Govoreći o sastanku članova Predsjedništva BiH sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom na koji ide i srpski član Milorad Dodik, predsjednik PDP Branislav Borenović je rekao za Srpskainfo da se telefonski čuo sa Dodikom po tom pitanju.Ma, ne radi se tu o nekim posebnim dogovorima, Dodik me pozvao telefonom da kaže da je odlučio da ide na sastanak članova Predsjedništva sa turskim predsjednikom Erdognom. Jasno sam mu rekao, ako će se pitanje nametnutog Inckovog zakona riješiti na takvoj vrsti sastanaka, onda to može imati smisla. I zaista mislim, ako je aktuelna BiH vlast zajedno dogovorila pitanje NATO puta, akciza, budžeta, fotelja, onda i ovo ozbiljno pitanje, koje je izazvalo politički haos i nanijelo ogromnu štetu, vlast treba da riješi – poručio je Borenović.
Kategorija: Vijesti
-
Dragan Bjelogrlić pušten da se brani sa slobode, priznao napad na reditelja
Draganu Bjelogrliću rješenjem Osnovnog javnog tužllaštva u Nišu nakon saslušanja ukinuta je mjera zadržavanja i pušten je da se u daljem toku postupka brani sa slobode, prenosi srbijanski “Blic”.
“U potpunosti je priznao izvršenje krivičnog djela i izrazio žaljenje. Imajući u vidu takvu vrstu odbrane tužilaštvo je odlučilo da mu ukine mjeru zadržavanja”, rekao je portparol Višeg javnog tužilaštvu u Nišu Vladimir Stanojević.
Saslušanje glumca i reditelja Dragana Bjeloglića počelo je oko 10 sati u Osnovnom javnom tužilaštvu u Nišu povodom sumnji da je u ponedjeljak rano ujutru više puta po glavi udario reditelja Predraga Antonijevića u niškom hotelu “Ambasador”, rečeno je Tanjugu u tužilaštvu.
Zbog toga mu je bilo određeno zadržavanje do 48 sati zbog napada, a danas nakon saslušanja ukinuta je mjera zadržavanja i pušten je da se u daljem toku postupka brani sa slobode.Antonijević je prije izvjesnog vremena optužio Bjelogrlića da mu je početkom 2016. godine nudio mito da podrži film “Jesen samuraja”, što je Bjelogrlić demantovao, uz tvrdnju da je prepiska lažirana.
-
Dodik: Prisustvovaću sastanku sa Erdoanom
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH rekao je da je nakon konsultacija sa liderima političkih partija iz RS odlučio da prisustvuje sastanku sa Redžepom Tajipom Erdoanom, predsjednikom Turske.
On je rekao da je i njegovo i mišljenje lidera partija da sastanku treba prisustvovati jer se ne smije dozvoliti da druga dva člana Predsjedništva BiH sami prisustvuju tom sastanku.
Takođe naglasio je da je jedino rješenje ove krize povlačenje zakona kojeg je nametnuo Incko te da bez toga sasvim sigurno neće biti odlučivanja u institucijama BiH.
Govoreći o sastanku sa Erdoanom, Dodik je rekao da je potrebno i korisno da se ne dozvoli da se tu čuju samo stavovi “dva bošnjačka” člana Predsjedništva BiH.
Istakao je da će se i dalje držati zaključaka NS RS i neće odlučivati u Predsjedništvu BiH te da će njegovo prisustvo u zgradi Predsjedništva biti isključivo zbog sastanka sa Erdoanom.
-
Sa izbjeglicama stižu i džihadisti
Za razliku od proteklih godina kada je određeni broj državljana BiH odlazio na strana ratišta, u posljednje vrijeme evidentiran je povećan trend onih koji se sa tih ratišta vraćaju, zbog čega domaće bezbjednosne službe moraju biti maksimalno oprezne, s obzirom na opasnost koju to može izazvati.
Na to je, između ostalog, ukazano u izvještaju o realizaciji Akcionog plana Vlade Srpske za prevenciju i borbu protiv terorizma 2016-2020. za prošlu godinu, a koji je u petak razmatran na sjednici Vlade.
Istaknuto je da se bezbjednosna situacija u Republici Srpskoj i BiH promijenila od donošenja ovog dokumenta, kao i svi bezbjednosni izazovi i trendovi.
