Kategorija: Vijesti

S obzirom na sveprisutne klimatske ekstreme, neophodno je poboljšati ili bar zadržati klimatske uslove kakvi su trenutno, a da bi se to ostvarilo, treba intenzivno raditi na očuvanju prirode i zaštite životne sredine, poručuju sagovornici “Nezavisnih” povodom 22. aprila, Dana planete Zemlje.

Ove godine se Dan planete Zemlje obilježava pod sloganom “Naša moć, naša Planeta”, a fokus je na obnovljivim izvorima energije i borbi protiv klimatskih promjena.

Građani u fokusu energetske tranzicije

“U središtu je borba zajednice za ubrzavanje tranzicije na obnovljive izvore energije, ali kako je bitno u tome imati i potrebe ljudi i zajednica, važno je istaći da energija treba pripadati građanima i zajednicama, tj. oni trebaju biti u fokusu promjena, a ne krupni kapital i komercijalna proizvodnja energije, kao što je to često slučaj”, poručuje za “Nezavisne novine” Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

On ističe da građani imaju moć, te da se samo trebaju udružiti i braniti prostor u kojem živimo, ali da isto tako “trebamo tražiti promjene koje su nama direktno važne, a ne da budemo posrednici”.

“Na primjer, da mi proizvodimo energiju i koristimo je za svoje potrebe, a ne da koristimo stalno koncepte i kupujemo od posrednika”, dodaje on.

Posljedice klimatskih ekstrema

Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu ukazuje na klimatske ekstreme, te pojašnjava da izuzetno visoke temperature i veoma obilne padavine uzrokuju mnoge štete.

“Pritom, to nije voda koja se dugo zadržava i koja je iskoristiva, tako da su klimatske promjene itekako prisutne”, kaže Ivanićeva za “Nezavisne”.

Ona naglašava, u kontekstu očuvanja trenutnog stanja, da je veoma bitno da svako stablo, rijeka i potočić ostanu u izvornom stanju.

“Moramo paziti na koji način koristimo naše prirodne resurse te razmišljati i o budućim generacijama. Svjesni smo činjenice da je u BiH izražen pritisak na prirodna dobra, neplanski se grade hidroelektrane, rudna bogatstva se nemilice iskorištavaju, te se šuma siječe bez plana. Mislim da sve ovo neće ići na dobro”, naglašava ona.

Potreba za revizijom projekata

Njen prijedlog je da se, za početak, uzmu i revidiraju dosadašnji planovi i projekti.

“Treba vidjeti šta je od toga bilo korisno, odnosno ko je imao koristi od projekata obnovljivih izvora energije koji se grade, a tu najviše mislim na hidroelektrane. S tim u vezi, da bismo sačuvali rijeke zdrave i pitke, potrebno je pod hitno zaustaviti gradnju hidroelektrana”, ističe Ivanićeva.

Napominje da je svjesna da je energija potrebna, ali smatra da bi se građani trebali bazirati na neke druge izvore energije, kao što je solarna, no, ne na bilo koji način, već dati mogućnost građanima da budu proizvođači vlastite energije.

“To je kroz neke zakonske regulative moguće, međutim, izostaje sistemska podrška. Građani još uvijek nemaju sve informacije kako da postanu proizvođači vlastite energije iz solarnih panela i koje sve benefite mogu da ostvare. Recimo, u drugim zemljama su sveprisutni podsticaji koje daje država ili lokalna zajednica, i to je podhitno potrebno i kod nas”, pojašnjava ona.

Obilježavanje Dana planete Zemlje u BiH

Danas, u 12 časova, u zaštićenom području “Univerzitetski grad” u Banjaluci, odnosno u botaničkoj bašti, obilježiće se Dan planete Zemlje.

Tom prilikom će, između ostalih, i Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, posaditi sadnice žute bukve sa ciljem unapređenja životne sredine, očuvanja prirodnih resursa i povećanja zelenih površina.

Prethodnih dana je širom BiH počelo obilježavanja ovog dana, pa je, između ostalog, i u Bihaću u okviru inicijative “Blokiraj mržnju.Podijeli ljubav” sprovedena akcija čišćenja Gradske otoke, Vejzovca i Ceravaca.

Sastanak sa delegacijom Rusije koju predvodi zamjenik ministra inostranih poslova Aleksandar Gruško. Srpska nastavlja da njeguje bratske odnose sa Rusijom, što našom upornošću dobija sve više razmumijevanja u svijetu jer nije usmjereno protiv bilo koga, napisao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Srpske u objavi na Iksu.

