Srpski član Predsjedništva Milorad Dodik danas će se u Budimpešti sastati sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Dodik je uoči sastanka istakao da Republika Srpska jedina na Balkanu proizvodi višak energije, pravi nove elektrane i da će o tome razgovarati sa Orbanom, prenosi RTRS.
Dodik se juče u Budimpešti sastao sa predsjednikom Srpske samouprave u Mađarskoj Verom Pejić Sutor.
Otvaranje vreća i kontrolno ponovno brojanje glasačkih listića za nivo predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske počinje danas u glavnom centru za brojanje u Sarajevu uz televizijski prenos, saopštila je Centralna izborna komisija (CIK) BiH.
Iz CIK-a su naveli da otvaranje vreća vreća i kontrolno brojanje počinje u 15.30 časova.
Akreditovani posmatrači političkih stranaka, kandidati koji se pojavljuju na glasačkom listiću, kao i akreditovani posmatrači za praćenje glavnog centra za brojanje mogu biti prisutni u toku brojanja.
Iz CIK-a su naveli da tri javna rtv servisa u BiH, kao i drugi zainteresovani mediji mogu uživo prenositi otvaranje vreća i kontrolno ponovno brojanje glasačkih listića.
Otvaranje vreća i kontrolno ponovno brojanje glasačkih listića po službenoj dužnosti na svim redovnim biračkim mjestima u Republici Srpskoj za nivo predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske obaviće se na osnovu naredbe CIK-a.
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija zahvalio je danas šefu Delegacije EU Johanu Zatleru za dobre vijesti o preporuci da se BiH dodijeli kandidatski status, ocijenivši da se taj status dobija kada odluči Evropska komisija jer to nije “olimpijska norma” koju treba ispuniti.
Nakon što mu je Zatler uručio Izvještaj o napretku BiH u protekloj godini i Preporuku za dodjeljivanje statusa kandidata, Tegeltija je zahvalio za dobre vijesti iz Brisela istakavši da je BiH zaslužila preporuku i ranije, podsjetivši da su uglavnom dolazile vijesti kako nešto nije urađeno i “ako ne uradite mi ćemo ono”.
Tegeltija je istakao da je ovu o odluku Evropske komisije očekivao bar prije godinu dana, ali da se to desilo tek danas.
“Odluka o dodjeljivanju kandidatskog statusa nije nikakva olimpijska norma da treba da uradite, nego procjena političke situacije kada Evropska komisija odluči da vam dodijeli kandidatski status”, rekao je Tegeltija na konferenciji za novinare u Sarajevu.
Prema njegovim riječima, prvi uslov je da je BiH ispunila dovoljno uslova za dobijanje kandidatskog statusa.
“Ja to ponavljam već godinu dana, smatram da je BiH ispunila dovoljan broj uslova iz onih 14 prioriteta koji nam je omogućavao da dobijemo kandidatski status i ranije”, naveo je predsjedavajući Savjeta ministara.
On je dodao da je drugi uslov geopolitička situacija i procjena da EU pošalje poruku BiH.
“Mislim da bi bilo bolje da su te poruke poslate ranije građanima BiH, pogotovo kad smo izlazili iz pandemije, pa ulazili u evropski rat koji postaje ozbiljan problem. Ali ovo je trentutak kad je Evropska komisija donijela odluku da predloži kandidatski status za BiH”, konstatovao je Tegelitija.
On je istakao da je Savjet ministara u prethodne tri godine, od kada je na čelu ove institucije, imao u fokusu zahtjeve koje je predstavila Evropska komisija pred BiH.
“Mislim da smo ispunili nekoliko veoma teških uslova koje su predstavili pred nas ispunili i zato smatram da smo zaslužili ovaj kandidatski status”, rekao je Tegeltija.
Nije tačno da iz Doboja nedostaju vreće i pečati neiskorištenih glasačkih listića, kako to tvrdi predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Suad Arnautović, izjavio je večeras Srni predsjednik Gradske izborne komisije GIK Nenad Paleksić.
Paleksić je rekao da se sve to radi zlonamjerno i da su vreće dostavljene CIK, u kojem, kako smatra, rade protiv dobojskog GIK.
– Ne znam zbog čega to rade. Kada provjere vidjeće da su na velikom broju biračkih mjesta u cijeloj BiH providne vreće greškom spakovane u obojene vreće sa ostalim izbornim materijalom – rekao Paleksić.