Problem migracija iz ratom zahvaćenih područja islamskih zemalja, kao i problem ekonomskih migracija, nije bio aktuelan prije par godina, kao ni bezbjednosni, zdravstveni i drugi izazovi koje te migracije nose sa sobom.
- Radikalizam, nasilni ekstremizam i terorizam mijenjaju svoje oblike, načine ispoljavanja, načine izvršenja, sredstva i metodologiju, zbog čega se mora mijenjati pristup tim problemima – istaknuto je u izvještaju.
Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu iz Banjaluke Slobodan Župljanin ističe da je sada mnogo opasniji povratak državljana BiH sa stranih ratišta, nego što je bio njihov odlazak tamo.
- Kada su otišli, znali smo da više nisu tu, ali svakako smo znali i da će se jednog dana vratiti i sve ono što su tamo učili, u nekom vremenu će pokušati realizovati na ovim prostorima. Zbog toga je krajnje vrijeme da se prave nove strategije za sprečavanje djelovanja tih ljudi koji se vraćaju sa stranih ratišta – smatra Župljanin.
On naglašava da je sada posebno specifična situacija zbog dešavanja u Avganistanu, odakle se očekuje potencijalno velik broj ljudi koji će se vratiti.
- Vrijeme je za crveni alarm za sve obavještajno-bezbjednosne službe. Sva ta lica koja se sada vraćaju moraju se staviti u potpunu kontrolu. I to bukvalno 24 časa pod nadzor, jer je sasvim sigurno da oni neće mirovati, a i ranija iskustva pokazuju da su se ovdje osposobljavali za ratne zone – upozorava Župljanin.
Sve ono što se u svijetu dešavalo u posljednjih deset godina u pogledu terorizma, bilo je, kako kaže, na neki način povezano sa BiH.
- Među ljudima koji su vršili terorističke akte ili su dolazili iz BiH ili su ih obučavali na ovim prostorima. Tako se BiH pokazala kao dosta zgodna baza za tu vrstu ljudi, zbog čega se oni vrlo rado vraćaju. A to je novi znak i novo upozorenje za bezbjednosne službe – poručuje Župljanin.
Prema njegovim riječima, BiH nedostaju ozbiljne strategije i širi programi.
- Nismo do sada vidjeli nijedan program ozbiljne resocijalizacije ljudi koji su se vratili, a oni nužno moraju proći kroz određene društvene nadzore. Bez toga i samo sa preventivnim mjerama biće vrlo teško da se odupremo njihovim eventualnim pokušajima da prave određene probleme – dodaje Župljanin.
Šta piše u strategiji
Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma ima za cilj da sagleda trenutno stanje u BiH i da postavi prioritetne zadatke čijom će se realizacijom uspostaviti cjelovit sistem borbe protiv terorizma. Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma zasniva se na četiri osnovna stuba, a to su prevencija, zaštita, istrage i krivično gonjenje, kao i odgovor, odnosno, reakcija.
-
Čeka se prvi konkretan potez visokog predstavnika
Prvi konkretan potez novog visokog predstavnika još se čeka. Federacija se nada sankcionisanju političara u Srpskoj zbog blokade BiH, dok iz Berlina stižu nezvanične poruke da od sankcija neće biti ništa.
Šta se može očekivati od Kristijana Šmita i da li je moguće da prekine praksu nametanja rješanja u BiH, koju su uveli njegovi prethodnici? Tim prije što je od Valentina Incka naslijedio nametnutu izmjenu Krivičnog zakona BiH kojim zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, zbog koje su sve političke partije iz Srpske odlučile da bojkotuju rad u institucijama BiH.
U prevodu, Šmit je bačen u žarište nove političke krize u BiH, uskraćen za podršku stalnih članica SB UN, Rusije i Kine.
Spekulacije
U političkim kuloarima spekuliše se mnogo o Šmitovim mogućim potezima – dok jedni strahuju da bi mogao da dirne u entitetsko glasanje i druge mehanizme kojima RS može da se zaštiti u institucijama BiH, drugi su uvjereni da će visoki predstavnik sve karte baciti na pravosuđe, na način da će procesuiranjem za korupciju (a nije da nema osnova) biti sklonjeni političari koji koče tzv. reforme i napredak.– Kancelarka Merkel osigurala je punu podršku Savezne vlade za obavljanje važne međunarodne funkcije visokog predstavnika za BiH. Tokom razgovora fokus je bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH u okviru procesa evroatlantskih integracija – saopšteno je iz OHR nakon što se Šmit, prvi put u novoj ulozi, sastao s njemačkom kancelarkom i šeficom partije iz koje i sam dolazi.
