Kategorija: Vijesti

Predsjednik Milorad Dodik istakao je da ime Biljane Plavšić ostaje upisano u istoriji Republike Srpske – kao ime žene koja je pripadala generaciji koja je u najtežim vremenima gradila prve institucije, prve temelje i prvu svijest o tome da srpski narod mora imati sopstveni institucionalni okvir u kojem će sam odlučivati o svojoj sudbini.

“To je generacija kojoj dugujemo svijest i odlučnost da kao narod udarimo temelje vječnosti Republike Srpske”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”, dodajući da je sa tugom primio vijest o smrti Biljane Plavšić.

On je naveo da je Plavšićeva svojom pojavom, obrazovanjem i odlučnošću pokazala da u presudnim trenucima nema mjesta kolebanju.

“Bila je tu kada se Republika Srpska rađala, kada su se donosile odluke istorijske težine i kada je trebalo zastupati politički položaj srpskog naroda pred svijetom”, naglasio je Dodik.

On je dodao da je odlazak Plavšićeve još jedan podsjetnik na vrijeme borbe, odricanja i velikih izazova na putu stvaranja Republike Srpske.

“Vrijeme koje je oblikovalo sudbinu našeg naroda i koje ne smijemo zaboraviti”, istakao je Dodik.

On je porodici Plavšić izrazio iskreno saučešće.

“Neka počiva u miru”, poručio je Dodik.

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Biljana Plavšić preminula je jutros u Beogradu u 96. godini.

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Biljana Plavšić preminula je jutros u Beogradu u 96. godini, potvrđeno je Srni iz izvora bliskih porodici.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da je Rusija ozbiljan i moćan sagovornik i da to mnogo znači za Republiku Srpsku, posebno jer je Rusija jedan od garanta Dejtonskog sporazuma i može da ukaže na određene anomalije tog ugovora.

Minić je istakao da Rusija dobro razumije institucionalnu borbu Srpske kada je riječ o OHR-u, te da je i sama izašla iz Savjeta za sprovođenje mira jer je vidjela u kojem pravcu to ide.

“Predsjednik /Rusije Vladimir/ Putin svaki put kaže Republika Srpska. Ono što je veoma bitno – nismo nikakav rušilački faktor, želimo Republiku Srpsku u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma i kao takvu u BiH. Nemamo ništa protiv bilo koga, ali imamo protiv toga da se Republika Srpska degradira”, rekao je Minić za RTRS.

On je dodao da će se Evropa suočiti sa teškim posljedicama kada je riječ o gasu i načinu grijanja, ali da će Srpska i Srbija ostati na dosadašnjoj cijeni.

“Moglo bi se očekivati da cijena dostigne oko hiljadu evra za hiljadu metara kubnih gasa, a nama će ostati oko 360 evra”, naveo je Minić.

On je dodao da su i dalje aktuelne opstrukcije sa nivoa BiH kada je riječ o izgradnji gasne elektrane i prolasku gasa ispod rijeke Drine.

“Na sastanku sa predsjednikom Putinom sam primijetio da je odlučio da se aktivnije uključi u rješavanje ovih problema, što mi je drago. Imao sam i dan ranije sastanke i prezentovao sam kapacitete kompanije `Orao`, gdje smo prije 10 dana otvorili novi pogon”, rekao je Minić, prenosi Srna.

On je dodao da Rusija raspolaže najsavremenom tehnologijom i da bi u tom smislu mogla biti dobar partner kada je riječ o “Orlu”.

Minić je rekao da su razgovarali i o kvotama za izvoz voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda u Rusiju.

“Tamo bi imali preozbiljno tržište i mogućnost saradnje koja prevazilazi kapacitete, možda, velikih evropskih zemalja”, konstatovao je Minić.

On je dodao da su Putina informisali o ekonomskim parametrima Srpske, pozitivnim trendovima i kapacitetu za saradnju i sa Rusijom, ali i ostalim zemljama.

“Sve vrijeme pokazujemo kako izgleda Republika Srpska kada joj se skinu čelični okovi, nepravedni, politički, ekonomski”, rekao je Minić.

On je dodao da je prioritetna ekonomska i privredna saradnja sa Rusijom, ali da žele da saradnja bude bolja i u oblasti obrazovanja, kulture i ostalim segmentima.

“Imamo za prijatelja nekoga ko kreira svjetsku politiku, ko je garant Dejtonskog sporazuma i ko će štiti institucije Srpske, ko je spreman na ekonomsku saradnju koji će dovesti do razvoja nekih naših kapaciteta”, naglasio je Minić.

Govoreći o radu Vlade u njegovom mandatu, Minić je rekao da je zadovoljan.

“Plasirali smo više od 700 miliona KM u lokalne zajednice. Sve što smo dobijali od lokalnih zajednica u smislu projekata se realizuje na terenu”, naveo je Minić.

On je dodao da je u Srpskoj u toku veliki investicioni ciklus koji će do kraja godine biti veći od osam milijardi KM.

Minić je napomenuo da se radilo i na povećanju invalidnina, boračkog i materinskog dodatka.

“Povećava se potrošnja, protok novca, raste privreda. Imamo 1.300 više zaposlenih nego istog dana prošle godine, a 3.000 manje nezaposlenih. Još imamo zahtjeve za uvoz radne snage”, rekao je Minić i dodao da Srpska ima povoljne uslove kada je riječ o cijeni električne energije i porezima.

U Administrativnom centru Vlade Republike Srpske danas je iznesena Studija izvodljivosti po kojoj bi Aerodrom Banjaluka trebalo da dobije sasvim drugi izgled i znatno veće kapacitete. Studiju su Republici Srpskoj poklonili izraelski partneri, a na prezentaciji je pokazano kako bi se aerodrom širio postepeno, u skladu sa rastom broja putnika i potrebama koje se očekuju u narednim godinama.
Dvojica arhitekata koji su radili na dokumentu detaljno su prošli zamišljeni razvoj. Kroz više faza pokazali su kako je projekat sklopljen tako da unaprijed odgovorina potrebe koje bi se mogle pojaviti za nekoliko godina.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, poslije izlaganja, rekao je da je Vlada spremna da krene u postepenu realizaciju. „Želim da se zahvalim našim prijateljima i partnerima. Naša Vlada je spremna i mislimo da su nam potrebna još veća ulaganja u Aerodrom Banjaluka. Spremni smo da krenemo u postepenu realizaciju i pripremimo ga za istinski ekonomski, privredni i turistički razvoj Republike Srpske“, rekao je Minić, prenosi BL Portal.

Posebno je, kako je naveo, gledao način na koji je projekat pripremljen i mogućnost da se aerodrom gradi kroz faze. „Mogu reći da je ovo napravljeno na najsavremeniji mogući način, uz predviđanje svih mogućih situacija koje se mogu desiti u budućnosti. Vidjeli ste da je to prezentovano u određenim fazama“, rekao je Minić. Dodao je da projekat, po njegovom mišljenju, ima širi značaj: „Ovo nije samo razvoj aerodroma, nego razvoj Republike Srpske“.

Obratio se i Moshe Levy, koji je govorio o saradnji sa Republikom Srpskom i podršci izraelske strane. Istakao je da studija predstavlja njihov doprinos budućem razvoju Aerodroma Banjaluka. „Izrael će biti sa vama. Počinjemo sa poklonom koji ćemo pokloniti i koji predstavlja kapiju u svijet. Daćemo vam svu tehnologiju i svo znanje koje imamo“, rekao je Levy.

O odnosima Izraela i Republike Srpske rekao je da u ovom regionu osjećaju snažno prijateljstvo. „Kada sam upoznao predsjednika Dodika, shvatio sam da morate biti jaki da biste preživjeli“, rekao je Levy. Najavio je i odlazak u posjetu Specijalnoj antiterorističkoj jedinici i naveo da je ovlašten od Vlade Izraela da njene pripadnike pozove na zajedničku obuku i prenošenje izraelskog znanja i iskustava.

Predstavljanje studije dalo je prvi detaljniji koncept budućeg razvoja Aerodroma Banjaluka. Sama studija je poklon izraelskih partnera, a realizacija zavisi od narednih odluka, finansiranja i dinamike po kojoj će pojedine faze biti sprovedene. Minić je poručio da je Vlada spremna za postepenu realizaciju, pa će naredni koraci pokazati kada bi radovi mogli početi, šta ulazi u prvu fazu i koliko će razvoj Aerodroma Banjaluka na kraju koštati.

Iako još nije zauzet zvaničan stav, Centralna izborna komisija BiH, po svemu sudeći, ponavljaće izbore na onim biračkim mjestima na kojima se utvrdi da su problemi sa novim tehnologijama posljedica namjernih grešaka ili opstrukcija.

U ovom trenutku nigdje striktno nije propisano kada se ponavljaju izbori, i uglavnom ta „moć“ biće u rukama Centralne izborne komisije.

Ključno pitanje je šta u slučaju da zakažu nove izborne tehnologije, odnosno uređaji za biometrijsku identifikaciju i autentifikaciju birača i skeneri glasačkih listića. Da li će se čekati da oni budu zamijenjeni ili će se odmah preći na tradicionalno glasanje?

U instrukcijama i pravilima koje je donio CIK propisana je zamjena tih uređaja, ali ne odmah. Prvo, kada se utvrdi kvar, operater u okviru svojih ovlaštenja treba da pokuša da ga otkloni. Ako to ne učini, onda se u pomoć zove tehničar sa terena. U slučaju da i on ne može otkloniti kvar, pristupa se zamjeni, u čemu učestvuju i operater i predsjednik biračkog odbora.

Kompletna ova procedura ne bi trebalo da traje duže od dva sata. U suprotnom, glasanje će se nastaviti na tradicionalan način, ali odobrenje o tome mora da da Centralna izborna komisija.

„Moj stav je, ako bi se vidjelo da je rezultat problema s uređajem rezultat očigledne zloupotrebe tog uređaja, poništenje izbora, prekid postupka i odlaganje izbora za sedam dana sa istom tehnologijom“, rekla je na posljednjoj sjednici Centralne izborne komisije BiH Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

U Centralnoj izbornoj komisiji u nekoliko navrata rekli su da ne očekuju da bude problema sa funkcionisanjem novih tehnologija i da će slučajevi gdje će te tehnologije zakazati biti rijetki.

Na više od 5.200 biračkih mjesta širom Bosne i Hercegovine prvi put biće korištene nove tehnologije prilikom glasanja.

Za identifikaciju i autentifikaciju birača koristiće se poseban uređaj, a birač će prilikom dolaska na biračko mjesto biti u obavezi da skenira kažiprst desne ruke. Nakon toga uređaj štampa slip koji je birač dužan potpisati i staviti u posebnu kutiju. Tim činom završena je identifikacija birača. Ovo je urađeno kako se ne bi dešavale situacije da neki birači glasaju dva puta, ili da „glasaju“ oni koji su umrli, ili da neko drugi glasa umjesto birača na čije ime glasi lična karta.

Takvi slučajevi na ranijim izborima bili su rijetkost, ali su se dešavali.

Dalje, nakon što birač popuni glasačke listiće neće ih kao do sada ubacivati u glasačku kutiju, nego u skener, i to jedan po jedan listić. Svaki taj listić skener će očitati, uslikati i automatski odložiti u kutiju, odnosno sam skener.

Nakon završetka izbora skener će odmah izbaciti podatke o broju glasova i rezultatima, a poslije toga i birački odbori će pristupiti ručnom brojanju glasova. U slučaju da se ne poklapaju rezultati skenera i ručnog brojanja glasova, ti glasovi ponovo će biti prebrojani u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu, a samo u slučajevima odstupanja većim od dva odsto donosiće se posebne odluke. U manjim odstupanjima biće prihvaćeni rezultati ručnog brojanja glasova, piše Nezavisne.

Na izborima koji će biti održani u nedjelju 4. oktobra pravo na pomoć druge osobe imaju osobe koje su slijepe ili nepismene, te osobe sa invaliditetom.

„‘Pomoć drugog lica’ je pravo birača/biračice koji je slijep/a, nepismen/a ili fizički nesposoban/a, pa koristi pomoć drugog lica prilikom glasanja“, naveli su iz CIK BiH.

Kako su dodali, pomoć može pružiti osoba od povjerenja koju glasači sami biraju.

„Važno je znati da ta osoba ne može biti kandidat/kandidatkinja, član/članica stranke ni član/članica biračkog odbora“, naveli su oni.

Osobu koja pruža pomoć drugog lica glasač mora dovesti sa sobom, piše Nezavisne.

 Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je /ministar inostranih poslova u Savjetu ministara/ Elmedin Konaković sam sebe učinio irelevantnim.

“Prošle godine je lupetao kako ja tokom posjete Americi ne mogu mrdnuti iz hotela. Onda se junačio kako će “spasiti” Kristijana Šmita, pa kako će bagerom rastjerati kadrove SNSD-a, pa kako će u vlast instalirati opoziciju iz Republike Srpske, pa kako će BiH uvesti u Evropsku uniju i ko zna šta još. A, sad kao zna šta sam ja pričala u Bijeloj kući”, napisala je Cvijanovićeva na “Iksu”.

Cvijanovićeva je dodala “nevjerovatno besmislen i promašen tip”.

Posjeta Ruskoj Federaciji bila je jedna od najproduktivnijih posjeta u vidu svih tematika, rekao je Savo Minić, premijer Republike Srpske, po povratku iz Moskve, gdje su sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom održali sastanak.

„Sastanak sa Putinom je bilo sve bilo osim formalnog sastanka. Ono uvažavanje institucija Republike Srpske koje se moglo vidjeti, koje smo doživjeli u Ruskoj Federaciji je sigurno nešto što bi imponovalo bilo kom građaninu Srpske“, rekao je Minić.

Istakao je da je razgovor u Akademiji nauka i umjetnosti upravo bio prenos takvih novih izuma, kada je u pitanju medicina i druge nauke, transfer tehnologija.

„Bio je to razgovor koji pokazuje da smo mi uistinu partner koga Ruska Federacija doživljava na jednom nivou koji, biću iskren, nismo ni mi svjesni da li uopšte zaslužujemo. Pokazuje da u ovom trenutku odlazak na jedno od dva ili tri mjesta na zemaljskoj kugli koja odlučuju o budućnosti na svjetskom nivou, sigurno može biti od jedne velike koristi“, rekao je Minić.

Moć Rusije, dodaje Minić, ekonomska, politička i sve ono što trenutno ima u Ruskoj Federaciji daje prostor da određene zahtjeve Srpske mogu putem Rusije, ne samo kao nekoga ko je garant Dejtona, nego i kao prijatelja, reći da je Dejtonski mirovni sporazum ugovor i da je taj ugovor zakon za strane i da se moraju ponašati u skladu sa tim ugovorom.

„Očigledno da je taj ugovor postao ruševan i da ima toliko odredbi koji njegov koncept i samo postojanje dovode u pitanje“, rekao je Minić.

Naveo je da su razgovarali i o ekonomskim temama.

„Prije sastanka sa predsjednikom Putinom imali smo sastanak sa privrednicima Ruske Federacije i dobili smo načelnu saglasnost da se krene u realizaciju u vezi sa bijeljinskom kompanijom „Orao“. Iskoristićemo sve što smo prije desetak dana prezentovali a to je nabavka nove tehnologije iz Meksika i Indije za reparaciju turbomlaznih motora koji mogu da pokreću elisne motore“, rekao je.

Naveo je da Srpska ima dobar preduslov za tu vrstu saradnje, kao i o pitanju povećanja kvota kada je riječ o izvozu iz Srpske.

„Raduje me što će ta saradnja i modalitet ekonomske saradnje, pritisci iz Brisela i sankcije u jedno skorije vrijeme sigurno biti vidljivi da prestaju i da će biti značajna ekspanzija saradnje Republike Srpske sa Ruskom Federacijom“, rekao je Minić.

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin sastao se juče sa delegacijom Republike Srpske, koju su predvodili predsjednik Milorad Dodik i premijer Savo Minić.

Nakon sastanka sa Putinom, Dodik je rekao da je ruski predsjednik potvrdio da cijena gasa za Republiku Srpsku ostaje ista, te da postoji interes ruske strane za saradnju sa Vazduhoplovnim zavodom „Orao“ iz Bijeljine.

Delegacija Srpske se tokom posjete Ruskoj Federaciji sastala sa predstavnicima Ruske akademije nauka.

Dodik je posjetio i Moskovski državni institut za međunarodne odnose, razgovarao sa rukovodstvom te visokoškolske ustanove i održao predavanje studentima o temi „Budućnost saradnje Rusije i Republike Srpske u novom sistemu međunarodnih odnosa“, piše RTRS.

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je posjeta delegacije Republike Srpske Moskvi bila u interesu Republike Srpske i srpskog naroda, ističući da je centralni događaj bio sastanak sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.

Dodik je rekao da sastanak sa Putinom nije bio samo protokolaran, već razgovor na najvišem političkom nivou o, kako je naveo, veoma važnim pitanjima.

„Ruska Federacija podržava Republiku Srpsku. Naši odnosi baziraju se na dugogodišnjoj saradnji. Našli su prostora i vremena da razgovaraju sa nama, da vide kako stoji Republika Srpska i kakva je naša budućnost“, rekao je Dodik.

Kazao je da nedavna posjeta srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović Bijeloj kući, kao i posjeta delegacije Republike Srpske Moskvi, prema njegovom mišljenju, doprinose „zaokruživanju geopolitičkog statusa Republike Srpske“.

Istakao je da Republika Srpska ostaje privržena saradnji sa Rusijom, navodeći da su politički odnosi dobri, dok su ekonomski odnosi opterećeni aktuelnim međunarodnim okolnostima.

„Ruska Federacija s posebnom pažnjom prati situaciju u regionu i čvrsto podržava Republiku Srpsku“, istakao je Dodik.

Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Dodik je rekao da je predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu prenio svoj stav da je Dejtonski mirovni sporazum propao i da su od njega ostale olupine koje Republika Srpska još čuva.

„Budućnost BiH je upitna ukoliko se ne vrati bazičnom dogovoru dva entiteta i tri konstitutivna naroda“, rekao je Dodik.

Ocijenio je i da Zapad više nije jedinstven kada je riječ o odnosu prema političkom Sarajevu.

„Nećemo da živimo u zemlji koja je protektorat. Ako ne možemo da se dogovorimo da razvijamo zemlju nezavisnu od međunarodnog protektorata, onda je sve ovo besmisleno“, rekao je Dodik.

Dodao je da Republika Srpska, kako je naveo, nema problem sa BiH kakva je uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Govoreći o ruskom predsjedniku, Dodik je rekao da je Putin najmiroljubiviji lider svijeta kojeg je upoznao, te ponovio stav da je Putin bio primoran da pokrene ono što Rusija naziva specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini.

Jedna od važnih tema sastanka bila je ekonomska saradnja, uključujući mogućnost proširenja saradnje sa Vazduhoplovnim zavodom „Orao“ iz Bijeljine i remont motora.

Dodik je rekao da se ruski tim naučnika, koji je bio zadužen da razvije lijek protiv raka, stavio na raspolaganje Republici Srpskoj i da će građani Republike Srpske moći ravnopravno da učestvuju u tim procedurama.

„Razgovarali smo o našoj privrednoj saradnji. Tržište Rusije za naše proizvode je otvoreno, a dobili smo i veće kvote za izvoz voća, povrća i mliječnih proizvoda“, rekao je Dodik.

Kazao je da se Putin interesovao za završetak rusko-srpskog hrama u Banjaluci, te da bi Ruska Federacija trebalo da učestvuje u njegovom unutrašnjem uređenju.

„Tek ćemo u narednom periodu razgovarati o tome i privoditi radove kraju, a Rusi su spremni da na najvišem nivou učestvuju u otvaranju hrama“, rekao je Dodik.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić kazao je da građani Bosne i Hercegovine nisu svjesni koliku korist mogu imati od sastanka delegacije Republike Srpske sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.

„Građani Bosne i Hercegovine nisu svjesni kakvu korist će svi imati od ovog sastanka“, rekao je Minić, dodajući da je ova posjeta bila jedna od najproduktivnijih posjeta Rusiji.

„Posjeta Ruskoj federaciji je bila jedna od najproduktivnijih posjeta u vidu svih tematika. Sastanak sa Putinm je bilo sve bilo osim formalnog sastanka. Ono uvažavanje institucija Republike Srpske koje se moglo vidjeti, koje smo doživjeli u Ruskoj Federaciji je sigurno nešto što bi imponovalo bilo kom građaninu Srpske“, rekao je Minić.

Kako je rekao, razgovor u Akademiji nauka i umjetnosti bio je prenos takvih novih izuma, kada je u pitanju medicina i druge nauke, transfer tehnologija.

„Bio je to razgovor koji pokazuje da smo mi uistinu partner koga Ruska Federacija doživljava na jednom nivou koji, biću iskren, nismo ni mi svjesni da li uopšte zaslužujemo. Pokazuje da u ovom trenutku odlazak na jedno od dva ili tri mjesta na zemaljskoj kugli koja odlučuju o budućnosti na svjetskom nivou, sigurno može biti od jedne velike koristi“, rekao je Minić, piše Nezavisne.