Састанак са делегацијом Русије коју предводи замјеник министра иностраних послова Александар Грушко.Српска наставља да његује братске односе са Русијом, што нашом упорношћу добија све више размумијевања у свијету јер није усмјерено против било кога. Тежи, али једини исправан пут. pic.twitter.com/bonFbIs9o7

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) April 21, 2026

– Teži, ali jedini ispravan put – naveo je Stevandić.

Podsjećamo, delegacije Republike Srpske i Ruske Federacije održale su sastanak u Vladi, a potom i posjetili Hram Preobraženja Gospodnjeg u Banjaluci.

U toku je forum o trenutnom geopolitičkom dešavanju u Evropi koji se održava u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH mora da bude uklonjena, rekao je Aleksandar Gruško zamjenik ministra inostranih poslova nakon sastanka zvaničnika Republike Srpske i visoke delegacije Ruske Federacije.

Postavljanje njemačkog predstavnika Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH značajno je pogoršalo višegodišnje stabilizacijske napore u BiH.

– Dokazali su da zapadni eksperimenti sa spoljnim upravljanjem ne vode ničemu dobrom – kazao je Gruško.

Izjavili smo, kaže Gruško, da je nedopustivo miješanje u unutrašnje stvari BiH.

Dodaje da će Rusija nastaviti podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu koji se bori z aočuvanje svojih načela.

Za našu delegaciju bila je ogromna čast, kaže Gruško, biti primljen od strane rukovodstva Srpske i da nastavimo naš dijalog kao i do sada.

– Saglasan sam sa ocjenama predsjednika Republike Srpske u vezi sa bilateralnim odnosima između Republike Srpske i Ruske Federacije. One se oslanjaju na temelj uzajamne podrške i saradnje – rekao je Gruško.

Podsjetimo, u delegaciji Republike Srpske bili su predsjednik Srpske Siniša Karan, predsjednik Vlade Srpske Savo Minić, predsjednik NSRS Nenad Stevandić i lider SNSD-a Milorad Dodik.

U delegaciji Rusije, pored Gruška, bili s i direktor Drugog evropskog departmenta Ministarstva inostranih poslova Јurij Pilipson i izvršni direktor Fondacije podrške hrišćanske kulture i naslijeđa Јegor Skopenko.

Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja

Republika Srpska je posvećena miru, dijalogu i saradnji i zahvalna je Ruskoj Federaciji na principijelnoj podršci Dejtonskom mirovnom sporazumu, poručeno je nakon sastanka sa ruskom delegacijom, objavio je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić na društvenoj mreži Iks.

Предсједник Владе Републике Српске Саво Минић, заједно са највишим званичницима Српске, састао се данас у Бањалуци са делегацијом Руске Федерације, коју је предводио замјеник министра иностраних послова Александар Грушко.
Република Српска је посвећена миру, дијалогу и сарадњи и… pic.twitter.com/Apr8K0bNoq

— Влада Републике Српске (@Vlada_Srpske) April 21, 2026

Minić se danas, zajedno sa najvišim zvaničnicima Srpske, sastao u Banjaluci sa delegacijom Ruske Federacije, koju je predvodio zamjenik ministra inostranih poslova Aleksandar Gruško.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je danas da Republika Srpska neće dati saglasnost za uvođenje bilo kakvih sankcija Rusiji i da nema namjeru da bude član NATO, jer vodi politiku vojne neutralnosti.

Dodik je nakon sastanka delegacije Republike Srpske i delegacije Rusije, koju je predvodio zamjenik ministra inostranih poslova Aleksandar Gruško, rekao da se sa Rusijom održava dijalog na najvišem nivou i da je Srpska zahvalna što je Ruska Federacija uvijek na strani Dejtonskog sporazuma.

– Stavovi Ruske Federacije nisu navijački, već principijelni, na pozicijama podrške međunarodnom pravu – istakao je Dodik.

On je naveo da Republika Srpska razumije da su napori Rusije u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini opravdani.

Dodik je rekao da je na sastnaku razgovarano i o pitanju imovine, ponovivši da je to pitanje riješeno Ustavom BiH.

On je istakao da je razgovor sa predstavnicima Ruske Federacije uvijek ugodan, zato što je to, kaže, uvijek razgovor, a ne nametanje.

– Rusija nikada nije nikoga ohrabrila, pa ni nas, da vršimo opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma – rekao je Dodik.

Podsjetimo, u delegaciji Republike Srpske bili su predsjednik Srpske Siniša Karan, predsjednik Vlade Srpske Savo Minić, predsjednik NSRS Nenad Stevandić i lider SNSD-a Milorad Dodik.

