Kategorija: Vijesti

Luis Dž. Krišok, američki diplomata i supervizor za Brčko distrikt, preuzeo je rukovođenje Kancelarijom visokog predstavnika (OHR) i to kao vršilac dužnosti.

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je Srni da odlazak Kristijana Šmita iz BiH predstavlja kraj jedne nelegitimne političke epizode i da je koncept nametanja, tutorstva i gaženja međunarodnog i domaćeg prava ponovo doživio politički poraz, a da sljedeći korak mora biti poništavanje svega što je Šmit nametnuo.
Košarac je podsjetio da Šmit nikada nije dobio potvrdu Savjeta bezbjednosti UN i da nikada nije imao legitimitet visokog predstavnika, te da je, kako je ukazao, riječ o strancu koji je radio “na crno” u BiH.

“NJegov nelegitimni mandat obilježen je antiustavnim djelovanjem, nametanjem odluka mimo demokratskih procedura i pokušajima da volju jednog stranca postavi iznad Ustava i zakona. Svaka njegova odluka predstavlja udar na suverenitet domaćih institucija i grubo narušavanje Dejtona i ustavnog poretka u BiH”, poručio je Košarac.

Šmit je, kako je naveo, svojim retrogradnim metodama produbljivao krizu i pokušavao da političkim dekretima uređuje odnose u BiH.

“Posebna meta njegove politike bili su predsjednik Milorad Dodik, Republika Srpska i njene institucije”, rekao je Košarac.

On je istakao da su sve ključne političke i pravosudne akcije protiv Dodika i Republike Srpske nosile pečat Šmitove režije, sa jasnim ciljem disciplinovanja srpskog naroda, slabljenja ustavnog položaja Srpske, otimanja njene imovine i razvlašćivanja njenih demokratski izabranih predstavnika.

Košarac je napomenuo da je Republika Srpska ponovo pokazala političku zrelost, institucionalnu snagu i dosljednost jer je na sve Šmitove nasrtaje odgovarala isključivo ustavnim i demokratskim sredstvima, braneći svoja prava i štiteći svoj ustavni kapacitet.

Istovremeno, smatra Košarac, odlučna i suverena Dodikova politika, politika srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i rukovodstva Srpske na međunarodnom planu doprinijela je Šmitovom odlasku i porazu njegovog nakaradnog djelovanja.

“Još jednom je potvrđeno da je Republika Srpska na pravoj strani. Izdržala je svaki pritisak. Nije odustala od svojih nadležnosti, već ih je branila argumentima, institucijama i dosljednom politikom”, rekao je Košarac.

On je istakao da Republika Srpska i danas stoji uspravno, politički stabilna i institucionalno snažna, dok Šmit odlazi kao simbol neuspjelog eksperimenta međunarodnog intervencionizma.

“Dobro je što odlazi, ali njegov odlazak ne briše štetu koju je prouzrokovao. Nijedan zakon i nijedna odluka, koje je samovoljno nametnuo, ne mogu ostati u pravnom prometu u BiH. U pravnoj državi zakone donose institucije koje su za to ovlaštene Ustavom, a ne neizabrani strani činovnici koji su umislili da su iznad Dejtonskog sporazuma i iznad naroda”, rekao je Košarac.

Košarac je ukazao da odluke i zakone donose institucije koje su za to Ustavom ovlaštene, a ne neizabrani stranac, koji je radio na crno i koji je, kako je rekao, umislio da je iznad Ustava i zakona.

Za ulazak u Evropsku uniju od danas su na snazi nova pravila. Ona donose značajne promjene za vlasnike kombija i lakih teretnih vozila. Prema novim propisima, sva laka komercijalna vozila i kombiji čija je najveća dozvoljena masa, zajedno sa prikolicom, između 2,5 i 3,5 tone, a koja obavljaju međunarodni prevoz robe, moraće da budu opremljena pametnim tahografima druge generacije (G2V2).

Ovi uređaji bilježe granične prelaze, mjesta utovara i istovara robe, kao i aktivnosti vozača tokom vožnje. Nove obaveze važe za laka komercijalna vozila koja učestvuju u međunarodnom transportu ili kabotaži, odnosno prevoz robe unutar druge države.

Do sada je obaveza ugradnje tahografa važila uglavnom za vozila teža od 3,5 tone, ali evropska pravila koja se postepeno uvode od 2023. godine sada obuhvataju i manja vozila koja učestvuju u međunarodnom prevozu.

Od primjene novih pravila izuzeta su laka teretna vozila do 3,5 tone koja se koriste za prevoz materijala na gradilišta i sa gradilišta, kao i za radove na gradilištu. Uslov je da saobraćaju u radijusu do 100 kilometara od svoje baze.