On je dodao da se samo sa deset biračkih mjesta sa područja Doboja moglo desiti da su providne vreće spakovane u obojene vreće i da sve o tome imaju u Sarajevu.
– Prema tome, sve je to u CIK ili treba da je u CIK i kada otvore vidjeće gdje se nalazi taj materijal – dodao je Paleksić.
On je rekao da će sutra ujutro biti održana sjednica da bi poslali pismeni akt komisiji i upoznali novinare šta rade iz CIK, podsjetivši da su im napravili i problem sa posmatračima dan prije izbora.
Arnautović je danas rekao federalnim medijima da je nakon što je preuzet izborni materijal iz svih opština u BiH “da u gradu Doboju sa 61 biračkog mjesta ne postoje vreće i pečati od neiskorištenih glasačkih listića”.
Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler danas je u Sarajevu uručio predsjedavajućem Savjeta ministara Zoranu Tegeltiji Izvještaj Evropske komisije o napretku za BiH, nakon što je saopšteno da će Evropska komisija preporučiti članicama Unije da proglasi BiH u najkraćem mogućem roku zvaničnim kandidatom za pristup EU.
Kolegijum komesara danas je u Briselu raspravljao o ovogodišnjem Paketu proširenja i razmotrio stanje napretka u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj na njihovim putevima ka članstvu u EU.
Konačna odluku o dodjeljivanju kandidatskog statusa BiH trebalo bi da bude donijeta u decembru.
Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske saopšteno je da se u obrazloženju presude Vrhovnog suda Republike Srpske navodi da je osporeni akt pravilan te da ne stoji prigovor tužioca da nije primijenjena Konvencija o procjeni ekoloških uticaja u prekograničnom kontekstu (ESPOO konvencija).
Navodi se da je odbijen i prigovor da se u odnosu na Federaciju BiH i Brčko distrikt nije postupalo prema Zakonu o zaštiti životne sredine.
“Ovom presudom je pravno dokazano da je postupak pribavljanja ekološke dozvole u potpunosti sproveden u skladu za Zakonom o zaštiti životne sredine, te da nije došlo do kršenja međunarodnih konvencija koje se odnose na oblast životne sredine”, ističe se u saopštenju.
Presudom Vrhovnog suda Republike Srpske je potvrđeno da je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske od samog početka transparentno radilo po zakonu, navelo je ovo ministarstvo.
“Nadamo se da će ova presuda doprinijeti tome da bolje razumiju zakon i međunarodne ugovore oni koji nastoje da ospore realizaciju ovog i ostalih strateški značajnih infrastrukturnih projekata”, ističu iz Ministarstva.
Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine rekao je da je preporuka Evropske komisije da se BiH dodijeli kandidatski status dugo čekani korak, istovremeno se zahvalivši Oliveru Varheljiju, komesaru za proširenje EU i Žozep Borelju, visokom predstavniku EU za vanjske poslove i bezbjednost na razumijevanju i odlučnom trudu koji su pokazali tokom ovog procesa.
“Tako nešto se ne može reći za Delegaciju EU u Sarajevu. Vjerujem da je ovo i kraj međunarodnog intervencionizma u BiH. Smatram da je kandidatski status povezan s ukidanjem i funkcije visokog predstavnika, koji je svakako nelegalan”, napisao je Dodik na svom tviter nalogu i dodau da želi da vjeruje da je došlo vrijeme BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović zahvalio je danas Evropskoj komisiji što je dala preporuku za kandidatski status BiH.
Iskreno hvala, u ime hrvatskog naroda u BiH i svih nas u BiH, na spremnosti da napravimo ovaj presudni korak napisao je Čović na svom Tviter nalogu.
Posebni izvjestilac za novu strategiju proširenja EU Tonino Picula ocijenio je da današnja preporuka, nakon održanih izbora, predstavlja poruka podrške građanima, odnosno narodima BiH.
– To je za Hrvatsku dobra vijest, kao što je dobra vijest za EU u cjelini, jer je proširenje jedan od najuspješnijih spoljnopolitčikih alata EU – objavio je Picula na “Fejsbuku”.
Ad
On je ukazao da napredak i dalje zavisi od samih kandidata.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je na današnjoj sjednici da Evropska komsija predlaže davanje kandidatskog statusa za BiH. Evropski savjet će donijeti konačnu odluku, najvjerovatnije u decembru.
