Kategorija: Vijesti

Porparol Еlektrokrajine Predrag Klincov u gostovanju u ATV Jutru poručio je da nakon požara nema posljedica za korisnike i da je sva dokumentacija sačuvana.

“Sva dokumentacija je u glavnom dijelu zgrade koji je ostao čitav. Brzom intervencijom vatrogasaca, ali i naših radnika, spriječeno je da se požar ne proširi. Rad Еlektrokrajine će se nesmetano nastaviti. Svi važni i vitalni podaci za poslovni proces, nalaze se u server sali koja je u glavnom dijelu zgrade i nije bio ugrožen”, poručio je Klincov.

On je istakao da se čeka završetak uviđaja kako bi se sve vratilo u normalu.

Nadležne bezbjednosne institucije i dalje provjeravaju sve informacije o boravku Kristijana Šmita i njegove pratnje u BiH, rečeno je “Glasu Srpske” u Ministarstvu bezbjednosti.
Naglasili su da će, čim budu završene sve provjere, javnost obavijestiti o svemu što su nadležne institucije utvrdile. Naime, ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić krajem septembra izjavio je kako očekuje da najkasnije u roku od deset dana dobije sve relevantne informacije od nadležnih policijskih i drugih organa o boravku Šmita i njegove pratnje u BiH.

“S obzirom na to da Šmit nema adekvatnu rezoluciju Savjeta bezbjednosti o imenovanju za visokog predstavnika, diskutabilan je legitimitet njegovog boravka u BiH”, naveo je tada Nešić.

On je od Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Službe za poslove sa strancima BiH zatražio izvještaj i o tome po kom osnovu pratnja Šmita nosi oružje u BiH, a radi se o stranim državljanima.

“Nakon izvještaja svih relevantnih institucija očekujem da će se u priču uključiti i Tužilaštvo BiH, kako bi se potpuno razjasnilo ima li Kristijan Šmit legitimitet i legalitet za boravak u BiH i da li njegova pratnja ima zakonsko uporište za posjedovanje oružja na prostoru BiH”, poručio je Nešić.

Banjalučka hitna pomoć zbrinula je osam lica koja su se nagutala dima usljed požara koji je izbio u zgradi Elektrokrajine, uz koju su smješteni i ostali poslovni objekti i hotel Bosna, rečeno je za RTRS u Domu zdravlja Banjaluka.

• Primili smo osam lica koji su se nagutali dima. U toku je opservacija pacijenata – rekao je Bojan Vujičić, portparol Doma zdrvalja Banjaluka.

Kako navodi Hitna pomoć prevezla je šest osoba, dok su dvoje pomoć zatražile same.

Požar je najvjerovatnije izbio na prvom spratu objekta Elektrokrajine, rečeno je ranije iz ovog preduzeća.

Sumnja se da se požar proširio i na dio hotela Bosna u centru Banjaluke koji je nalazi uz zgradu Elektrokrajine.

Požar koji je izbio u zgradi Elektrokrajine, kako je vidljivo sa lica mjesta, stavljen je pod kontrolu i manjeg je itenziteta.

Vatrogasci još gase dio između hotela Bosna i zgrade Elektokrajine.

Plamen više nije vidljiv i samo dim kulja između dvije zgrade, ali i on je manji nego ranije.

Tijela nadležna za pitanja granice u Srbiji i Hrvatskoj ignorišu pozive iz Bosne i Hercegovine da se ponovo otvore pitanja o graničnim linijama između ove tri zemlje, a kako stvari sada stoje, ni u budućnosti ne treba očekivati pomak u vezi s ovim pitanjem.

Iz Izvještaja o radu Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine može se zaključiti da višedecenijski problemi u vezi s pitanjem granice i dalje stoje, odnosno da se trenutno, kada je riječ o graničnim linijama sa Srbijom i Hrvatskom, ne radi ništa.

“Poslali smo dopis i prema Beogradu i prema Zagrebu sa željom za nastavak razgovora o rješavanju graničnih pitanja, međutim nismo dobili nikakav odgovor ni od Zagreba ni od Beograda. Posljednji razgovori sa Hrvatskom vođeni su tamo negdje 2010. ili 2012. godine, a isto tako je i sa Srbijom”, rekao je Željko Obradović, član Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine.

On kaže da trenutno, jedino sa Crnom Gorom postoje neke aktivnosti u vezi sa granicom te da se radi na pripremama za obilježavanje granične linije.

Kada je riječ o Srbiji i Hrvatskoj, Obradović kaže da su još ranije sa Srbijom potpisali protokol o tromeđnoj tački između Srbije, BiH i Crne Gore te da se radi na pripremama da isti protokol bude potpisan između Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Podsjećanja radi, Ugovor o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore potpisan je u Beču u avgustu 2015. godine, a Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ga je ratifikovalo u januaru 2016. godine.

“Očekujemo odgovore na naša pisma koja smo poslali na adrese Republike Srbije i Republike Hrvatske, a u vezi s nastavkom aktivnosti na rješavanju graničnih pitanja”, navedeno je u izvještaju Državne komisije za granicu koji bi uskoro trebalo da razmotri i Savjet ministara BiH.

Kada je riječ o samoj granici, problemi sa Hrvatskom i Srbijom su višedecenijski i što se tiče susjednih zemalja, BiH je jedino granicu riješila sa Crnom Gorom. Konkretno, sa Srbijom je problem u četiri tačke i to hidroelektrane Zvornik i Bajna bašta, a sporno je i deset kilometara pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH i opštine Priboj i Rudo.

