Kategorija: Vijesti

Ovlašteni vještak utvrdio je žarište požara na automobilu narodnog poslanika Nebojše Vukanovića i uskoro će donijeti nalaz i mišljenje o uzrocima izbijanja požara, saopšteno je iz Okružnog javnog tužilaštva u Trebinju.

Iz Tužilaštva su naveli da će javnost biti obaviještena o budućim aktivnostima u vezi sa ovim slučajem.

Požar je izbio 10. septembra 2025. godine oko 22.30 časova u Ulici vožda Karađorđa u Trebinju, na putničkom automobilu marke „ford fiesta“ koji je u vlasništvu narodnog poslanika Nebojše Vukanovića. Uviđaj je obavljen pod rukovodstvom dežurnog tužioca, uz prisustvo inspektora za protivpožarnu zaštitu i policijskih službenika Policijske uprave Trebinje.

Nakon prvog uviđaja, vozilo je prebačeno ispred prostorija Policijske uprave radi drugog dijela uviđaja, koji je takođe obavljen u prisustvu dežurnog tužioca i ovlaštenog vještaka protivpožarne struke.

Prema navodima Tužilaštva, vještak je utvrdio žarište požara i uzeo briseve i komponente iz vozila radi dodatnog vještačenja. Postupajući tužilac naložio je policiji da preduzme sve potrebne mjere kako bi se utvrdile okolnosti koje se mogu dovesti u vezu s ovim događajem.

Načelnik Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Trebinje Ljubomir Supić izjavio je da je do požara došlo zbog spoja unutar vozila, u sredini instrument table, te da na vozilu nije utvrđeno prisustvo lako zapaljivih tečnosti.

– Nakon požara uzeti su brisevi i urađena vještačenja, a nije utvrđeno prisustvo lako zapaljivih materija – rekao je Supić.

Nebojša Vukanović, poslanik Liste za pravdu i red, odbacio je nalaze policije i ocijenio ih očekivanim.

– Odbacujem taj nalaz i sramno ponašanje vrha policije – izjavio je Vukanović za „Nezavisne novine“.

On je podsjetio da je i ranije, 10. marta 2025. godine, prijavio paljevinu automobila ispred svoje kuće u Trebinju, ali da policija, kako kaže, ni poslije sedam mjeseci nije pronašla nijedan trag o tom slučaju.

– Benzinac auto, kakav je kod mene, ne postoji ni teoretska šansa da se sam zapali poslije deset ili petnaest minuta nakon što se ugasi. To sam pitao ljude koji rade s automobilima – rekao je Vukanović, izražavajući sumnju u zaključke istrage.

Dodao je da ne vjeruje u objektivnost državnih organa i da, kako navodi, „ne vjeruje državi, sistemu, policiji ni pravosuđu“.

Rok izgradnje dionice autoputa od Rače do Bijeljine, koji većinski finansira Srbija, a koji je  sastavni dio budućeg autoputa od Beograda do Sarajeva pomjeren je na septembar 2026. godine. Nadležni kažu da se susreću sa problemima izmještanja energetskih objekata, ali i gradnje dodatnih objekata na trasi. Na terenu mašine rade punim kapacitetom.

Bijeljina je prvi grad u Republici Srpskoj koji će autoputem biti povezan sa maticom Srbijom, tačnije Beogradom.

Punom parom gradi se autoput Beograd – Sarajevo. Dio koji prolazi kroz grad Bijeljinu, iznosi 20 km i proteže se od Rače do Bijeljine. Ovaj projekat je za grad Bijeljinu najveći u njenoj istoriji. Koštaće 260 miliona KM. 120 miliona već je uloženo. Većinski dio sredstava obezbjedila je Vlada Srbije. Takođe, Srbija je finansirala cjelokupnu izgradnju mosta koji povezuje Sremsku Raču i Republiku Srpsku, odnosno BiH.

Iako je najavljeno da bi saobraćaj mogao da krene u septembru ove, rok je pomjeren na septembar sljedeće godine. Realizovano je 40 odsto posla. No, nije sve na neimarima.

“Konkretno na ovom projektu mi imamo zahtjev za produženje roka iz razloga što još imamo novu petlju Brodac koja će da veže sela sjeverno od autoputa”, kaže direktor za tehničke poslove u preduzeću “Autoputevi Republike Srpske” Slobodan Stanarević.