Varhelji je predstavio i paket za proširenje EU za ovu godinu koji obuhvata zapadni Balkan i Tursku, a ovaj dokument usvojen je na sastanku evropskih komesara.
“U strateškom je interesu EU da svih šest zemalja zapadnog Balkana uđe što je prije moguće u članstvo Unije”, rekao je Varhelji u obraćanju.
Evropska komisija predstavila je Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu, te je navedeno da je u većini oblasti zemlja postigla “ograničen” ili “nikakav” napredak. Donosimo vam ključne tačke ovog izvještaja.
Što se tiče političkih kriterijuma, navedeno je da su stranke sa sjedištem u entitetu Republika Srpska blokirale su zakonodavne i izvršne institucije na državnom nivou do proljeća 2022. godine, što je dovelo do gotovo potpunog zastoja reformi u tom periodu. Vlada entiteta Federacije ostala je na funkciji tokom cijelog mandata 2018-2022 u kapacitetu tehničkog mandata.
“Tokom značajnog dijela izvještajnog perioda, entitet Republika Srpska je nastojao da jednostrano preuzme državne nadležnosti (uključujući poreze, pravosuđe, odbranu i bezbjednost) i razgradi državne institucije, ugrožavajući perspektivu pristupanja zemlje EU, kako je navedeno u Mišljenju Komisije . Poduzeti su određeni zakonodavni koraci da se entitet Republika Srpska povuče iz ključnih državnih organa i uspostave paralelna tijela na entitetskom nivou; ovi zakoni su suspendovani i pod ocjenom ustavnosti,” navodi se.
Istaknuto je i da se parlamentarne stranke nisu mogle dogovoriti oko rješenja za ustavnu i izbornu reformu kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima te implementirale presude u slučaju Sejdić-Finci i sličnim slučajevima, te da su u Parlamentu odbijeni amandmani za poboljšanje izbornih standarda.
Određeni broj odluka Ustavnog suda tek treba da se u potpunosti provede, a Vijeće ministara “nije poduzelo nikakve korake na izradi nacionalnog programa za usvajanje acquis-a EU”, navodi se.
U izvještaju je istaknuto da je Ministarstvo finansija i trezora ometalo organizaciju izbora u oktobru 2022. uskraćivanjem potrebnih sredstava uslijed “političkih opstrukcija”.
Opšti izbori održani su 2. Oktobra, a prema preliminarnim nalazima OSCE/ODIHR-a, oni su u cjelini bili konkurentni i dobro organizovani, ali i “obilježeni nepovjerenjem u javne institucije i retorikom etničkim podjelama”. Istog dana, Visoki predstavnik je nametnuo značajne izmjene ustava entiteta Federacije i izbornog zakona Bosne i Hercegovine, s ciljem rješavanja niza funkcionalnih pitanja i pravovremenog formiranja vlasti.
“Nije postignut napredak u osiguravanju povoljnog okruženja za civilno društvo. Entitetske vlasti i stranke Republike Srpske zalagale su se za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, osporavajući usklađenost zemlje sa izjavama EU i opstruirajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije”, navodi se.
Navedeno je da je Predsjedništvo BiH ratificiralo nekoliko međunarodnih sporazuma, uključujući IPA III, Horizont i Kreativna Evropa, te Mehanizam civilne zaštite Unije.
Javna uprava
Navodi se da je Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema i ostvarila je ograničen napredak u reformi javne uprave (PAR), te da su konkretno preduzeti pozitivni koraci u oblasti upravljanja javnim finansijama: usvojena je sveobuhvatna strategija upravljanja javnim finansijama (PFM) za cijelu zemlju, koju sada treba implementirati; svaki nivo vlasti je počeo da sprovodi strategije upravljanja javnim finansijama; državne institucije su unaprijedile neke stručne obuke; i entitet Federacije je izmijenio svoje administrativne procedure.
Međutim, upozorava se da nedostatak političkog tijela za donošenje odluka koje bi upravljalo reformom javne uprave i nedovoljna provedba akcionog plana i kapaciteta za promoviranje agende reforme javne uprave potkopavaju dobro funkcionisanje javne uprave na svim nivoima vlasti. Zakoni o državnoj službi nisu međusobno usklađeni i sa principima zasluga, dok praćenje upravljanja ljudskim resursima ne dozvoljava provjeru bilo kakvih nepravilnosti.
