Kategorija: Vijesti

Darko Mladić očekuje u petak, 1. maja, do kraja dana brzu odluku o zahtjevu za puštanje na liječenje u Srbiju generala Ratka Mladića, nakon što je predsjednik Mehanizma zatražila dodatno stručno mišljenje o postojanju humanitarnih razloga za puštanje iz zdravstvenih razloga.

– Dala je kratak rok za vještačenje. To nije neko pretjerano odugovlačenje, tako da možemo da sačekamo do petka, samo se nadam da će general do tada da ostane živ – izjavio je Darko Mladić.

On se nada da je to pozitivan korak te podsjetio da su i srpski i haški pritvorski ljekari saglasni da general Mladić umire.

Darko Mladić je naveo da je sekretar tribunala dobio nalog od predsjednika Mehanizma da angažuje nezavisne stručnjake, vjerovatno po nekom njegovom kriterijumu.

– Ti ljudi kao i naši lekari treba da izvrše uvid u dokumentaciju i pogledaju čoveka i daju svoje mišljenje. To sve može u danu da se završi – naveo je Darko Mladić za Srnu.

Pojasnio je da do petka nezavisni ljekari moraju da sastave izvještaj i onda sudija Grasijela Gati Santana odlučuje, ali da ne zna koliko će njoj biti potrebno vremena.

On je naveo da mu je ovaj dokument o nalogu za dodatno mišljenje stručnjaka poznat još od prošlog petka, ali da nije mogao da ga komentariše, jer je bio zatvoren.

Dodao je da je danas tražio da ga pozovu iz Haga da komunicira sa generalom, ali ga nisu pozvali.

Predsjednik Međunarodnog mehanizma za krivične sudove Grasijela Gati Santana naredila je da se najkasnije do petka, 1. maja, sastavi izvještaj sa mišljenjem nezavisnih stručnjaka kojim se procjenjuje trenutno zdravstveno stanje generala Mladića, uključujući relevantne dijagnoze, prognoze i mogućnosti liječenja.

Advokatski tim Ratka Mladića podnio je zahtjev u četvrtak, 23. aprila, u kojem se zahtijeva uslovno puštanje na slobodu na humanitarnim osnovama, s obzirom na njegovo sve lošije zdravstveno stanje.

General Ratko Mladić imao je 10. aprila moždani udar i teško zdravstveno stanje mu se dodatno pogoršalo, jer ima ozbiljne neurološke, kardiovaskularne i nefrološke probleme.

General Mladić se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom zbog teškog zdravstvenog stanja. Mehanizam je više puta odbio zahtjev da bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto potpisali su u Dubrovniku sporazum o izgradnji gasovoda „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“, čime je otvoren put za realizaciju jednog od ključnih energetskih projekata u regionu.

Sporazum je potpisan u prisustvu američkog ministra energetike Chris Wright, nakon što su dokument prethodno odobrili Savjet ministara BiH i Predsjedništvo BiH. Potpisivanje je upriličeno na marginama samita Inicijativa triju mora.

Kako je navedeno, projekat će biti realizovan u potpunosti u skladu s pravilima Evropske unije, posebno Trećim energetskim paketom, koji zabranjuje povlašteni status bilo kojeg učesnika na tržištu gasa i zahtijeva razdvajanje operatera infrastrukture od trgovaca gasom.

To znači da nijedna kompanija, uključujući ranije pominjanu firmu AAFS, neće imati ekskluzivnu ulogu u projektu. Investitori će moći učestvovati pod tržišnim uslovima, ravnopravno s drugim zainteresovanim stranama.

Prema pravilima EU, izgradnja gasovoda podrazumijeva i provođenje tzv. „open season“ procedure, odnosno tržišnog testa u kojem potencijalni korisnici unaprijed rezervišu transportne kapacitete na period od 15 do 20 godina. Tek nakon toga može se donijeti konačna odluka o investiciji.

