kamatu bilo je i najviše zamjerki opozicije i pojedinih ekonomskih stručnjaka koji su istakli da je to previše i da će se ogroman novac vratiti samo po osnovu kamata. Procjene su bile da će to biti oko 150 miliona evra.

    Da li je i koliko kamata bila velika moglo bi se vidjeti uskoro kada se bude zaduživala Federacija Bosne i Hercegovine.

    Prije nekoliko dana Vlada Federacije BiH na prijedlog Ministarstva finansija FBiH primila je na znanje informaciju o pripremnim aktivnostima na izdavanju evroobveznica Federacije BiH u 2026. godini.

    “Vlada Federacije BiH podržava prijedlog da se izvrši emisija evroobveznica Federacije BiH u iznosu od 800.000.000 evra na Londonskoj berzi. Budžetom Federacije BIH za 2026. godinu planirani su primici od dugoročnog zaduživanja u iznosu od 1.976.952.480 KM, od čega se na direktno vanjsko zaduživanje odnosi 1.564.664.000 KM (ekvivalent od 800 miliona evra)”, saopšteno je iz Vlade Federacije BiH.

  • Linta: Neprihvatljivo da Ministarstvo odbrane BiH u Glamoču izgradi vojni poligon

    Linta: Neprihvatljivo da Ministarstvo odbrane BiH u Glamoču izgradi vojni poligon

    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta podržao je građane Glamoča u njihovoj borbi protiv izgradnje novog vojnog poligona na području te opštine, čiji je incijator Ministarstvo odbrane BiH.

    Linta je istakao da na prostoru gdje je planirano da se izgradi vojni poligon živi većinski srpsko stanovništvo koje se bavi poljoprivredom, a da srpski povratnici, prognani Srbi i ljudi koji su porijeklom sa ovog područja opravdano strahuju da bi u slučaju izgradnje vojnog poligona na glamočkoj visoravni došlo do ekološke katastrofe i bila bi trajno ugrožena životna sredina.

    – Takođe, ono malo povratnika bez obzira na nacionalnu pripadnost bi bilo prinuđeno da se iseli sa svojih vekovnih ognjišta – naveo je Linta i dodao da su zbog toga građani Glamoča odlučno protiv svakodnevnih detonacija i zagađenja zemlje, vode i vazduha.

    Linta je naglasio da je neprihvatljivo da Ministarstvo odbrane BiH u Glamoču izgradi vojni poligon gdje bi se, pored uništavanja minsko-eksplozivnih sredstava, odvijala i borbena obuka, artiljerijsko-raketno gađanje i testirali oružani sistemi.

    – Prema dostupnim informacijama vojni poligon bi se prostirao na čak 102 kvadratna kilometra zemljišta, što je oko deset odsto teritorije te opštine – ukazao je Linta.

    Agenciji Srna je ranije iz Zavičajnog udruženja “Glamočko kolo” potvrđeno da je peticiju protiv otvaranja vojnog poligona na glamočkoj visoravni potpisalo oko 3.000 srpskih povratnika i ona je upućena Vladi Republike Srpske, Ministarstvu odbrane u Savjetu ministara BiH i Opštinskom veću Glamoč.

  • Darko Mladić: Stanje generala jako loše, nadamo se da će odgovor iz Haga stići što prije

    Darko Mladić: Stanje generala jako loše, nadamo se da će odgovor iz Haga stići što prije

    Zdravstveno stanje generala Ratka Mladića je jako loše i ako se nešto brzo ne preduzme, nisam siguran da će moći izdržati – izjavio je za RTRS njegov sin Darko Mladić.

    Mehanizmu za krivične sudove u Hagu zvanično je upućen zahtjev za njegovo hitno puštanje na liječenje u Srbiji.

    – Nemamo mogućnosti da saznamo nešto novo, bojim se samo da ne odugovlače sa odlukom – naveo je Mladić.

    Nada se da će odgovor stići što prije, jer je njegov otac na samrti, o čemu su saglasni svi ljekari.

  • Vlada Republike Srpske daje garancije: Bolnice u Gradišci, Prijedoru i Trebinju se zadužuju za više od 10 miliona KM

    Vlada Republike Srpske daje garancije: Bolnice u Gradišci, Prijedoru i Trebinju se zadužuju za više od 10 miliona KM

    Vlada Republike Srpske prihvatila je inicijative da se izdaju garancije bolnicama u Gradišci, Prijedoru i Trebinju za milionska zaduženja kojim bi se refinansirale ranije obaveze.

    Unarednom periodu bi Vlada trebalo da prihvati odluke o zaduženju, a ekonomisti i predstavnici opozicije pitaju: Da li će ovo zaista sanirati stanje u ovim bolnicama ili se ide sa novim zaduženjima u ionako prezaduženom zdravstvu Republike Srpske?

    Zbog ranijih dugova, ide se u nova zaduženja. Tri bolnice u Republici Srpskoj dižu preko 10 miliona maraka za otplatu dugova nastalih u prethodnom periodu.

    Tako je Bolnica Gradiška Vladi podnijela inicijativu da dobije garancije za zaduženje od 4 miliona maraka. Bolnica Doktor Mladen Stojanović u Prijedoru tražila je odobrenje i garancije da se zaduži 3,3 miliona maraka, dok bolnica Sveti arhiđakon Stefan – 9. januar iz Trebinja planira da se zaduži za 3,4 miliona maraka., prenosi BN.