“U skladu sa ključnim prioritetom 14 Mišljenja, zemlja treba da dovrši suštinske korake u reformi javne uprave osiguravajući profesionalnu i depolitiziranu državnu službu i koordiniran pristup kreiranju politika u cijeloj zemlji, uz uspostavljanje političkog tijela za donošenje odluka koje će upravljati reformom javne uprave”.
Sudstvo
U izvještaju se navodi da je Bosna i Hercegovina u ranoj fazi priprema kada je u pitanju reforma pravosuđa, te da tokom izvještajnog perioda nije postignut napredak u ovoj oblasti.
“Nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa nisu poboljšani. Izvršna i zakonodavna vlast nisu usvojile dodatne mjere zaštite. U primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u karijeri i sukobu interesa sudija i tužilaca i dalje postoji nedosljednost i preširoka diskrecija. Glavni tužilac Bosne i Hercegovine i glavni tužilac Republike Srpske su u izvještajnom periodu smjenjeni zbog disciplinskih prestupa. Skupština je odbacila izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) kojim bi se stvorio kredibilan i rigorozan sistem provjere finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija”, navodi se.
Također se ističe da je entitet Republika Srpska pokrenuo zakonodavnu inicijativu za uspostavljanje posebnog sudskog i tužilačkog vijeća na entitetskom nivou, te da bi usvajanje te inicijative “narušilo pravni i ustavni poredak”.
“Potrebne su hitne mjere za vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe i jačanje njegovog integriteta. Nedostatak političke posvećenosti reformi pravosuđa i loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje ugrožavaju uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala”, ističe se.
Borba protiv korupcije
BiH je također u ranoj fazi u prevenciji i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, a navodi se da u zemlji tokom izvještajnog perioda nije postignut napredak u ovoj oblasti.
“Parlament je odbacio zakon o sukobu interesa. Politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjeli da se izbore sa široko rasprostranjenom korupcijom i aktivno su blokirali napredak, što je dovelo do dugoročnog zastoja i sve većih znakova političkog zarobljavanja. Kontinuirani nedostatak napretka na svim nivoima povećava rizik od nazadovanja. Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno popraviti situaciju”, stoji u sažetku izvještaja.
Navodi se da, iako je u izvještajnom periodu bilo podignutih optužnica koje se odnose na kazne za korupciju na visokom nivou, ukupni rezultati u sprječavanju i suzbijanju korupcije ostaju “beznačajni” zbog “operativne neefikasnosti i političkog uplitanja”.
Također postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala, “zbog neusaglašenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne koordinacije i veoma ograničene razmjene obavještajnih podataka”.
“Kriminalne organizacije koje djeluju u zemlji iskorištavaju pravne i administrativne rupe. Policija je osjetljiva na političko uplitanje. Finansijske istrage i zapljena imovine su također uglavnom neefikasne. Proaktivni pristup je i dalje od suštinskog značaja za suzbijanje kriminalne infiltracije u političkim, pravnim i ekonomskim sistemima”, navodi se.
Istaknuto je i da kontakt tačka za saradnju sa Europolom još uvek nije operativna, ali da su pripremni koraci u toku. Ne postoji ni sistemska saradnja sa Eurojustom.
“Bosna i Hercegovina treba nastaviti sa svojim naporima u borbi protiv terorizma i trgovine drogom i povećati svoje kapacitete za to. Hitno je potrebno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa acquis-em EU”, ističe se.
Ljudska prava
Iako je zakonodavni i institucionalni okvir o osnovnim pravima uglavnom uspostavljen, ne postoji sveobuhvatan strateški okvir u BiH.
U izvještaju se pozdravljaju usvajanje akcionih planova za socijalno uključivanje Roma u aprilu 2022. godine i o pravima LGBTIQ osoba u julu 2022. godine kao pozitivni su koraci u tom pogledu.
“Još uvijek su potrebne značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja politička prava i kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse “dvije škole pod jednim krovom”. Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i osiguranje finansijske održivosti javnog RTV sistema. I dalje postoje izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska”, istaknuto je.
Upravljanje migracijama
Ocjenjeno je da je po pitanju poboljpanja upravljanje migracijama Bosna i Hercegovina “poduzela značajne korake”.