U delegaciji Rusije, pored Gruška, bili su i direktor Drugog evropskog departmenta Ministarstva inostranih poslova Јurij Pilipson i izvršni direktor Fondacije podrške hrišćanske kulture i naslijeđa Јegor Skopenko.

Zahvalnost cijeloj Ruskoj Federaciji što je čvrst garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer kada se štiti Dejton, štiti se i Republika Srpska, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

Prije toga održan je sastanak zvaničnika Republike Srpske i visoke delegacije Ruske Federacije predvođene zamjenikom ministra inostranih poslova Aleksandrom Gruškom.

– Velika je čast za našu Republiku što smo imali čast da ugostmo visoku delegaciju Ruske Federacije. I sam sastanak koji je bio, trajao je duplo duže od predviđenog, što samo pokazuje da imamo odličnu saradnju – naglasio je Karan.

On dodaje da nisu samo diplomatski odnosi koji povezuju ruski i srpski narod, već mnogo toga, velika istorija, antifašistička borba, zajednička kultura, životne vrijednosti i sve ono što spaja dva naroda.

– Srpska je posvećena miru, dijalogu i saradnji i to što cijenite naš stav, nama daje za pravo da istrajemo. Srpska je posvećena svima onima koji poštuju našu usatvnu poziciju i naš narod, a tu svakako Ruska Federacija prednjači – dodao je Karan.

Karan se dotakao i međunarodnog prava u današnjem svjetlu velikih sukoba i njegovom refleksijom na sve.

– Da li uopšte danas postoji međunarodno pravo? Ono se urušava već dugi niz godina. Definitvno rušenje međunarodnog prava započeto je razbijanjem Јugoslavije, potom priznavanje samoproglašenog Kosova. Veliki je raskorak i dan danas – istakao je Karan.

Nakon što je Kancelarija za žalbe BiH odbila žalbu Planet Softa na odluku CIK-a BiH da posao nabavke izbornih tehnologija povjeri firmi Smartmatik čija je ponuda 17 miliona KM skuplja, kompanija Planet Soft održala je konferenciju za novinare i pozvala Tužilaštvo i SIPA da reaguju i izuzmu tendersku dokumentaciju, jer Smartmatik ne ispunjava uslove tendera.

– Od prvog trenutka znalo se da je tender za njih pod pokroviteljstvom ilegalnog Kristijana Šmita – rekao je vlasnik Planet Softa Vedran Јarić.

Јarić je istakao da je Smartmatik za prvi tender zatražio povećanje budžeta.

– Planet Soft se ipak pojavio sa velikim konzorcijumom na tenderu i dao najozbiljniju i najpovoljniju ponudu – kaže Јarić.

Podsjetio je da je CIK formirao komisiju od 11 članova koja je trebala ocijeniti ponude.

– Prva komisija je rekla da je najpovoljnija ponuda Planet softa. Devet članova od 11 glasalo je za. Nakon toga CIK traži dodatna pitanja i vraćaju odluku komisiji, a komisija donosi opet u korist Planet softa, sedam za, četiri protiv. CIK onda kaže da je neprirodno niska cijena, nakon čega su vratili komisiji ponovo. Treću odluku sa šest naprema pet, opet u korist Planet softa i ne prihvataju ni tu odluku, već je donose u korist Smartmatika – istakao je Јarić.

Јarić je imao ponudu da se povuče, gdje mu je nuđeno dva miliona KM, koju je odbio.

– Nakon toga su počeli pritisci OHR-a. Iza svega stoji Šmit – naveo je Јarić.

Istakao je da ni vlast, ni opozicija u Srpskoj ne smiju da prihvate da Smartmatik radi ovaj posao.

– Smartmatik je pod sankcijama nove američke administracije. I osuđeni su za kriminal u SAD – istakao je Јarić.

Član Uprave “Planet softa” Aleksandar Milinković kaže da je ovo prvi put u istoriji javnih nabavki da je posao dobila firma koja nije predala ponudu.

– Nestručnost CIK-a koji je
korigovao tender za 8 miliona u toku otvorenog postupka. Ponuđač je samostalno bio Smartmatik d.o.o. Sarajevo, a posao je dobila grupa ponuđača, tj. konzorcijum. CIK nije uvrstio obrazloženje za neprirodno nisku cijenu u zapisnik o izboru ponuđača. Nisu naveli ni da su tražili obrazloženje – kaže Milinković.

Smartmatik nije u PDV sistemu, te će BiH morati platiti još 13 miliona KM PDV-a, kaže Milinković.