    Sve tri bolnice će se kreditno zadužiti po istim uslovima i sa rokom otplate do 5 godina. Milionska sredstva će ići za podmirivanje starih dugova. Predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić je skeptična – pita ko garantuje da će nakon ovih zaduženja pomenute bolnice izaći u boljem finansijskom stanju?

    – Naš zdravstveni sistem kompletan traži jednu ozbiljnu reformu, a se vidi kako je to nekad Višković govorio gdje to krvari zdravstveni sistem, a odnosilo se na curenje novca jer mnogo sredstava je uloženo u zdravstveni sistem. Novca nije da nema, ali očigledno je druga strana potrošnje i rashoda problematična i tako da iskustveno iz nekog perioda i rada tih bolnica do sada možemo opravdano sumnjati da li će to išta riješiti ili će te ustanove biti samo zaduženije – kaže Trivićeva.

    Vlada je u novembru prošle godine dogovorila način kako da izmiri oko 75 miliona maraka zaostalih poreskih i obaveza prema Fondu zdravstvenog osiguranja za deset medicinskih ustanova u Republici Srpskoj. Nedavno je data saglasnost i na kreditno zaduženje Fonda zdravstvenog osiguranja u iznosu od 155 miliona maraka. Ekonomista Milenko Stanić kaže da je Vlada i ranije davala desetine miliona maraka za bi bolnice mogle da izmiruju poreze i doprinose.

    – A na drugoj strani imate ogromne troškove to je rezultat dakle neplanskog pristupa izgradnji cijelog sistema u ovom slučaju bolnica. Ranije su bili problemi sa neisplaćenim platama i doprinosima. Budžet je nekoliko puta uskakao i pokrivao te troškove računajući da će taj problem nestati i bilo je obećanja resornih ministara da će dugovi bolnica da se saniraju, a evo vidite put kojim se ide je da se stalno iznova prave novi deficiti i da je potrebno promijeniti cijeli sistem funkcionisanja zdravstva – kaže Stanić.

    Nadleženi su ranije poručili da će navedeni krediti biti obezbijeđeni u okviru aranžmana sa Svjetskom bankom i ambiciozno najavili da bi sav dug trebalo da bude izmiren ove godine.

    Stanić upozorava da to neće biti dugoročno ispunjeno ukoliko se ne srežu neopravdani troškovi kao najveći neprijatelj opstanka zdravstvenog sistema,

    Vlast i drugim javnim preduzećima nerijetko daje garancije za dugove, pa tako cijeli sistem opstaje na kreditima kojima se vraćaju stari dugovi.

  • Stevandić sa predstavnicima UDAS-a: Problemi amputiraca rješavati kroz institucije

    Stevandić sa predstavnicima UDAS-a: Problemi amputiraca rješavati kroz institucije

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je sa predstavnicima Udruženja amputiraca Republike Srpske – UDAS o problemima i izazovima sa kojima se suočava ova populacija, sa posebnim akcentom na statusna pitanja, prava i unapređenje njihovog položaja u društvu.

    Tokom sastanka ukazano je na potrebu sistemskog rješavanja pitanja od značaja za amputirce, kroz unapređenje zakonskih rješenja i efikasniju primjenu postojećih propisa. Razgovarano je i o konkretnim prijedlozima koji bi mogli doprinijeti poboljšanju kvaliteta života ove kategorije stanovništva.

    Predstavnici UDAS-a naglasili su da svojim zahtjevima i inicijativama ne žele na bilo koji način da dovedu u nezgodan položaj Republiku Srpsku, kojoj ostaju vjerni, već da se zalažu za institucionalni pristup i rješavanje svih otvorenih pitanja kroz zakonodavni okvir. Istakli su da je dijalog sa institucijama ključan za pronalaženje održivih i pravednih rješenja.

    Na sastanku je izražena spremnost za nastavak saradnje i dalju komunikaciju, kako bi se kroz konstruktivan pristup došlo do konkretnih mjera koje će unaprijediti položaj amputiraca u Republici Srpskoj.

  • Minić: Želimo svakodnevnu avio liniju sa Beogradom

    Minić: Želimo svakodnevnu avio liniju sa Beogradom

    Želimo svakodnevnu avio liniju prema Beogradu da olakšamo svim seggmentima društva da što lakše imaju komunikaciju sa dvije prestonice, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, nakon sastanak sa premijerom Srbije Đurom Macutom.

    – Izuzetno sam zadovoljan dinamikom naših sastanaka, kao i onim što smo u međuvremenu dogovarali i realizovali. Otvorene su još neke teme, mostovi koji nasd povezuju, do sada smo otvorili dva zajednička, a sada smo razgovarali o mostovima u Šepku i Karakaju. Želimo da svaki most na Drini bude u funkciji, ali ne samo u funkciji, već dan nas i spaja – naglasio je Minić.

    Razgovarano je i oko gasovoda.

    – Treba da vidimo šta je potrebno da radimo kompletnu infrastrukturu za taj poduhvat. Razgovarali smo i oko aerodroma u Trebinju – dodao je Minić.

    Razgovarano je i o izgradnji memorijalnog kompleksa u Donjoj Gradini.

    Sastanku su pored premijera Minića i Macuta prisustvovali i ministri pravde Republike Srpske i Srbije Goran Selak i Nenad Vujić, kao i ministar saobraćaja i veza Srpske Zoran Stevanović, te ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Aleksandra Sofronijević.