Ministarstvo sigurnosti nastavilo je aktivnosti na poboljšanju koordinacije sa lokalnim vlastima i podstaklo međunarodnu saradnju. Međutim, podcrtano je da velike slabosti i dalje podrivaju pružanje neophodne pomoći.
“Bosna i Hercegovina treba hitno usvojiti strategiju i akcioni plan o migracijama, pojačati napore da osigura pristup azilu i ojačati upravljanje granicom”, navodi se.
Ekonomija
Što se tiče ekonomskih kriterija, navedeno je da je Bosna i Hercegovina “u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije”.
“Saradnja i koordinacija kreiranja ekonomske politike na državnom nivou i među entitetima dodatno su se pogoršali. Kao rezultat toga, unutrašnje tržište zemlje ostaje fragmentirano. Program ekonomskih reformi u zemlji ne sadrži dovoljno kredibilnih mjera u cijeloj zemlji za rješavanje glavnih strukturalnih ekonomskih izazova. Oni se odnose na poslovno okruženje, neformalnu ekonomiju, javna preduzeća, zelenu i digitalnu tranziciju i nezaposlenost. Sve u svemu, ekonomski učinak zemlje ostaje ispod svog potencijala, budući da je kreiranje politike ometano političkim zastojem, previše kratkoročnom orijentacijom i nedostatkom fokusa na mjere politike za izgradnju rasta”, navodi se.
Bosna i Hercegovina je i dalje “u ranoj fazi” u pogledu kapaciteta da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim silama u EU i “nije postigla značajan napredak” u ovoj oblasti.
“Kvalitet obrazovanja je ostao nizak, a nedovoljno su preduzete aktivnosti na poboljšanju saobraćajne i energetske infrastrukture. I trgovinski i transportni sektor su porasli u smislu relativnog ekonomskog značaja (u smislu dodane vrijednosti) kao odgovor na snažnu eksternu potražnju, dok je veličina javnog sektora u privredi bila nešto manja po istoj mjeri.”
EU integracije
Bosna i Hercegovina je također u “ranoj fazi” i ima određeni nivo pripreme u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU.
“Zemlja treba značajno ubrzati usklađivanje sa pravnim tekovinama EU i implementirati i provoditi neophodne zakone. Tokom izvještajnog perioda ostvaren je ograničen napredak u različitim poglavljima acquis-a EU”, navodi se.
Navodi se da je BiH postigla je određeni napredak u oblasti javnih nabavki jer su amandmani usvojeni u augustu dodatno uskladili zakonodavstvo sa tekovinom EU, te da je ovo je prvi važan korak prema obavezama preuzetim 12. juna i doprinosi rješavanju ključnog prioriteta 7.
Postignut je ograničen napredak po pitanju statistike, te pripreme za sljedeći popis “gotovo da nisu napredovale”, a proizvodnja makroekonomske statistike “i dalje odstupa od pravnih tekovina EU”.
Određeni napredak je postignut u pogledu javne interne finansijske kontrole, pri čemu su oba entiteta usvojila strategije.
“Potrebni su veliki koraci kako bi se pravni okvir u cijeloj zemlji uskladio s acquis-em EU na unutrašnjem tržištu (slobodno kretanje roba, radnika, usluga i kapitala, zakon o kompanijama, intelektualna svojina, politika konkurencije i finansijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja)”, navodi se u izvještaju, te se dodaje da je BiH ostvarila “ograničen ili nikakav napredak” u ovome.
“Procedure i zakoni koji se razlikuju između entiteta stvaraju prepreke konkurentnosti i rastu. Bosna i Hercegovina bi trebala ojačati finansijsku stabilnost poboljšanjem koordinacije između relevantnih vlasti i uspostavljanjem fonda za finansijsku stabilnost kao dijela okvira za sanaciju banaka. Ovaj klaster je ključan za pripreme Bosne i Hercegovine da ispuni zahtjeve jedinstvenog tržišta EU i veoma je važan za ranu integraciju i razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta.”
Bosna i Hercegovina je ostvarila ograničen ili nikakav napredak u većini oblasti konkurentnosti i inkluzivnog rasta (oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetnička i industrijska politika, nauka i istraživanje, obrazovanje i kultura), ali je zemlja pokazala nazadovanje u drugim oblastima (ekonomska i monetarna politika). Ove oblasti imaju značajne veze sa Programom ekonomskih reformi zemlje.