Izuzeća ostaju na snazi i za prevoz ručno izrađene robe, kao i za vozila koja se koriste u nekomercijalne svrhe, kada upravljanje vozilom nije osnovna djelatnost vozača. Propisi će važiti na teritoriji Evropske unije, ali i u Švajcarskoj, Lihtenštajnu, Norveškoj, Islandu i Velikoj Britaniji.

Sa druge strane, zemlje potpisnice AETR sporazuma, koji reguliše radno vrijeme vozača u međunarodnom drumskom saobraćaju, nisu obuhvaćene ovom odredbom.

Cilj novih pravila je unapređenje kontrole međunarodnog transporta, praćenje kretanja vozila i bolja primjena propisa o radnom vremenu profesionalnih vozača.

Kristijan Šmit se danas sastao sa predsjednikom Centralne izborne komisije BiH Јovanom Kalabom kako bi razgovarali o pripremama za Opšte izbore 2026. godine i ključnim aspektima predstojećeg izbornog procesa.

Razmijenili su mišljenja o primjeni izbornih tehnologija u izbornom procesu i o tome koliko je važno osigurati da se svaki glas ispravno i tačno prebroji, objavljeno je na Iks nalogu OHR-a.

High Representative Christian Schmidt met today with the Chairman of the Central Election Commission, Jovan Kalaba, to discuss preparations for the 2026 General Elections. They exchanged views on the implementation of election technologies and the importance of ensuring that… pic.twitter.com/dCdrHQQ2rl

— OHR BiH (@OHR_BiH) June 30, 2026

– Slobodni, pošteni i kredibilni izbori ostaju temelj povjerenja u demokratiju u BiH – rekao je Šmit i dodao da će “OHR nastaviti da pruža podršku slobodnim i fer izborima i nakon njegovog odlaska”.

– Politika ostaje ista – rekao je Šmit.

Foto: @OHR_BiH

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić izjavio je danas da je političko Sarajevo nastavilo blokadu ovog doma i da takvo ponašanje ugrožava evropski put BiH.

Špirić je rekao da u institucijama BiH nije zabilježena slična situacija od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ističući da je Dom naroda u blokadi od samog konstituisanja.

– Ovo je danas još jedan propali pokušaj stvaranja građanskog doma od Doma naroda. Mislim da danas nikome u BiH nije nejasno ko četiri godine drži u blokadi Dom naroda – rekao je Špirić.

On je naveo da su delegati iz Kluba Bošnjaka ostali u sali, ali da nisu učestvovali u radu, te ocijenio da su time pokazali da ne žele rješavanje problema, uključujući i pitanja koja se odnose na BHRT.

Špirić je rekao da su on i predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović nastojali da se usvoji ono o čemu postoji saglasnost, ali da druga strana nije bila spremna ni na takav pristup.

Prema njegovim riječima, institucije BiH koriste se za unutarstranačku predizbornu kampanju, zbog čega ne očekuje značajniji napredak u radu Doma naroda u narednim mjesecima.

Govoreći o evropskom putu BiH, Špirić je naveo da su blokade institucija i ranije nanosile štetu zemlji i usporavale reformske procese, dodajući da će biti napretka samo ako dođe do promjene ponašanja onih koji blokiraju rad Doma naroda.

Osvrćući se na pitanje objavljivanja danas usvojenih odluka, Špirić je poručio da će sve što je usvojeno u skladu sa Poslovnikom biti objavljeno i da “o tome neće odlučivati pojedini delegati”.

Komentarišući mogući odlazak Kristijana Šmita, Špirić je rekao da bi međunarodni faktor trebalo da prepusti domaćim političarima da sami dogovaraju rješenja.

– Mislim da je i najlošije rješenje iz BiH bolje od najboljeg nametnutog međunarodnog rješenja – poručio je Špirić.

Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević poručio je da koncept otimanja i prisvajanja srpske istorije, kulture i nasljeđa, koji na prostorima BiH postoje vijekovima, neće proći i da je to juče jasno poručila i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Kovačević je rekao da je ono što se juče desilo u Predsjedništvu BiH očigledan dokaz kako članovi Denis Bećirović, Željko Komšić i političko Sarajevo vide BiH.

– To je BiH u kojoj se Srbi i Republika Srpska ne pitaju ništa, nego im se nameće volja političkog Sarajeva – istakao je Kovačević.

Kovačević je naglasio da je reakcija Cvijanovićeve bila adekvatna i da je pokazala jasnu poruku da Republici Srpskoj i Srbima niko neće nametati ništa.

-Ta nebuloza da vi pričate o tome da ćete u neku komisiju poslije 30 godina vraćati strance da preglasavaju zajedno sa vama Srbe i da onda za sve to kažete da tu nema nikakvog međunarodnog elementa i da nema prostora da srpski član Predsjedništva uloži veto, odnosno zaštitu vitalnog interesa Republike Srpske, to je nešto što čovjek ne može ni da vjeruje – rekao je Kovačević..

Kovačević je podsjetio na period kada je u BiH ambasador SAD-a bio Majkl Marfi.

– Јa moram da podsjetim na jednu stvar. U prethodnom periodu kada je u BiH bio prisutan zlotvor Majkl Marfi, američki ambasador, dobili smo informaciju da je na jednom sastanku sa predstavnicima političkih stranaka iz Sarajeva rekao da u potpunosti ignorišu odluke Republike Srpske i da donose odluke kao da su samostalni, a kada mu je jedan od predstavnika sarajevskih stranaka postavio pitanje “a šta ćemo kad to isto urade Srbi iz Republike Srpske na istim pozicijama na kojima smo i mi”, onda im je on rekao “pa onda ćemo da ih gonimo kroz pravosuđe” – podsjetio je Kovačević.

Kovačević je ponovio da koncept BiH u kojem je dozvoljeno preglasavanje Srba, bez mogućnosti da se brane, neće proći.

Rebalansom budžeta Republike Srpske za ovu godinu subvencije za „Željeznice Republike Srpske“ povećane su za 35 miliona KM, čime je ukupan grant za ovo javno preduzeće dostigao 45 miliona KM. Nadležni navode da su sredstva namijenjena prije svega za isplatu bruto plata zaposlenih do kraja godine, nakon značajnog pada prihoda i poremećaja u transportu.

U Narodnoj skupštini Republike Srpske ranije je usvojen rebalans kojim je izvršeno ovo povećanje subvencija, uz obrazloženje da je došlo do pada transporta sirovina i prekida određenih industrijskih tokova, što je direktno uticalo na poslovanje Željeznica. Dodatna sredstva, kako je ranije pojašnjeno iz institucija, treba da omoguće redovnu isplatu plata i sprečavanje otpuštanja radnika.

V.d. generalnog direktora Željeznica Republike Srpske Dragan Zelenković naveo je da je preduzeće u aprilu doživjelo „transportni i finansijski šok“, te da su obezbijeđena sredstva zahvaljujući Vladi i resornom ministarstvu prvenstveno usmjerena na plate radnika. On je istakao da je cilj da se izbjegnu otpuštanja i redukcije zaposlenih, uz poruku da je neophodno smanjenje troškova i povećanje prihoda kroz jačanje transportnog tržišta i promjenu transportnih tokova.

Zelenković je naveo da je plan usmjeren i ka pokušaju vraćanja dijela izgubljenih količina transporta, posebno u kontekstu problema sa rudnikom Ljubija, željezarom u Zenici i koksarom u Lukavcu, uz napomenu da se pokušava vratiti najmanje na 50 odsto ranijih obima. Kao jedan od pravaca razvoja pominje se i jačanje saradnje sa drumskim saobraćajem.

U međuvremenu, isplata majske plate zaposlenima kasnila je, iako je uprava prethodno najavila da će sredstva biti obezbijeđena i isplaćena u ponedjeljak. Iz sindikata su saopštili da plata nije „legla“ na račune ni do kraja radnog dana, uz dodatnu zabrinutost zbog izostanka informacija o planiranoj tematskoj sjednici Vlade i sastancima sa resornim ministrom i sindikatima.

Nakon toga, Zelenković je saopštio da je plata „puštena“ prema bankama i da bi trebalo da bude isplaćena zaposlenima narednog dana, ali i da nema dodatnih informacija o institucionalnim sastancima i tematskoj sjednici o stanju u preduzeću.

Prema ranijim podacima, „Željeznice Republike Srpske“ su prošlu godinu završile sa gubitkom od 32,2 miliona KM. Prihodi su pali za oko 40 odsto, odnosno za 35,4 miliona KM, sa 85,11 miliona KM u 2024. godini na 49,7 miliona KM u prošloj godini, što je, prema ocjenama, dovelo do jednog od najvećih gubitaka u istoriji preduzeća.

Rok za potpisivanje ugovora s američkom kompanijom “AAFS Infrastructure & Energy” o gradnji gasovoda Južna interkonekcija, koji bi povezao BiH i Hrvatsku, već je istekao, a svakim danom situacija u vezi s ovim projektom se komplikuje.

Rok za potpisivanje ugovora istekao

Podsjećanja radi, Zakonom o gasovodu Južna interkonekcija BiH – Republika Hrvatska predviđeno je da investitor na tom projektu bude kompanija “AAFS Infrastructure & Energy” i da će s njima biti potpisan ugovor u roku od 30 dana. Zakon je u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH usvojen 8. aprila, a u Domu naroda 15. aprila.