– Smartmatik je digao cijene da bi mogao podmirivati sve zainteresovane u procesu. Smartmatik je mejlom dostavio 220 stranica dopune ponude. Ako Kancelarija za razmatranje žalbi ovo dozvoli, imamo Divlji zapad u nabavkama – rekao je Milinković.

Situacija je jako loša. On je na samrti, rekao je Darko Mladić, sin generala Ratka Mladića o njegovom zdravstvenom stanju.

– Situacija je jako loša. On je na samrti, to je već i njihova doktorka na neki način potvrdila. Ne eksplicitno, jer oni neće da se izjašnjavaju, ograđuju se, ali jasno je svima da on umire tamo i u tom smislu on je ispunio kriterijum koji je sudija tražila ljetos da bi ga pustila, da on mora da bude na samrti – rekao je Mladić za ATV.

On kaže da će generala sutra pregledati srpski ljekari, a da će Ratkova supruga u Hag doći u četvrtak.

– Јuče sam bio dva sata. On nije više mogao da izdrži. Danas su mi dali sat vremena zbog ostalih obaveza koje ima oko liječenja. Sutra će ljekari iz Beograda da dođu da ga pregledaju, ja ću poslije njih u posjetu, a u četvrtak i petak će biti moja majka, pošto im je 60. godišnjica braka u petak – rekao je Darko Mladić.

Dodao je da će naši ljekari da kažu šta je taj tretman.

– Nakon što mi je juče rečeno da on ne može ni da jede, ni da pije vodu kako treba, na moje pitanje zašto nema infuziju, nisam dobio jasan odgovor. Nadam se da će to ljekari da odgovre. Nama je u ovom trenutku cilj da ga puste, jer ako ne možemo da ga spasimo, bar da mu malo produžimo život, a vidjećemo šta će sudija odlučuiti. Mi ćemo nakon ljekara podnijeti formalni zahtjev, jer nismo htjeli bez ekspertize da podnosimo zahtjev, ali i na osnovu ovoga što smo dobili iz Haga, vidi se da je u terminalnoj fazi – rekao je Mladić, prenosi ATV.

Na adrese više škola na području Tuzlanskog kantona jutros, 21. aprila, stigle su dojave da su postavljene eksplozivne naprave.

Kako je saopštila Uprava policije MUP TK-a, u jutarnjim satima zaprimili su e-mail u kojem se navodi da su stigle dojave da su postavljene eksplozivne naprave na adrese više škola u TK.

“Policijski službenici nadležnih policijskih uprava/stanica, kao i policijski službenici Sektora kriminalističke policije Uprave policije MUP TK, poduzimaju mjere iz svoje nadležnosti s ciljem provjere navoda i osiguranja objekata. Poduzimaju se intenzivne mjere na rasvjetljavanju događaja i identifikaciji pošiljaoca predmetnog e-maila”, navodi se u saopštenju.

Sve škole u TK će biti evakuisane radi vršenja protivdiverzionog pregleda.

Dojave juče stigle u HNK

Policijske uprave Mostar, Konjic i Čapljina juče, 20. aprila, zaprimile su više prijava o navodno postavljenim eksplozivnim napravama u osnovnim i srednjim školama te drugim ustanovama na području Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Odmah po zaprimanju prijava, policijski službenici preduzeli su sve potrebne mjere i radnje iz svoje nadležnosti s ciljem obezbjeđenja bezbjednosti učenika, nastavnog osoblja i građana.

U skladu sa bezbjednosnim protokolima izvršena je evakuacija objekata, a na teren su upućeni policijski službenici koji su obezbijedili mjesta događaja.

Korišteni i službeni psi

Izvršeni su protiveksplozijski pregledi uz korištenje službenih pasa, kojom prilikom je obavljen detaljan pregled prostorija i okoline školskih objekata.

Nisu pronađene eksplozivne naprave te je utvrđeno da se radi o lažnim dojavama, ali pregledi nisu bili završeni na svim lokacijama.

Iz policije su podsjetili da su lažne dojave o postavljenim eksplozivnim napravama krivično djelo koje za posljedicu ima angažovanje velikog broja hitnih službi, izazivanje uznemirenosti javnosti te ometanje redovnog odvijanja nastavnog procesa.

Protiv izvršilaca ovakvih djela preduzimaju se zakonom propisane mjere i radnje.

Kakve su kazne?

Važeći zakonski okvir u Bosni i Hercegovini ove radnje prepoznaje kao krivična djela, najčešće kroz lažno prijavljivanje i ugrožavanje bezbjednosti, za što su predviđene novčane kazne i kazne zatvora.