Društvo im je pravio bivši visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko.
Za razliku od ovog saopštenja, u kome nije mnogo rečeno, više se očekuje od nedavne posjete Angele Merkel Rusiji. Nisu rijetki oni koji misle da će Berlin i Moskva uspjeti da se dogovore o tome da Rusija ipak ne sapliće Šmita u BiH, iako ga zvanično ne priznaje, sve zarad viših geopolitičkih interesa dvije zemlje. Da li je zaista tako, vidjećemo u narednom periodu.Međutim, Ana Trišić Babić, savjetnica srpskog člana Predsjedništva BiH za spoljnu politiku, smatra da je stanje u Avganistanu u potpunosti preokrenulo pažnju EU, kojoj je to sada prioritet na relacijama s Vašingtonom, Moskvom i Pekingom.
– Od svakog novog diplomate u BiH uvijek smo slušali da idemo nekim ubrzanim putem. Međutim, činjenica je da za nas niko toliko nije bio zainteresovan da pokrene bilo kakav dijalog, da realno postavi stvari. Sa Šmitom je to dodatno komplikovano jer ga dvije stalne članice SB UN ne priznaju. To je sada jedna vrsta međunarodnog spora, šta god neko mislio o tome. Šmitu nimalo nije jednostavno – kaže Trišić Babićeva za Srpskainfo.
Podsjeća da u Srpskoj postoji jedinstven stav da se ne priznaje legitimitet novom visokom predstavniku, jer nije došao rezolucijom SB UN.
– On još nije tražio sastanak s bilo kim, što znači da na neki način poštuje taj stav RS. Ne vidim da nam idu neka prosperitetna vremena. Odavno se iz Banjaluke čuje da je ključ da se domaći akteri u BiH dogovore, da na istinskom Dejtonskom sporazumu naprave unutrašnji dogovor. U konkrenoj situaciji to je zaista teško očekivati jer stranke iz FBiH otvoreno govore da očekuju da neko sa strane riješi njihove probleme – kaže ona.
Temeljna priprema
Politički analitičar iz Beograda, Dušan Janjić, ocjenjuje da se prilikom dolaska Šmita vidi mnogo temeljnija priprema oko njegove uloge u BiH, u odnosu na neke prethodnike, naročito Miroslava Lajčaka „koji je došao i otišao kao svaki birokrata“.Janjić podsjeća da je Šmit pripadao krugu političara koji su zajedno s Angelom Merkel radili na 13 tačaka Briselskog sporazuma između Beograda i Prištine. Kako kaže, važi za političara koji ima jasan plan i koji prati njegovo izvršavanje.
– Očigledno je da je njegov mandat da se promjenom Izbornog zakonodavstva, to je ta prva godina, održavanjem novih izbora, stvori slobodniji prostor u BiH u kome bi došli na vlast ljudi koji tu nisu samo po etnonacionalističkom kriterijumu. Tako bi nacionalne manjine dobile šansu, ali i oni poput Željka Komšića, koji je dobio glasove druge zajednice – kaže Janjić za Srpskainfo.
Kada je riječ o najnovijoj krizi, Janjić smatra da je rukovodstvo RS, uz pratnju opozicije, otišlo do tačke koja se zove secesionistički zakon. Kao što je poznato, usvojen je zakon o nepriznavanju Inckovog nametnutog zakona, ali još nije stupio na snagu jer su Bošnjaci uložili veto. Prelomiće Ustavni sud Srpske, a možda i BiH.
Dušan Janjić
– Kako sada iz toga izaći, a ne biti ponižen? Mora neko da vam da spas, jer ako vas i Šmit i Bošnjaci satjeraju u ćošak, to ne valja. Ne mogu da pomognu ni Rusija ni Kina; samo Šmit. To je dogovoreno s Amerikancima i Merkelovom, koja će da obavi razgovore koje treba s Putinom. Rješenje mora da bude, ne oko čina kažnjavanja, nego kako sada RS izvući iz faze secesionizma. Mora da bude neka nova odluka, novi zakon ili dogovor. Tu mora da se uključi Srpska, mora da se vrati u institucije i da uredi zakon. Kakav će tekst da bude, to je stvar vještine onih koji budu predstavljali RS u tim timovima – smatra Janjić.Prema njegovim riječima, u pozadini ove „dimne zavjese“ zaboravlja se da je Savjet ministara BiH i ranije bio u blokiran, a da za to „nije odgovoran samo Dodik, nego i SDA“.
– Po meni je jako važno šta će turski predsjednik Erdogan uraditi u komunikaciji s predsjednikom SDA, Bakirom Izetbegovićem. Da li će “izboksovati” njegovo povlačenje, jer očigledno je prošlo doba SDA, raspada se preko Zvizdića. Mora se formirati novi Savjet ministara BiH i svi će na tome raditi. Siguran sam da će Erdogan podstaći Bakira da omogući s bošnjačke strane prestanak blokade, a onda ćemo vidjeti čvrstinu RS. Jer novi Savjet ministara može da bude sa i bez Dodikovih ljudi, a može da utiče i na novu većinu u RS. To može da bude i kraj sadašnje vlade RS – zaključuje Janjić.
-
Hoće li BiH priznati talibane “Nismo obavezni da pratimo politiku EU prema Avganistanu”
Pridruživanje BiH američkoj izjavi o Avganistanu, osim što je urađeno bez znanja predstavnika Srpske, potencijalno je otvorilo i pitanje odnosa BiH prema talibanskom režimu u Kabulu.
UAvganistanu je situacija i dalje haotična, traje evakuacija stranih i domaćih državljana koji su sarađivali s Amerikancima prije povlačenja, priča se o rađanju pokreta otpora, ali je činjenica da su talibani zauzeli gotovo cijelu državu i da se vraćaju na vlast. U kom obliku vladavine tek ćemo da vidimo, iako je izvjesno da će to da bude neki vid islamskog kalifata.
Uslovna saradnja
Međutim, odjeknula je izjava šef spoljne politike EU, Žozepa Borelja, koji je nagovijestio mogućnost uslovne saradnje s talibanima.– EU će sarađivati s vladom Avganistana nakon povratka talibana samo ako poštuju osnovna ljudska prava, uključujući žene, i ako spriječe da teroristi koriste avganistansku teritoriju – rekao je u saopštenju, nakon vanrednog sastanka ministara spoljnih poslova EU.
Borelj je naglasio da su talibani dobili rat i da se prema tome s njima mora sarađivati, te da će Brisel prihvatiti vlast Avganistana onakva kakva jeste.
– Borba protiv Al kaide u Avganistanu bila je uspješna, ali izgradnja države nije i mi moramo priznati i svoje greške – istakao je Borelj.
Mada je stanje daleko od toga, realno je pitanje da li će u tom slučaju BiH, koja traži status kandidata za članstvo, morati da prati spoljnu politiku EU, odnosno da li će biti u situaciji da se opredjeljuje priznaje li talibansku vlast ili ne.
Podjela
Odgovor na to pitanje, za sada, nismo uspjeli da dobijemo iz Ministarstva spoljnih poslova BiH. Međutim, Aleksandar Savović, izvršni direktor Centra za ekonomske, pravne i društvene analize (CELSA) iz Banjaluke, smatra da ne moramo pratiti odluku EU u slučaju da se odluče da uspostave odnose s talibanskom vladom.
– Nismo pratili spoljnu politiku EU ni u drugim slučajevima, kao što su sankcije prema Rusiji ili pitanja u vezi sa Kosovom*. Na političkim liderima ostaje da se usaglase da li treba uspostavljati odnose s talibanskom vladom ili ne. Po tom pitanju Predsjedništvo BiH igra glavnu ulogu – kaže Savović za Srpskainfo.Uprkos izjavi Borelja da EU treba uspostaviti odnose s talibanima, Savović sumnja da će to tako lako podržati sve članice EU.
– Postoji šansa da se evropska zajednica još dublje podijeli na ovom pitanju, te da se dovedu u opasnost osnovni postulati Evropske unije. Uzimajući sve to u obzir, mislim da je za BiH ipak najbolje da još ništa ne radi u vezi sa uspostavljanjem odnosa s talibanima, te da kroz regionalnu saradnju napravi korake ka zaštiti svojih interesa u slučaju nove migrantske krize – zaključuje Savović.
Groblje imperija
Politikolog Darko Kuzmanović smatra da je nevjerovatna izjava Žozepa Borelja da će se s talibanima razgovarati pod određenim uslovima.– Razgovarati s nekim protiv koga ste se borili i proglašavali ih za teroriste, što i jeste istina, licemjernost je bez granica. Međutim, poznajući karakter talibana, ako se ova organizacija zaista povinuje zahtjevima EU i SAD, onda se sa sigurnošću može reći da je ovakav scenario zapravo dogovoren, a cilj bi mogao biti eventualno uvlačenje Kine i Rusije u avganistansko živo blato, koje je redom gutalo brojne imperije. Što se tiče BiH, ona vlastite spoljne politike gotovo da i nema. Ministar povlači partijske poteze na međunarodnoj sceni idući linijom interesa određenih globalnih igrača. Upravo zbog toga i po pitanju Avganistana ne treba očekivati da će BiH samostalno donijeti odluku već će osluškivati mišljenje Brisela i Vašingtona tako da saradnja i priznanje talibana neće puno zavisiti od nas već isključivo od toga kako se postave najveći globalni igrači na međunarodnoj političkoj sceni – kaže Kuzmanović za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, SAD, EU, UN, NATO i ostale međunarodne organizacije doživjele su u Avganistanu najveći istorijski poraz još od samog začetka UN na konferenciji u Damberton Ouksu 1944.
– Nije čudno da se iz veoma opravdanih razloga Avganistan naziva grobljem imperija, a sada je on postao i groblje međunarodnih organizacija koje, sve dok je trajalo prisustvo američke vojske, nisu prstom mrdnule da stanje koje je sada prisutno na terenu preduprijede. Nije ovo samo poraz SAD, nego svih onih koji su na ovaj ili onaj način učestvovali u intervenciji. Sada se postavlja pitanje šta sa izbjeglicama, a Evropa koja je već jednom preživjela traumu migrantske krize opet strahuje. Potpuno opravdano. Može se reći da je pogrešna višegodišnja politika došla na naplatu i njene posljedice će tek uslijediti – zaključuje Kuzmanović.
-
Kiša stigla u BiH, svježije i u narednim danima
U BiH je stigla promjena vremena a kiša već pada, ili će padati tokom dana u većem dijelu zemlje.
Jutros je oblačno u Bosni i sjeveru Hercegovine. Kiša pada u centralnim, istočnim i sjevernim područjima Bosne. U većem dijelu Hercegovine je umjerena naoblaka.
Danas se očekuje pretežno oblačno vrijeme povremeno sa kišom ili pljuskom širom Bosne. U većem dijelu Hercegovine će veći dio dana preovladavati sunčano uz umjerenu oblačnost.
Pretežno oblačno bit će na sjeveru Hercegovine. Pljuskovi se u Hercegovini očekuju u poslijepodnevnim i večernjim satima. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25, na jugu zemlje od 30 do 33 celzija.
U Sarajevu oblačno, povremeno sa kišom. Najviša dnevna temperatura zraka oko 24 stepena.
U srijedu se također očekuje oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura od 12 do 17, na jugu do 22, a dnevna od 13 do 19, na jugu od 20 do 25 celzijusa.
U četvrtak u centralnim i istočnim područjima Bosne pretežno oblačno vrijeme uz postepeno ravedravanje poslije podne. U ostatku zemlje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od 11 do 17, na jugu do 20, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 28 celzijusa.
U petak jutro u Posavini i Krajini prognozirano je pretežno oblačno, a u ostatku zemlje pretežno sunčano. Tokom dana postepen porast naoblake u Bosni. Krajem dana i u večernjim satima na sjeveru i sjeverozapadu Bosne se očekuje kiša. Jutarnja temperatura od 11 do 17, na jugu do 21, a dnevna od 16 do 22, na jugu do 28 celzijusa, prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
-
Sateliti kompanije SpaceX svake sedmice imaju 1.600 “bliskih susreta”
Kompanija SpaceX u svemiru ima veliki broj satelita koji svake sedmice imaju mnogo “bliskih susreta” te dolaze u situaciju potencijalnog sudara.
SpaceX je satelite lansirao u svemir kako bi kreirao još uvijek rastuću internet mrežu Starlink, a već sada je čine hiljade satelita u već “zakrčenom” svemiru. Broj “bliskih susreta” je u porastu, tako da će se ovaj problem intenzivirati u bliskoj budućnosti, piše LiveScience.
Evropska svemirska agencija procjenjuje da u svemiru postoji 7.520 satelita koji lete u svojim orbitama, a koji često imaju “bliske susrete”. Inače, “bliskim susretom” se smatra situacija u kojoj leteći objekti budu na distanci od jednog kilometra.
Baza podataka SOCRATES prati kretanje satelita, kao i svemirskog otpada, kako bi se mogao procijeniti rizik od sudara. Kada se detektuje opasnost od bliskog susreta, SOCRATES šalje upozorenje operaterima satelita koji prave odgovarajuće manevre za izbjegavanje sudara.
Akutnim povećanjem broja satelita se podudara sa Starlink programom, a time je dramatično povećan broj bliskih susreta u protekle dvije godine, barem tako tvrdi eksper Hugh Lewis s Univerziteta Southampton. Prema njegovim riječima, Starlink sateliti imaju čak 1.600 bliskih susreta sedmično. Pored toga, imaju 500 bliskih susreta s ostalim satelitima u svemiru.
SpaceX je lansirao 1.740 satelita, ali je to tek početna faza programa koji podrazumijeva oko 12.000 satelita. Starlink sateliti su dizajnirani da autonomno izbjegavaju sudare tako da u rizičnim situacijama mijenjaju svoj kurs i ulaze u drugu putanju.
Čak i mali sudar poput onog koji je doživio kineski Yunhai 1-02 ranije ove godine stvara veliku količinu otpada koja se mora pratiti jer predstavlja povećani rizik od novih sudara u budućnosti.
-
Orić odgovorio Vulinu: Krivce tražite među onima kojima potpisujete platnu listu
Naser Orić se oglasio nakon što je ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću, zatražio Orićevo izručenje.
Naime, ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin pozvao je Džaferovića “da izruči Srbiji Nasera Orića” i da kaže ko je u Srebrenici pokušao da ubije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Vulin je još, povodom zahtjeva za izručenjem Duška Kornjače, optuženog za ratne zločine u BiH, a koji je Beograd odbio, izjavio da je “potjernica protiv Nasera Orića izdata u Srbiji, ali da Orić ni za jedan zločin počinjen protiv Srba u Bosni i Hercegovini nije odgovarao”.
Orić je reagovao na ovakve navode kazavši da je nevin čovjek.
“Ako je iko i pokušao ubiti Aleksandra Vučića saznaćemo kada Srbija otvori za javnost suđenje dvojici pripadnika BIA, koji su priznali da su nezakonito boravili u Potočarima 2015. Srbija ima dugu istoriju ubistava i pokušaja ubistava šefova države, od Solunskog procesa do atentata na Zorana Đinđića. Ako Aleksandar Vulin želi da sazna ko je pokušao ubiti Vučića, neka krene od nekih ljudi kojima potpisuje platnu listu”, rekao je Orić, prenosi Klix.ba.
-
Turski predsjednik Erdogan će 28. augusta biti u službenoj posjeti Crnoj Gori
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan će posjetiti i Crnu Goru u subotu, 28. augusta nakon što završi sa službenom i privatnom posjetom Bosni i Hercegovini.
Erdoganova posjeta najavljena je tokom bilateralnog susreta ministara vanjskih poslova Crne Gore i Turske Đorđa Radulovića i Mevluta Cavusoglua.
Radulović je tokom posjete Kijevu, gdje boravi na poziv ukrajinskog šefa diplomatije Dmitrija Kulebe, imao sastanak sa Cavusogluom.
Dan ranije, u petak, planirana je službena posjeta turksog predsjednika Predsjedništvu Bosne i Hercegovine na kojoj bi trebalo da učestvuje i Milorad Dodik. Erdogan bi već u četvrtak naveče trebalo da stigne u Sarajevo, a u petak će prisustvovati i svadbi kćerke Milorada Dodika.