Posljednja aktivnost u vezi sa rješavanjem ovog problema bila je ta da su se članovi Državne komisije BiH posvađali između sebe s obzirom na to da je ispred bh. komisije prema Srbiji u septembru prošle godine otišao Protokol o okvirnim kriterijumima za granicu između BiH i Srbije koji nije bio usaglašen, već su ga članovi Komisije iz FBiH uputili samoinicijativno, bez saglasnosti Komisije.

Što se tiče granice sa Hrvatskom, tu je situacija daleko komplikovanija i od ukupno 1.001 kilometra granice sporne su dvije tačke i to granica na moru kod Neuma i na dijelu od Novog Grada do Kozarske Dubice, gdje državna granica više od 15 puta prelazi sa jedne na drugu obalu rijeke Une.

BiH je sa Hrvatskom još ranije zaključila Ugovor o granici, međutim on nikada nije ratifikovan, a kako stvari sada stoje, neće ni biti.

Još ranije, iz Državne komisije za granicu apelovali su na Hrvatsku da se to pitanje riješi, ali Hrvatska nije pokazala volju za to, što i ne čudi, s obzirom na to da od zemalja bivše Jugoslavije, jedino Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju riješeno pitanje granice, dok će ostali manje-više, prema nezvaničnim informacijama, morati na arbitražu.

Udruženje porodica sa četvoro i više djece “Četiri plus” organizuje “Porodičnu šetnju” u Banjaluci.

Polazak je, simbolično u 11.55 časova ispred zgrade Vlade Republike Srpske, a cilj tvrđava “Kastel”.

Cilj šetnje je promocije važnosti porodice.

Građani Republike Srpske, kao i FBiH, uskoro neće morati u banke donositi papirne CIPS potvrde, rekao je “Glasu Srpske” direktor Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDЕЕA) BiH Almir Badnjević.

Naglasio je da su čelnici IDDЕЕA i Agencije za bankarstvo RS već održali jedan sastanak na kojom su predstavnici republičke Agencije izrazili spremnost za realizaciju projekta razmjene podataka putem elektronske forme.

• Vjerujem da veoma brzo svi građani u BiH više neće morati da traže da im čudu štampane CIPS potvrde, jer će sve informacije i podaci biti dostupni bankama putem odgovarajućeg linka. IDDЕЕA je već kao FBiH omogućila pristup tim podacima, a isto će biti urađeno i za Agenciju za bankarstvo RS – kazao je Badnjević.

Naglasio je da će papirne potvrde sigurno postati dio prošlosti te da se sve aktivnosti ka tome cilju sinhronizovano sprovode u FBiH i Srpskoj.

• Predstavnici entitetskih agencija za bankarstvo zajedno se dogovaraju o aktivnostima po pitanju realizacije projekta digitalizacije i razmjene podataka putem elektronske forme sa IDDЕЕA. Banke će samo putem odgovarajućeg linka trebati da provjere da li njihov klijent ima potvrdu ili nema. Na taj način utvrdiće da li je on regularan ili nije – naglasio je Badnjević, koji se nada da će sve te aktivnosti biti završene do polovine iduće godine.

Na pitanje koje obaveze treba da ispuni Agencija za bankarstvo Republike Srpske kako građani Srpske više ne bi bankama trebalo da dostavljaju štampane potvrde o prebivalištu, Badnjević pojašnjava da oni kao regulator za bankarski sektor Srpske treba da unaprijede svoje softversko rješenje.

• IDDЕЕA ne može direktno pružiti link ka bankama sa svim podacima građana, već samo ka nadležnim agencijama za bankarstvo. Dakle, agencije za bankarstvo kao regulator za taj sektor moraju da razviju softversko rješenje ka bankama. To je neophodno kako više niko ne bi dolazio i tražio da mu se štampaju potvrde – poručio je Badnjević.

Građani Srpske pozdravljaju projekat elektronske razmjene podataka između IDDЕЕA i Agencije za bankarstvo Republike

Srpske.

• Komplikovane su procedure u mnogim bankama. Za svaku sitnicu, od otvaranja računa, do podizanja kredita, banke traže potvrde o prebivalištu. Zbog toga moram ići i čekati u redu, nekada i satima zbog gužve. Nadam se da će papirne potvrde postati prošlost što prije – rekla je Banjalučanka Mirjana Marić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić posjetio je danas Medicinski fakultet u Foči i tom prilikom razgovarao sa dekanom fakulteta Dejanom Bokonjićem o aktivnostima i planovima fakulteta.

Predsjednik Stevandić izjavio je da ovaj fakultet uz domaće, pohađa i više od 300 studenata iz 17 zemalja, te da će podrška institucija Srpske biti još kvalitetnija.

“Institucije Republike Srpske su i do sada pomagale ovaj fakultet, ali sigurno je da mora biti promijenjen kvalitet podrške. Ovaj fakultet ima ozbiljnu tradiciju i zato moraju biti unapređeni uslovi za rad i smještaj”, rekao je Stevandić novinarima.

On je naveo da moraju biti i dograđivani stručni kapaciteti kako bi bili zadržani oni koji su najobrazovaniji.

Bokonjić je rekao da će ove godine biti obilježeno 30 godina rada ovog fakulteta, kao renomirane ustanove.

“Vlada i institucije Republike Srpske pomažu rad Medicinskog fakulteta i veoma je važno što će tako nastaviti. Vjerujem da ćemo nastaviti realizaciju projekata važnih za razvoj Fakulteta”, rekao je Bokonjić.