U težim slučajevima kazne mogu biti i višegodišnje, dok se prema maloljetnim izvršiocima primjenjuju odgojne mjere, pri čemu ni izricanje kazne zatvora nije isključeno.

Policija nastavlja kontinuirano pratiti bezbjednosnu situaciju te će i dalje odlučno reagovati na sve oblike ugrožavanja bezbjednosti, s posebnim naglaskom na zaštitu djece i mladih.

BiH i Hrvatska pregovaraju o graničnim prelazima s ciljem zaključivanja novog međudržavnog sporazuma na tom polju, a nadležni vjeruju da bi na određenim lokacijama moglo doći do promjene režima rada te samih naziva.

Pregovori nakon godina otvorenih pitanja

Granični prelazi između BiH i Hrvatske u fokusu su još od 2013. kada je ta država postala punopravni član EU. Novo svjetlo na ovo polje bačeno je zbog problema u vezi sa zvaničnim puštanjem u funkciju novoizgrađenog mosta i prelaza kod Gradiške, usljed opstrukcija člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH iz reda bošnjačkog naroda.

Uz to, otvoreno je i pitanje kategorizacija prelaza Svilaj za koji je nedavno potvrđeno, a na insistiranje Srpskog građanskog udruženja “Posavina” iz Odžaka, na čijoj teritoriji se nalazi, da u aktima nema prelaza tog imena te da isti i ne može da nosi to ime jer je riječ o naselju u Hrvatskoj.

Problema sa prelazom godinama imaju i u Novom Gradu, a za “Glas Srpske” je potvrđeno da je od kraja 2025. do danas održano nekoliko sastanaka s ciljem zaključivanja novog ugovora.

Šta donosi novi sporazum

Aktivnosti nadležnih su, naime, popisane u izvještaju o realizaciji Akcionog plana sprovođenja strategije integrisanog upravljanja granicom u BiH za 2025. iza kojeg stoji Ministarstvo bezbjednosti BiH.

U dijelu koji se tiče međunarodne saradnje, nadležni tvrde da su načinjeni značajni iskoraci. Održano je, kako piše, nekoliko bitnih sastanaka sa delegacijama susjednih država, a na spisku je i sastanka s početka decembra 2025. u Zagrebu o usaglašavanju teksta novog ugovora o prelazima između BiH i Hrvatske na kome je potvrđeno da su obje strane spremne na pojedinim prelazima uspostaviti dodatne, asimetrične, inspekcijske službe sa svake strane što treba odrediti i u ugovoru.

Da su određeni pregovori u toku potvrđeno je u Ministarstvu bezbjednosti BiH.

Predsjedništvo BiH donijelo je, naveli su odgovorima na pitanja “Glasa“, u julu 2022. godine Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima.

Dio pregovaračkog procesa čine predstavnici svih nadležnih graničnih službi u BiH, a resor bezbjednosti je pokrenuo aktivnosti na izradi novog ugovora o graničnim prelazima.

– Prvi sastanak pregovaračkih delegacija BiH i Hrvatske o usaglašavanju novog ugovora o graničnim prelazima održan je u decembru 2025. godine. Prije samog sastanka obje delegacije su diplomatskim putem razmijenile prijedloge teksta novog ugovora. Predložene novine odnose se na povećanje broja graničnih prelaza najviše kategorije i na određen broj predloženih prekategorizacija graničnih prelaza iz niže u više kategorije – kazali su u Ministarstvu, dodajući da je drugi sastanak pregovaračkih delegacija održan u Sarajevu 10. februara ove godine.

Promjene naziva i kategorija

Zaključivanjem novog ugovora između BiH i Hrvatske, tvrde, biće osigurani uslovi za lakši prelazak granice, odnosno uspostavljanje jednostavnog i efikasnog sistema kontrole prelaska u skladu sa zakonodavstvom i standardima EU u dijelu koji se odnosi na prelaze i kontrolu prelaska državne granice.

– Takođe, definisaće se kategorije novoizgrađenih prelaza u Svilaju i Gradiški, kao i promjena kategorije i naziva drugih graničnih prelaza između BiH i Hrvatske – zaključili su u nadležnom Ministarstvu.

Novo svjetlo na priču o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske bacili su i problemi sa kojima su susreću profesionalni vozači.

Noviteti kod Srpca

Savjet ministara je zadužio Ministarstvo komunikacija i transporta BiH da razmotri inicijativu o izgradnji mosta preko Save između Srpca u Republici Srpskoj i Davora u Hrvatskoj i uspostavljanju graničnog prelaza, kako bi bio olakšan prelaz za ljude i robu.

Inicijativu za to podnio je nedavno poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković.