VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Odslužio sedmogodišnju kaznu: Najpoznatiji džihadista Bilal Bosnić uskoro na slobodi

    Odslužio sedmogodišnju kaznu: Najpoznatiji džihadista Bilal Bosnić uskoro na slobodi

    Džihadisti iz Maoče Bilalu Bosniću ističe zatvorska kazna. Od sljedeće sedmice jedan od najpoznatijih radikalnih islamista postaće slobodni građanin BiH.
    Odslužio je Bosnić sedmogodišnju kaznu zbog podsticanja na terorizam i regrutovanja dobrovoljaca na strani Islamske države. Kako stoji u presudi, Bosnić je bio i glavni za mobilisanje Islamske države za Balkan, a povezuju ga takođe s regrutovanjem vise od 50 italijanskih državljana.

    “Sada je pitanje da li je sistem uspio njega da pripremi za ovaj novi život na slobodi i da li se on recesionirao za za taj period. Kakav imamo tretman recosocijalizacijetakvih osoba. Mislim da u BiH tretman, ne zbog kvaliteta ustanova i osoblja, nego nedovoljnog broja osoblja. Takve osobe moraju imati jedan tretman multidisciplinaran“, izjavio je prof. dr Nedžad Korajlić, stručnjak za bezbjednost.

    Šest godina Bosnić je proveo u zeničkom zatvoru. U Vojkoviće je stigao prije manje od godinu dana. Tokom svog boravka u zatvoru u Vojkovićima, u Istočnom Sarajevu, Bosni je pokušao da izađe na slobodu i prije isteka sedmogodišnje kazne, međutim vlasti u BiH izmjenom zakona onemogućili su prijevremeno puštanje iz zatvora osobe osuđene za djela u vezi sa terorizmom.

    Bilal Bosnić, kada je izbio rat u BiH, priključio se jedinici El Mudžahid u sklopu Armije BiH u kojoj su bili strani plaćenici i dobrovoljci, ozloglašeni po tome što su neprijateljima odsijecali glave. Poslije rata, povukao se u mjesto Gornja Maoča, gdje je u svom kampu regrutovao nove pripadnike vehabijskog pokreta. Bosnić je uhapšen u akciji „Damask” u septembru 2014. godine.

  • Mjesec utiče na vrijeme, stručnjaci: Čekaju nas značajne promjene

    Mjesec utiče na vrijeme, stručnjaci: Čekaju nas značajne promjene

    Prije četiri i po milijarde godina dvije drevne planete su se sudarile i spojile u jednu i tako je nastala Zemlja. Tokom kolosalnog susreta ove dvije planete – proto-Zemlje i Teje – odvojila se mala stjenovita masa koja je postala naš Mjesec.

    Naš najbliži saputnik u prostranstvima svemira suštinski je povezan sa samim našim postojanjem, kroz Mjesečeve mijene ugrađene u cikluse života na Zemlji. Učinci Mjesečevog djelovanja na Zemlju još uvijek nisu u potpunosti razumljivi. Izazov je raščlaniti ono što je mit i ono na što naš lunarni saputnik zaista ima uticaja, piše BBC.

    Uticaj na okeane
    Najočitiji učinak Mjeseca na Zemlju može se vidjeti u okeanima. Kako se Zemlja svaki dan okreće, Mjesečeva gravitacija povlači vodu s bliže strane Zemlje prema sebi, stvarajući ispupčenje. More se izdiže i na suprotnoj strani zbog centrifugalne sile uzrokovane rotacijom Zemlje. Zemlja se okreće ispod ovih vodenih izbočina, što rezultira sa dvije plime i oseke koje vidimo svaki dan.

    Svakih 18,6 godina Mjesečeva orbita kreće se između maksimalnih i minimalnih plus ili minus pet stepeni u odnosu na ekvator Zemlje. Ovaj ciklus, prvi put dokumentovan 1728. godine, naziva se lunarni nodalni ciklus. Kad se Mjesečeva ravnina odmakne od ekvatorijalne ravnine, plime i oseke na Zemlji postaju sve manje. Kad je Mjesečeva orbita više u skladu s ekvatorom Zemlje, plime su jače. NASA kaže da će porast nivoa mora zbog klimatskih promjena, u kombinaciji s uticajem Mjesečevog nodalnog ciklusa, uzrokovati dramatičan porast broja poplava tokom plime i oseke tokom tridesetih godina 21. vijeka.

    Benjamin Hamlington, naučni istraživač i voditelj NASA naučnog tima za promjenu nivoa mora, zanima se kako nivo mora reaguje na prirodne i ljudske radnje i šta će to značiti za populaciju na obali. Prije preseljenja u Kaliforniju Hamlington je živio u priobalnoj Virginiji, gdje su poplave već bile veliki problem.

    “Poplave zbog plime i oseke utiču na život uopšte u zajednicama na obali. Utiču na našu sposobnost da dođemo do posla, otežavaju preduzećima da ostanu otvorena. Danas je to neugodnost, ali uskoro će to biti teško ignorisati, s tim će se teško živjeti”, rekao je Hamlington za BBC.

    Poplave pogoršane Mjesecom
    Ove poplave, pogoršane Mjesecom, mogu oštetiti infrastrukturu i promijeniti obalu, smatra Hamlington: “Primjetna je četiri puta veća količina poplava od jedne decenije do sljedeće. Mjesečev nodalni ciklus utiče na sve lokacije na Zemlji, a nivo mora raste posvuda. Dakle, vidjećemo ovo brzo povećanje plimnih poplava širom svijeta.”

    Mjesečev nodalni ciklus mogao bi donijeti mnoge izazove za ljude, ali za divlje životinje u obalnim ekosistemima mogao bi predstavljati egzistencijalnu prijetnju. Ilia Rochlin, gostujući profesor na Univerzitetu Rutgers, proučava vezu između Mjesečevog nodalnog ciklusa i populacije komaraca.

    “Kad je nodalni ciklus na vrhuncu, plime poplave staništa komaraca dalje od obale”, kaže Rochlin. Plimne poplave događaju se češće u ovo doba, a sa sobom dovode i ribe, odnosno grupu od nekoliko stotina vrsta riba koje se nalaze u slanoj, bočatoj i slatkoj vodi. Ovi grabežljivci eliminisaće ili smanjiti populacije komaraca koje su u fazi razvoja jaja, ličinke ili kukuljice prije nego što insekti budu mogli izletjeti iz vode u kojoj su rođeni.

    Uticaj i na komarce
    “Obično ima manje komaraca na vrhuncu ciklusa. Na početku nodalnog ciklusa plime mogu vrlo rijetko preplaviti stanište komaraca, dajući im dovoljno vremena da se pojave i odlete, povećavajući tako njihovu populaciju”, objašnjava Rochlin.

    Nisu pogođeni samo komarci. Slanim močvarama nedostaju veliki sisari biljojedi, ali umjesto njih tu su beskičmenjaci poput škampa, rakova, puževa, skakavaca i drugih insekata. Oni su pak glavni izvor hrane za obalne ptice i ribe.

    “Vrhunac nodalnog ciklusa u kombinaciji s povećanim porastom nivoa mora stvara realnu mogućnost uništavanja slanih močvara”, kaže Rochlin.

    A kad beskičmenjaci slanih močvara nestanu, obalne ptice, ribe i druge vrste koje zavise od njih takođe pate. To uključuje i ljude budući da su slane močvare sastavni dio svjetske ekonomije, služeći kao rasadnik za mnoštvo morskog života koje uključuje više od 75 odsto svih ribarskih vrsta.

    Slane močvare
    Slane močvare takođe su od velike ekološke važnosti, sposobne sačuvati ugljenik u znatno većim količinama od mnogih ekosistema na kopnu. Slatkovodna močvarna područja istovremeno čuvaju gotovo 10 puta više ugljenika od priobalnih područja s plimnim mijenama, dijelom i zbog njihove velike površine. S povećanim poplavama zbog kolebanja Mjeseca i porasta nivoa mora, slatkovodne močvare takođe se mogu suočiti s dubokom promjenom.

    Kristine Hopfensperger je naučnica za zaštitu okoline sa Univerziteta Northern Kentucky koja proučava zaslanjivanje slatkovodnih močvara: “Slatkovodna obalna močvarna područja tokom dana doživljavaju velike fluktuacije plime i oseke te su mnogo bioraznolikija od slanih močvara. Mnoge su vrste posebne, pa čim biljke ili prvi nivo prehrambenog lanca počnu mijenjati sastav iz raznolike zajednice slatkovodnih biljnih vrsta u manje raznoliku zajednicu biljaka koje podnose so, životinje koje se oslanjaju na te biljke mogu se početi mijenjati, ptice, kopneni insekti i tako dalje. Slatkovodne vodene vrste takođe su pod velikim uticajem povećanja slanosti i gurnute uzvodno da ostanu u slatkim vodama. Salinizacija slatkovodnih obalnih močvara nastaviće se povećavati s porastom nivoa mora, a što su poplave češće, to će slanost više uticati na močvarna područja.”

    Svijet bez plime i oseke
    Svijet bez plime i oseke imao bi vrlo različite vremenske sisteme. Plima i oseka jedne su od karakteristika koje utiču na kretanje okeanskih struja koje pokreću toplu ili hladnu vodu oko Zemlje. Tople okeanske struje donose toplije i vlažnije vrijeme, dok hladne okeanske struje donose hladnije i suvo vrijeme. Obično snažni vjetrovi uz ekvator tjeraju toplu površinsku vodu prema zapadu, od Južne Amerike prema Indoneziji, a hladnija dubinska voda izdiže se na njeno mjesto.

    Tokom el ninja ti su pasati bili oslabljeni ili čak preokrenuti, što je uticalo na vrijeme u cijelom svijetu. Topla površinska voda gomilala se u blizini zapadne obale Južne Amerike, a hladna voda ostajala duboko u okeanu. Obično vlažna područja tako mogu uroniti u sušu, dok suva područja mogu biti preplavljena kišom, uzrokujući čak da pustinje procvjetaju.

    La ninja, sa druge strane, ima suprotan učinak od el ninja. Vjetrovi su jači nego inače, gurajući topliju vodu prema Aziji. Hladne vode koje dolaze s američke obale zatim guraju mlazni tok prema sjeveru. Rezultat su toplije zime na jugu i hladnije od uobičajenih na sjeveru. Fenomeni el ninjo i la ninja dio su ciklusa koji se naziva el ninjo-južna oscilacija (ENSO). Južna oscilacija odnosi se na promjenu pritiska vazduha na nivou mora nad ekvatorijalnim Tihim okeanom.

    Naučnici sa Univerziteta Ohio State sugerisali su da bi prelazak između el ninja i la ninje mogao biti pod uticajem dubinskog okeanskog talasa koji pokreće plimna gravitacijska sila Mjeseca. Istraživači sa Univerziteta u Tokiju izvještavaju da se ENSO može predvidjeti gledajući Mjesečev nodalni ciklus od 18,6 godina.

    “Zasigurno postoji nodalni učinak na temperaturu površine mora. Mjesečevo gravitacijsko djelovanje utiče na plime i oseke, pa tako i kretanje i miješanje gornjih slojeva okeanske vode. To se posebno odnosi na sjeverni Pacifik”, kaže Phil Woodworth, naučnik britanskog Nacionalnog centra za okeanografiju.

    Očekuju se značajne promjene
    Očekuje se da će Mjesečev nodalni ciklus dovesti do značajnih promjena u nadolazećim decenijama. U kraćem vremenskom razdoblju Mjesec utiče na Zemlju na nekoliko drugih, manje poznatih načina. Takođe se smatra da Mjesec utiče na polarne temperature i pridonosi fluktuacijama u opsegu arktičkog leda iako ovdje uticaj Mjeseca nije njegov nodalni ciklus od 18,6 godina, već njegova poznatija mjesečna varijacija u količini svjetlosti koja se reflektuje od njega dok raste i nestaje. Satelitska mjerenja pokazala su da su polovi topliji za 0,55 Celzijusovih stepeni tokom punog Mjeseca.

    Osim toga, plimne sile djeluju na razbijanje ledenih ploča i promjenu toplotnih tokova okeana, mijenjajući količinu leda u Arktičkom okeanu. Mjesec stvara plimne struje i talase na površini i dublje u okeanu, kaže Chris Wilson, stručnjak za fiziku mora i okeansku klimu u Nacionalnom okeanografskom centru.

    “Ove struje i talasi mogu otopiti ili razbiti morski led, bilo zbog prenosa i miješanja toplijih voda, bilo zbog naprezanja koja djeluju na razbijanje leda na manje komade, koji su tada osjetljiviji na otapanje”, objasnio je Wilson za BBC.

    Voda i led okeana nisu jedini dijelovi planete koji prolaze kroz plimu i oseku. Mjesec takođe ima plimni učinak i na kopnu i na atmosferi. Kopnene plime slične su okeanskim plimama. Zemlja se deformiše i ispupčuje baš kao i more i smatra se da to izaziva vulkansku aktivnost i potrese.

    Mjesečeve gravitacijske sile
    Atmosferske plime uzrokuju protoke energije iz gornje u donju atmosferu i promjene atmosferskog pritiska. Promjene pritiska vazduha povezane s položajem Mjeseca prvi su put otkrivene 1847. godine. Mjesečeve gravitacijske sile uzrokuju izbočine i oscilacije u Zemljinoj atmosferi slične onima koje se vide u vodi.

    “Promjene atmosferskog pritiska povezane su s višim temperaturama vazduha, što opet znači da molekule vazduha mogu zadržati više vlage u obliku vodene pare, smanjujući vlažnost, a time i mogućnost padavina”, kaže Liz Bentley, izvršna direktorica britanskog Kraljevskog meteorološkog društva. Kao rezultat toga poznato je da niži pritisak rezultira hladnim i vlažnim vremenom, a viši pritisak mirnijim i ugodnijim vremenom.

    Ali uticaj Mjeseca na padavine putem atmosferskih mijena je malen jer drugi faktori, poput topline Sunca, imaju mnogo veći učinak. Istraživači sa Univerziteta Washington izvijestili su da lunarne sile utiču na količinu padavina, ali samo s oko jedan odsto. John Wallace, profesor atmosferskih nauka na Univerzitetu Washington, kaže: “U vrijeme kada se Sunce i Mjesec približavaju, kiša pada nešto više nego šest sati ranije ili kasnije od toga. Dakle, Mjesečeva privlačna sila ne utiče na to koliko pada kiša, samo na to kada pada kiša.”

    Ogroman uticaj na život na Zemlji
    Mjesečev uticaj, ponekad suptilan, a ponekad snažan, imao je formativni uticaj na život na Zemlji. Neki naučnici smatraju da je Mjesec prije svega omogućio život. Mjesec pomiče Zemlju dok se okreće oko svoje ose, pomažući nam da dobijemo stabilnu klimu. Bez toga Zemlja bi se nestabilnije njihala. Polovi bi se kretali primjetno u odnosu na Zemljinu orbitu. Godišnja doba, dani i noći izgledali bi vrlo različito.

    Ali plime i oseke koje su možda pokrenule život na Zemlji takođe guraju Mjesec dalje od nas. Svake godine Mjesec se udaljava od Zemlje za gotovo četiri centimetra zbog plime i oseke koje uzrokuje na Zemlji. Zemlja se rotira brže nego što Mjesec kruži, pa gravitacijski potez plime i oseke brže vuče Mjesec za sobom. Kako Mjesec ubrzava, izbacuje se malo prema van i njegova orbita postaje veća. To je pomalo kao kad se vozite na ringišpilu – što se brže okreće, više se osjećate kao da vas izbacuje van iz središta.

    Mjesec je naš najbliži saveznik u prostranstvima svemira bez kojeg bi Zemlja bila vrlo usamljeno mjesto, zaključuje BBC.

  • Tegeltija: VSTS priznao da je odlučivao član za koga je traženo izuzeće

    Tegeltija: VSTS priznao da je odlučivao član za koga je traženo izuzeće

    Bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH Milan Tegeltija izjavio je Srni da je ovaj savjet priznao da je u disciplinskom postupku koji se vodi protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić odlučivao član za koga je traženo izuzeće i da se odluka VSTS o izuzeću predsjednika Halila Lagumdžije mora smatrati ništavom.

    Tegeltija je ocijenio da su tvrdnje iz VSTS-a potpuna besmislica i da potpredsjednica ove institucije Sanela Gorušanović Butigan nije mogla odlučivati o izuzeću predsjednika VSTS-a Halila Lagumdžije sve dok se ne odluči o njenom izuzeću.

    “Za Butiganovu je traženo izuzeće iz disciplinskog postupka koji se vodi protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić i ona ni na koji način nije mogla odlučivati o zahtjevu za izuzeće Lagumdžije, ni kao potpredsjednica, ni kao član VSTS, dok se ne odluči o zahtjevu za njeno izuzeće”, rekao je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, pošto kvorum za odlučivanje VSTS čini 11 članova, 10 nije dovoljno.

    “Odluka o izuzeću predsjednika VSTS mora se smatrati ništavom jer je u njenom donošenju učestvovao član koji je obuhvaćen zahtjevom za izuzeće. Ako potpredsjednica nije mogla odlučivati o zahtjevu za izuzeće predsjednika samostalno, jer postoji zahtjev za izuzeće, nije mogla ni kao član Savjeta i to je kristalno jasno”, ocijenio je Tegeltija.

    On je dodao da su “isti razlozi eliminisali potpredsjednicu iz odlučivanja o zahtjevu za izuzeće predsjednika, bilo da o tome odlučuje kao potpredsjednica ili kao član Savjeta”.

    “Sve ostalo je dovođenje u zabludu i igranje i zloupotreba odredaba o izuzeću članova VSTS-a”, zaključio je Tegeltija.

    Srni je u VSTS-u rečeno da je o izuzeću predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Halila Lagumdžije u disciplinskom postupku koji se vodi protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić odlučivalo 11 članova Savjeta čiji su glasovi važeći.

  • Zemlje EU planiraju formiranje zajedničkih vojnih snaga koje bi brojale 50.000 vojnika

    Zemlje EU planiraju formiranje zajedničkih vojnih snaga koje bi brojale 50.000 vojnika

    Pad Kabula pod vlast talibana i haotični napori međunarodne evakuacije pokazuju da Evropa mora razviti vlastite vojne kapacitete nezavisno o Sjedinjenim Američkim Državama, tvrdi visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell.

    Borrell je rekao da će se evropske sile boriti za evakuaciju svojih građana i afganistanskih saveznika prije nego što SAD-e okončaju svoju operaciju na aerodromu u Kabulu.

    Nekoliko američkih saveznika zatražilo je od Washingtona da produži evkauaciju, što je u petak potvrdio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, jer će bez zaštite 6.000 američkih vojnika raspoređenih na aerodromu evropske operacije možda morati prestati.

    Šokantan kolaps afganistanske vlade koju podržava Zapad, haotični prizori na aerodromu i strahovi da bi nova generacija afganistanskih izbjeglica mogla pokušati krenuti u Evropu oživjeli su govore o Evropi koja razvija sredstva za samostalno djelovanje.

    Diplomatska misija EU u Kabulu broji 400 afganistanskih uposlenika i članova porodica koji bi mogli emigrirati u Evropu, međutim samo je 150 do sada uspjelo napustiti zemlju, a neki od aviona koje su poslale vojske EU zemalja lete napola prazni.

    Trećina putnika na letu koji je u subotu stigao u Španiju bili su Amerikanci, rekao je Borrell.

    “Problem je pristup aerodromu, američke provjere i sigurnosne mjere su vrlo jake” i sprječavale su prolazak afganistanskog osoblja, rekao je Borrell, dodajući da je Brisel zatražio od Washingtona da pokaže “veću fleksibilnost”.

    Kreatori evropske politike strahuju da Kabul neće biti izuzetak i da bi buduće krize u Iraku ili u regiji Sahel u zapadnoj Africi mogle zahtijevati slične vojne misije za osiguranje evropskih građana i interesa, možda bez podrške SAD-a.

    “Žalim zbog načina na koji su se stvari odvijale, ali niko nije tražio mišljenje Evropljana”, rekao je.

    “Neke zemlje će morati sebi postaviti pitanja o američkom savezniku koji, kako je rekao Joe Biden, ne želi voditi tuđe ratove. Europljani nemaju izbora. Moramo se organizovati da se nosimo sa svijetom kakav jeste, a ne sa svijetom o kojem sanjamo”, dodao je.

    Europska unija već razvija ono što naziva svojim novim “strateškim kompasom”, okvirom koji će 27 država članica, djelujući zajedno, imati više diplomatske i vojne snage i razviti više onoga što francuski predsjednik Emmanuel Macron naziva “strateškom autonomijom”.

    Kako su se događaji odvijali u Kabulu, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, koji je domaćin samita lidera EU rekao je da situacija u Afganistanu nije uspješna priča za međunarodnu zajednicu.

    “Moramo analizirati kako EU može dalje razviti sposobnosti i pozitivno utjecati na međunarodne odnose kako bi odbranila svoje interese. Naša strateška autonomija EU ostaje na vrhu našeg dnevnog reda”, rekao je.

    Za Borrella to mora uključivati ​ zajedničke vojne snage.

    “Predložit ćemo da se Uniji da ekspedicijska snaga od 50.000 ljudi, sposobna da djeluje u okolnostima kakve vidimo u Afganistanu”, rekao je Borrel.

    Istakao je da će u septembru posjetiti Irak, Tunis i Libiju te da će iduća kriza bit u Iraku i Sahelu.

    “Europa reagira samo u krizi. Afganistan bi je mogao probuditi. Došao je trenutak da joj se dodjeli vojna sila sposobna za borbu ako je potrebno”, zaključio je Borrel,

  • Dodik: BiH nema visokog predstavnika, Bošnjaci pokazali podaništvo strancima

    Dodik: BiH nema visokog predstavnika, Bošnjaci pokazali podaništvo strancima

    Komšić je zakazao sjednicu, procedura je takva da ukoliko ja ne budem prisutan onda dva člana mogu da donesu odluke, kazao je Dodik.

    Želim obavijestiti javnost o svojim konsultacijama s liderima političkih stranaka u RS, a o temi dolaska predsjednika Turske u BiH. Izvršio sam konsultacije i na bazi zajedničkog mišljenja ja ću se pojaviti na tom sastanku, kazao je član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik na konfereniciji za medije u Banjoj Luci.

    Dva člana Predsjedništva
    Dodao je da ne želi na tom sastanku s Erdoanom ostaviti druga dva člana Predsjedništva.

    • Ne želim da oni samo iznose svoje stavove. Na sastanku ću reći da nametanje zakona od stranaca nije prihvatljivo. Godišnji odmori mogu da budu izgovor, ali ovo je bazični naš stav i trajat će sve dok se ne suspenduje zakon koji je nametnuo Incko – poručio je Dodik.

    Prema njegovim riječima do toga neće biti odlučivanja u Predsjedništvu, Vijeću ministara i u Parlamentu BiH.

    • Komšić je zakazao sjednicu Predsjedništva BiH, procedura je takva da ukoliko ja ne budem prisutan onda dva člana mogu da donesu odluke. Stoga ću ja biti prisutan, ali glasat ću protiv da se stavi bilo šta na dnevni red. Podignut ću vitalni nacionalni interes kako bi određene odluke razmatrali pred NSRS-om, jer je to mjesto odlučivanja, a ne Predsjedništvo BiH – istakao je Dodik.

    Drugi centri u RS
    Dodao je da postoje i drugi centri u RS koji pokušavaju da razbiju zajedništvo.

    • To najčešće radi medijska kuća BN. Dakle bit ću na sastanku s Erdoanom da predstavim naše stavove. Druga stvar je i autoput Beograd – Sarajevo jer vidimo da to ne ide onim tempom. Obavijestit ću ga da je RS i Srbija osigurale novac i da ćemo mi početi da gradimo. Erdoan mora da shvati da je interes saradmnja svih u BiH, na to se može gledati na različite načine. Ovo nije pravdanje, želim da ovo pojasnim prije napada BN i drugih. Mislim da je potrebno i korisno da ne ostavimo prostor za dodatnu prezentaciju stavova dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH. Meni to uopće nije ugodno, ali to je nešto što ja moram da uradim kao izabrani predstavnik svog naroda – naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima, Inckov zakon ne može da se smatra validnim.

    • Na to je nasjela i javnost, a radi se o zakonu koji nema legitimitet i koji je donio neki stranac. Danas BiH nema visokog predstavnika, postoji neki samozvani kojeg podržavaju neki u BiH. Nema ga nigdje, ne pojavljuje se deset dana. Sad će izaći sa nekim konceptom. Međutim on ne postoji jer nije izabran u skladu s procedurom. Ako njega slučajno imenuje Njemačka kao svog izaslanika ili EU, onda ću ja s njim razgovarati. Ovako mogu ga sresti usput i pitat ću ga zašto nije ispunio obećanje koje je dao kao ministar Njemačke. Dao je obećanje onda se okrenuo i otišao – rekao je Dodik.

    BiH je u ozbiljnoj sistemskoj krizi
    Dodik je govorio o pritiscima stranaca u BiH.

    • To je vrijeme prošlo i BiH nema visokog predstavnika i nastavit ćemo da se ponašamo u skladu s tom tezom. BiH je u ozbiljnoj sistemskoj krizi. Može pomoći samo dogovor dva entiteta i tri naroda, bez stranaca. Ova situacija vodi u raspad BiH i to neće spriječiti ni Šmit ni niko drugi. BiH je veoma rovita, i sasvim je dovoljno da Srbi izađu iz institucija i da to učine Hrvati i nema više Bosne. Ne može nama Šmit doći i nešto reći, ja ću ga pitati ko si ti? Hrvati su vrlo blizu općeg izlaska iz institucija, jer se uzdaju u dogovor o Izbornom zakonu BiH. Situacija traži opći dogovor, a to podrazumijeva da nema više visokog predstavnika i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Mi smo za mir i razgovor. Mi smo za političke razgovore. BiH nije prćija.

    Dodao je da prihvatajući Šmita “politički muslimani” prihvatili su da budu podanici.

    • Mi Srbi nismo podanici i mi odbacujemo legitimitet Šmita. Spreman sam da razgovaram o sovim otvorenim pitanjima u BiH, da se mi dogovorimo kako će dalje BiH. Bakir očekuje da će nas Šmit poredati, pa onda političke sudije će nas pozatvarati. Kakvi su to pravnici koji rade u institucijama i koji prihvataju da im neki strabnac nametne neki zakon po kojem oni postupaju – kategoričan je Dodik.

    Član Predsjedništva BiH odgovarao je i na pitanja novinara.

    • Erdoan primarno dolazi na svadbu u porodici Izetbegović. Bit ću na sastanku u Predsjedništvu, na večeri neću biti i vratiti ću se u Banja Luku nakon sastanka – pojasnio je Dodik.

    EU protiv sankcija
    Govoreći o mogućim sankcijama, Dodik je istakao da postoji pet zemalja iz EU koje su kazale da nisu za to da se nameću sanckije u BiH, a po uzoru na SAD.

    • Ukoliko je među njima bio i Šmit ja to pozdravljam, ali i dalje on nije izabran prema proceduri. Može se i Vučić sastati sa Šmitom i znam šta će mu Vučić reći, ali kad se vrati ovdje on neće biti visoki predstavnik. Može da ode na Mars i gore da bude visoki predstavnik i imat će više uspjeha – poručio je Dodik.

    Na pitanje o sastancima opozicije iz RS sa zvaničnicima, Dodik je kazao da očekuje da oni obavijeste javnost u RS o tim sastancima.

    • Znam da im BN piše saopćenja, a onda oni ne mogu to da demantuju jer čeonda imati BN protiv sebe. To je haranga. Ipak imaju pravo da izraze svoj stav – rekao je Dodik.

    Govoreći o sjednici Predsjedništva BiH, Dodik je istakao da može biti preglasan po pitanju kad je dnevni red.

    • Međutim na sve ostale odluke ako glasam protiv onda se to pitanje ostavlja za sljedeću sjednicu Predsjedništva. Ukoliko oni to ipak usvoje onda ja samo trebam da kažem da povlačim vitalni nacionali interes – istakao je Dodik.

    Poručio je da BiH ne dozvoljava izručenje osoba koje traži Srbija, a prije svega Ganića i Orića.

    • S druge strane od Srbije se traži da izruči svakog Srbina, ne može to. Srbija po Ustavu ne može da isporučuje svoje državljane. Ako ćemo isporučivati, onda da svi siporučuju sve. Eto dogovora. Dobro je da pravosuđe Srbije proganja sve koji su počinili zločine protiv Srba. Ovo pravosuđe ovdje ništa ne može da riješi. Znam da je jedna žena iz Ambasade SAD naređivala da se podigne optružnica protiv Milorada Dodika – ispričao je član Predsjedništva BiH.

    Sloboda kretanja
    Dodik je na konferenciji za medije govorio da se zalaže za slobodu kretanja.

    • Bošnjaci moraju da budu svjesni kud se ovo kreće – zaključio je Dodik.
  • Mahmut Švraka smijenjen s mjesta člana Drugostepene disciplinske komisije u slučaju Gordane Tadić

    Mahmut Švraka smijenjen s mjesta člana Drugostepene disciplinske komisije u slučaju Gordane Tadić

    Švraka se našao u centru pravosudnog skandala nakon što su mediji objavili da je zajedno s direktorom OSA-e BiH Osmanom Mehmedagićem Osmicom boravio na sastanku u Centrali SDA.

    Član VSTV-a Mahmut Švraka neće biti član Drugostepene komisije koja će razmatrati žalbu Gordane Tadić u disciplinskom postupku protiv glavne državne tužiteljice.

    Iako ga je ranije imenovao u Drugostepenu disciplinsku komisiju, predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija je odlučio da, zbog disciplinskih prijava podnesenih protiv njega, Mahmut Švraka ne može biti član Komisije koja će odlučivati po žalbi.

    Podsjećamo, Ured disciplinskog tužioca (UDT) Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH formirao je predmet protiv člana VSTV-a Mahmuta Švrake nakon što su mediji otkrili da je boravio u Centrali Stranke demokratske akcije (SDA).

    • Ured disciplinskog tužitelja VSTV-a BiH donio je odluku da registruje predmet po službenoj dužnosti – navedeno je iz Ureda disciplinskog tužioca.

    Švraka se našao u centru pravosudnog skandala nakon što su mediji objavili da je zajedno s direktorom OSA-e BiH Osmanom Mehmedagićem Osmicom boravio na sastanku u Centrali SDA.

    Nakon odluke Halila Lagumdžije, predsjednika VSTV-a, očito je da će odluka o žalbi glavne tužiteljice Gordane Tadić biti odgođena do daljnjeg odnosno do popunjavanja upražnjenog mjesta u Drugostepenoj komisiji VSTV-a.

    Ranije su u Drugostepenu komisiju imenovani pored razriješenog Švrake tužilac Slavo Lakić, predsjednik komisije, te sudija Mustafa Šabić, član.

  • Radončić će tužiti Mektića zbog još jedne klevete

    Radončić će tužiti Mektića zbog još jedne klevete

    Nakon što je u medijima objavljeno da je predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić imao privatni susret s članom jedne kraljevske porodice iz arapskog svijeta, državni poslanik i optuženik Dragan Mektić je na Twitteru objavio – a portal SB prenio – gnusnu laž u smislu „Nikad niko nije bio sretan s onim što je stekao na drogi i kriminalu“.

    Zbog ovoga je Fahrudin Radončić ovlastio svoje advokate da upute još jednu tužbu za klevetu protiv Dragana Mektića i izdavača SB, koji redovno i koordinirano prenosi Mektićeve štabske konstrukcije.

    Inače, kao što je široj javnosti poznato, Draganu Mektiću se upravo sudi pred Sudom BiH zbog teških finansijskih krađa donacija koje su upućene Ministarstvu sigurnosti, a pored ostalog, optužen je da je sa svojim šefom kabineta kupovao plastične građevinske šljemove umjesto profesionalnih za vatrogasce, čime su bili ugroženi životi ljudi.

    Dragan Mektić je dovođen u vezu s više afera vezanih za ratni zločin jer je tokom rata bio komandant policije u Prnjavoru. Uz to, mediji su objavljivali da je nišane s mezarja prodavao kao obično kamenje.

    Također, Mektić nikada nije javno osudio genocid koji su počinili Vojska i policija RS, u kojima se tokom rata nalazio.

    Očigledno da Mektić ne može oprostiti predsjedniku SBB-a što je, po sili zakona, morao, kao ministar sigurnosti BiH, Tužilaštvu BiH dostaviti sve službeno zatražene informacije u vezi s Mektićevim finansijskim malverzacijama dok je bio ministar sigurnosti i na osnovu čega mu se sada sudi.

    Uz to, nije nikakva tajna da je Mektić, i pored svoje užasne ratne biografije, postao najveći intimus Osmana Mehmedagića Osmice, moralno i profesionalno posrnulog direktora OSA-e, i da su Mektićevi tvitovi dio predizborne strategije Bakira Izetbegovića.

    Istovremeno, stalni ataci Mektića na račun Radončića su očigledna želja da se javno poništi činjenica da je Osman Mehmedagić Osmica zbog odmazde ostavio bez posla više inspektora i policajaca u KS. Njihova jedina „greška“ je bila što su Tužilaštvu KS dostavili snimljene razgovore u kojima ga dileri droge spominju afirmativno i kao ličnost kojoj daruju skupe poklone.

  • Odbornici dali podršku: Lidl gradi trgovački centar u Srpskoj

    Odbornici dali podršku: Lidl gradi trgovački centar u Srpskoj

    Odbornici Skupštine opštine Istočno Novo Sarajevo jednoglasno su danas usvojili Odluku o pristupanju izradi izmjene dijela Regulacionog plana “Centar jedan – Sekcija M”, gdje bi, prema još nezvaničnim informacijama, trebalo da bude izgrađen njemački trgovački centar “Lidl”.
    Načelnik opštine Jovan Katić rekao je novinarima da je to dio lokacije na kojoj je trebalo da bude izgrađen auto-salon “Mercedes”, a koji gotovo 20 godina u centralnom dijelu opštine stoji neizgrađen.

    “Nama se početkom ovog mjeseca javio privatni investitor Siti mol iz Bijeljine koji je od prethodnog vlasnika kupio ovu lokaciju. Opštini se obratio sa inicijativom za izmjenu regulacionog plana za izgradnju trgovačkog centra Lidl. Mi smo smatrali da ne želimo odugovlačiti sa tim procesom jer bismo bili sretni da takav trgovački lanac dođe u Istočno Novo Sarajevo”, naglasio je Katić.

    Katić je pojasnio da opština nije ta koja određuje čiji će trgovački centar biti izgrađen na toj lokaciji, već se samo određuje o inicijativi vlasnika zemljišta koji je naveo da želi da se izmjeni regulacioni plan i prilagodi izgradnji trgovačkog centra.

    “Hoće li Lidl doći u Istočno Novo Sarajevo ili ne, mi o tome ne odlučujemo. Mi ne želimo da stopiramo taj proces i naravno da ćemo prilagoditi taj regulacioni plan i nadati se da će ovaj trgovački lanac doći u našu opštinu”, istakao je Katić.

    Firma “Siti mol” iz Bijeljine se sa inicijativom za izmjenu dijela Regulacionog plana “Centar jedan” opštini Istočno Novo Sarajevo obratila 5. avgusta.

    U obrazloženju prijedloga ove odluke navedeno je da se predmetna inicijativa odnosi na izmjenu prvobitno planirane izgradnje auto-salona, na način da se izmjenom omogući izgradnja poslovnog objekta za potrebe trgovačkog lanca “Lidl” i izgradnja stambeno-poslovnog objekta.

    Odbornik SDS-a Stefan Ignjatović rekao je da su na današnjoj sjednici zatražili da na parkingu kod Doma zdravlja za građane budu obezbijeđena dodatna besplatna parking-mjesta.

    Ignjatović je naveo i da su od načelnika Katića dobili obećanje da će park Gavrilo Princip uskoro biti renoviran.

  • Nešić: Dodik je dobio moju podršku da prisustvuje sastanku sa Erdoganom

    Nešić: Dodik je dobio moju podršku da prisustvuje sastanku sa Erdoganom

    Predsjednik DNS-a Nenad Nešić potvrdio je da je razgovarao sa predsjednikom SNSD-a i srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i da se složio da treba da prisustvuje sastanku sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom.

    Nešić je istakao da je srpski narod kičma stabilnosti Zapadnog Balkana i njegovi predstavnici nikada ne treba da odbijaju sastanke sa najvišim zvaničnicima drugih država, saopšteno je iz DNS-a.

    “Iznad svega, mi smo dobri domaćini, iskreni sagovornici pružene ruke koje se znaju i odbraniti ako je to potrebno”, naveo je Nešić.

  • Cvijanović: Komentari opozicije besmisleni

    Cvijanović: Komentari opozicije besmisleni

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da su mnogi komentari opozicije besmisleni i da bi o sredstvima Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ koja su doznačena BiH opozicija morala da se informiše u Ministarstvu finansija.

    “Ne znam zašto bi neko govorio o kreditu, ako je objašnjeno koja je vrsta sredstava i na koji način se ona povlače”, dodala je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je istakla da vjerovatno, kada je riječ o opoziciji, ima stvari na koje treba obratiti pažnju, ali da su im ovih dana priče bez argumenata.

    “Opozicija mora da bude realan kritičar i na određeni način da nekada bude orijentir vlasti kako bi bila usvojena neka ideja. To je zdrav politički život, ali ovih dana nisam čula neku ideju opozicionara i priče su im prazne i bez argumenata”, rekla je Cvijanovićeva novinarima na Manjači.

    Međunarodni monetarni fond /MMF/ doznačio je sredstva na račun Centralne banke BiH, a po osnovu alokacije specijalnih prava vučenja /SDR/ u iznosu od 254.182.273 SDR, u protivrijednosti 602.540.349 KM, saopšteno je iz Centralne banke BiH i istaknuto da alokacija SDR-a ne predstavlja klasični kreditni aranžman jedne zemlje sa MMF-om.