Sporazumom se definiše zajednička izgradnja gasovoda na pravcu Split – Zagvozd – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, kao i dodatnih krakova prema Mostaru, Livnu, Jajcu, Čapljini i Tuzli. Interkonekcijska tačka određena je na granici dvije države, uz precizne geografske koordinate.

Ugovorne strane obavezale su se da će svaka finansirati i graditi dio gasovoda na svojoj teritoriji, uz usklađivanje tehničkih i administrativnih procedura. Takođe, predviđeno je zaključivanje posebnih sporazuma o minimalnim količinama transporta gasa prije početka radova.

Plenković je poručio da će povezivanje BiH s LNG terminalom na Krku omogućiti diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom. „Time jačamo energetsku sigurnost i neovisnost Hrvatske i BiH, što je posebno važno u izazovnim globalnim okolnostima“, naveo je on.

Projekat ima poseban značaj jer se Bosna i Hercegovina trenutno snabdijeva gasom iz jednog pravca i jednog izvora, dok bi Južna interkonekcija omogućila pristup širem evropskom tržištu i alternativnim dobavljačima, uključujući i ukapljeni prirodni gas koji dolazi preko Hrvatske.

U dokumentu se ističe da je projekat dio šire evropske energetske strategije i da je uključen u planove razvoja gasne infrastrukture, s ciljem tranzicije ka održivijim izvorima energije i smanjenja zavisnosti od jednog snabdjevača.

Sporazum takođe predviđa pojednostavljene procedure u pograničnoj zoni, koordinaciju nadležnih institucija, kao i rješavanje eventualnih sporova putem pregovora i diplomatskih kanala.

Zaključno, realizacija Južne interkonekcije zavisiće od interesa tržišta i spremnosti investitora, ali i od procjene isplativosti projekta, dok će njegova uloga u budućnosti zavisiti od pravca energetske politike Evropske unije i tranzicije ka obnovljivim izvorima energije.

Delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, na čelu sa predsjednikom dr Nenadom Stevandićem, razgovarala je u Strazburu sa Aleksandrom Nikolićem, poslanikom iz Francuske u Evropskom parlamentu.

Nikolić je, zajedno sa Federacijom mladih Srba Evrope, organizator izložbe „Koncentracioni logor Jasenovac: Sjećanje i nasljeđe“, koja je juče otvorena u zgradi Evropskog parlamenta.

Predsjednik Stevandić je nakon sastanka rekao da su Nikoliću zahvalili na razumijevanju, te mu poželjeli sreću njemu i njegovoj političkoj partiji na budućim izborima.

“Razmatrali smo teme poput nelegalnog djelovanja Kristijana Šmita bez odluke Savjeta bezbjednosti UN, podrške evropskim integracijama bez gubitka identiteta, nacionalnog i ustavnog suvereniteta koji ima Republika Srpska, te o boljem pozicioniranju interesa Republike Srpske, ne samo u Evropskom parlamentu, nego i u Francuskoj. Zahvalni smo gospodinu Nikoliću na razumijevanju. Uputili smo poziv da sarađujemo i da on ili delegacija njegove partije posjete Republiku Srpsku“, izjavio je Stevandić.

Otvaranje izložbe u Evropskom parlamentu u Strazburu o logoru smrti Jasenovac, kao i prisustvo delegacije Narodne skupštine Republike Srpske, izazvalo je revolt hrvatskog evroparlamentarca Stephena Nikole Bartulice.

 –Uplitanje koncepta tzv. „srpskog svijeta“ u institucije Evropske unije je skandalozno. Još je skandaloznije da se u Evropskom parlamentu pojavljuje Nenad Stevandić čija je ratna uloga iz 90-ih opterećena ozbiljnim optužbama i brojnim svjedočanstvima o progonu Hrvata i muslimana – objavio je Bartulica na društvenoj mreži Iks.

 On se tu nije zaustavio, nego je nastavio da morališe i da dokazanu fabriku smrti nacističke, marionetske i genocidne NDH naziva „osjetljivom povijesnom temom“. Naime, prema njegovim riječima, to što neko nije pravosnažno osuđen (Stevandić), ne znači da politička i moralna odgovornost ne postoji.

 –Upravo suprotno, takve osobe ne bi smjele biti dio događaja koji se bave osjetljivim povijesnim temama poput Jasenovca – tvrdi Bartulica.

 Međutim, uskoro je uslijedio odgovor vođe srpske delegacije, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenada Stevandića.

 –Poštovani, nikad nisam osumnjičen ni optužen za stvaranje Republike Srpske koja čuva antiustaško nasljeđe. Klevete koje spinujete sam oborio na sudu i dobio nadoknadu. Osporavanjem istine o antinacizmu i ustaštvu izabrali ste stranu. Probajte u Strazburu sa Tompsonovim koncertom! – odgovorio mu je Stevandić.

 Podsjećamo, u Evropskom parlamentu u Strazburu otvorena je izložba pod nazivom „Koncentracioni logor Jasenovac: Sjećanje i nasljeđe“. Organizator je poslanik Evropskog parlamenta iz Francuske Aleksandar Nikolić. Budući da danas počinje sjednica parlamenta, svi evroparlamentarci će još jednom moći da se informišu o užasima koncentracionog logora Jasenovac u kome je počinjen genocid nas Srbima, Jevrejima i Romima. Očigledno je da to i danas mnogima (posebno iz Hrvatske) smeta, pa traže izgovor i skreću temu na Stevandićeve ratne dane, za koje ga ni jedan sud nije ni osumnjičio.

U skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske, 1. i 2. maj, petak i subota, su neradni dani povodom obilježavanja Međunarodnog praznika rada, dok je 9. maj, subota, neradni dan povodom obilježavanja republičkog praznika – Dana pobjede nad fašizmom.

Saopšteno je to iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, odakle su dodali da u dane praznika Republike Srpske ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.

“Istoimenim Zakonom je propisano da će načelnik opštine, odnosno gradonačelnik odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave dužni da rade, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana, u dane praznika Republike i u kom obimu”, dodali su iz resornog ministarstva.

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, posjetio je danas, 27. aprila, Banjaluku, gdje se sastao sa Mihalom Černijem, zamjenikom šefa Kancelarije OHR-a u Banjaluci povodom završetka njegovog mandata.

„Zahvalivši mu na predanom radu, visoki predstavnik je istaknuo nepristrasnu potporu koju je Černi pružao Dejtonskom mirovnom sporazumu i Kancelariji visokog predstavnika, posebno naglašavajući njegov profesionalizam, nepokolebljivu posvećenost i promišljen angažman s partnerima širom Republike Srpske“, stoji u saopštenju OHR-a.

“Bilo je pravo zadovoljstvo surađivati s Vama. Vaš doprinos na terenu, posebno u izazovnim trenucima, zaista sam jako cijenio“, rekao je Šmit.

Šmit je Černiju poželio puno uspjeha u daljem životu i radu, navode iz OHR-a.

Podsjećamo, Šmit je danas viđen u jednom od kafića na obali Vrbasa.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić izjavio je da izložba „Koncentracioni logor Jasenovac: Sjećanje i nasljeđe”, otvorena u Evropskom parlamentu u Strazburu, predstavlja istorijsku priliku da istina o zločinima Nezavisne Države Hrvatske prvi put bude iznesena pred evropske institucije, saopšteno je iz Narodne skupštine RS.

„Mi Srbi smo dugo čekali priliku da ta istina pređe naše granice, da ne kukamo međusobno, nego da sa mjesta odakle se mnogo bolje vidi Hrvatska i Balkan, ukinemo taj istorijski revizionizam”, rekao je Stevandić.

Predsjednik Skupštine naglasio je da srpske žrtve ne mogu ostati neopojane i bez pijeteta, te da izložba treba da doprinese ukidanju istorijskog revizionizma kao političkog pravca na Balkanu, posebno u Hrvatskoj.

„Ovim ne pokazujemo mržnju prema bilo kom narodu, ali pokazujemo da se ne mogu uvoditi dvostruki standardi — da ovdje glumite Evropljanina, a onda slavite naciste ili ustaše”, izjavio je Stevandić.

Istakao je da je izložbu zajednički pripremili arhivi Republike Srpske i Vojvodine, te da će biti dostupna svim evroparlamentarcima tokom trodnevne sjednice Evropskog parlamenta.

U delegaciji Narodne skupštine su narodni poslanici Mladen Ilić, Aleksandar Trninić i Maja Dragojević-Stojić, a otvaranju je prisustvovao i poslanik u Skupštini Crne Gore Dejan Đurović.

Zdravstveno stanje generala Ratka Mladića i dalje je veoma teško. Porodica čeka odgovor Mehanizma za krivične sudove u Hagu na zahtjev za njegovo hitno puštanje na liječenje u Srbiju.

Generalov sin Darko Mladić, prenosi RTRS, ne očekuje odgovor do kraja ove sedmice, ali se nada da će Tribunal poštovati pravila koje je ljetos uspostavio i da će njegov otac do tad da izdrži.

“Јa sam se danas čuo kratko, nekoliko minuta sa ocem, on je i dalje istog stanja, jedva priča. Taj razgovor nije mogao ni da traje nešto puno zato što on ne može da govori, nemamo još ništa povratno i mislim da ni nećemo imati verovatno do kraja ove nedjelje što se tiče Suda i onoga o čemu će oni da odlučuju, tako da u ovom trenutku sve je isto još uvek. Meni je najspornija u svemu tome činjenica da Sud mora da se uvjeri da neko osuđen umire da bi ga pustio, i da to tako eksplicitno kaže, ja mislim da je to uskraćivanje prava na liječenje i na neki način smrtna kazna, tako da ako u ovom slučaju sada moj otac ne bude hitno pušten – on vjerovatno već i neće moći da bude izliječen”, rekao je Darko Mladić, sin generala Ratka Mladića.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, u okviru radne posjete Strazburu, razgovarao je sa poslanikom Evropskog parlamenta sa Kipra Geadisom Geadijem.

Predsjednik Stevandić je rekao da su utvrđeni zajednički stavovi i podudarnost politika u zaštiti suverenizma.

“Imamo identične stavove o nepriznavanju Kosova, kao i u suverenističkoj politici i zaštiti pravoslavnog identiteta, nasljeđa i kulturnog okvira. To ne smije da bude žrtvovano u evropskim integracijama i budućnosti ovog regiona”, poručio je Stevandić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić sastao se u Strazburu sa Gregorom Papnikom, direktorom Evropskog centra za pravo i pravdu, saopšteno je iz Narodne skupštine RS.

Stevandić je istakao da je razgovarano o zaštiti tradicionalnih demokratskih i porodičnih vrijednosti Republike Srpske, te da je dogovorena dalja saradnja pred evropskim pravnim institucijama.

„Dogovorili smo dalju saradnju i pomoć pred evropskim pravnim institucijama, ne samo Evropskim sudom za ljudska prava, nego i pojedinačnih zemalja, na polju toga da mi zaštitimo svoj način života, svoju tradiciju i da se zaštitimo od nedemokratskih odluka, od sultanskog načina upravljanja u BiH, pogotovo od onoga što radi Kristijan Šmit”, rekao je Stevandić.

Predsjednik Skupštine zahvalio je Papniku na dosadašnjem angažmanu u zaštiti subjektiviteta i imovine Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, naglasivši da je direktor Centra spreman da pruži pomoć i pred institucijama u BiH.

„Znamo da pokušavaju da otmu zemlju crkvama”, zaključio je Stevandić, dodajući da suverenistička politika zasnovana na evropskim tradicionalnim vrijednostima i hrišćanskom nasljeđu predstavlja osnovu buduće saradnje.

Na sastanku je učestvovao i prof. dr Dragan Dakić, savjetnik predsjednika za međunarodno pravo.