Navodi se da Bosna i Hercegovina “treba da uvede socio-ekonomske reforme kako bi riješila strukturne slabosti (uključujući nisku konkurentnost i visoku nezaposlenost) i uticaj pandemije COVID-19”.
Postignut je određeni ili ograničeni napredak u zelenoj agendi i po pitanju održive povezanosti, gdje je zemlja u ranoj fazi implementacije po pitanju energije, okoliša i klimatskih promjena.
Zemlja također ima određeni nivo pripremljenosti u oblastima transporta i transevropskih mreža.
“Potrebni su dalji koraci u pogledu reformskih mjera povezivanja i usklađivanja sa propisima o transevropskoj transportnoj mreži (TEN-T) i transevropskim mrežama za energiju (TEN-E). Zelena tranzicija i održiva povezanost su ključni za ekonomsku integraciju unutar regiona i sa EU. Treba ubrzati implementaciju Ekonomskog i investicionog plana i Zelene agende za zapadni Balkan. Bosna i Hercegovina je značajno unaprijedila svoj sistem civilne zaštite i pokazala jasnu opredijeljenost u oblasti upravljanja katastrofama; u septembru 2022. zemlja se pridružila Mehanizmu civilne zaštite Unije (UCPM) kao punopravna članica.”
Napredak u oblastima resursa, poljoprivrede i kohezije (poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo, te finansijske i budžetske odredbe), nije postignut, te je podcrtano da BiH mora pojačati napore da “pripremi i usvoji strategiju ruralnog razvoja za cijelu zemlju nakon 2021. godine, uskladi svoje zakonodavstvo o sigurnosti hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku i ojača svoje administrativne kapacitete”.
“Također je potrebno uložiti više napora da se pripremi i usvoji državna strategija o ribarstvu i akvakulturi i uskladi prikupljanje podataka. Nadalje, Bosna i Hercegovina bi trebala početi pripremati strategiju regionalnog razvoja cijele zemlje.”
“Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripreme i postigla je određeni napredak u klasteru o vanjskim odnosima, posebno poboljšanjem svoje usklađenosti sa spoljnopolitičkim izjavama EU i restriktivnim mjerama, koje su porasle na 81% do kraja augusta 2022. Godine”, navodi se, te se dodaje da država treba implementirati dodatne protokole uz Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) o olakšavanju trgovine i trgovini i uslugama, te brzo usvojiti dodatni protokol o rješavanju sporova. Navedeno je da je BiH nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose.
Navedeno je da je BiH u 2021. godini dobila 73 miliona eura u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć 2021. – 2027. (IPA III), pružajući podršku programima u oblasti migracija i upravljanja granicama, izbornog procesa, energetike, transporta, zapošljavanja i socijalne zaštite, kao i privatni sektor i regionalni razvoj.
“Ovaj prvi set programa, dopunjen paketom programa za više zemalja, značajno doprinosi pokretanju implementacije Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan i Zelene agende. Usvajanje sektorskih strategija u cijeloj zemlji ostaje ključni zahtjev za Bosnu i Hercegovinu kako bi u budućnosti imala punu korist od IPA finansiranja”, navodi se u sažetku izvještaja.
Uprava kriminalističke policije MUP Republike Srpske pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Doboj preduzima mjere i radnje u cilju utvrđivanja autentičnosti snimaka koji su objavljeni na internet portalu BN TV-a, a na kojima se vidi paljenje i uništavanje glasačkih listića.
“U okviru ovih aktivnosti, urađeno je poređenje glasačkih listića čije se paljenje i uništavanje prikazuje na video snimcima sa onima koji su predstavljeni na zvaničnoj internet stranici Centralne izborne komisije BiH, te je utvrđeno da sporni glasački listići tj. oni koji se prikazuju na navedenim video snimcima ne odgovaraju onima koji se nalaze na stranici CIK-a BiH ” istakali su iz MUP-a Srpske za RTRS.
Iz MUP-a napominju, da od Centralne izborne komisije BiH još nisi dobili tumačenje serijskih brojeva glasačkih listića koji se vide na navedenim snimcima.
“Od BNTV-a nismo dobili tražene informacije o snimcima koje su objavili, kao i same snimke radi daljeg kriminalističkog vještačenja. Јavnost će biti informisana o konačnim rezultatima ove istrage” istakli su iz MUP-a.