Bagerima se ispriječio i 400-kilovatni dalekovod koji je u koliziji sa samom trasom autoputa. Stigao je i zahtjev Srbije za privremeno rješenje graničnog prelaza.

“Privremeno rješenje je granični prelaz na strani Republike Srpske dok se ne završi integralni prelaz na njihovoj strani koji će biti i za Srbiju, i za BiH”, dodao je on.

Dinamikom nije zadovoljan ni novi šef “Autoputeva Republike Srpske”.

“Nekada mi volimo da kažemo nešto javno bombastično i javno prihvatljivo. Moramo povećati dinamiku, moramo biti brži u realizaciji tih projekata”, rekao je početkom oktobra v.d. direktora “Autoputeva Republike Srpske” i bivši premijer Srpske Radovan Višković.

Na glavnoj trasi nalazi se devet objekata, a to su, između ostalih, petlja Bijeljina sjever sa naplatnom stanicom, te čeona naplatna stanica na početku dionice, ali i baza za održavanje i odmaralište. Trenutno se na pomenutoj trasi autoputa grade nasipi, šipovi na objektima, naglavne grede na objektima, te pločasti i cjevasti propusti. Uporedo s tim mijenja se i papirologija.

“U BiH i Srpskoj i u lokalnim zajednicama jako komplikovana i obimna. Za sve sve kapitalne projekte moraju da se skrate procedure jer jedan papir kruži od sedam do 15 dana”, kaže Stanarević.

Građani Bijeljine nestrpljivo čekaju prvu autoputnu vezu Srpske i Srbije.

“To je značajno za cijelu državu, ne samo za grad Bijeljinu.”

“Porodica mi živi u selu Batković kod Bijeljine, a iz Njemačke dolazimo skoro svakog mjeseca. Tim autoputem bi bili ispred kuće, a ne kao sada kada putujemo sa GP Gunja.”

“Značajan je i zbog privrede, a i zbog protoka usluga, roba i ljudi naravno.”

“Olakšaće živoz mnogo i doprinijeti uštedi vremena i u privatnom, a i u poslovnom smislu.”

Krajem septembra završena je i gradnja mosta na rijeci Savi između Srbije i Republike Srpske. Nedavno je izvršeno testiranje armirano-betonske prilazne konstrukcije mosta dugačkog 1.320 metara.

“Sertifikovana laboratorija postavlja mjerne uređaje da se dokaže da je most izgrađen u skladu sa projektnom dokumentacijom, tj. da se most ponaša onako kako je definisano projektnom dokumentacijom”, rekla je Jasmina Đorđević rukovodilac stručnog nadzora u “Putevima Srbije”.

Dalje od Bijeljine prema Sarajevu i Banjaluci bi trebalo da se grade još dvije dionice, a to su Vukosavlje – Brčko u dužini od 33 kilometra i Brčko – Bijeljina u dužini od 17 kilometara. Za 17 kilometara bi uskoro trebalo da se završi finansijski okvir, kažu iz “Autoputeva Srpske” i ističu da bi taj dio sutoputa trebalo da se gradi brže i lakše s obzirom na daleko manje objekata i pogodniji teren nego što je Rača – Bijeljina.

Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) u Veneciji (Italija) oglasilo se saopštenjem za javnost u kojem su naveli da je osumnjičilo šest osoba, uključujući tri javna zvaničnika iz BiH.

Navode da se radi o navodnom prekograničnom korupcijom u građevinskom projektu Panevropskog autoputnog koridora, koji povezuje Mađarsku i istočnu Hrvatsku s BiH i Jadranskim morem.

“Istraga se odnosi na dionicu od 35 kilometara između Medakova i Poprikuša, koja je dio konsultantskog projekta vrijednog četiri miliona evra u okviru šire izgradnje autoputa vrijedne 340 miliona evra. Cjelokupni projekat finansira Evropska investiciona banka (EIB) sa 87%, a nacionalni budžet Bosne i Hercegovine sa preostalih 13%.

Istraga je pokrenuta nakon što je EIB prijavio EPPO sumnje na manipulacije u procesu nabavke konsultantskih usluga vezanih za autoput, navodno favorizujući italijansku kompaniju sa sjedištem u Veroni”, navodi se u saopštenju EPPO-a čime je potvrđeno pisanje portala Fokus.ba.

Ovaj portal objavio je sadržaj akta Zamjenica evropskog tužioca Donata Patricia Costa u aktu odaslanom iz Ureda EPPO-a iz Venecije. U njemu se ističe da se spomenute osobe terete za kriminalne radnje koje se odnose na dodjelu ugovora za konsultantske usluge za nadzor nad radovima na dionici Ozimice – Poprikuše.

Kako je citirano, riječ je o obavijesti o optužnici u inostranstvu, a u kojoj je stajalo da se istraga vodi protiv direktora Autocesta FBiH Denisa Lasića, zatim Asmira Dževlana, izvršnog direktora Autocesta FBiH za projektovanje i građenje, kao i rukovoditeljice službe za nabavke ovog javnog preduzeća te Lasićeve savjetnice Katice Vranjković. Istragom je obuhvaćen i Erdal Trhulj, koji je konsultant na više projekata Autocesta FBiH.

U saopštenju se navodi da je istraga, koju su proveli karabinjeri u Veneciji, utvrdila da su tri javna zvaničnika bh. ugovornog tijela navodno preduzela koordinisane akcije kako bi osigurala ugovor za italijansku kompaniju.

“Sumnja se da su službenici zamijenili odbor za ocjenjivanje, preradili izvještaj o tehničkoj evaluaciji i naložili kompaniji da prilagodi svoj finansijski prijedlog kako bi dobila najviši rang. Navodno je to učinjeno u zamjenu za finansijske i druge koristi”, kaže se u aktu.

U septembru 2024. godine, navodi se, izvršeni su pretresi ureda i prostorija italijanskih osumnjičenih radi prikupljanja dokaza.

“U 2025. godini, bliska saradnja s nadležnim pravosudnim i organima za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini omogućila je dodatna saslušanja i druge istražne mjere u Sarajevu, u koordinaciji s Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA). Nedavno su bosanski osumnjičeni obaviješteni o optužbama protiv njih i o svojim proceduralnim pravima”, ističe se u saopštenju.

Portal Fokus.ba ističe da je u spomenutom istraživačkom tekstu iz prošle godine otkrio da je došlo do teške zloupotrebe odnosno zamjene ponude za posao nadzora, a koja je dovela do izbora, do tog momenta, drugorangiranog ponuđača!

Inače, nedugo nakon što je Fokus u julu prošle godine otkrio ovu aferu, rukovodstvo Autocesta FBiH poništilo je ovaj tender, o čemu smo takođe izvijestili.

U maju ove godine Autoceste FBiH su u ponovljenom tenderu kao najboljeg ponuđača za nadzor nad izgradnjom dionice Poprikuše – Ozimice vrednovali tursku firmu Altinok. Fokus je objavio tekst o tome da je ovaj dokumentacija poslana na odobrenje Evropskoj investicijskoj banci.

U novembru 2023. godine, kako je danas saopšteno, EPPO i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (POBIH) zaključili su radni sporazum radi olakšavanja saradnje i razmjene informacija.

EPPO je nezavisno javno tužilaštvo Evropske unije. Odgovorno je za istragu, krivično gonjenje i izvođenje krivičnih djela protiv finansijskih interesa EU.

BIHAMK je na društvenoj mreži Fejsbuk objavio savjete za građane BiH koji putuju u Evropsku uniju povodom novih pravila na graničnim prelazima između BiH i Hrvatske.

Objasnili su da je od danas počela postepena primjena “EES” sistema (Entry/Exit System) koji automatski bilježi ulazak i izlazak državljana zemalja izvan EU, na primjer BiH.

Na prvoj prijavi na granici, građani će biti fotografisani, a radi se o biometrijskom snimku lica i daće otiske prstiju.

– Podaci se čuvaju tri godine, za brži prelaz ubuduće. Sistem zamjenjuje pečate u pasošima. Nema online prijave unaprijed! Nema plaćanja takse! – poručili su iz BIHAMK-a.

Naglasili su da je veoma važno znati da “EES” nije isto što i “ETIAS” odnosno autorizacija za putovanje, koja počinje tek krajem 2026.

– Kad ETIAS bude aktivan, moraćeš se prijaviti online i platiti 20 evra prije puta – naveli su iz BIHAMK-a.

Upozorili su građane da ne prave greške na granici i naglasili da se ne smije stati u red označen “EU PASSPORTS ONLY” jer je to kao prolazak kroz crveno na semaforu.

– Stani u red za “All passports” ili “Non-EU passports”. Poštuj svijetlosnu i pisanu signalizaciju – inače, granična policija može pokrenuti postupak zbog kršenja pravila – naglašeno je.

Gražane su savjetovali i šta treba da urade, a to je da provjere da li su im pasoši važeći i da dođu ranije na prelaz jer su moguća čekanja.

Naglasili su da nema razloga za brigu jer se “EES” uvodi postepeno, a službenici će objasniti proceduru. Dodali su da je potrebno zadržati dokumentaciju o prethodnim prelascima – važno za pravilo “90 dana u 180 dana”.

Ulazak u Evropsku uniju za državljanje Bosne I Hercegovine, od ove nedjelje 12. oktobra, više neće biti isti, jer počinje primjena novog i dugonajavljivanog EES sistema.

Riječ je o početku rada Sistema ulaska/izlaska (Entry/Exit System – EES) Evropske unije, koji digitalno bilježi podatke o ulasku i izlasku državljana tzv. trećih zemalja i zamjenjuje dosadašnje ručno pečatiranje pasoša. Sistem se uvodi u svim zemljama šengenske zone te na Islandu, u Lihtenštajnu, Norveškoj i Švajcarskoj, dok Irska i Kipar nisu dio sistema.

U Hrvatskoj, koja ima spoljne granice Evropske unije očekuju da bi to bi moglo izazvati gužve na granicama sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, prenosi Index.

EES elektronski evidentira vrijeme i mjesto ulaska i izlaska državljana trećih zemalja s odobrenjem za kratkotrajni boravak, izračunava preostalo dozvoljeno vrijeme boravka i prikuplja biometrijske podatke – fotografiju lica i otiske četiri prsta desne ruke.

Djeca mlađa od 12 godina izuzeta su od uzimanja otisaka prstiju. Prilikom narednih dolazaka identitet se potvrđuje poređenjem postojeće fotografije iz sistema sa slikom iz putne isprave, čime se ubrzava kontrola, ističu u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Hrvatske.

Sistem će se primjenjivati na svim međunarodnim graničnim prelazima, uključujući i one koji su privremeno određeni za međunarodni promet prema sporazumu s BiH.

Postepena primjena na graničnim prelazima
U početku će registracija u EES biti dostupna najmanje četiri sata dnevno, postepeno se produžavajući do 24-satne primjene tokom šest mjeseci. Posebne EES trake biće namijenjene putnicima iz trećih zemalja, ali u vrijeme većih gužvi sistem će raditi na svim trakama.

Uz EES, Hrvatska uvodi i Nacionalni program olakšica (NPO) za putnike iz trećih zemalja koji često prelaze granicu, a ne predstavljaju bezbjednosni rizik. Učesnici NPO-a moći će brže prolaziti jer se pri ponovnim ulascima neće vršiti novo biometrijsko snimanje – sistem će fotografiju iz putne isprave porediti s onom već pohranjenom u EES-u.

Samouslužni kiosci na aerodromima
Na aerodromima u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Puli, Zadru i Rijeci biće dostupni EES kiosci namijenjeni putnicima koji prvi put ulaze u šengenski prostor i još nemaju kreiran EES dosije.

Postupak uključuje skeniranje putne isprave, uzimanje biometrije lica i otisaka prstiju te kratak upitnik, uz podršku na 15 jezika.

Uvođenje EES-a vjerovatno će produžiti trajanje kontrole na drumskim prelazima, naročito za putnike koji prvi put ulaze u sistem i moraju izaći iz vozila radi kreiranja EES dosijea i provjere identiteta. No, u MUP-u očekuju da će se čekanja smanjiti kada sistem postane rutinski i veći broj putnika dobije lične EES dosijee.

Strah od haosa na granicama
Iako je cilj sistema modernizacija i jačanje bezbjednosti, avio-kompanije i nacionalne vlasti izražavaju zabrinutost zbog mogućeg haosa.

„Avio-kompanije koje opslužuju velika čvorišta rade po strogim rasporedima, pa čak i nekoliko minuta kašnjenja na graničnoj kontroli može poremetiti konekcije“, upozorila je Montserrat Barriga iz Evropskog udruženja regionalnih avio-kompanija.

Posebno je zabrinuta Francuska, vodeća svjetska turistička destinacija.

„Kad bismo sutra morali sve putnike s dugolinijskih letova iz Kine propustiti kroz EES, utrostručili bismo vrijeme čekanja na granici“, rekao je anonimni zvaničnik francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova. Kako bi se nosila s dodatnim opterećenjem, Francuska planira zaposliti dodatnih 230 graničnih policajaca.

Najviše će problema imati britanski putnici jer su oni snažno povezani s EU, ali britanski transportni operateri uvjeravaju da će sve teći glatko.

„Sve je spremno, pripremljeno i testirano na stotinama korisnika“, rekao je u septembru Yann Leriche, izvršni direktor Getlinka, upravnika Eurotunela koji povezuje Britaniju i Francusku. Njegova kompanija saopštila je da je uložila 80 miliona evra u prilagođavanje novom sistemu.

Postepeno uvođenje i prelazni period
Kako bi se izbjegli veći problemi, sistem će se uvoditi postepeno tokom šest mjeseci, što znači da ga neće odmah koristiti svi granični prelazi. U tom prelaznom periodu, koji traje do 10. aprila 2026, putnici će možda morati proći kroz obje procedure – i novu EES registraciju i klasičnu kontrolu pasoša. Zvaničnici EU poručili su da bi primjena EES-a mogla biti i privremeno obustavljena ako dođe do predugih čekanja ili tehničkih problema.

Spremnost država članica je različita. The Independent navodi da će samo Estonija, Luksemburg i Češka u potpunosti primjenjivati EES od danas. Njemačka će ga uvesti samo na aerodromu u Dizeldorfu, Italija u Rimu i Milanu dan kasnije, dok će Španija sistem testirati na samo jednom letu za Madrid.

Industrija zabrinuta zbog testiranja i manjka osoblja
Udruženje evropskih aerodroma ACI Europe mjesecima izražava zabrinutost.

„Do sada su sprovedena samo djelimična testiranja“, rekao je Federico Bonaudi, direktor u ACI Europe. Kao dodatne probleme naveo je „uporni nedostatak osoblja granične policije u nekim državama članicama“ i kasno pokrenutu informativnu kampanju za putnike.

Iako je Evropska komisija razvila aplikaciju za predbilježbu kako bi se ubrzao proces, za sada je samo Švedska potvrdila da će je koristiti.

„Sistem ulaska/izlaska digitalna je osnova našeg novog zajedničkog evropskog okvira za migracije i azil“, izjavio je komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Brunner, ali ostaje da se vidi kako će se sistem pokazati u praksi.

Koje su prednosti za Evropljane?
Nova pravila stupaju na snagu gotovo deset godina nakon prijedloga Evropske komisije, koja smatra da će EES pomoći u „sprečavanju ilegalnih migracija i jačanju bezbjednosti svih koji žive ili putuju po Evropi“.

Francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova vjeruje da će sistem pomoći i u suzbijanju zloupotreba viznog režima – na primjer, ako osoba uđe s turističkom vizom koja je kasnije pretvorena u privatnu ili porodičnu. Ministarstvo naglašava da će biti poznato i da li je osoba kojoj je odbijen azil napustila šengensko područje.

Potpuna primjena EES-a uslov je za početak uvođenja još jednog pravila za ulazak državljana trećih zemalja u EU – Evropskog sistema za informacije o putovanjima i odobrenje putovanja (ETIAS).

Riječ je o elektronskom odobrenju za ulazak u šengenski prostor, sličnom američkom sistemu ESTA, koji bi trebalo da se uvede naredne godine. Državljani trećih zemalja prije dolaska će morati ispuniti obrazac na internetu, platiti 20 evra i čekati odobrenje. Oni koji to ne učine neće moći da se ukrcaju na let niti će im biti dozvoljen ulazak u evropski prostor slobodnog kretanja.

Stav svih institucija u Republici Srpskoj, Federaciji BiH /FBiH/ i na nivou BiH je da je neprihvatljivo da Hrvatska na lokalitetu Trgovske gore gradi odlagalište radioaktivnog otpada, naglasio je koordinator Pravnog i Ekspertskog tima za Trgovsku goru Borislav Bojić.

“Naše je da se svim raspoloživim sredstvima založimo kako bismo onemogućili Hrvatsku u namjeri da tu gradi nuklearni objekat, jer je to katastrofa za 250.000 stanovnika zapadnog dijela Republike Srpske”, rekao je Bojić Srni.

Bojić je ukazao na to da Hrvatska nije uradila regulacioni plan, niti je dostavila BiH studiju uticaja na životnu sredinu, što je bila obavezna da uradi prema međunarodnim konvencijama, dodajući da su izjave pojedinih hrvatskih funkcionera da su zadovoljni dinamikom radova na gradnji odlagališta za nuklearni otpad određena vrsta propagande.