Dakle, rok za potpisivanje ugovora istekao je početkom ovog mjeseca.

“Prava i obaveze ugovornih strana u vezi sa realizacijom projekata iz stava (1) ovog člana urediće se Ugovorom koji će Investitor i Vlada FBiH sklopiti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona”, piše u Zakonu o gasvodu Južna interkonekcija BiH – Republika Hrvatska.

Najveći problem

Kao što se i očekivalo, najveći problem je neriješeno pitanje “državne imovine”, a to je praktično i potvrđeno na nedavno održanom sastanku u Parlamentu Federacije BiH. Mada, nezvanične informacije govore i to da pojedine strukture vlasti i nisu zainteresovane da se taj projekat da stranom investitoru “na lijepe oči” i izvjesno je da će pokušati da, ako baš i moraju dati taj projekat, dobiju nešto zauzvrat, prije svega u političkom smislu.

“Mi čekamo da se problem razriješi da bismo mogli implementirati projekat. Sigurno da kroz trasu Južne interkonekcije dio gasovoda postoji i značajan dio imovine, parcela koje su državna imovina. I bez ovoga ne može se razriješiti. Ali ne čekamo s tim. Radi se fizibiliti studija, usaglašavaju se članovi ugovora i nadam se da ćemo sve zajedno sinergijski riješiti”, rekao je Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH.

Potpisivanje predugovora

Tokom sastanka koji je održan u Parlamentu FBiH krajem prošle sedmice, a na kojem su prisustvovali predstavnici Vlade FBiH, investitora i poslanici, bilo je govora i o potpisivanju predugovora, a onda u nekoj kasnijoj fazi, kada se riješi pitanje “državne imovine” da se potpiše aneks ili amandman.

Međutim od toga se navodno odustalo, jer su praktično svi poslanici koji su prisustvovali sastanku tražili da se pitanje “državne imovine” mora riješiti, inače od projekta neće biti ništa.

“Zabrinjavajuće je da se, koliko sam ja mogao zaključiti, čeka visoki predstavnik koji će riješiti ovo pitanje ‘državne imovine’ bez obzira na interese građana”, rekao je Mirsad Zaimović, poslanik SDA u Parlamentu FBiH.

Rješavanje najkrupnijeg pitanja

Njegov kolega iz DF-a Mahir Mešalić rekao je da je od ministra zatraženo da se ne potpisuje nikakav ugovor dok se ne riješi pitanje “državne imovine”, tako da će se za realizaciju projekta Južna interkonekcija čekati rješavanje najkrupnijeg pitanja u BiH o kojem se govori više od 20 godina i koje je do dan-danas neriješeno.

Stav Republike Srpske

Što se tiče “državne imovine”, u Republici Srpskoj čak i ne priznaju taj pojam, naglašavajući da “državna imovina” kao takva uopšte ne postoje.

U nekoliko navrata zvaničnici Republike Srpske rekli su da BiH nema nikakve imovine i da ona pripada entitetima te da eventualno ta “državna imovina” može biti samo ono što dogovore Federacija BiH i Republika Srpska. Takođe, istakli su i da nije sporno da BiH ima imovinu neophodnu za njeno funkcionisanje kao što neke zgrade u kojima su smještene institucije, ali ništa više od toga. Sa druge strane, u Federaciji BiH smatraju da se sva imovina kao što su šume, vode, prirodna bogatstva itd. pripada Bosni i Hercegovini.

Osim pitanja “državne imovine”, BiH još nije ratifikovala sporazum između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda, koji su početkom maja potpisali Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske. Nakon tog potpisivanja u Federaciji BiH pojedini zvaničnici otvoreno su pozvali da se taj sporazum ne ratifikuje

Projekat Južna interkonekcija

Kada je riječ o samom gasovodu, projekat Južna interkonekcija podrazumijeva izgradnju novog pravca za dotok gasa i diversifikaciju pravca snabdijevanja. Ovaj gasovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada – Šuice – Kupresa – Bugojna – Novog Travnika i pravcem Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.

Osim gasovoda, plan je i da se izgrade gasne elektrane s obzirom na to da sam kapacitet gasovoda daleko premašuje potrošnju gasa u Bosni i Hercegovini.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović sproveo bezakonje, te proglasila odluku o imenovanju članova Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika destruktivnom za vitalni nacionalni interes Republike Srpske i najavila da će ići pred Narodnu skupštinu Srpske, saznaje Srna.

Cvijanović je napustila sjednicu Predsjedništva BiH nakon bezakonja Bećirovića.

U Sarajevu je danas održana sjednica Predsjedništva BiH.